HeliKapṭar

Tumạlić- Mithusilak Murmu

image_pdfPDFimage_printPrint

Se̠dae̠ khon ge manwa koaḱ cẽṛẽ le̠ka uḍạuḱ sana khon ge uḍa̠uḱ jahaj se̠ helikopṭar be̠nao̠ re̠aḱ hudis do̠ he̠ć akana. Hahaṛa katha do̠ hoyoḱ kana uḍạuḱ jahaj be̠nao̠ tayo̠m ge manwa kodo̠ usạra ar algatege se̠rmare̠ uḍạuḱ re̠aḱ ko kurumuṭu akada ar ae̠ma ae̠ma kạrigo̠lko uduṛ dhupuṛ akana. O̠ka ńe̠lte̠ helikopṭar be̠nao̠ lạgit́ bigganiko do̠ ko kukmu ke̠da se̠ sanake̠t́ koa o̠na do̠ hoyoḱ kana bakaḍulu (banglate do Foring) ńe̠l te̠. Ḍher hoṛgeko lại akat́a baṅma bigganiko do̠ bakaḍulu ńe̠l kate̠ ge helikopṭar ko be̠nao̠ akada. Dhạrti re̠ me̠naḱ ko uḍạuḱ ar le̠ńo̠ḱ ko modre̠do̠ e̠ke̠n bakaḍulu soṅge ge ńe̠l le̠kate̠ se̠ uḍạuḱ le̠kate̠ helikopṭar re̠aḱ do̠ milạu me̠naḱa.

Baḍayo̠ḱ kana pạhil do̠ France diso̠mre̠n hoṛ koge nonkan uḍạu calaḱ jahaj re̠aḱ ko guni bhạbi akada. bakaḍuluaḱ goṛhon muṭhạn ar uniyaḱ il te̠ uḍạuḱ re̠aḱ do̠ ḍher ko ạri bạndhi ke̠t́te̠ 1924 se̠rma re̠ Atiyen Winminch do̠ pạhil biḍạu le̠kate̠ helikopṭar be̠nao̠le̠t́a. O̠na tayo̠m te̠ bạṛti kae̠te̠ helikopṭar re̠aḱ muṭhạn, il, tho̠ṛa jae̠ga re̠ uḍạuḱ ar phe̠ḍo̠ḱ se̠ te̠ṅgo thir kate̠ hõ se̠rma re̠ uḍạuḱ re̠aḱ daṛe nonkan jahaj ko be̠nao̠ le̠t́a. Tobe hẽ ge, helikopṭar re̠aḱ tinạḱ mońj ar bhagete̠aḱ hoe̠ akan, jo̠to̠ge onko bakaḍulu ńe̠lte̠ge.

France diso̠m re̠aḱ nonkan be̠nao̠te̠ go̠ṭa dhạrtire̠n hoṛko bhaṛo̠le̠n re̠hõ, sạrige onko huḍiń bakaḍulu khon ge uskur ko ńam akada. Ne̠be̠tar dhạrti re̠ nana hunạr helikopṭar me̠naḱa, me̠nkhan jo̠to̠ ge bakaḍulu le̠kage be̠nao̠ḱ kana. Hoe̠ daṛeaḱa tayo̠m daram do̠ arhõ bo̠do̠l bon ńe̠l ńama.

image_pdfPDFimage_printPrint

Comments are closed.