Hul Mãhã Ar Teheńaḱ Baṅgladisom

-Mithusilak Murmu

image_pdfPDFimage_printPrint

Itihas reaḱ adom din do eken calendar reaḱ sakam ulṭạu lekan sadharon hisạb do baṅ kana, menkhan bạṛić kạmi se jor julumkan hoṛkoaḱ ontor re mit́ṭen joloḱkan marsal kana. 30 Jun, Hul Mãhã nonkan mit́ṭen din kana. 1855 serma reaḱ noa dinre, Rajmohol buru are Bhognadihi maṭhre amdaj 10 hajar santal hoṛko jarwalena. Sido, Kạnhu, Chand Bhaero ar boeha kuri Phulo ar Jhano Murmu do Hul lạṛhạiko ạyurleda.

Briṭish Raj ar onkoren cela chamanḍa, jumidar, jotdar, mahajon, bepariko birudre pạhil  lạṛhại tahẽkana. Ona lạṛhại reaḱ bar sae serma parom calaoena. Teheń 2026 serma reaḱ sạdhin Baṅgladisomre teṅgo kaṭeć apnarte aema kuklirebon paṛaoḱ kana, santal Hul reaḱ motlob do cet́ kana, aboaḱ rajosṭirebon saṕ doho akada? Itihas reak dhuṛi kota lekhan ńeloḱ kana, santalko do jitạuḱ se ạidạri reaḱ lob laocte do aḱ-ạ̃pạ̃ṛĩ bako saṕ akada.

Onkoaḱ lạṛhại do tahẽkana hoṛmo reaḱ balbal daḱ ar mãyãmte sirjạuakan jumi ạidạri reaḱ lạrhại. Reṅgeć nacar ar baṅko paṛhao akan santal hoṛ do mahajon jumidar then ḍher sudte ṭaka dharko hataoet́ tahẽkana. Jãhãe ona dhar bako em sapha daṛeaḱ khan, hoṛ hoponren bạhu biṭi kạṛmi leka ko khaṭaoet́ko tahẽkana. Unre hajar hajar santal hoṛko banduk ar hạtiạr anteko teṅgo daramena. Onkoaḱ ona teṅgo daram baṅ ạuṛiaḱlena. Briṭ̣ish kodo unre “Santal Pargana” ńutuman juda jilạ ko goṭhonkeda ar santalkoaḱ ạidạri rukhiạre bises ạnko benaokeda.

Sạdhin Baṅgladisom itihasre joto thạ̃ire lạṛhại jạt koaḱ mãyãm mesal akana. 1946 serma reaḱ Tebhaga Andolon re comorade Elamitro sãore tahẽkateć Bạrin ṭoṭharen santal casakohõ lạṛhạireko pheḍlena. 1971 serma reaḱ maraṅ lạṛhạire Utarbongo ren santal hoṛko aḱ-ạ̃pạ̃rĩ ante lạṛhạiko pheḍlena, unre ạḍi utạr santal hoṛ jiwiko alaekeda. Menkhan oka lạṛhại ar sạdhin lạgit́ hoṛko lạṛhạyen, mãyãmko joroket́ onkogeko nisṛạu arko koclon ocoḱ kana. Jao serma reaḱ 30 Jun ạḍi rạskạ, tumdak ṭamak, eneć seren talate Sido-Kạnhu pinḍre bahabo dohoyeda, noa  porob manot hotete onkoaḱ ontor reaḱ duk kosṭo maraoḱ kana? Nit Baṅgladisomre santalkoaḱ asol muskil do kana jumi.

Jumidar mahajon ko ṭhen oṛaḱ bhiṭạ, jumi rec ocoḱ, ar rajosṭi se bạnij bepar babot prokolpo benao rakaṕ, nonkanaḱ aema lekan karonko santalkoak jionre menaḱgea. 2016 serma reaḱ Gaibandha Sahebgonj-Bagda Farm re Cinikol reak jumire pea santal hoponko goć ocolena. Nit hõ ona reaḱ jãhãn bicạr baṅ ńamakana. Eken jumi do baṅ, onkoaḱ pạrsi, ạri-cali kohõ adoḱ kana. Primary re nit hõ gogo pạ̣rsite cecet́ reaḱ ạidạri baṅ purạu akana. Aema din khonge “Bhumi Komision” benao ar ạdivạsikoaḱ sangbidhanik sikriti dạbi bako ńamakada.

Benebạiri, bin nisṛạu ar koclonko dea giḍikate oka somaj benao reaḱ goḱ kathate Baṅgladisome laha calaḱkan, nit onḍe santal hoṛko lekan birbanṭa tayomreko paṛao akana. 30 Jun do mit́din reak ari-cali se raska akhṛa do baṅ kana, noa do rajosṭi ar hoṛko lagit gạhir salaḱ disa ruạṛoḱ din kana. Sido, Kạnhu, Phulo-Jhano tạkinaḱ jorowakan mãyãm rin sod mit́ṭen upại sạdhin rajosṭiren hoṛko hisạbte santalkoaḱ jumi, pạrsi, ari-cạli ko sạbit dohoe hoyoḱa. Oka hilok santal, Orao, Mahali, Mundạ, Kolhe, Koḍa, Rajowar, Turi akoaḱ oṛaḱ bhiṭạre gorob salaḱ bohoḱ sujhe katet́ko teṅgo daṛeaḱ, enhiloḱge 30 Jun reak sanamaḱ purạuḱa.

image_pdfPDFimage_printPrint

Comments are closed.