Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Gel pe Aḱ Porbo

Dulạṛiạ boeha,

Niạte eken iń baḍae ocokam kana je ińaḱ oṛaḱ calaḱ jatra do besge tahẽkana. Thoṛa baṅ khan be-bạṛić bes. Menkhan ona reaḱ do tayomteń lạiama. Pạhil prothom doń gun manao joharam kana atma jion lạgit́ amaḱ goṛo ńutumte.Nitoḱ doń aṅgocam kana am ṭhen seṭeroḱge iń lạgit́ do kom som cesṭa do baṅ tahẽkana. Onkae reaḱ sanage baṅ tahẽkantińa. Menkhan am ṭhen seṭeroḱ ar ńapam, ona do kuṭhingeń ạikạukeda.

Oka lekań asoḱ kan tahẽkana ona khon do ekalte jotoge begargea. Am do tis hõ noa hudisjoṅ do bam emadińa je mit́ṭen hạkim samaṅreń teṅgon kana. Bickom nonkage enkathae mit́ṭen boeha tuluć iń duṛuṕ akana okoe do ać hõe kại hoṛ kan. Am do amaḱ ńũroḱ guroḱ reaḱ phaṅka phayaṛem lạikeda amaḱ noa kathatege iń apnar reaḱ khulạ khuli lại lạgit́ dil baḍhaoentińa. Pạhil do iń hõ uni casa hoṛ okoe aćren Pasṭor ṭhene aṅgoćket́ je babergeye kombṛo akada, uni lekań menwan tahẽkana. Ḍher hapta paromkate Pasṭor do uni casa arhõe ńapamkedea. Casa do un hõ udạsgeye ńeloḱ kan tahẽkana. Onate Pasṭor do uniye kulikedea: “Cet́ ona baberte jãhãnaḱ tol tahẽkana?”“Hẽḱ”, uniye roṛ ruạṛkeda,“mit́ṭen gại.”Bạń baḍaea cekate nonka hoyena, menkhan ackage “gại” reaḱ galmarao hõ aosangeń ạikạukeda. Tis hõ noa do bạń hudisan tahẽkana je mit́ bar nonkan bisoe reaḱ eken roṛ sodorte tinạḱ aosan ạikạuḱa. Ona do nonkanaḱ kangea oka tin hạbić ạurim “biḍạua” un hạbić do bam baḍae daṛeaḱa.

Abhagiạ “gại” one uni ińaḱ pạhilạḱ ciṭhi am ṭhen ol reaḱ karon tahẽkan inạ eskar do baṅ tahẽkantińa. Ona sodoram lạgit́te ạḍi ãjhãṭ kurumuṭu hoelentińa. Menkhan hahaṛage am ar iń onako babot galmaraote balaṅ asketlena. Bickom artet́laṅ rạskạ idiena.Landa hõ boroṅlaṅ landakeda. Sesre batabotonge rạskạwanaḱ hoyena. Paseć onkanaḱ gapalmarao dhạrtire rạskạ utạraḱ kana. Iń hõń oromkeda je ińaḱ ńũroḱ ona do asolaḱ do baṅ tahẽkana, bickom ona khon ińaḱ rakaṕ ruạṛoḱge; ińaḱ kạiko do baṅ, menkhan onako kại ikạḱ reaḱge. Ṭhikgem meneda. Apnar ṭhen apnaraḱ do cet́ lekam aṅgoca. Ińaḱ bhage utạr ạt opsorkore jorãeiń pạtiạu legat́a je sisirjạuić do ińe akadińa. Jãhãtis noa biswạsoḱ do kuṭhingea je iń oka sạjạiyiń ńam lek kan ona do Jisuye goḱkeda ar se nonkan hudis do iń suluke em daṛeạńa. Jãhãtis nonkań hudisa je harkhet sahaotege sulukiń ńama-ḍher baṅre hõ thoṛa gan-ińaḱ kạituk gunạḱtege; ikạyiń kamao se do baṅ, bickom ińaḱ kạmite ińaḱ kastaoḱiń sodor. Menkhan ,amem menet́ leka, noa do eken bạḍại hoe botećkoḱa. Noa biswạsoḱiń kurumuṭuia je Sisirjạuić do iń lạgit́ sanamaḱe ceka akada.

Menkhan nitoḱ do ińaḱ ruạṛ jatrare cet́ hoyentiń onam ańjoma. Bohoḱge ạcuroḱ kantińa. Ekkalteń gulmal cabayena. Rạskạtemań koṅkayen. Iń do cet́ co, ohoń men daṛelea……khaṭote do, mit́ṭen kuṛi sãoteń cinhạpena! “Kuṛi” katha do bhulgea. Boroṅiń mena, “rạni” Ar “cinhạpoḱ” ona reaḱ mane do cet́ kana? Eken ninạḱ iń men daṛeaḱa: ińaḱ jibonre pạhil dhao mit́ṭen kuṛiyiń ńel akadea, mit́ṭen manwa kanae, hoṛ kanae. Onkanaḱ ńapamte je mit́ṭen hoṛ ekalteye pherao utạr daṛeaḱa! Ona pạtiạuḱ do baṅ hoe daṛeaḱa .Ona do iń nije hõ bạń baḍaea. Uni kuṛiyiń bornone paseć bạń daṛeaḱa. Ohotet́ge lại daṛelena je tinạḱe mońja ar tinạḱe nichorawa. Katha do phikagea, beroṅgea, bedamanaḱgea. Jãhã lekage roṛogoḱ jotoge chewoḱa. Eken ninạḱ iń mena:Uni kuṛigeń ńapamkedea okoe do iń bạhuye hoyoḱ. Nitoḱ do amaḱ mẽt́ãhã ńeńel sanakińa! Enhõ mit́ṭeć kukli menaḱtińa. Noageye bhaṛo ocoyedińa je am são ńapam tayomge noako do unạḱ usạra hoe baṛagot́ena. Cet́ noa hõ daṛeaḱa je Sisirjjạuićge noa aṭkar ńamjoṅ lạgit́e ạyurkadińa?Je gateḱre ar ińaḱ aṅgoćre jãhãn jonoṛao menaḱ boteća? Bhorsam em akawadińa je “telephone layen” meramotlenre Sisirjjạuić do nawa horreye ạyurińa.Menkhan unạḱ usạra?Cet́ Sisirjjạuić do unạḱ sorre menaea? Thartharao utạroḱ kạnạń……..

Arhõ lạiam reaḱ aema menaḱa. Menkhan iń ninạḱkaḱa. “Uni” ṭhen do arhõ oloḱ sanań kana.  

Noage

Amren Biswạsi,

Gate