Oṛaḱre Deṅgu Rogi Jo̠to̠n

image_pdfPDFimage_printPrint

Disạmre Deṅgu ruạte aema hoṛko jạbunoḱ kana. Khond-rond kateko me̠net́kana, Niạ sermare  Deṅgute jabunoḱ hoṛko ‘Den 3’ lekanaḱte hõko jạbunoḱ kana. Ona iạte mũskilteaḱ hõ ḍhergea. Deṅgu ruạte aema lekan mũskilaḱ hoe daṛeaḱa. Onate pạhil kho̠nge sontor ar ceton tahẽn jạruṛa, enḍekhan jiwi ko̠ṭo̠ḱ lekan bo̠to̠r ar ona selet aema eṭaḱko mũskil hõ ko̠m ńogo̠ḱa.

Deṅgu ruạrem jạbun akan do̠ cekate bujhạua.

Aboaḱ disạmre Deṅgu ruạ ńeloḱ reaḱ okte do̠ June-July kho̠n September- October cando dhạbic. Jạput́ din jãhãnṭaḱ ruarebon jạbunlenkhan deṅgu aḱ katha do̠ bo̠ho̠ḱre do̠ho̠e hoyoḱa. Noa ruạ reaḱ matra do̠ 102-105 Fahrenhiet. Ruạ soṅge soṅge arhõ thoṛa cinhạ tahẽna, ona do̠ noage, Ạdi ãṭ hoṛmo haso, dea ar jelre haso, mẽt aṛe ar tayom seć haso, be̠ć be̠ć ạikạu costive, reṅgeć baṅ ạikạuḱ , hoṛmore araḱge dag ńeloḱ. Niạ okte ruạrebon jạbun tạnaḱlenkhan bilo̠m baṅkate ruạ ńam tora pạhil mõṛẽ din bhitrire deṅgu SN1 biḍạu jạruṛa. Ona sãote CBC, SGPT ar SGOT hõ bidạu jaruṛa.

Cet́ cet́ko cekae jạruṛa:

Deṅgu ruare jạbilenkhan dactor koaḱ porames lekate apan-ạpin oṛaḱre pạhilte jo̠to̠n ar cikit́sa ehoṕ hoyoḱa. Arhõ thorạ manao ganaoaḱko latarre e̠mena-

  1. Ruạ ko̠m ńoḱ reaḱ upại: Deṅgu ruạ khon kom ńoḱ lạgit́ paracetamol ran beohar hoyoḱa. Noa ran do̠ 5-8 ghonṭa tayom ruạ reaḱ matra bujhạukate beohar daṛeaḱa. Me̠nkhan dinre  8-10 kho̠n bạṛti beoharlekhan Liver re mũskil hoe daṛeaḱa. Rua ko̠m ńoḱ lạgit́ Aspirin ar haso reaḱ NSAD group reaḱ ran baṅ beohar hoyoḱa. Ran begor hõ rua kho̠n pharnaoḱ lạgit́ bo̠ho̠ḱre daḱ dul, goṭa hoṛmo lo̠ho̠t́ kićrić tanaḱte jo̠t ar baṅ khan ruạ hoṛ paera hõbon paera daṛeakoa.
  2. Daḱ Ńu: Deṅgu ruare jạbunlenkhan din hiloḱ 2 tala kho̠n 3 liter daḱ ńu lagaoḱa. Deṅgu rua reaḱ maraṅ cikit́sa do̠ Fluid Replacement se̠ le̠he̠r jo̠maḱ reaḱ bebostha. Daḱ sãote arhõ ńu daṛekeabon orselain, sup, ḍab daḱ, pholmul reaḱ so̠rbo̠t, daḱ mạnḍi, toa emanteaḱ.
  3. Jirạu: Deṅgu ruạre paṛaoakan rogi ko lạgit́ jirạu do̠ ạḍi jạruṛaḱ kana. Ruạ okte hoṛmo do̠ nijo̠r tahẽna.Deṅgu ruạ reaḱ cinhạ ńelen 7-10 din hamal kami baṅ jaruṛa. Me̠nkhan taṛam baṛae, ar din hiloḱ reaḱ kạmi daṛeaḱbon.
  4. Eṭaḱ Ran: Ruạ são sãote aema hoṛ do̠ be̠ć be̠ćko ạukạua, Diria tahẽ idiḱa. To̠be̠ Deṅgu rogi kodo Antibiotics Steroids ran reaḱ jãhãn jạruṛ bạnuḱa.
  5. So̠nto̠r tahẽnoḱ reaḱ soṅket́: Rogiko thoṛa so̠nto̠r tahẽn lagaoakoa. Ar noako cinhạ ńe̠llen khan bilo̠m baṅkate ạdi usara dactor soṅge ńapamoḱ hoyoḱa. Ona do̠ hoyoḱkana, Ạdi aṭ nijor, abo̠l tabo̠l katha roṛ, mit́ talao be̠ć, ạdi ãṭ lać haso, hoṛmore cumkạḱ cumkạḱ dag, sãhet́re muskil, ti jaṅga reaṛ, racatere mãyãm, racate ko̠m hoyoḱ, mũ, ḍaṭa reaḱ jạmbi, tạnḍite horre mãyãm jo̠ro̠ḱ , ạdi bạrṭi masik okte mãyãm calaḱ, mãyãm be̠ć.

Bạṛti mũskilre okoeko menaḱkoa: Mit́ bo̠cho̠r latar ar 65 bo̠cho̠r cetan, bharti hoṛmo maejiu, blood pressure, koṛam re okoeaḱ mũskil menaḱ, Diabetes, Dialysis rogi. Nonkan kodo̠ ehoṕ kho̠nge Haspatalre tahẽ reaḱ porames e̠m hoyena.

Santals Times se̠ć kho̠n Sanam santal boeha-misera kope  nehõr ocoḱ kana je̠ Deṅgu ruạ kho̠n sahaṛakae tahẽn lagit́ cetanre ol akan biso̠iko monrebo̠n rebet́ do̠hoe ma. Ar ona lekabon calaḱma. Enḍekha sạrige Dengu ruạ kho̠n rukhiạbon ńam daṛeaḱa. Ar onkate sanamko napaete dhạrti jiṅgi bon khemao idima.

Source: Prothom Alo

image_pdfPDFimage_printPrint

Comments are closed.