Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Ponaḱ Porbo

image_pdfPDFimage_printPrint

Unạḱ soṛa montem olakawadiń ńutumte arhõń sarhaoet́mea. Noa do mit́ṭeć cinhạń bujhạueda je ińre amaḱ biswạs menaḱtama mente. Baebelre ạḍi hahaṛa tulạna menaḱa, nonka: “Moron leka daṛeanaḱ kana dulạṛ do” (Sereńko reaḱ Sereń 8:6). Dulạṛ ar moron banarre noa do sadharon gun kante laha khon ohom laga baṛa daṛelea. Ṭhik ona iạtege noakin banarge cakhae jemon temon khemota reaḱ do baṅ kana. Hudisedam gujuḱ cet́ leka aṭkaroḱem legakea losot́ sik jạpidte? Dulạṛ cet́ leka aṭkaroḱ ona do koṛa-kuṛi jopoṭedoḱte biḍạu aṭkar cet́cet́ge bam aṭkar dheja. Oka   obosthare dulạṛ cakha aṭkaroḱ ona obostha do ạḍi jadawa ar ạḍitet́ judạgea. Ar mit́ṭeć eṭagaḱ nạmuna hataome : Monekore mit́ṭeć parasuṭem biḍạu lạgit́, ado sạṛim se usul dare coṭ khon don lạgit́em lomosoroḱa. Menkhan pegel se pongel phuṭ usul do parasuṭ jhijoḱ lạgit́ ma kichui baṅ kan; kajetege am do hoṭoḱge ńur cowagoḱtama. Tobe ạḍi aema hajar phuṭ usul uḍạuḱ jahaj khon dodon jạruṛtama tobe aneć parasuṭ do jhijoḱte nae napaeteye pheḍmea jãhãnaḱ loksan baṅ paṛaoama. Dulạṛ selet́ hõ ṭhik onka kangea. “Bapla reaḱ cuṛonto” aṭkar lega baṛae do bam daṛeaḱa. Tobeanaeć ona reaḱ momoṅgonaḱ hõ raṛa oṭagoḱa. Tobeanaeć amaḱ herel-maejiu oṅso (sex organs),  do motlobtet́ leka kạmi daṛeaḱa.

Baplakate herel-maejiu kạmi do ekal judạ obosthare hoyoḱa. Jãhãn hạṛmạ̃ṛ bạnuḱa, tebaḱ ocoḱ botor bạnuḱa, chapaḍao se bodnam giḍi dapoṛeń reaḱ botor bạnuḱa, ona sompokte hoṛmore oka saboḱ ona reaḱ botor hõ bạnuḱa. Bickom ona uprạ̃tre apan ạpinaḱ mone ontor jhij lạgit́, bapaḍaeoḱ ar hewaḱ lạgit́ tesnek somoe ńamoḱa ar onkate dulạṛ selet́ mit́ bar kạṭić kạṭić muskilaḱko ar haṛyagaṛya oka pạhil pạhil ạikạuḱ onako hõ cabaḱa. Ṭhik ma ṭhikgem meneda je baplaḱ lạgit́em sapṛaoḱ kana. Menkhan niạ takre oka sanam khon bạṛti jạruṛ ona do amaḱ hoṛmo reaḱ herel-oṅso selet́ do baṅ kana. Oka jạruṛkan ona do manobaigyanik se mon-mon reaḱ sapahoṕ kana – eṭaḱ kathate khan iń mena bar hoṛaḱ mon-midoḱ. Baplaḱ jibonre jãhãnaḱ muskilaḱ menaḱ khan, ona jãhãn jạruṛ do baṅ kana je hoṛmo reaḱ herel oṅsorege dos menaḱa. Noako ma bapla lahare ḍakṭori jãctege sodor daṛeaḱa ar jut daṛekoḱa. Hape nahaḱ, asol maraṅ karon do negeń menket́ leka manobaigyanik se mon selet́teaḱ sapahoṕ selet́ apabạṛiạḱ kana.

Jãhãtis lạṭu band dol baḱnamem ańjom akat́koa, etohoṕre cet́ leka sasaṕko reaḱ rạṛko milạu pạhil? Etohoṕre do pạhil rạṛteaḱ pẽpṛẽt́ saḍeḱa inạkate behlako at tirioko juria. Onka baṅkate judi bakya (cornet) ar ḍram oka kũsiạ tạpis saḍeḱa, etohoṕlen khan tobe ạḱyurić do pẽpṛẽt́, behla ar tirio saḍe do ekalte ohoe ańjom daṛelea. Bapla hõ noa band dol leka kangea. Mon ontor reaḱ milạuḱ hõ norom jutạ saḍ ear tạ̃t saḍe leka; ona tayom do tạpis saḍeḱ bakya (cornet) ar ḍram tạpis bajna sik herel-maejiu soroḱ do. Baplaḱem sapṛaoḱre etohoṕre noa norom jutạ saḍe, mon ontor reaḱ milạuḱge cet́joṅ jạruṛtama. Noage tho pạhil porthom training do. Menkhan am tho noa do bam onkayeda jokhon jãhãe man tãhã kuṛi ṭhenem soroḱ kana. Nonkate ma amaḱ mon ontorgem kạṭhuạ ocoyet́. Ḍram saḍe do tirio saḍeye loṭom leka am hõ apnartege aṭkar daṛem goć ocoyeda. Asolre do tobe cet́ reaḱem botoroḱa amaḱ herel-oṅso baṅ benao rakaboḱ do baṅ, menkhan dulạṛ baṅ-benao-rakaboḱge. Baplaḱ lạgit́em sapṛaoḱ kana begor dulạṛteaḱ herel-maejiu reaḱ jopoṭedoḱ dharate, tobeń mena asolre do bapla reaḱ eken mit́ bar kistitet́ bahre bahretem noḱol kana. Am do noa herel-maejiu jopoṭedoḱ kạmi do misin reaḱ kạmi lekam bujhạueda, janwar dhara reaḱ leka, cedaḱ je amaḱ mon tho baṅ tarkoḱ kana. Ona jothat aṭkaroḱ, metaḱme, “Iń” reaḱ phuṭạuḱ “am lạgit́”, ona dom pạsuṛoḱ kana ar hoyoḱ lạgidoḱ amren bạhu am khone asjoṅkan bhage sạ̃hĩtte purạpuri khon apnarem akoṭoḱ kana.

Cet́ jãhãtis monere rakaṕ boteć akawat́mea je bapla lahare noa bạṛić kạmirem copaolen khan amre nonkan sanae hoe ocoea je hạni nhại são onkam kạituk, judạ judạ rokom reaḱem cakhae one okakote laharege amaḱ darakan bapla do mũhinre paṛaokoḱ? Ạḍi bạṛić hewa sudhạ hoekoḱtama one oka do tayomte bạgige ohom bạgi daṛele. Amaḱ ona kạmi-daṛere ạḍi muskil aḱkoṭaḱ, je leka sanatet́ge ṭhanḍa cabaḱ, hoe daṛekoḱa ar amaḱ bapla jibon hạ̃s rạskạ do mạṭire milạukoḱa. Pasṭor hũyãte jãhãtis iń do bapla akan hoṛ muskilre paṛao akanko solhawako lạgit́iń diloi ocoḱa, onkan takre onkoaḱ muskilaḱ reaḱ gonḍa do ekalte bapla laha koṛa ar kuṛi apan ạpin cet́ lekan jibonkin biḱtạu kan tahẽkan onḍe hạbićiń pańja tioḱeda. Uni koṛa okoe ḍạṅguạ bidạlre apnar sambṛaoḱ bae cet́an, baplakate hõ ona do baṅgeye cet́ daṛeaḱa; onatem ńel daṛeaḱ kana je amaḱ mamla hõ bapla tuluć joṛaogea. Mit́ lekate do am do amren darakan bạhu cet́ com eṛan ocoyea nãhãḱ, cahe nitoḱ uniye okoeṭaḱ kan ạurim baḍayere hõ, menkhan khạṭige aben bana hoṛaḱ hạ̃s rạskạ do khatrarem paṛao ocoyeda.

Dulạṛiạ gate, komte kom mit́ṭeć dom bujhạua, Iń do amaḱ rạskạ bhaṅgaotam do bạń menjoṅ kana, bickom am rukhiạme sanań kana jemon noa jibon reaḱ sanam khon soros utạraḱ hạ̃s rạskạ lahare alom kharap giḍikaḱ. Judi naraṅgi bahatet́gem sit́le khan ona reaḱ jo do ohotet́gem cakha ạikạulea. Onate do alom bujhạua je jãhãnaḱiń recćet́mea mente, menkhan khạtirjomań emam kana je mon purun noa reaḱ́ kuṛại dom ńama hapen.

Acha iń hõ amaḱ Aphrika disom reaḱ kạhtuk reaḱ jobab iń emama: “Mit́ṭen kisạ̃ṛ juṭujoḱa mentem lega ạisạnkat́ tãhãma artet́gem ḍiṅgrạ dapoṛen.”

Boeha reaḱ dulạṛ johar selet́

gatetam

 

image_pdfPDFimage_printPrint

Comments are closed.