Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Turuiaḱ Porbo

image_pdfPDFimage_printPrint

Dulạṛiạ Gate,

Amaḱ ses dhao reaḱ kuklige acha ehoṕ ocoạńme: Baṅ, noare do ińaḱ pạtiạuge bạnuḱa je mit́ hoṛ do inạ somoerege aema ayoye dulạṛ daṛeako. Asol do am “ dulạṛ” reaḱ cet́ maneyem lagaoet́ onarege ṭarhao akana. Judi mit́ṭen kuṛiye “dulạṛ” kan khan, judi dulạṛ do sukbhogjoṅ chaḍa cet́ hõ baṅ kan khan tobe khan do ṭhikgem meneda. Menkhan “ Sạri dulạṛ” , one okaṭaḱ reaḱ Baebele lạiet́kan ar am hõm ńam akat́ ona do eken jel reaḱ do baṅ kana menkhan ontor reaḱ hõ.

Khạṭige ona kạhtuk dom baḍaegea : “ Okaṭaḱ ontorre aema hoṛ lạgit́ ṭhạ̃i menaḱ onare mit́ hoṛ moto lạgit́ do ṭhạ̃ige bạnuḱa.” Noa do sạri utạrgea. Baljaḱ do mit́ dhaoe menleda: “ Noa biswạsoḱ je bapla akadeyić motoge jaoge dulạṛe do baṅ hoe daṛeaḱa noa kolpona sik osombhoggea je mit́ṭen banam raja do mit́ṭeć mońj sereń samaṅ lạgit́ aema okoć sapaṕ jạruṛaea.” Lahareń beyanaḱme leka je juri lạgit́ purạ lekate dạyik do eken mit́ṭen ayo lạgit́gem daṛeaḱa. Noa hõm meneda je Baebelre do aema erajoṅ do baṅ barona. Noa bisoyre Baebel do cet́ lekae menet́ ona selet́ khub sabitate lạilen khan nit nonḍe ḍher okte lagaokoḱa. Eken khaṭote ninạḱge roṛ ocowạńme. Mare Niạmre hõ aema erajoṅan ạn do baṅ tahẽkana, menkhan chaḍ lekage hoe akana. Adam, Noah, Isạhaḱ, Josephteko do jotoge mit́ erawan hoṛko tahẽkana ar onka leka joto nạbiko hõ. Judire hõ aema era reaḱ ńamoḱ kan khan onakore karontet́ do ḍhertet́ bạńjhi obosthare. Jaehok Baebel do aema erajoṅte okako osubita ar muskilaḱko menaḱ onako do bhage sạbitteye uduḱakada-hiskạ, bhabna bachao begarkate bạsut bhasate dosar era reaḱ mane do “repeć” kana.

 Baebel do noa selet́e maḱna kan inạ eskar do baṅ. Ona do bapla reaḱ sạbik bhaṅgaoe emoḱ kana one ona khonge abo do bhoṅtet́ ńam tot́joṅ hoyoḱtabona. Menedae, “Ona iạte mit́ṭen hoṛ do aćren eṅgat apat bạgiạkinte rinićtet́ ṭhene jamaṛoḱa, ar unkin (barea) do mit́ jelkin hoyoḱa”. “Mit́ jel” katha do nonka hõ torjoma daṛeaḱa mit́ jivian, ar hõ ona khon bes ńõḱ do “mit́ hoṛ”. Baplare herel ar maejiu ghuriạ̃ bar hoṛ dokin baṅ kana, menkhan mit́ kanakin. Baplate do bar hoṛ mit́ jel nonkagekin hoyoḱ kana je nukin do mit́ hoekatere hõ ekaṛhageakin. Bapla- hoṛ (juri-pạri) re bar bises hĩs menaḱa, bohoḱ ar “ontor kunḍi”. Herel do bohoḱ khan ayo do kunḍiye menogoḱa. Banarge somange nui bapla-hoṛ (juri-pạri-aḱ jibon lạgit́ jạruṛa, nui bapla-hoṛ do begor bohoḱ se begor kunḍiante jivet́ bae tahẽ daṛeaḱa se bar bohoḱante se bar kunḍiante hõ baṅ. Eken mit́ bohoḱan ar mit́ kunḍian hoyoḱ cahiye. Mane do noage je aemam erawanić kan khanem amaḱ bapla do bapla kangea, menkhan am ar amren erako “mit́ hoṛ” dope baṅ kana; ar ape jotoko mit́kate Isoraḱ “urgạn” do baṅgepe hoyoḱa. Noage Isoraḱ motlob manwae sirjạukedere tahẽkana: “Isor Aćaḱ urgạnan do manwae sirjạukedea………Isor reaḱ urgạnangeye sirjạukedea; herel ar maejiugeye sirjạuket́kina.” Aema erawanre bapla-hoṛ do bạnuia one uni Isor hĩse bikạukoḱ. Onkanaḱ baplate do Isoraḱ “purạ dulạṛ” oho ạrsi daṛelena, one oka do herel maejiu ạkinaḱ dupulạṛtekin sodoret́. Ekmatro mit́ erawan baplage Isoraḱ dulạṛ reaḱ doe goha daṛeaḱa.

Amren gateko okako lại akawat́me ona do eken pakka ạuṛiaḱ chaḍa cet́ hõ baṅ kana. Baplaḱ lahare sambaṛaoḱte okoe hõ tis hõ bae ruạ akana. Jạpit́re itạ baheroḱ hõ jãhãn ruạ reaḱ cinhạ do baṅ kana, bickom onate do noage baḍaeoḱ kana je amaḱ hoṛmo do sadharon kạmi kana. Noako joto do Isoraḱ sirjon bhitri reaḱ kana je hoṛmo okaṭaḱ baṅ jạruṛtae ona do aćtet́ge oḍok baheroḱa. Bas inạ kana. Noa danaṅre jãhãn osobhabik se ajana cet́ hõ bạnuḱa. Ona uprạ̃tre, judi am do jãhãe man tãhãe kuṛi sãotem gitić mit́len khan, Gurmi eman karon ńamjoṅ reaḱ maraṅ botorrem boloḱ kana, ar baṅkhan manobaigyanik lekate mãyo botećgeam botorrem paṛaoḱ kana. Onko okoeko metamkan je alo jemonem ruạḱ se ona kạmi selet́em niropon hoṛkan porman lạgit́ jãhãe kuṛiyem onkayege, onko do akoge besapṛao hoṛkanteko onkanaḱ bahanako ńamtot́ akawana. Noa do khạṭi baḍaekam je amaḱ okaṭaḱ hudistege onkam sodorạńkan se jãhãṭaḱ kuklitege ińtet́ do bam tharbasao oco daṛeạńa. Ińaḱ mon do teheń onko aema juạnko seć dạuṛạuḱ kantińạ okoe do mone monetege kosṭoko saḱhao kana ente akoaḱ muskilaḱante jibon kheḱmao hoyoḱ kantako. Sanań kana jãhã lekate onko do uskurko ńamte onkan hoṛ ṭhen akoaḱ mone reaḱko sodorkaḱ okoe do onkanaḱ selet́ solhako em daṛeako. Mạsire boeha lekageń joharam kana. Uni kangeae Isoraḱ “purạ dulạṛ” reaḱ sạbik nạmuna do, arem jãhãe lekanić kange dulạṛet́megeae.

Noage

Boeha reaḱ dulạṛ johar selet́

gatetam

image_pdfPDFimage_printPrint

Comments are closed.