Rel Gạḍi Reaḱ Galmarao

image_pdfPDFimage_printPrint

Rạmjit ar Jhade do mit́ atoren kanakin. Rạmjit do ḍher dhao rel gạḍireye deć nạ̃wạ̃i akana. Ar relgạḍi hõ tanmane ńel akat́a; Ar Jhade do baṅ. Eken nase nase hoṛko ṭhene ańjom baṛa akat́a. Mit́ din Jhade do Rạmjite metadea, “Henda ho relgạḍire do bhala cet́ leka ạikạuḱa?”

Rạmjit- Ạḍi mõńj ạikauḱa. Khub ãṭ gạḍi calaoḱre hõ, dećkoḱ jokheć do unạḱ tạpis calaḱkan bam ạikạua. Khiṛki mohnḍam beṅget́le khan dareko ar oṛaḱko dạṛet́ leka ńeloḱa. Menkhan dareko, oṛaḱko ma ńir ruạṛkan. Jhade- Mase arhõ rel gạḍi reaḱ lại idiạń talaṅme. Ạḍi hahaṛa ańjomoḱ kana. Nun maraṅ iń harayenre hõ cedaḱ co relgạḍi bạń ńel akat́.

Rạmjit- Relgạḍi do mit́ṭen do baṅ kana. Boń boń ạḍi utạr gạḍiko toṅgea. Moṭa moṭa mẽṛhẽt́ sikṛiteko toṅgea. Ạḍi mõńj bạḱkuṕaḱ menaḱa. Tinạḱ gạḍi jạruṛa, inạḱko toṅgea. Oka do mõṛẽ gel khon hõ bạṛtige. Mimit́ gạḍi do mit́ṭen hopon oṛaḱ leka. Mit́ kandhagea. Cak do eken mẽṛhẽt́ kana. Ar mẽṛhẽt́ cetante calaḱa, ona mẽṛhẽt́ doko metaḱa rel mẽṛhẽt́. Onate gạḍi ńutum hõ hoe akana “ relgạḍi”. Oka oka cãk calaḱa, ona onate goṭa soṛoḱge rel mẽṛhẽt́ko bạisạu idi akat́a. Laha utạrre do kol oṛaḱ menaḱ. Kol oṛaḱ do Iṅrạjiteko metaḱa “ińjin”. Ińjin ṭhenge caḱlaoić doe tahẽna. Caḱlaoić do Iṅgrạjiteko metaea “ ḍraebhar”.

Ińjin motote do baṅ calaḱa. Daḱ reaḱ bhap ar koela reaḱ daṛetege. Ona kol oṛaḱrege daḱ ar koela bhorao lạgit́ jaega menaḱa. Uni ḍraebhar do koelae jol ocokoa ar daḱ do loloḱa ar bhapoḱa. Mit́ṭeć gol gol jeleń moṅgra coṭ ̣seć menaḱa. Onatege bhap ar dhũạ̃ oḍokoḱa. Tayom utạr kandhare do tạḱnkhiyiće tahẽna. Iṅgrạjite uni doko metaea, “ gard”. Siń marsal lạgit́ do barea jhạnḍi tahẽntaea; araḱ ar hạriạṛ. Tinre gạḍi thiroḱa unre oka do mit́ ghạṛi gạḍi khone ãṛgona ar baṅkhane dećkoḱgea, ar laha seće  beṅget́ baṛaea. Ar mit́ṭeć oḱroṇaḱ tahẽntaea. Tinre gạḍi laṛao hoyoḱa, unre uni garḍ do hurlạia jhạnḍi uni ḍraebhar seće hurlạia. Ḍraebhar do Iṅjine peṭergoda, ar kĩkĩṛ marte saḍea. Lutur hõ tiṅgit́koḱtama. Ona saḍe doko metaḱa “siṭi”. Siṭi lekange gạḍire deć akako doko bujhạua nitoḱ gạḍi laṛaoḱa.

Pạhil do bại bạiteye calaoa. Inạkate doe usạra idia, Ar ona moṅgra khon dhũạ ar bhap ạḍi tạpis khuṭlạu oḍokoḱa. Ar nonka saḍea, khoko khoko, khoko khoko, khoko khoko……Tinạḱ usạra gạḍi calaḱa, saḍe hõ unạḱge usạraḱa. Okare gạḍi teṅgoe hoyoḱ, ona khon thoṛa laha ńoḱ khon ḍraebhar do bại bạite gạḍi doe ṭạhri idia. Gạḍi thiroḱ tora o gạḍire deć akanko doko bidnạḱ godoḱa. Gạḍi teṅgoḱ thạ̃i do Ingrạjiteko metaḱa “ sṭeson”. Ńindạ lạgit́ do mit́ṭen diuhe tahẽntaea. Onarege araḱ, hạriạṛ, sasaṅ- daḱ kãc menaḱa. Onkage tinre gạḍi laṛao hoyoḱa, unre, ona hạriạṛ kãce marsala are hurlạia.

Sṭeson ṭhen gạḍi seṭeroḱ jokheć hoṛ do thoṛa pharak ńõḱregeko teṅgona, Ente ạḍi tạpis hoe ṭhelao hijuḱa. Gạḍo bhitri seć or aderoḱ lekam ạikạua. Jhade- Relgạḍire eken hoṛko dejoḱa? Rạmjit- Hoṛ mako dejoḱge onko chaḍa gại ḍaṅgra, merom, sadom eman janwar hõko deć idikoa. E Jhade – Baṅko don ãṛgona? Rạmjit- Baṅ, onkoaḱ kandha do mẽṛhẽt́ pińjrạ reaḱ kana. Jomaḱ hõ onḍege ader akoa.

Jhade- Ar cet́ko lade idia?

Rạmjit- Ciṭhiko, kaṭko ar emanteaḱ jinis ko lade idia. Sedae do taṛamte ạḍi sạṅgiń calaḱ hoyoḱ kan tahẽna, ar ạḍi laṅga harontem tioga. Nãhãḱ do relgạḍi menaḱte sạṅgiń sạṅgiń ạḍi usạram sen daṛeaḱa, ar sạṅgiń sạṅgiń reaḱ ciṭhi hõ ńam godoḱ kana.

Jhade- Inạgelaṅ galmaraoa. Oka hiloḱ relgạḍiń ńel enhiloḱ beste doń baḍae daṛeaḱa.

Tumạl- Ạkil Ḍahar, pạhil hạṭiń

 

image_pdfPDFimage_printPrint

Comments are closed.