JIT SE PHURGẠL AKAN DIN REAK’ HUDIS

Goṛomba, Goṛomgo ar Gogo, Baba khon bon baḍae akada Jit akan se phurgạl din reaḱ aema jạṛ se golpo. Ona te joto hoṛ gebon baḍaea jit akan se phurgạl  din re cet́ hoe lena mente. Teheń ar hõ thoṛań baḍae se disạ oco bona seń hudis oco bon lạgit́ iń oleda. 

Gãota katet́ lạṛhại cetan re kathae roṛ leda America Disạm ren Mare Foreigner Minister Dr. Henry Kisinger; Gãota do cet́ kana ? Ar Gãota te cet́ hoyoḱa. Aema oktere Political Leaderko do noṅkan gãota benao katet́ disạm dulạṛ se disạm birud hõko kạmieda. Oktere dhorom reaḱ katha sećte gạkhuṛ hoṛ benao katet́ jiwi alae hõ bako botoroḱ kana. Baṅgladisa̠m reaḱ lạṛhại re tinạḱ hoṛ doko goć ocolena. Phurgạl (Sạdhinota) reaḱ siknạt te teheń hạbić abo joto ko bohoḱ tumbut́ katet́ bon Manot (saluṭeda). Menkhan ona talare abo lekan thoṛa juạnko jiwi ko alaeleda JMG keḍar hoe katet́. Bạṛić (Oshot) (rajnitire) Rajạrire paṛao katet́ onko do goṭa dhạrti jiṅgi reaḱ josko ses katet́ ko goć ocoḱ kana. Onko do thoṛa hõ bako hudiseda Disạm dulạṛ do baṅ kana, Dhorom ho baṅ kana, Bickom dhorom ńutum te bedhorom  kana.

Jitkạr akan din reaḱ katha disạ lekhan ge monre disạ ruạṛoḱa (Sạdhinota) Phurgạl Din reaḱ katha. Lạṛhại begor te okoe jạti ho~ bako Sạdhin daṛeakana. Lạṛhại kate ge Baṅgladisạm hõ Sạdhin disạm menteye hameṭ joṅakana. Ona lạṛhại do calaoakana pe lekan hoṛ te – Pạhilaḱ do (Rajniti) Rajạri seć te, Dosaraḱ do Palṭon ko seć te ar tesaraḱ do kạuḍi (Orthoniti) seć te, cetan khon latar hạbić. Ona okterege Baṅgla ren hoṛ do mit́enako. (Unosottor) Turui gel are (69) re jemon mit́ kateko raṅgaolena, menkhan bạṛić jahan ostro saṕdo bako cet́akat́ tahẽna. 25 march ạḍi kaṛaṅ kuṛcuṅ ńindạ do Pạkistạni palṭonaḱ hoṛ goć ko ńelkatet́ Baṅgla ren hoṙ do eken bako raṅgaolena, Gogoaḱ janam disȧm rukhiȧ se Sạdhin lạgit́ ko lạṛhạilena. Ar ona lạrhại okte re abo Santal hoṛ hopon do Bharot disạm ko dạṛleda bańcaoḱ lạgit́. Menkhan aema Santal juạnko do Pạkistan re palṭon sipạhi soṅge ko lạ̣ṛhạilena. Noa lạṛhạire lạgit́ do pea hạṭińte ko hạṭińlena. Samna sạmni lạṛhại lạgit́ do Palṭon Sipạhi aḱ training center reko jopoṛao lena, onko soṅge ko selet́lena aboren police, EPR, baṅgla Palṭon ren member ar officerko. Dosar hạṭińreko tahẽkana baṅgaleren sạdhin pagla hoṛko, one onko tire jahanaḱge tahẽkan onakotege lạṛhại lạgit́ ko ńir pheḍ lena. Tesar hạṭiń redoko tahẽkana one okoeko do disạm khon bako dạṛleṭ, onko do aema ṭhạ̃i kore tahẽkatet́ joto lekan khobor ko lại akat́ koa Muktijodda ko.

Menkhan Muktijodho re jitkạr katet́ hõ cedaḱ teheń hạbić abo disạm re nonkan behal obostha? Cedaḱ abo baṅgale hoṛ hopon kodo barebar bon harao ocoḱkana. Joto hoṛaḱ joto lekan ektiạri kangea asol Sạdhinota se phurgạl do. Sạdhin akanabon ṭhikge menkhan Sạdhinota se phurgạl reaḱ asol jo do nit hạbić hõ babon ńam akada.