Baṅgladiso̠m Re̠aḱ Puthi Me̠la’2021

- Stephen Soren

image_pdfPDFimage_printPrint

Calao̠e̠n lukhibar ạyuṕ be̠r re̠aḱ 4 baja o̠kte̠ diso̠m mạjhi se̠ maraṅ mo̠ntri Mano̠tan Shekh Hasina do̠ aćaḱ sarkari gaṛ kho̠n ge virtual se̠ć te̠ Baṅgla Academy ar Sohardi chaṭkare̠ go̠ṭa cando̠ Ekus Puthi Me̠la-2021 doe̠ uḍhạu ke̠da. Puthi Me̠la uḍhạu re̠aḱ pạhil jo̠s do̠ tahẽ kana Boṅgobondhu ce̠tan re̠ o̠l akan ar Baṅgla Academy khon oḍok ke̠t́ ‘Ińaḱ ńe̠lre̠ nãwãcin’ ‘Amar Dekha Noyacin’ re̠aḱ Iṅgrạji te̠ to̠rjo̠ma ‘new Caina’ ‘Nãwã Caina-1952’ re̠aḱ kạmi ho̠rate̠ e̠to̠ho̠ṕ. Mano̠tan Maraṅ Mo̠ntri no̠a puthi re̠aḱ po̠ṭo̠m sakam do̠ raṛa kate̠t́ jo̠to̠ko lạgit́e̠ so̠do̠r ke̠da. Noa chaḍa arhõe̠ me̠n ke̠da je̠, nãwã te̠ hara rakabo̠ḱ kan juạnko je̠mo̠n ạḍi bạṛti puthiko kiriń ar ko paṛhao̠. Puthiko chapa o̠ḍo̠ṅe̠t́ kanko je̠mo̠n arhõ bạṛti to̠rjo̠mare̠ monko lagao̠. Ar he̠ć bo̠lo̠ akan maraṅ ro̠g ko̠ro̠na khon so̠nto̠r tahẽn la̠̣git́ sarkaraḱ jo̠to̠ le̠kan ạnko mano̠t kate̠t́ calaḱte̠ diso̠m re̠n jo̠to̠ko be̠s bon tahẽn.

Baṅgla Academy re̠n chairman Professor Shamsujjaman Khan hõ uḍhạu re̠n mukhiạ hisạb te̠ye̠ tahẽ kana. Ar Baṅgla Academy re̠n ạyurić Habibullaho Siraji. Baḍae geabon je̠ jao̠ se̠rma 1952 pạrsi hul disạte̠ February 1 tạrik khon go̠ṭa cando̠ lạgit́ e̠ho̠ṕ kate̠t́ hõ ko̠ro̠na virus karo̠naḱte̠ ne̠s do̠ bilo̠m hoe̠ akana.   

Niạ dho̠m re̠aḱ puthi me̠la 2021 aso̠l jo̠s katha do̠ ho̠yo̠ḱ kana ‘Baṅgladiso̠m jạtiạriko re̠n apat Boṅgobondhu Shekh Mojibur Rahman ar Sạdhin re̠aḱ Suborno-Joyonti’. March cando re̠aḱ 18 tạrik e̠ho̠ṕ akan Puthi me̠la do̠ calaḱa April cando re̠aḱ 14 tạrik hạbić.                                                                                                  

Go̠ṭa Dhạrti re̠n jo̠to̠ko bon baḍae̠a je̠, “Siknạt do̠ manowakoaḱ bisi jaṅ kana”. Ar noa siknạt hame̠ṭ ar ạkil ḍahar jhić lạgit́ ạḍi jạruṛa Puthi paṛhao̠ ar bhage Puthiko kiriń re̠aḱ; Puthi bon paṛhao̠ le̠khan aboaḱ hataṅ ar hõ lase̠ro̠ḱa; lahanti ho̠yo̠ḱa ro̠ṛ ro̠po̠ṛ lạgit́; Bo̠ho̠ḱ re̠aḱ Hudis bundisko kajakte̠ ke̠ṭe̠jo̠ḱa; Ho̠ṛmo̠re̠ jo̠r ńamo̠ḱa; Kạmire̠ niphuṭ mo̠n tahẽna; Jạpit́ re̠ ae̠ma go̠ṛo̠ ńamo̠ḱa; Hai hutạs khon sahaṛakaye̠ do̠ho̠ bona; Dhạrti jiṅgi re̠ suluk me̠naḱa ar ḍhe̠r din bon bahaḱa.    

“Puthi kiriń kate̠t́ do̠ o̠ko̠e̠ hõ bako re̠ṅgeć/deulia akana” – Shayod Mujtoba Ali

“Puthi be̠go̠r O̠ṛaḱ do̠ atma be̠go̠r ho̠ṛmo̠ le̠ka” – Cecero

“Tinạḱ bạṛtim paṛhao̠ḱa, unạḱ ge bạṛtim baḍae̠a, arhõ tinạḱ bạṛtim ce̠da, unạḱ ge bạṛti ce̠tan se̠ne̠m rakaṕ daṛe̠aḱa” – Dr. Seuss

“Mit́ ṭe̠n puthi no̠nkan maraṅ sande̠s kana je̠, do̠me̠ do̠m e̠m o̠ṭaḱ daṛe̠aḱa ar nãw̃a te̠ ae̠mam baḍae̠ daṛe̠aḱa” – Garrison Keillor

De̠labon baḍae̠ lege Dhạrti re̠aḱ pạhil puthi ar pạhil puthi me̠la; Ao̠slo̠aḱ katha baḍae̠ lahare̠ tho̠ṛa ińaḱ babo̠t lạlại sanae̠dińa. Ińaḱ disại bho̠r ạḍi ae̠ma puthi me̠la te̠ calaḱ re̠aḱ ạt se̠ mon hõ baṅ tahẽ kana. Amdaj 1998/99 se̠rma se̠ć pạhil puthi me̠la te̠ń calao̠ le̠na. Bachelor of Social Science (honor’s) re̠n student hisạbte̠ class re̠aḱ puthi be̠go̠r e̠ṭaḱ puthiko paṛhao̠ re̠aḱ ạḍi mo̠nsubạ kodo̠ baṅ tahẽ kan tińa. O̠na puthi me̠la te̠ye̠ so̠ho̠r se̠ṭe̠r ledeńa ińre̠n maraṅ mukhiạ Mama uni o̠ko̠e̠ do̠ santal kore̠n nãwãte̠ jhalkao̠ rakabo̠ḱ kan o̠no̠liạ Mano̠tan Mithusilak Murmu.

2008 sal uniaḱ pạhil puthi me̠la re̠ ‘Bipo̠nno Adivasi Jibon o Somaj’ published le̠ntaya, ar o̠na puthi po̠ṭo̠m sakam o̠ṭaḱ re̠ye̠ tahẽ kana Mano̠tan sikkhabid Abdul Motin. Ińaḱ o̠na puthi me̠la hirite̠ khandri mo̠nre̠ ae̠ma utạr kukli ar kukmu do̠ he̠ḍe̠jo̠ḱ lagao̠ e̠na. E̠to̠ho̠ṕ ke̠dạń o̠lo̠ḱ kạmi, ro̠ṛma ạḍi alga, me̠nkhan kạmi purạu no̠nạḱ alga do̠ baṅ. O̠na kurumuṭu khon ge 2012 se̠rma ho̠po̠n mit́ puthi ‘Biponno Adivasi Kol Jonogosti’ o̠lo̠ḱ te̠ń so̠do̠r ke̠da. Ar ae̠ma magazine ko̠re̠ se̠ online news portal kore̠ń o̠l idi kana. Ar hõ bare̠a puthi re̠aḱ sapṛao̠ kạmi calaḱ kana. As bon do̠ho̠e̠a je̠, ạḍi usạrage no̠a puthi hõ so̠do̠ro̠ḱa.

Nito̠ḱ do̠ arhõń ruạṛ e̠t́ bona pạhil puthi ar pạhil puthi me̠la baḍae̠ jo̠ṅ lạgit́. Baḍae̠o̠ḱ kana je̠, Dhạrti re̠aḱ pạhil upo̠nnas re̠aḱ ńutum do̠ GILGAMES, one̠ o̠ka do̠ pon hajar se̠rma laha prachin Mesoptomiea o̠l hoe̠le̠na, me̠taḱme̠ nito̠ḱ me̠naḱ Irak ar Siriya re̠. O̠lo̠kić aḱ ńutum do̠ nit hạbić baṅ ńam akana, puthi cedaḱ ōl hoe̠le̠na o̠ko̠e̠ ko pạṭhuạko tahẽ kana, o̠nako babo̠t o̠ko̠e̠ hõ ce̠t́ hõ bako baḍae̠a. O̠na puthi do̠ Brithis aḱ Jadughorre̠ ạḍi mo̠ńjte̠ rạkhi jo̠gao̠ me̠naḱa hasate̠. Dhạrti re̠ Pạhil utạr se̠ pracintomo pạrsi/bornomala kewniforme (kilkakar) o̠l hoe̠ le̠na o̠na puthi do̠. No̠a ńutum do̠ he̠ć ạgu akana o̠kkho̠rko re̠aḱ akarko khon. Unre̠aḱ lipiko do̠ lo̠so̠t́ hasa ce̠tanre̠ no̠lkhagṛa te̠ kilo̠k kho̠dai kate̠t́ ko o̠le̠t́ tahẽ̠na. Hajar hajar se̠rma paro̠m kate̠t́ re̠hõ o̠ko̠e̠ hõ bako paṛhao̠ daṛe̠aḱ kan tahẽ kana. 1870 se̠rma jo̠rj smith ńutuman London re̠n mit́ kạmiạić ho̠ṛ British Jadughor re̠aḱ no̠a lo̠so̠t́ hasa re̠aḱ o̠lko ńe̠l ńe̠l te̠ paṛhao̠ ke̠da. Nonka te̠ko baḍae̠ ke̠da GILGAMES babo̠t.

Ar Pạhil Puthi re̠aḱ Ithihãs sakam do̠ o̠na khon ạḍi ge nãwã gea. Dhạrti re̠ jo̠to̠ khon maraṅ Puthi re̠aḱ Me̠la do̠ ho̠yo̠ḱ kana German re̠aḱ Franskotfurt nagraha ar o̠nage tahẽ kana prithimi re̠aḱ pạhil puthi me̠la. No̠a re̠aḱ Ithihãs sakam ńe̠l le̠khan do̠ 500 se̠rma mare̠aḱ kana. Arhõ mit́ bar se̠ć khon ańjo̠mo̠ḱ kana je̠, 1478 se̠rma khon ge no̠nḍe̠ do̠ puthi me̠la ho̠e̠ he̠ć ạgu akana. O̠nkate̠ no̠a do̠ go̠̣ṭa dhạrtire̠ maraṅ ḍak nam do̠ so̠do̠re̠na. (Prothom Alo – Page 17 Onno Alo)

Ko̠ro̠na le̠kan maraṇ ro̠g do̠ ne̠s puthi me̠la February cando re̠ tạkićaḱe̠ hoe̠ o̠co̠ le̠da. Me̠nkhan tạkićaḱ tahẽ kate̠t́ re̠hõ nito̠ḱ do̠ e̠ho̠ṕ akana ‘Baṅgladiso̠m jạtiạriko re̠n apat Boṅgobondhu Shekh Mojibur Rahman ar Sạdhin re̠aḱ Suborno-Joyonti’. March cando re̠aḱ 18 tạrik e̠ho̠ṕ akan Puthi me̠la do̠ calaḱa April cando re̠aḱ 14 tạrik hạbić. Baṅgla Academy re̠aḱ kạmi ho̠ra purạu ar abo jo̠to̠koaḱ go̠ṛo̠te̠ ne̠s re̠aḱ puthi me̠la mo̠ńj ho̠yo̠ḱ, niạ as ge̠ń do̠ho̠e̠da.   

image_pdfPDFimage_printPrint

Comments are closed.