Nahaḱ Jugren Paṛhaoḱ Gidrạko̠aḱ Tayo̠m Daram?

- Stephen Soren

image_pdfPDFimage_printPrint

Calaḱ kan Ko̠ro̠na mãhãmạ̣ri re̠ ạḍi ae̠ma le̠kan eṭkẽ ṭõṛe abo̠ diso̠m ar dhạrtire he̠ć paṛao̠ akana. O̠na talatege manwa ko do̠ akoaḱ jio̠n jiṅgi ko̠ khemao idiye̠da niạ dhuṛi dhạrti re̠. Ińaḱ kạmi ṭhạ̃i te calaḱ hijuḱ okte̠re̠ soṅgere̠ye̠ tahẽna Amnura Mission Hospital re̠n Manotan Daktor Suvas Candra Sarker. Din hilo̠ḱ office re̠aḱ gapal marao̠̠ chaḍa hõ e̠mante̠aḱ ae̠ma bisoeko̠ selet́ galmarao hoyoḱa. Bus ar rail gạḍiko ko̠ro̠na karo̠nte̠ bo̠nd gea, o̠nate̠ no̠ako din re̠ dinạm ge office reaḱ gạḍite̠ calak hijuḱ ho̠yo̠ḱ kana. O̠nate̠ ạḍi bạṛti ko̠ro̠na ar sikhnạt babo̠t galmarao ho̠yo̠ḱ kana. O̠nako mo̠dre ạḍi bạṛti galmarao hoyoḱa SIKNẠT babo̠t. O̠ṛaḱ re gidrạko o̠lo̠ḱ paṛhao̠ḱ lạgit́ bạko mo̠ne joṅ kana. Cet́ ce̠ka le̠khan gidrạko paṛhao̠ḱa, Ạḍi aema din se o̠kte̠ school, college, university ko̠ bo̠nd menaḱa. Cet́ ho̠yo̠ḱa nahaḱ jugren paṛhaḱ gidra koaḱ tayọ̠m daram?  

Siknạt do̠ ho̠yo̠ḱ kana jạtiyạri se manwa ko̠aḱ bisi jaṅ. Siknạt bego̠rte o̠ko̠e jạti hõ bako lahanti daṛe akada. Siknạt te marsal akan ho̠ṛ ge lahanti akanako ar laha seć ko rakaṕ akana. No̠nkan ho̠ṛge jo̠to̠ le̠kan jaega re ạḱyur koko ho̠e̠ akana. Menkhan no̠a Ko̠ro̠na reaḱ muhim re cet́ ho̠yo̠ḱa darakan din re paṛhaoḱ gidrạko̠aḱ dhạrti jiṅgi.

Nahaḱ jug redo̠ o̠ko̠e jạtiạri renko̠ tinạḱ bạṛti sikhnạtko̠ hame̠ṭ akada, onko do̠ unạḱ geko lạhanti arko̠ gạkhuṛ akana. Sikhnat mente do̠ abo do̠bon baḍaea, jahan bisoe baḍae se bujhạu. Menkhan abo jo̠to̠ko bon baḍae gea je, manwa do̠ janam tayo̠m kho̠n ge aḍepase reaḱ poribes ko ńel katet́ aema utạr do̠ko cet́ daṛeak kana. O̠nate Kobi doe men akada; ‘Bisshow joṛa paṭshala mor sobar ami chatro’. Menkhan School, college re paṛhao katet́ ạkil hame̠ṭ jo̠ṅge abo̠ do̠ sikhnạt bo̠n metaḱ kana. Sikhnạt tedo̠ manwa ko̠aḱ mo̠no̠sutto hame̠ṭ lạgit́e̠ go̠ṛo̠e̠a. O̠nate̠ me̠no̠go̠ḱ kana Sikhnạt ge jatiaḱ bisi jaṅ kana. Sikhnạt tedo manwa koaḱ hataṅ laseroḱa, hudis dạre̠ ḍhe̠roḱa, mo̠ńj so̠mporo̠ko benao̠ḱa, bạrić aḱ ko̠ kho̠n sahaṛ akae tahẽ̠n selet́ so̠majko̠ marsaloḱa. Sikhnạt do̠ bar hạṭiń te̠ko hạtiń akada; mit́ do̠ general re sadharo̠n o̠lo̠ḱ paṛhao̠ ar do̠sar do̠ scholar se kạrigol sikhnạt. Nahaḱ jugredo general se sadharon o̠lo̠ḱ paṛhao so̠ṅgete kạmi re jo̠jaoḱ sikhnạt hameṭ katet́ ge laha seć bon laha daṛe̠aḱ se lahanti hoyoḱa. O̠nate̠ kạmi re̠ jo̠jaoḱ sikhnạt hame̠ṭ ge bhạlại ar lahanti lạgit́ ạḍi so̠rosaḱ.   

Oṛaḱ re tahẽ kate̠t́ ạḍi ãṭ ko lo̠bdhao akana mobile game, eman teaḱ gateko ar telivision cartoon ńelte. O̠loḱ paṛhaḱ re mo̠nge bako bạisạu daṛeaḱ kana. O̠lo̠ḱ paṛhaoḱ reaḱ katha me̠tako kan khan do̠ ạḍi geko raṅgaoḱ kana.

Mãhãmạri ko̠ro̠na te amdaj 14 cando̠ bo̠nd me̠naḱa jo̠to̠ siknạt ṭhạ̃iko. O̠na selet́ biḍau hõ̠ bo̠nd gea. Menkhan siknạtko calao idi lạgit́ ạḍi kurumuṭu calaḱ kana o̠nline se hand note ko ho̠tete. Ạḍi mit́ bar siknạth thạ̃ikorẽ biḍạuko hatao̠ e̠da. No̠nkate ạḍi aema siknạt reaḱ lahanti baṅ hoyoḱ kan rehõ paṛhao gidrako siknạt selet́ tho̠ṛa jo̠po̠ṛao do̠hoe reaḱ kurumuṭu calaḱ kana. Menkhan calaḱ kan ko̠ro̠na lekan maraṅ muhim muskil te o̠lo̠ḱ paṛhaoḱ kana gidrakoak tayom daram dhạrti jiṅgi khemao lạgit́ ạḍi ńut seṭeroḱ kana. Diso̠m re dome dom ạḍi ae̠ma dho̠m do̠ sikhnạt ṭhạ̃iko jhić re̠aḱ kurumuṭu kate̠t́ hõ bako daṛeaḱ kana. No̠ṅka te diso̠m re Santalko selet́ jo̠to jatre̠nko amdaj 4 karuṛ o̠lo̠ḱ paṛhaoḱ gidrạko aḱ dhạrti jiṅgi do̠ ạḍi muskil seć mo̠nḍhaḱ kana.

Ponḍit ko̠ko menet́ kana; ko̠ro̠nate sikhnạt reaḱ do baṛti lo̠ksan ho̠e akana. Noa reaḱ bạrićtet́ do̠ ạḍi din hạbić calaḱa. Aema lekan siknạt ṭhạ̃i ar mahasoe koaḱ jiṅgiko do̠ be bạṛić seć monḍhaḱ kana. O̠nate jo̠to seć tojbij katet́ mo̠ńj hudis selet́ kạmi hora ko bandhao ạḍi jạruṛ kana menteko hudiseda. 

Niạ babot Primary School ren (Headmaster) Maraṅ Mahasoe “Manotan. Sontos Tudu doe hudis eda; Niạ ko̠ro̠na o̠kte mit́ serma kho̠n hõ ḍher din hoyo̠ḱ kana iskul do̠ bo̠ndgea. Niạ ko̠ dinre gidrạ ko̠ do̠ iskul pindạge ge bako̠ lebet́ akada. Ar oṛaḱ re hõ ṭhikleka bako paṛhaoḱ kana.  Ale do̠ iskulren pạṭhuạ gidrạko oṛaḱ oṛaḱ daṛeaḱ bhor tite tear paṛhao khata (hand note) le idi seṭer akokana. Jemon niạko bondh dinre hõ gidrạko paṛhao re lạgiạ paṛaoko tahen. Menkhan ḍher gidrạ ge oṛaḱ re bako paṛhaoḱ kana go̠go̠ baba bako cehaoe̠t́ kote̠. Ar ale̠ mahasoe̠ ko hõ ạḍi muskil re me̠naḱlea e̠nte̠ niạ bond akan okte̠ tolob reaḱ e̠ṭekẽṭoṛete gharońj calaobanao hõ muskilrele paṛao akana. Joto kho̠n bhabna do̠ ḍher gidrạ ge ako̠aḱ paṛhao do̠ ko hiṛińeda. Ar niạ okte akoren gogo baba nalha kạmireko go̠ṛo̠ akokana. Ar noa karon te ḍher gidrạko do oloḱ paṛhaoḱ ko bạgiya menteń aṭkareda. ”  

Noa babot re ar hõ Mundumala Govt. High School, Tanore, Rajshahi ren Maraṅ Mahasoe̠ (Headmaster) “Manotan. Kamiel Mardi  tuluć ropoṛ re uni doe men keda; Santalko thoṛabon laha kan tahẽkana O̠lok Paṛhao sećte, Menkhan Ko̠ro̠na lekan maraṅ muhim muskilte arhõ aemabon tayomoḱ kana o̠nkań hudiset́ kana. Entet́ abo Santalko do̠ ạḍi bạṛtige din kạmi katet́ jojo̠m hoṛ kanabo̠n. Onate  keṭeć goṭawaḱ (challenge) do hatao jạruṛa, jemo̠n Ko̠ro̠na lekan maraṅ muhim muskil bo̠n taṛam paro̠m daṛeaḱ. Ho̠ṛ koaḱ bujre niạ okte nonka menaḱa je, abo do̠ nalha kạmi hoṛ abo do̠ niạ ro̠g do̠ baṅ ńambo̠na. Ar jahãe niạ babot metako̠ khan ko meneda ale do̠ nalha kạmi hoṛ ce̠kate niạ lokdaon le bataoa. O̠loḱ paṛhaoḱ kan gidrạ ko hõ akoren gogo baba ko̠ nalha kạmireko go̠ṛo ako kana. Santal hoṛ ko do̠ ḍheṛ hoṛ ge ato̠ reko bosoto̠ḱ kana o̠nate niạ okte iskul, kolege bondh oktere pạṛhaoḱ do̠ aema ko̠ tayo̠mena ạḍi bhabna.”   

Calaoen serma reaḱ march 8 tạrik diso̠m re pạhil ko̠ro̠na rugi ńam katet́ march cando reaḱ 17 tạrik kho̠n joto le̠kan Siknạt ṭhạ̃iko bonḍ akada. Niạ serma reaḱ march cando 30 tạrik siknạt ṭhạiko jhić reaḱ kathako lại pasnao leda. Menkhan Ko̠ro̠na ro̠g arhõ bạṛtiyente May 22 tạrik hạbić arhoko ḍher keda. Aema Sikhnạt ṭhạ̃iko online sećte kelasko, biḍạuko hatao katet́ rehõ,̃ joto siknạt gidrạko do̠ bako selet́ daṛeaḱ kana.

January cando̠ reaḱ mit́ survey te baḍae akana je, amdaj 30% percent siknạt gidrạ do online te̠ko hatao dare akada. Diso̠m reaḱ NGO BRAC survey seć te baḍae ńam akana; Ṭelevision reaḱ siknạt hotete 56% percent paṛhaḱ gidrạko selet́ lena. Metaḱ me, adha 50%  percent gidra ge online/Television reaḱ siknạt bako hatao daṛe akada se bako ńam akada. Menkhan diso̠m sorkarak Siknạt Ministry doe menet́ kana; 92% percent siknạt gidra ̣selet́ko tahẽkana. Ar siknạt ṭhạ̃i ren mahasoeko hotete 85% percent oṛaḱ kạmi (assignment) hotete o̠lo̠ḱ paṛhaḱ re selet́ko tahẽkana.

Former caretaker government Adviser, Gonoshakhorota Obhijaner Maraṅ Mạńjhi Raseda K. Chaowdhuri menet́ kana; Ko̠ro̠na sikhnạt, hapṛaoḱo ar saõtare aema lekan ẽṭke ṭoṛẽ, lạgti do̠ heć paṛaḱa. Noate aema gidrạko do̠ o̠loḱ paṛhao ko mucạt́eda, din kạmi reko jopoṛoḱa, boyos ho̠yo̠ḱ laha reko baplaḱa, gidrạ gujuḱ reaḱ soṅkha hõ bạṛtiaḱ. Ko̠ro̠na khạtirte o̠loḱ paṛhaoḱ gidrạko do̠ bar karonte siknạt ṭhạ̃ite bạṅ ruạṛoḱ ṛeaḱ ńeloḱ kana. Pạhilạk do̠ ho̠yo̠ḱ kana; ḍher din siknạt ṭhạ̃i bond tahẽkana, be̠gor paṛhao ar baṅ buj khạtirte. Do̠saraḱ do hoyoḱ kana; nacar ar reṅgeć khạtir te go-baba soṅge kạmi re ehoboḱ. Ar o̠loḱ paṛhaoḱ bond khạtir kuṛi gidrạko doko baplakoa. Ar bapla hoe len khanko bhạṛti hoṛmoḱa, gidrạko ńam okte̠ re gujuḱ reaḱ botor hõ menaḱa. No̠nkanaḱ ghoṭnako hoe paṛao len khan diso̠me̠ hame̠ṭ akat́ Siknạt, Maeju siknạt ar gidrạko janam o̠kte gujuḱ renaḱ har komao noako joto hame̠ṭge arhõ tayo̠m seć pheḍoḱ se cabaḱ reak botor me̠naḱa. 

Diso̠m sorkar bahadur ren high school ar college department ren Secretary Md. Mahabub Hosen doe men akada; Noa do ạḍi sạriaḱ katha kana je, ko̠ro̠na te siknạt reaḱ aema loksan do hoe akana. Noa muskilaḱ se tạkićaḱ do eken Baṅgladiso̠m redo baṅ bickom goṭa dhạrti reaḱ. Joto jạtrenko ge apnaraḱ hudis, kạmi katet́ ge rakaboḱ lạgit́ko kurumuṭu kana. Aleho Ko̠ro̠na ehoṕ khon ge daṛeaḱ bhor joto lekan kạmi horage hatao hoe akana. Online ar Television seć te oloḱ paṛhao calao idi lạgit́ kurumuṭu hoe akana. Mahasoeko hotete oloḱ paṛhaoḱ kan gidrạkoaḱ soṅge jopoṛao ar oṛaḱ hiriko lekan kạmi hora taṛam laha akana. Assignment seć te gidrạkoaḱ parhao calao idi, noa chaḍa hõ hoṛmo seć te boge tahen lạgit́ ho̠le kạmi akat́da. Ona reaḱ jo hõ do̠ ńam akana. O̠kare interneṭ ạḍi bes tahe kana onḍe do online te kelas hatao ho̠e akan ar o̠kare bạnuḱ onḍe lạgit́ do assignment hotete goṛo em hoe akana. Jahan kạmi ge purạu akat́ pạhil do apnaraḱ jiwi hạtiń inạ tayom eṭaḱa. Calaḱ kan upạs mucạt́ katet́ EID re siknạt ṭhạ̃iko baṅ jhić len khan do eṭaḱ hoṛge uduḱ hoyoḱa ar kajakte o̠loḱ paṛhao calao idi reaḱ kurumuṭu jạruṛa. 

Abo joto hoṛbon baḍaea je, nes do SSC biḍau e̠moḱ kodo̠ pre-ṭest se ṭest biḍạu do̠ bako em daṛe akada. Gel (10) kelas re onko do e̠ke̠n bar cando talako kelas akana. HSC biḍạu emo̠ḱ ko do̠ auto pass katet́ko rakaṕ ket́ koa. Menkhan nit hạbićte 12 kelas rendo samaṅ so̠̠do̠̠r kelas re ạt ge bako ńam akada.

University, research ko do bond akana. Online kelas ar biḍoako bond akana. Darakan din re cet́ hoyoka babon baḍaea. (Sonali Songbad april 17, 2021)

Dhạrti reaḱ do̠sar lạṭu diso̠m do̠ ho̠yo̠ḱ kana Canada. O̠na Canada diso̠m ren hoṛ soṅkha do̠ko hoyoḱ kana 3 kạruṛ. Onkate ńel lekhan Baṅgladiso̠m reaḱ Etohoṕ Siknạt hatao gidrạ soṅkha doko hoyoḱ kana 2.5 kạruṛ kho̠n ho̠ ḍher. Metaḱme Canada diso̠m ren ho̠ṛ so̠man baṅgladisom ren etohoṕ siknạt hatao gidrạ oloḱ paṛhao re menaḱ koa. Numin maraṅ dạyik kạmi purạu ar gidrạko siknạt em hạtiń do ạḍi harongea. O̠nate noa ko̠ro̠na okte joto seć tojbij katet́ aboren gidrạko siknạt seć te hara buruko lạgit́ arhõ bạṛti mon selet́ kạmi jạruṛa. 

Ińaḱ oloḱ mucạt́ seć ar hoń disa ̣ocobona, siknạt do hoyoḱ kana jạtiaḱ bisi jaṅ. Onate bisi jaṅ jemon o̠koe hõ bako rạput́ daṛeaḱ khạtir tear se be̠nao jạruṛa. Aboaḱ siknạt bebosthako do ạḍi sedae re be̠nao se heć ạgu akan lekage menaka. Onate noa siknạt bebostha te mit́ te oloḱ paṛhao hameṭ joṅ kan lạgit́ darakan din re nukri ńam do haron gea. Siknạt do ạḍi beste sajao rakaṕ jạruṛa, je leka siknạt hameṭ katet́ ge mit paṛhaoḱ koṛa se kuṛi jemon apnar kusiaḱ lekan nukri doe ńam daṛeaḱ. Abo diso̠m reaḱ mit́ hewa menaḱa, one oka do ạḍi bhabna gea, Siknạt hameṭ katet́ joto hoṛge govt. kạmi se nukri hatao lạgit́ ko kurumuṭu kana. Menkhan abo sanamko baḍae jạruṛabona, govt. kạmi se nukri do ạḍi thoṛa gea. Onate aboaḱ jos hoyoḱ jạruṛ mit́ ṭe̠n mońj nukri. Ar noa nukri ńam khạtir pạhilte apnaraḱ mońj siknạt hameṭ jạruṛa. Entet́ jaha lekate siknạt hameṭ katet́ nukri ńam do ạḍi haron gea. Onate calaḱ kan ko̠ro̠na lekan maraṅ muhim muskil talate rehõ, jemon mońj siknạt aboren tayom daram gidrako siknạt bon em hatiń daṛeako.

image_pdfPDFimage_printPrint

Comments are closed.