Bhage̠ O̠lo̠kić ho̠yo̠ḱ lạgit́ e̠ae̠ (7) go̠ṭe̠n jạruṛ biso̠e̠ko

- Stephen Soren

image_pdfPDFimage_printPrint

Dhạrti jiṅgi re̠ o̠lo̠ḱ paṛhao̠ḱ se̠ć te̠bon baḍaea je; O̠l o̠l te̠ O̠lo̠ḱić, se̠re̠ń se̠re̠ń te̠ge gae̠naha, ru ru te̠ge bajnaić ar banam banam te̠ge banam raja. Bhage o̠lo̠ḱić hoyoḱ lạgit́ tho̠ṛa ạn kodo̠ manao̠ kate̠t́ calaḱ jạruṛa. Mare Arts secretary ar columnist the economist samoyiki re̠n ro̠po̠ṛ guru hisạb te̠ye̠ oprom akan Le̠n Green bhage o̠lo̠ḱić ho̠yo̠ḱ re̠aḱ 7 go̠ṭe̠n tips do̠e̠ e̠m so̠do̠r akada. De̠labon baḍae̠ lege 7 go̠ṭe̠n jạruṛ tips kotae;

Pạhilaḱ; Maraṅ hudis kate̠t́ o̠lo̠ḱ e̠hoṕ

O̠ka biso̠e te̠ am juktim uduḱe̠t́ kan se̠ o̠ka biso̠e te̠ go̠lpo̠ me̠me̠ne̠m kho̠jo̠ḱ kan, o̠na re̠aḱ aso̠laḱ do̠ hiṛiṅ kaḱ me̠. E̠to̠ho̠bme̠ mit́ ṭe̠n mare hudis katha se̠ phe̠n katha te̠ o̠ne̠ o̠ka do̠ pạṭhuạko amaḱ o̠laḱ paṛhao̠ lạgit́ sạriaḱ mo̠n do̠e̠ ạgue takoa.

“Ạḍi ae̠ma se̠rma tayo̠m, tinre̠ uni do̠ gujuḱ le̠kan mũhim re̠ye̠ paṛao̠ le̠na….” O̠nkate̠ apanaraḱ maraṅ o̠laḱ ‘One̠ hundred years of solitude’ se̠ ‘e̠kla re̠ mit́ sae se̠rma’ e̠ho̠ṕ le̠dae O̠lo̠ḱić Gabriel Garsea Markeg. No̠a babot re̠ gujuḱ le̠kan mũhim re̠n o̠ko̠e̠ kanae ar ce̠daḱ co̠e̠ tahẽ kan? – No̠a do̠ ạḍi maraṅ ke̠ṭe̠ć kukli kana.

Do̠saraḱ; Khaṭo̠ katha te̠ o̠lo̠ḱ

Khaṭo̠ katha te̠ o̠l le̠khan pạṭhuạkoaḱ hudis do̠ khaṭo̠ do̠ bae buje̠da. Kạmi ạḍi baṅ sojhe re̠hõ jạruṛ ge̠a. No̠a jahan cohonk do̠ baṅ, me̠nkhan manwa aḱ mit́ gun e̠ke̠n. E̠nte̠t́ no̠nka ge aboaḱ bo̠ho̠ḱ re̠aḱ hataṅ do̠e̠ kạmiạ.  

Ạḍi jeleń mit́ katha, bạṛti kaete̠ o̠ne̠ o̠ka katha re̠do̠ ạḍi bạṛti katha/bakron tahen. O̠nkan katha bujhạu lạgit́ do̠ pạṭhuạko bakron se̠le̠t́ aso̠laḱ biso̠e̠hõ bo̠ho̠ḱ hudis re̠ mit́ tahen jạruṛa. O̠ne̠ o̠ka do̠ ạḍi ãṭ ge muskila(koṭhina) ar pạṭhuạko apnaraḱ o̠lo̠ḱ bakron lạgit́ ạḍi bạṛti ạujhạṛ tahen do̠ jahan biso̠e ge baṅ kana. O̠na khon bhage o̠lo̠ḱ re̠aḱ aso̠l biso̠e se̠ biso̠e ce̠tan re̠̠ bạṛti mon tahen ge bogea. 

Te̠saraḱ; Mit́ te̠ ạḍi ae̠ma jeleń kathako o̠l ho̠yo̠ḱa

Am do̠ hoe daṛẹaḱe̠m ańjo̠m akada: “jo̠to̠ aḱ re̠aḱ ge limit/porimiti hudis tahen jạruṛa, hoe daṛeaḱa limit/porimiti re̠aḱ hudis tahen ạḍi jạruṛa.” O̠kare̠ kạṭić kạṭić kathako o̠lo̠ḱaḱ koge ạḍi bạṛti laṛcaṛ jạruṛ, me̠nkhan jo̠to̠ kathako ge kạṭić o̠laḱ ho̠ele̠n khan ar e̠ṭaḱ jahã le̠kan katha baṅ tahen unre̠do̠ apnaraḱ o̠lak katha se̠ hudisaḱ o̠laḱ te̠ bạṛti samaṅre so̠do̠r(highlights) hoyoḱa.   

No̠nkanaḱ o̠lo̠ḱ te̠ mit́ le̠ka bạṛti rạskạ ko ńam jo̠ṅa pạṭhuạko; o̠ne̠ o̠ka do̠ am e̠mo̠ḱ baṅ kho̠jle̠n ar o̠nate̠ pạṭhuạko ạṛis hoko ạṛisoḱ ge̠a, o̠nate̠ jo̠to̠ le̠kan katha te̠ge o̠lo̠ḱ jạruṛa.

Ponaḱ; ṭhikaḱ/sạriaḱ kathako laṛcaṛ

Ṭhikaḱ se̠ Sạriaḱ kathako laṛcaṛ le̠khan pạṭhuạko ńe̠la, paṛhaoḱko, rạskạḱ ako, me̠taḱme̠ tite̠ jaṅga gạdur tinạḱ́ mo̠ńj e̠m ạikạua, ṭhik o̠nka ge pạṭhuạko se̠be̠l ko ńama. No̠nkanaḱ te̠ pạṭhuạko ạḍi do̠sra sebel soromko ńam joṅte̠, akoaḱ o̠nto̠r re̠aḱ mẽt́hãte̠ mit́ le̠kan naksako chapaea. Ar o̠nkanaḱ kathako te̠ge amaḱ o̠laḱ se̠ so̠do̠raḱ ko do̠ disạ dohoe̠a ar ạḍi ge bạṛti ahkao̠ḱaḱ (akorson) ho̠yo̠ḱa pạṭhuạko talare̠.

Mõr̠e̠aḱ; Baṅ ṭhikaḱ kathako d̠o baṅ do̠ho̠e̠ ge boge

O̠lo̠ḱ so̠mo̠e re̠ jo̠to̠ le̠kan kathako se̠ katha (sobdo) ko bin dusạn(marjoniyo) ho̠yo̠ḱ re̠aḱ hudisko tahẽn jạruṛa. O̠nate̠ amaḱ o̠laḱ do̠ ạḍi ce̠tan se̠ć do̠e rakaṕ me̠a. Bise̠s kaete̠ noako do̠ko me̠taḱ kana “Mononito Koron” se̠ ar hõ mo̠ńj katha te̠bon me̠n le̠khan “Bhotik Noun” bon me̠n daṛe̠aḱa.

No̠akodo̠ ạḍi ae̠ma ge jiwe̠t́ bạnuḱ akat́ le̠kan kathako kana; je̠le̠ka “Gho̠ṭo̠na”, “Phenomena”, “Estor” se “Porjobekhon”. Phenomena do̠ ho̠yo̠ḱ kana ańjo̠mte̠ ce̠t́ le̠ka ańjo̠mo̠ḱ kana? Porjo be̠khon do̠ ce̠t́ le̠ka aṭkaro̠ḱ kana? Prathikthanik, Amlatantrik se̠ e̠ṭaḱaḱ ạḍi mare o̠laḱ ko re̠aḱ ae̠ma le̠kan katha/sobdo me̠naḱa, o̠ne̠ o̠ka re̠aḱ do̠ ạḍi ae̠ma khạndrite̠t́ tahẽna. O̠nate̠ ạḍi sapha katha ar sạriaḱ katha/sobdo ko bachao̠ do̠ ạḍi jaruṛ ge̠a. 

Turuaḱ; Apnar o̠laḱ kodo̠ ̣ạdi bạṛti paṛhao̠ jạruṛ

E̠ke̠n apnar te̠ o̠l, arhõ o̠l se̠ ńe̠l jut gedo̠ baṅ, bicko̠m bạṛti paṛhao̠ jạruṛ. Tinre̠m paṛhao̠a unre̠do̠m bujhạu daṛe̠aḱ je̠, o̠kare̠ dom hiṛiń akada, se̠m o̠l bhul akada. Judi o̠l te̠ ạḍi ãṭ laṅgam bujhạu tahole̠ hudis me̠ je̠ paṛhao̠ hõ ạḍi kosṭo/bhabna do̠m aṭkara. Me̠taḱ me̠ o̠ka koredo̠m bhul akada se̠m hiṛiń akada, o̠nako hõm ãṭkar daṛe̠aḱa.    

Eae; Mo̠n se̠le̠t́ o̠l purạu me̠

Mucạt́ re̠do̠ apnaraḱ baḍae mo̠ńj kathako o̠lo̠ḱ re̠ laṛcaṛ jạruṛa. Ce̠t́ le̠kanaḱ kathako/sobdo ko do̠m hudis akada are bachao̠ akada. Baṅgla te̠ Katha me̠naḱa; ses bhalo jar sobie valo tar. Me̠taḱ me̠ mucạt́ bhage ho̠e le̠n khan jo̠to̠ ge bhage ge̠a. O̠nate̠ mucạt́ re̠aḱ kathako/sobdo do̠ jo̠to̠ khon so̠ro̠saḱ kana. 

O̠nate̠ de̠labon santal bo̠e̠ha/mise̠rako, go̠go̠/babako, gate̠ko, gidra̠ko apan ạpin ṭhạ̃i khon o̠l tabon pe̠ the santals times re̠. Ar no̠nka te̠ aboaḱ go̠go̠ aṛaṅ bon pasnao̠a go̠ṭa dhạrti te̠.

Ol tumal akana: BBC Bangla khon

image_pdfPDFimage_printPrint

Comments are closed.