Hasage Dhon

image_pdfPDFimage_printPrint

Ramjam ato do ekal huḍiń, dhiri kocare menaḱa. Labaṛtem menkea dhiri gaṛre. Nasenaḱ bạd – bạihạṛ, ṭạnḍi ṭikur khet baṛgere hõ dhiri, kulhi chaṭkare hõ dhiri, dhiri ar dhir. Baha- sohrae re hõ dhirigem kolsa tioga. Netar do noakore khon bogete dhiriko la oḍokeda, ar bejae ṭhik misinte rombṛo rombṛoko rit́ oḍokeda. Noakoren hoṛ do ado niạ lasaṛhẽtẽte jaoge kạmi hõko ńameda, kạmi baṅ ńam jokheć ạuṛiaḱ do bako tahẽn kana. Dhiri kol ren ṭhikạdar bạbu do soprot́ roḍot́ko daṛan kana, dhiri menaḱ bạd- bạihạṛko tạṅkhi baṛayeda. Dãṛã dãṛãte Ramjam ato sećko rakaṕ hećena. Ramjam reaḱ khet baṛge do ạḍi ãṭko kusiada, baṅma kathae noakore do sona topa menaḱa.

Ado Ramjam atoren hoṛko bujhạu baṛawako kana, metako kanako khet baṛgeko lae takote do ṭaka ko emakoa, ar kạmi hõko ńam ocokoa, enkathae onkoaḱ dayate kạmi doko ńama. Atoren hoṛ do ado ańjom baṛakateko menkeda – Hape entet́ ale alerele bujhạu baṛalenge. Nonḍenko hoṛ ańjomkate ṭhikạkar bạbu do ado thoṛako biṛko ńoḱena. Entet́ nõḱõe nunạḱ din noakore dhiriko lala kana, nonkan katha thor bako ańjom akada. Hoṛ mit́ ṭukuć hạnḍiko ńam lekhaćge ṭhikạdar bạbu bilạn bạihạṛ jumiko alae akawat́koa. Ar noko copya, reṅgećte kelaṅ ḍolaṅ hoṛ, nunạḱ dhocorko uduḱeda? Ṭhikạdar bạbu hõ onkoaḱ dhocore ghucạu lạgit́te phundiko teareda. Menjoṅ kanako, Hape se jạnumte jạnumle soḱ oḍoṅa, ado nahaḱpe ạikạua. Ṭhikạdar mit́din do ado hasa lala hoṛ juṭạu katey ạguket́koa. Inạ aḍepaseren dinạm hiloḱko ńepel hoṛge, rạu rạu hasa lalako dhurạuena. Ṭhań ṭhań  saḍeyate rohoṛ hasare kuḍi ṭạmni ar pasna phạnṭiloḱ kana. Inạkatege Ramjamren hoṛ hõ adoko ńir oḍoṅena.

Atoren sanam hoṛte manako dhurạuena, nako la ocoako kana. Menedako – Ale begor kuli bujhạu kate cedaḱ khet baṛgepe layet́ talea? Lala hoṛ doko menkeda – Ṭhikạdar bạbuko hukum akawat́lea. Inạḱtege Ṭhikạdar bạbu hõye laha hećena are menkeda – Ṭakale emape kana, ạuṛiaḱte do bale layet́ tapea. Arhõ mit́teć kạmi hoṛ do ṭhikạdare roṛ goṛoadea menkedae – Ale senaḱ khet baṛge la kate ape hõcope ạsul lenge. Ale do ape bale manalet́pea, ar ape? Ṭhikạdar do adoye cagmãgao got́ena, nui hoṛ ać sene roṛket́ khan. Ramjamren mạńjhi haṛam adoye menkeda – Baṅ ho, ale do nonḍenaḱ hasa jumi bale la ocoapea, noa hasa jumi tele ạsuloḱ kana. Ṭhạkudar nitoḱ do ãṭ ńõḱtey menkeda – Ona lạgit́tema ṭakale emape kan. Mạńjhi haṛame menkeda – Ona ṭaka do tinạḱ dinle joma? Ṭhikạdar nitoḱ do mit́ sãtahẽt́teye roṛ idikeda – Ape do lelha hoṛ, bape baḍaea, noa dhirite sohor bajarre tinạḱ lạṭu lạṭu kạmi hoyoḱ kana, lala hoṛko sae kate ṭhikạdar do arhõ ãṭ ńõḱteye menkeda – Noa dhirite dalan oṛaḱ, hor ḍahar kạmire, soṛoḱ ar rel laenre lagaoḱ kana. Ar mase ape boka bohoḱ do, apeaḱ kathagepe hudiset́ kana.

Mạńjhi haṛam do nitoḱ do sojhe ńõḱtey teṅgoyena ar khạndri macha ethem katey menkeda – Ale do unạḱ lạṭu lạṭu katha do bale baḍaea, ape do nonḍenaḱ dhiri ạkhriń katepe kisạ̃ṛoḱ kana aleaḱ jumi la bharabhaṭ kate. Mase eṭaḱ eṭaḱ ato reaḱ khet baṛgepe ceka keda? Onḍe nitoḱ jãhãnaḱ casge baṅ hoyoḱa, jage jonḍra, raheṛ, hoṛeć eman hoe baṛaḱkan tahẽna, ona hõ nitoḱ do okare? Bạnuḱa. Noa kathate ṭhikạdar do cạuhạṛire thapa kede lekae aṭkar keda. Kạmi hoṛ seć koyoḱ kate ṭhikạdare menkeda – Ma ho nui dobon jut́got́kaege se, bejaye dalaliyet́ kana. Menkhan kạmijoṅ hoṛ rạgạu marteko menkeda – Baṅa ṭhikạdar bạbu, ohokeale, Mạńjhi haṛam ṭhikgeye men akada. Aleaḱ khet baṛge la katepe bạṛić cabaket́ talea. Mạńjhi haṛam do ạḍi ile ńamket́a are menket́a – Noko ṭhikạdarge abokoaḱ khet baṛge buru ḍuṅgriko bạṛićet́ kana, lakh lakh ṭakako kamaoet́ kana, noko do mit́ mot riạu rajoṭ katebon laga ńirkoa. Mạńjhi haṛamaḱ noa katha ańjom kate onko kạmijoṅhoṛ doko menkeda – Ma nui ṭhikạdar do sabepe ar lebedepe. Noa katha ańjomkate ṭhikạdar do gaṛpać guṛpuć ocogoḱ tuluć birạmpạṭe dạṛkeda.

Tumạl- Kạhni Mala

image_pdfPDFimage_printPrint

Comments are closed.