Migrain (Bo̠ho̠ḱ haso) Hoelen Khan Cet́ Cet́ Ko Cekae Hoyoḱa

image_pdfPDFimage_printPrint

Migrain bo̠ho̠ḱ haso babotre sontor tahẽn reaḱ hapta 2021 ńutumte SKF bo̠no̠do̠bo̠s akan bises akhṛa ‘Bo̠ho̠ḱ lạgit́ Bo̠ho̠ḱ Haso’ reaḱ mõṛẽaḱ porbo reaṅ bisoi tahẽkana Migraine reaḱ cikit́sa ar ona kho̠n bańcao ńam. Un hiloḱ peṛa hisabte seṭere tahẽkana National Institute Of  Neuroscience And Hospital reaḱ Neurology bibhag ren sãoten professor Dr. Abu Nayim.  Noa akhṛa do̠e ạyurleda Sushmita Shruti Chowdhury.

Aema lekan Bo̠ho̠ḱ Haso:

Dr. Abu Nayim do̠e baḍae ocokeda, Mẽt́ cetan khon dạbi dhạbić noa bhag do̠ bo̠ho̠ḱ kana. Ar bo̠ho̠ḱ tahẽlen khan bo̠ho̠ḱ haso do̠ tahẽngea. Me̠nkhan jãhãtin jãhãtinre niạ bo̠ho̠ḱ haso kho̠nge mẽt́, lutur ar sinus reaḱ muskil hoe daṛeaḱa. Pạhil porjai reaḱ bo̠ho̠ḱ haso re jãhãn karontet́ge baṅ sendra ńamoḱa. Ar 95 percent bo̠ho̠ḱ hasoge nonkanaḱ bo̠ho̠ḱ haso kana. Ar 2-5 percent re ńe̠loḱ kana, Bo̠ho̠ḱ haso são mẽt́, lutur ar mũ do̠ jopoṛao menaḱa. Noa ko bo̠ho̠ḱ haso reaḱ 70 percent arhõ ạḍi cintạ kho̠n hõ hoyogo̠ḱa. Noa do̠ko metaḱ kana Tension Headache. Ar 30 percent do̠ hoyoḱ kana Maigrain bo̠ho̠ḱ haso.

Cekatebo̠n bujhạukea je okṭaḱ bo̠ho̠ḱ haso kana:

Ạḍi aṭ cintạte bo̠ho̠ḱ haso (Tension Headache) do̠ mit́ talaoge hasoa. E̠ṭaḱ seć Migraine bo̠ho̠ḱ haso do̠ jãhãtinre hasoa. Haptare bar din, pe din; mas re bar din, pe din. Metaḱme bo̠cho̠rre mit́ dhao hõ hoe daṛeaḱa. Ar cintạte bo̠ho̠ḱ haso (Tension Headache) do̠ cando hạsurlen khange haso hõ ḍher idiḱa. Migraine reaḱ haso do̠ nonka ạikạuḱa, menkeam bo̠ho̠ḱ bhitrire okoe coṅ cet́teko hạnet́ kana. Pulse sãote noa haso hõ tal milạu kate rakaṕ daṛeaḱa. Ar Tension Headache do̠ ạḍi kajaḱgea. Bo̠ho̠ḱ ạcur daṛeaḱa, dudṛumge ạikạuḱa. Beć beć aṭkaroḱa. Setoṅ reaḱ rãt baṅ sahaoḱa, Katha roṛre hõ muskil hoe daṛeaḱa.

O̠koe do̠ Migraine bo̠ho̠ḱ haso ńam daṛeakoa:

Jãhãe hoṛkoaḱge Migraine hoe daṛeaḱa. Emanteaḱ bo̠ho̠ḱ haso leka maejiu ko bạṛti Migraine ńamet́koa. 16 bo̠cho̠r kho̠n e̠hoṕ kate 45 bo̠cho̠r dhạbić noa bo̠ho̠ḱ haso do̠ tahẽ daṛeaḱa. Nia laha- tayomre hõ hoe daṛeaḱa. Bạṛtikaete ńe̠logo̠ḱ kana, gogo-babawaḱ tahẽkana. Onḍe kho̠n hõ hoe daṛeaḱa.

Migraine karonaḱte cet́ jãhãn muskilaḱ hoe daṛekea:

Baṅ, Cintạ reaḱ jãhãn karonge bạnuḱa. Secondary bo̠ho̠ḱ haso hoelen khan thoṛa cintạ reaḱ kangea. Me̠nkhan pạhilaḱ re cintạ reaḱ karonge bạnuḱa. Cedaḱ je̠, Bo̠ho̠ḱ kho̠n ehoboḱ kan bo̠ho̠ḱ haso do̠ bo̠ho̠ḱ reaḱ cet́ hõ bae loksana. Mẽt́, mũ ar lutur kho̠n ehoboḱ bo̠ho̠ḱ haso thoṛa sensitive. Lahate ko dharonaet́ kan tahẽna Migraine são Stroke reaḱ gạhir sompok menaḱa. Me̠nkhan, khond-rond (Gobesona) kate jãhãn pormange baṅ ńam akana. Migraine reaḱ cikit́sa lekhan mońjoḱa. Me̠nkhan aema o̠kte baṅ mońj utạroḱa. Aema din ran jo̠jo̠m joyoḱa. Migraine re mẽt́ tayom nakha hasoa. Aema hoṛ do̠ mẽt́ ren dactor ṭhenko senoḱa. Cosma ko ho̠ro̠ga. E̠nre hõ thoṛa do̠ mońjoḱ, nirdae do̠ baṅ mońj uṭaroḱa.

Migraine reaḱ cikit́sa:

Diagnosis ocoe hoyoḱa. Inạ chaḍa hõ gharońj reaḱ nagam tahẽn khan, jo̠to̠ cinhạko milạu kateć ale do̠ thoṛa ranle e̠mogo̠ḱa. Mone re do̠ho̠e hoyoḱa, Cando re judi bar-pe dhao nonka ạḍi kajaḱ bo̠ho̠ḱ haso hoyoḱ, e̠nḍekhan e̠ṭaḱ ran do̠le emakoa. Haso e̠hoṕ torage ran jo̠m lekhan unạḱ do̠ baṅ hasoa.

Maejiu kodo̠ cet́ lekate Migraine ko sambṛaoa:  

Bhạrti hoṛmo tahẽn o̠kte Migraine do̠ sabhabik ghoṭna kana. Arhõ ale Migraine reaḱ oka lekan ranle emako, ona do̠ bhạrti hoṛmo tahẽn o̠kte emoḱ baṅ ganoḱa. Nonḍe mit́ṭen hạsi reaḱ ghoṭna menaḱa. O̠koe koaḱ do̠ laha kho̠naḱge Genuine Migraine tahẽn, bhạrti hoṛmo tahẽn o̠kte ona do̠ 50 percent belare do̠ mońjoḱa. Ar o̠koe koaḱ Migraine reaḱ nagam banuḱ, Onkoaḱ 16 percent belare do̠ bhạrti hoṛmo okte  Migraine hoyoḱa. Arhõ gidrạ janam tayom mońjoḱa.

O̠koeaḱ ghane ghane Migraine hoyoḱ, uniaḱ judi Tension Headache hoyoḱ, unre?

Mit́ hoṛaḱ nonkan bar lekan bo̠ho̠ḱ haso hoe daṛeaḱa. Unre okako ran do̠ bar lekan hasorey kạmia, onkan rangele emakoa. Migraine bo̠ho̠ḱ haso me̠naḱtae rogi do̠ sabhabik leka bako kạmi daṛeaḱa. Je̠mon Skul, College se̠ Office calaḱ, oloḱ paṛhaoḱ- noako baṅko daṛeaḱa.

Hoṛmo khaṭaoḱ são sãote Migraine reaḱ sompok:

Ạḍi cintạ tahẽlen khan, jạpit́ ko̠m hoylen khan,  mit́ sańj baṅ jo̠m lekhan, ackage bạṛti hoṛmo khaṭao lekhan Migraine hoe daṛeaḱa. Migraine kh̠on sạṅgińre tahẽn lạgit́ hoṛmo ar mo̠n niropon do̠hoe jạruṛa. Jaoge hoṛmo khaṭao, taṛam, bhańjao (beyam) jạruṛa. Migraine do̠ bo̠ho̠ḱ hataṅ reaḱ ruạ kana. Hataṅ reaḱ cet́ hõ bae loksana. Cikit́sa lekhan aema okte mońj hõ mońj ho̠do̠ḱa. Me̠nkhan mońj hõ baṅ mońj daṛeaḱa. Baṅ mońj lenkhan sambṛaote do̠hoe hoyoḱa. O̠kte nạpitre jạpit́ hoyoḱa. O̠kte nạpit́re jo̠m hoyoḱa. Daḱ ńũi lagaoḱa. Ar ona sãote thoṛa hoṛmo bhańjao kate apnarte napae tahẽn jạrura. Migraine se̠ bo̠ho̠ḱ haso do̠ jãhãn maraṅ muskilaḱ cet́ hõ baṅ kana.

Source: Prothom alo

 

image_pdfPDFimage_printPrint

Comments are closed.