Manwawaḱ Bańcao

-Gabriel Hãsdaḱ

image_pdfPDFimage_printPrint

‘Manwawaḱ Bańcao’ – noa do khod reaḱ katha ar gạhirte ganḍoṅjoṅ reaḱ katha hõ kangea. Ente manwa do bon sạdhingere hõ ek do apnarte ar baṅkhan eṭaḱ hoṛ daraete abo do aema lekan tonolre tolakan se bạṛić halotre ńurakan menaḱ bona ar jaoge ona khon bańcaoḱ lạgit́ hõ bon kurumuṭuet́ kangea. Santal hoṛkoaḱ sirjạu kạhnire ńeloḱ kana – Sisijạuić (Ṭhạkur – jiu) do ạdre hasaren hoṛe benaolet́kina. Uni do tinre unkin hasaren hoṛ jiwi emakine monejoṅkan tahẽkana, unrege serma khon siń sadom ãṛgo kate unkin hoṛe lebet́ rạput́ket́kina.—- Abo do bon roṛ baṛaegea ar ńelaḱ hõ kangea, enkathae etohoṕrege bhul hoelen khan se jãhã akoṭ paṛaolen khan – mucạt́ dhạbić ona akoṭ se haron do tahẽngea. Abo Santal hoṛko jiṅgi bhor bańcaoḱ lạgit́ ḍher bon kurumuṭu ạguet́ kana. Menkhan paromen jugre se darakan jãhã hiloḱ manwa hisạbte haron kosṭo khon bańcaoakan se sạdhinakan do ceka bon hoe daṛeaḱ kana?

Noṅka gạhir hudisre paṛaolen khange arhõ disa hijuḱa etohoṕre oka bhul hoeakan—pạhil eṅga apa Pilcu haṛam ar Pilcu buḍhi tinre ạkin eskarkin tahẽkan—‘ Liṭa goṛom do unkin samaṅre upelentey solhawaḱkin tahẽkana jemon hạnḍikin dohoe ar ńũite rạskạkin sulạṅjoṅ. Liṭa goṛom do hạnḍi doho hõe cet́aḱkin tahẽkana.— Noḱõe noṅkate Santal somajre hạnḍi doho ar ńũi ạri do pạhil khonge colena ar jug cetan jug thamgạḍiena. Liṭạ goṛomaḱ noa bạṛić solha – hạnḍi pạurạ doho ar ńũi ạri do Santal somajre tinạḱ nasaoe ạguakada! Mase nit do manwa somajre jug reaḱ khaṛman (standard) lekate Santal somajre noa hạnḍi doho ar ńũi ari do aboaḱ somaj lahantire tinạḱgan goṛoanaḱ hoyoḱ kana, ona do jotoko hudisjoṅ jạruṛ kantabona. Manwawaḱ bańcao babot arhõ hudis ar dhorom sostorko ńellekhan ńeloḱa Sisirjạuić do Pilcu haṛam ar Pilcu buḍhi sirjạu kate ekal haleḍale do bae doholet́kinạ. Sirjạu reaḱ kạhnire ńelogoḱ kana Ṭhạkur jiu do manwako sãoe tahẽkana. Uni do dob ar muskil oktere hoṛe bańcaoakat́koa. Jomaḱ ar hoṛmo daĺpalaḱe kulạuakawat́koa. Ṭhạkur jiu do aćaḱ dhorom horre hoṛko ạyurko lạgit́ jaogeye kurumuṭuakat́a.

Arhõ bon ńelet́ kana. Santal somajre sapo, sạriạu, sạriaḱ, gopoṛo ar dupulạṛ pereć dohoe lạgit́ tinre dhạrtire eṭaḱ hoṛ baṅko tahẽkana un do Pilcu haṛam ar buḍhi ạkinren gidrạko boeha boeha bhitrirekin baplalet́koa. Menkhan tayomte mimit́ goṭenkin pạriskat́koa ar kajakkin baron kat́koa jemon tayom daram ar do mit́ pạrisre aloko baplaḱ. Unkin do noṅkae reaḱ motlob tahẽkan tạkina jemon Hoṛkoaḱ man manot, apnar ạidạri ar somajre dhorom pereć tahẽn. Noa ạri do Hoṛko nit hạbić kajakko manao ạguet́ kana. Tobe hẽ, adom adomko do noa ạri somajre baplaḱ lạgit́ mit́ akoṭ hisạbteko ńelet́ kana ar somoere kaṛgo hõko kaṛgo rạput́eḱ kana. Menek phaelao mon mẽt́te do bako ńelet́ kana – noa ạri Santal somajre koṛa kuṛiko sidhạ ar dhorom horre calaoko lạgit́ tinaḱ goṛoanaḱ hoyoḱ kana mente. Santal hoṛko tinre khoj – Kaman disomreko tahẽkana un do somajre sạriạu ar dhorom horte ruạṛ hijuḱ lạgit́e hohoat́ko tahẽkana. Menek hoṛko uniaḱ hoho baṅko ańjomlet́taea. Enḍeteroṅ Ṭhạkur – Jiu do eken mit́ dhoromić juri – pạri harata buru danderre oko bańcaoḱ reaḱ ạte emat́kinạ ar sanam hoṛko eae siń eae ńindạ seṅgel daḱ ar ḍubạteye goć cabaket́koa. Noṅkan kạhni do baibel puthire Nohawaḱ golpore hõ ńeloḱ kana. Ḍubạ tayomte hõ hoṛko besạdhin jiṅgi ar peṛta, bạṛić bańcao do bako ńamleda.

Sạdhin ar chuṭạ jiṇgi reaḱ aste hoṛko do mit́ disom khon ar mit́ disomteko Oṛaḱ duạrakadako, jumi jaega kate cas basko porton akada. Menkhan jaoge eṭaḱ jạtko daraeteko laga ńir ocoakana. Ar noṅkan kạhni do baibel puthire hõ Israelkoaḱ jiṅgire ńelakana. Menkhan onko do apnaraḱ dhorom ar ạkil gunạḱte dhạrtire do bańcaoko ńamet́ kana. Ar abo hoṛko do apnaraḱ lelha gunạḱte nit hõ bạṛić halotre thạli ṭarhaoakan menaḱ bona. Eden bagwanre Isor do Pilcu haṛam ar Pilcu buḍhi boge bạṛić bujhạu ńamoḱ dare reaḱ jo jome baronlet́kinạ. Menkhan unkin do Saetanaḱ ạnḍićre paṛao kate ona jokin jomket́a. Khan manwawaḱ do boge bạṛić bujhạu bud hećena, jiṅgire haron kosṭo ar gujuḱ lekan sạjại hõ bololena. Tobe Isor do manwa bae bạgi giḍilet́koa. Uni do aḍre aćge ar tayomte manwa jạtko modre Aćren nạbi ar dhorom hoṛkoaḱ mocate aćaḱ kathae lại jạhirakat́a. Aćaḱ dhorom horre manwako calaoko lạgit́ Pilcu haṛam buḍhi okote khon nit dhạiće kurumuṭu ạguet́ kana. Menkhanabo lelhako, aboaḱ ạlbudhạ, becol beonar, nisạ ńũre jạbunakan bạḍai, hiskạ,apnar ruhuṭuhu, bedhorom emanteaḱ bạṛićaḱko gobolre menaḱ bon iạte nạbikoaḱ dhorom sikhạuna ar goyon do sạbittr babon pańja daṛeaḱ kana. Aboaḱ atma bańcao lagit́ do ḍherkate thir doroḱkan menaḱbona.

Enhõ Sisirjạuić do aćaḱ ekraṛ lekate manwako kại khon, duk kosṭo khon bańcaoko ar sạri dhorom hor uduḱako lạgit́ aćren ekaput hopon Jisu Khrisṭ do noa dhạrti puriteye kolkedea. Jisu do dhạrti puriteye hećena, manwako kại khon bańcaoko lạgit́ kurusre asambheṛ kosṭo sahaokateye goć ocoyena. Abo do sạri dhorom hore uduaḱ bona, Uniaḱ goyon ar sikạuna pańjae reaḱe solhawaḱ bona jemon dhạrtire nirạite jiṅgi bon bitạu daṛeaḱ ar tayomte sermapurire sulukre bon tahẽ daṛeaḱ. Nit ado ńeloḱ kana eṭaḱ jạtrenko o apnaraḱ dhorom napaeko pańjaeda. Eden bagwanre baron dare reaḱ jo jom kate oko boge bạṛić bujhạu bud hećakan inạ ạkilge oloḱ paṛhao daraete arhõko baṛhaoeda ar ona beohar kate onko do lahanti horre mohnḍawakan menaḱkoa ar abo Santal hoṛ do cet́ bon cekaet́ kana? Ado noa Maraṅdin aboe disạ ocoet́ bona reṅgeć bạpuṛić halotre Jisu Khrisṭaḱ janam ar ạḍi duk saset sahaokate kurusre gujuḱ do dhạrtiren manwako bańcaoko lạgit́ge hoeakana. Khan Maraṅdinre eken jon ńũ do baṅ bickom bon hudisma aboaḱ bańcao do oka horre ńamoḱa? Aboko do dhạrtiteaḱ, atmateaḱ ar ar aema sentege aodhanoḱ hoyoḱ tabona. Isor do asokaete hoṛkoaḱ atma bańcao lạgit́e   dandoḱ kana. Uni doe khoj kana manwa do jemon sanam lekan bạṛićaḱ, kại ar duk kosṭo khon sahaṛakan bon tahẽn. Ar baṅkhan cet́ dhạrtiteaḱ se atmateaḱ oka bańcaoge abo lạgit́ do bạnuḱa.

image_pdfPDFimage_printPrint

Comments are closed.