Praise and Worship Training

Calaoen 21-23 September 23 tarikh re Rajshahi ar Barin circle aḱ kurumuṭute Tabitha Foundation aḱ goṛote ar “Sacrifice Inter Church Trust”(SICT) hotete Amnura Bible Seminary re pe din  reaḱ trainining hoe purạuena. Noa training re Rajshahi circle khon 17 goṭen, ar Barin khon 12 goṭen, banar circle khon motre 29 goṭen juạnko selet́lena.

Noa training reaḱ motlob do hoyoḱ kana,

  • Sarhao ar dewa –sewa do Bible seć khon hoyoḱ jạruṛa.
  • Mare niạm ar Nawa niạm okte reaḱ dewa sewa kạmi.
  • Dewa sewa babotre eṛe sombat (bhul information).
  • Atma ar sạriaḱ dewa-sewa.
  • Aboaḱ jionre dewa-sewa.

Manḍer re ar nijaḱ jion re Sarhao ar dewa-sewa do at́ akan damanaḱ jinis leka. Ona damanaḱ jinis ńam ruạṛ lạgit́ mit́ṭen dewa-sewa somaj bandhaoge noa training reaḱ asol motlob do hoyoḱ kana.

Noa training calao lagit́  “ Sacrifice Inter Church Trust”Dhaka khon gạkhuṛ ponea trainerko tahẽkana. Onkoaḱ ńutum do hoyoḱ kana, Tipa Boido, Andrew , Dipty Deury ar Dipok Baroi. Onko do selet́ akan juạnko ạḍi mońj sikhạuna ko emat́koa. Ar dinạm hiloḱ kelas khon cet́ko cet́keda ona baḍae lạgit́ assignment ko emakokan tahẽkana.

Training dosar hiloḱ NAGR ren Executive Director Manotan Stephen Soren Training -e hirikeda . Ar Training re selet́ akanko talare dhorom siknạt babot uskur ar udgạu kathae lại hạṭińaḱ koa.

Tesaraḱ din re Circle pastor Rev. Nores Hasda,  Rev. Rajen Soren Circle Chairmen Mr. Rabindranath ar Surin Murmu selet́ ko tahẽkana. KOP facilitator Mr. Subash Baskey mucạt́re uskur kathae lại sodoraḱ koa. KOP facilitator acaḱ hudise lại sodorkeda, uni  noae aṭkar daṛeaḱ kana  je, juạn koge tayom daramren abo BNELC ren cạlạwako, dhorom gutiko ar church leader ko hoyoḱa. Uni arhõe men jutuć keda, nit abo onko juạ̣nko lạgit́ babon hudis khan ar onko babon tear rakaṕ daṛeako khan tayom daram bhage leader, bhage guti, babon ńamkoa?

Training mucạt́re circle pastor Rev. Nores Hasda,  KOP facilitator Mr. Subash Baskey ar trainerko hotete selet́ akan juạnko training certificate ko calat́koa. Ar Rev. Nores Hasdaḱ waḱ koejoṅte training reaḱ kạmi hora do nonḍege mucạt́ena.




Ciru Darete Santal Maejiu aḱ SoćJon

Bangladisom reaḱ utarboṅgo re bạṛtikaete Chapainawabgonj, Rajshahi, Nator, Naogaon, Joypurhat, Gaibandha, Dinajpur, Thakurgaon ar Panchogor jila re Santal ko thamgạdi akana. Noako jila modre ạḍi bạṛti Santalko thamgạdi akana Rajshahi Jila ar Dinajpur jila re. Ar teheńaḱ sạri sombat doń chapa sodoreda Chapainawabgonj jila reak Sakotola ato ar Rajshahi jila reaḱ Jhaljhalia ato khon.

Office kạmi khạtir jaoge horte calaḱ hijuk reń ńel akada; santal maejiu koaḱ gharońj lahanti lạgit́ ạḍi maraṅ kurumuṭu. Sarige baḍae geabon je, Santal maejiu kodo ạḍi geko sujhi gea ar bạṛti gharońj calao benao re aema goṛo do menaḱtakoa. Katha re menaḱa gharońj do suluk re tahẽna, maejiu aḱ gun colon te. Maejiu ko do ạḍi aema gun teko perećgea. Maejiu aḱ rup gun ńel katet́ kobi do kobitai ol akada, sereń hõe sereń akada.

Dhạrti ren maraṅ kobi Robindronath doe men akada; ‘am do cet́ lekatem sereń akat́ budanić, iń do hahaṛa katet́ iń ańjomeda.’

Bidrohi Kobi Kazi Nozrul; ‘Iń ren dulạṛiạ em hoyoḱa, hijuḱ me dela iń ren rạni, bohoḱ uṕ reaḱ sut́ reń emam ipil baha.’

Maejiu doko hoyoḱ kana; baha leka, dulạṛ ren maraṅ dhon kanako, Sona ar Rupạ leka, Rạni leka, Miru cẽṛẽ leka, Lokkhi kanako, ona selet ́sapha soṛa mon tako ar hõ aema lekan soros ńutum teko pereć akan. 

Amnura Bypass rail line aṛe re menaḱ barea ṭola; Sakotola ar Cicura bonpara. Noa Sakotola ar Cicura bonpara santal ato aṛe aṛete calao parom akana rail line ar ona rail line aṛe re teheń barea maejiu kin kạmi kana Ciru dare tase katet́ rohoṛ ocoe ar jonoḱ benao lạgit́. Gạḍi khon pheḍ katet́ ạkinaḱ Ciru dare babot khaṭote thoṛa galmarao hoyena. Nunạḱ lolo setoṅ re ạḍi jharla jhạrli ben kạmi kana. Cet́ hoyoḱa noa Ciru dare te do? Onkinaḱ roṛ ruạṛ tahẽkana Ciru darete do Jonoḱ, one oka do oṛak duạr, raca ar chaṭka ko joḱ saphaea. Ạḍi boge ado tinạḱ kạuḍi do hoyoḱa? Mimit́ goṭen jonoḱ re mõṛẽ gel kạuḍi doko ńama. Ar ona kạuḍi khonge gharońj calao benao selet́ tayom daram dinko lạgit́ soćjoṅ kanako.

Onkage Jhaljhalia ato kulhi do road kana, enrehõ santal maejiuko road kulhi re Ciru dare rohoṛ lạgit́ ko tase akada. Noa Ciru dare do rohoṛ katet́ jonoḱ benao lạgit́ hạṭiạ bazar reko ạkhrińeda. Ona ạkhrińte oka kạuḍi ko hameṭet́ kan, ona tedo gharońj reaḱ sanam lekan jạruṛaḱko purạu katet́ soćjoṅ kanako.

Noa banar atoren maejiu ko selet́ eṭaḱ ato koren maejiu ko hõ ạḍi mon selet́ kạmi katet́ Ciru darete soćjoṅ kanako. Entet́ baḍae geabon ạsin ar kạrtik cando do jahan kạmiko bạnuḱa; eken oṛaḱ rege duṛuṕ ar jom ńũ. Ar kạuḍiko begor santalko selet́ eṭak jạtiạriko hõ kạuḍi sećte thoṛa ṭonṭao regeko tahẽna. Onate oṛaḱ re duṛuṕ baṅ katet́ khet baṛge seć ko calaḱ kana ar Ciru dare ko get́ samṭao agueda; ạḍi beste rohoṛ ar sala sapha katet́ haṭ bazar reko ạkhrińeda. Mit́ katha tedo bon men daṛeaḱa je, noako dinre eken oṛaḱ re duṛuṕ baṅ tahẽkatet́ thoṛa kạuḍi hameṭ lạgit́ noa kạmi do. Menkhan ạḍige jạruṛa huḍiń karbạriạ do. Tahole khan ar hõ bạṛti kạuḍi do Santal maejiu ko ńam daṛekea. Tabitha Foundation hotete tayom daram din lạgit́ hudis calaḱ kana nonkan santal maejiuko hotete huḍiń karbạriạ etohoṕ lạgit́.

Bangladisom ren Nobel Jitkạrić Dr. Muhamod Unnus do etohoṕ re Maejiuko khon credit program doe etohoṕ leda. Ar onate aćaḱ noa Nobel Jitkạr hatao lạgit́ Norway Disom teye idi ledia etohoṕić credit program ren maejiuge. Dr. Muhammod Unnus aḱ khạndri hudis tahẽkana mit́din micro-credit program ạḍi maraṅ hoyoḱa; ar maejiukoge Soćjoṅ lạgit́ soros ko hoyoḱa.   

Rezina Murmu ńutuman Santal kuṛi do ạḍi sebel acar doe benao daṛeaḱ kana; Uniaḱ kurumuṭu khạtirte Dhaka BASIC re mit́ hapta reaḱ training doe ńam akada. Ar noa training ńam lạgit́ joto lekan goṛo do Tabitha Foundation hoteteye ńam akada. Uni Santal kuṛi lạgit́ ạḍi hudis calaḱ kana Santal hisạbte jemon mit́ bhage karbạriạ ić doe hoe dareaḱ. Noa karbạriạ etohoṕ lạgit́ pạhil goṛo do mõṛẽ gel hajar kạuḍi doe ńama.   

Ciru darete Santal maejiu aḱ SoćJoṅ babot oloḱ okte rege, acka geń disạkeda ińaḱ teheńaḱ oloḱ reaḱ jos katha ar Santali te sereń akan ạḍi maneaḱ;

Jom abon ńũ abon

Rạskạ rebon tahẽna

Jion gaḍa reaḱ daḱ bon ńũia

Jodi Santali sereń do nonka hoelen khan ar hõ ạḍi bes mane anaḱ hoekoḱa;

Jom abon ńũ abon

Rạskạ tebon kạmia

Tayom daram lạgit́ bon soćjoṅa.

Bharot Disom ren Manotan Disom Mạjhi Droppodi Murmu do teheń ato oṛaḱ khon Bharot Disom ren pạhil hoṛe hoe akana. Tin maraṅ gorob reaḱ katha. Uniaḱ ạkil  ar bud ge seṭer akadea ona maraṅ ṭhạ̃i redo.

Onate teheńaḱ noa hopon olaḱte sanam santal maejiukoń uskuret́ bon kana; Delabon jahan kạmige baṅ huḍińa. Menkhan monte ar rạskạ selet́ kajak kurumuṭute bon kạmi ma ar apnaraḱ gharońj, somaj, disom lahanti lạgit́ goṛo bon emoḱ ma. Tahole khange abo sanam santalkoaḱ gharońj re suluk hijuḱa, gharońj re lahanti hijuḱa, gidrạko oloḱ paṛhaoḱ seć ko lahaḱ tabona, somaj lahantiḱ tabona, disom ar hõ laha seć bon tul rakaṕ daṛeaḱate, Santalko modre Bharot Disom ren Manotan Disom Mạjhi Droppodi Murmu cet́ leka goṭa dhạrti ren hoṛko ṭhene jạhir ket́ bona, onkage abo hõ huḍiń huḍiń kạmikote Santalko bon jạhir daṛeakoa sanamko talare.




Bir sukri Ar Toyo

Mit́ṭen gajaṛre Bir sukri tahẽkana. Mit́din uni sukri do dare reaḱ gunḍa kore bogete ḍaṭae gasaoeda are lasereda. Ona aṛetege mit́ṭen Toyo hõe parom calaḱ kan tahẽkana, Ado uni Toyo do sukri aḱ ḍaṭa laser ńelte botorte tharbasao cabayena. Adoe kuklikedea , E boeha cedaḱ nonka ḍaṭam lasereda? Nonḍe am aḍepasere onkan bạiri bacoń ńel ńamet́kotam. Noa do cet́ katham meneda? Ente tinre bạriaḱ tiren paṛaoaḱa unre ḍaṭa laser reaḱ okto hõ bań ńamoḱa. Onate nit khonge ińaḱ hạtiạr koń laser dohoyeda.

Sikhạuna:lạṛhại lạgit́ sapṛao akae tahẽnge joto khon bogeaḱ Ar maraṅ kạmi do.                                                                         




Toyo Ar Ạk

Mit́ṭen Toyo tahẽkana. Uni Toyo do Ạk ạḍige kusiaḱa. Onate jaoge din hiloḱ Ạk goḍae calaḱa. Mit́din do Ạk goḍae boloyen torage ńele chata koyoḱ ńamkeda. Nonkan ńele chata do tis hõ bae ńel akat́ tahẽkana. Adoe hudiskeda, paseć noa hõ ạk jo kana. Ado ona ńelkateće menkeda, haere ạḍi mońj jo kan coṅ! Ạk ma heṛemge, noa Ạk reaḱ jo arhõ tinạḱ jạnić heṛemgea? Nonka men baṛakate tinre ńele chata jojome calaoena, khange joto ńele ko oḍoṅente goṭae hoṛmo ko thubrạukedea.

Ado jiwi botorte Toyo do ạḍi riạḱe dạṛkeda. Onko ńele do uni Toyo  bako sendra ńamledete akoaḱ chatateko ruạṛena. Bar din badre tinre haso thoṛa thirentaea, unre hudis ńamkeda, ona jo bhitrire tejo ko tahẽkana, onkoge nonka ko ger akham kedeńa. Lahare noa joń laṛao lekhan enḍekhan joto tejo ko oḍoṅ cabakoḱa. Khan ona jo jomre jahan haron baṅ hoekoḱa. Haera, tinạḱ sebel jo kan coṅ. Enḍekhan noa jo cedaḱ bạń joma? Jom lahare tejo laga ocoḱko hoyoḱa. Inạ dosar hiloḱ arhõ Ạk goḍae calaoena. Adoe hudis akat́leka tinre onae laṛaokeda, joto ńele ko onḍoṅente ger admạruạ katećko aṛaḱkadea. Un khonge Toyo doe ekraṛ keda, tis hõ Ạk cetanre bae lalocaḱa mente.




Pajhaṛ Ar Parwa

Mit́ṭen birre Pajhaṛe tahẽkana. Onḍe do aema pawra hõko tahẽkana. Onko Pawra ar Pajhaṛ talare ạḍi bebebạiri tahẽkana. Onate uni Pajhaṛ botorte Parwa do akoaḱ tahẽn ṭhạ̃i khon bako oḍokoḱkan tahẽkana. Mit́din uni banḍhej Pajhaṛ do mone monete phãnd-e goṭakeda ar Parwa ṭhene senente menkeda, Jahan botorge bạnuḱa, ińaḱ katha ańjompe. Cedaḱ? Auṛiaḱte iń botorte dinpe khemaoeda? Jotoko mit́ monoḱte Raja benaoiń pe. Enḍekhan ingeń rạkhi jogaopea. Ape do ińren porjape hoyoḱa, okoege jemon aloko koclon pe ma, onako sanamaḱ iń ńel juta. Khange Lelha, boka Pawra kodo Pajhaṛ aḱ kathateko mạluṅente Raja ko benaokedea. Ar Pajhaṛ do Raj hoyen inạ dosar hiloḱ khonge din hilok mimit́ goṭen kate Pawra jojome ehoṕena. Unre Pawra bogeteko bhabnaḱ kana arko meneda, cet́leka uni bạiri aḱ sebel soṛom kathate bon bulạulena, nit ona reaḱ dosa heć paṛao akat́bona.

Sikhạuna: Okoe do laha tayom begor cintạte bạiri aḱ tireko soprotoḱ, onko do nonkan dosarege paṛaoḱ hoyoḱtakoa.




Mit́ṭen Cẽṛẽ Ar Casa Hoṛ

Mit́ atore casa hoṛe tahẽkana. Ato bahrere mit́ṭen khamar tahẽkantaea. Mit́ dhao phosol aphor thoṛa din tayom mit́ṭen Cẽṛẽ uniaḱ khetre tukạkeda. Thoṛa din tayom Cẽṛẽ do onḍege barea bele keda. Ona bele khon bareakin hoponena. Ado ona khamar rege onko do napaete jingi khemaoko ehoṕena. Inạ thoṛa cando tayom phosol samṭao reaḱ okto seṭerena. Atoren sanam casa hoṛko akoaḱ phosol samṭaoko dhurạuena. Nit uni Cẽṛẽ ar hopontae eṭaḱ ṭhạ̃i calaḱ  hoyoḱtakoa. Mit́din maṭhre tahẽnkan Cẽṛẽ ko ańjomkeda, ona khet ren mạlik do aćaḱ phosole samṭao lạgit́. Ona katha ańjomte Cẽṛẽ hopon bogetekin botorena. Un jokhen uni eṅgat Cẽṛẽ do tukạre bae tahẽkana. Tinre uni Cẽṛẽ ruạṛ hećena, unre unkin hopon Cẽṛẽ sanam katha Eṅgat́tet́kin lạiadea, E go teheńge nonḍe aboaḱ mucạt din. Teheń ńindạge eṭaḱ sećbon senjoṅa.

Unre Eṅgat Cẽṛẽ roṛ ruạrkeda, unạḱ usạra do baṅ gidrạko. Ińaḱ hudisre paseć gapa do phosol bako get́ samṭaoa. Ado uni Cẽṛẽ aḱ katha sạriyena. Dosar din Casa ren hoṛko maṭhte bako heć dareaḱte phosol hõ bako rakaṕ daṛeada. Ńuhum jokhen Casa hoṛ khete hećena ar ńelkate bogete eger baṛakeda, ente phosol do enkage menaḱtaea. Adoe menkeda, gapa doń get́ samaṭao rakaṕgea. Onkin hopon Cẽṛẽ do casa aḱ katha ańjomte arhõkin botorena. Ado arhõ tinre eṅgat́tet́kin lại baṛawadea, inạ mit́ kathage menkeda, aloben tharbasaoḱa. Teheń hõ nonḍegebon tahẽna. Gapa do paseć bako get́ rakaṕ daṛeaḱa.

Ado onkage hoyena. Casa hoṛ do bako hećlena. Onko hopon Cẽṛẽ dokin hahaṛayena je ać eṅgat́ aḱ katha ghane ghane sạriḱ kana. Inạ dosar din hõ casa do khete hećen khan, onkage ńelkeda are egereda are memenkana, nunạḱ dhao menkatet́ rehõ phosol geget́ge bako hećlena. Gapa ińtegeń samṭaoa. Casawaḱ ona katha hopon ko ańjomkeda. Ado ać eṅgat ko lạiadere ać eṅgat́e menkeda, gidrạko, noa khamar se tukạ bagiat́ reaḱ okto hećena. Teheń ńindạge delabon eṭaḱ ṭhạ̃ite. Ado unkin Cẽṛẽ hopon unre bogetekin hahaṛayena, niạ dhao do cet́ cekayena, gogo do cekate calaḱe rebenena. Adokin kulikedere roṛ ruạṛkeda, ente calaoen bar hapta khon Casa hoṛ do eṭaḱ hoṛaḱ koyoḱ horre tahẽkana. Eṭaḱko karonte ać do kạmi khone sa pharaḱlena. Menkhan nit do aćaḱ kạmi aćge purạu lạgit́te goṭakeda. Onate gapa doe hijuḱgea. Ona ńindạge Cẽṛẽ do aćren hopon ante ona ṭhạ̃i khon eṭaḱ sećko calaoena.

Cecet́aḱ: Eṭaḱ hoṛaḱ goṛo hatao jahan bhul do baṅ kana. Menkhan okte nạpitre kạmi ehoṕ ar purạuem monejoṅ khan, enḍekhan ona kạmi reaḱ dạyik am nijetet́ge hatao hoyoḱtama.




Nachole re Pạurạ Selet́ Bar Hoṛkin Griptarena

CPC-1, Chapainawabgonj camp, RAB-5, Rajshashi ren mit́ṭen operation dol Sạnicar hiloḱ (09 September 2023) tạrik setaḱ 10:45 ar 12:00 baja jokhen bises Goyenda koaḱ khobor lekate Chapainawabgonj jila, Nachole thana reaḱ Kasba union reaḱ Kalair atoren Sunil Murmu, apat́ ńutum Lubin Murmu, arhõ inạ mit́ atorenge ar mit́ hoṛ Kobiraj Murmu, apat́ ńutum Bhagi Murmu aḱ oṛaḱre Pạurạ ko ńamkeda. Pạurạ tear, jogao ar ạkhriń karonaḱte 2025 (bar hajar bargel mõṛẽ) liṭer pạurạ ar pạurạ tear reaḱ aema lekan hạṭiạr selet́ Sunil Murmu ar Kobiraj Murmu do ko gripter ket́kina. Ente aema din khonge unkin do ạkinaḱ oṛaḱre pạurạkin tear akhrińet́ tahẽkana.   




Mit́ṭen Hende Geḍe

Mit́ṭen bir aṛe re Hende roṅ Geḍe tahẽkana. Hoṛmo reaḱ roṅ Hende karonaḱte okoege uni tuluć bako gateḱ lạgidoḱ kantahẽkana. Onate Geḍe do bogete bhabnaḱa. Mit́din ạḍi as kate Ponḍ roṅan Geḍe metadea, Dela soṅge soṅge phukrirelaṅ paeraḱa. Ạḍi utạr rokoć iń ạguama. ‘Ponḍ Geḍe thoṛa hudis ganḍonkateće menkeda, ṭhikgea, menkhan rokoć lahare ạguạńme, enḍekhan am sãoteń senoḱa. Ado ona katha ańjomte ‘Hende Geḍe do rạskạyena ar ạḍi utạr rorkoće ạguadea. Ńam torage Ponḍ Geḍe do usạrae jomkeda. Jom tayom Ponḍ Geḍe do hoṛmore jut́ bae ạikạuet́ menkate calaoena. Khange Hende Geḍe do Ponḍ Geḍe aḱ calak-cạture bujhạkeda. Uniaḱ́ ona boehar ńelte becariạ Henḍe Geḍe bogete asketena. Inạkate ona bisoe do sãk aḱ luturre senena.

Thoṛadin tayom Sãk mit́ṭene hudis ńamkeda. Onate goṭakeda, Geḍe koaḱ paeraḱ haparaoe hoe ocoea. Okoe do haparaore pạhiloḱ, unige sandes lekate (100) goṭen rokoće ńamkoa ar ona sãote baha mukuṭ metaḱme jit tupri ńama. Noa rạskạ sombad aḍepase joto Geḍe ṭhen ḍamḍaheyena. Uni Hende Geḍe hõ haparaore seledoḱa mente mon muruḱkeda. Ado uni Geḍe aḱ katha ańjomte joto Geḍe ko landakeda.Inạ thoṛa din badrege paeraḱ haparao do ehoṕena. Haparaore eṭaḱ eṭaḱ Geḍe leka Hende Geḍe hõ usạra harephare paeraḱe dhurạuena. Menkhan mucạt́ dhạbićteh hõ Hende Geḍe bae jitạu daṛeada. Becariạ Henḍe Geḍe bae jitạulente raraḱe lagaoena. Inạ khange ebhenen khane bujhạukeda, un ghạṛić kukmu ńeńel kan tahẽkana. Inạ dosar hiloḱge paera haparaore pạhilena. Rạskạte uniaḱ mẽt́ daḱ joroyena. Raj do uni Geḍe kuṛai-e emadea ar jotokoe metat́koa, okoege alope nisṛaukoa.Dhạrtire jotogebon mit́gea. Hende-Ponḍ jãhãn bisoege bạnuḱanaṅ, ente mimit́ hoṛaḱ mimit́ lekan gun menaḱá, oka do maraṅ hudạre seṭerbon. Noa katha ańjomte eṭaḱ joto Geḍe ko akoaḱ bhul ko bujhạuket́te Hende Geḍe ko gate kedea.




Babudang Atore Santali Sereń Akhṛa

Baṅgladisom reaḱ ạḍi ḍam ḍahir ńutum khobor kagoć re chapa sodor akana; Gidrạ Umer re baṅ Bapla ar Ńu Bubulaḱ Babotre Cehaona Sabha hoe purạuena Prothom Alo trust hotete calaḱ kan Rajshahi jila reaḱ Godagari Babudang Alor Patthsala maṭhre. September cando reak pạhil din Sukolbar ńuhum eae baja khon are baja hạbić Santali sereń akhṛa ạyur re tahẽkana NAGR ren Program Officer Prodip Hembrom. Cehaona sereń akhṛa ko sapṛao seṭer ạguleda ‘SEṄGEL’santali band dol. Noa SEṄGEL do hoyoḱ kana Santali pạrsi reaḱ band. Ńutum jemon seṅgel sereń ko hõ onka ge ạḍi lolo tahẽkana. Kolhe ar Santal jạtko talare gidrạ umer re baṅ bapla ar ńu bubulaḱ babotre sereń akhṛa talate hoṛko aodhan ar sontorko lạgit́ge noa Santali sereń akhṛa bondobos akana. Santali pạrsi reaḱ Band ‘Seṅgel’ disom ar disom bahrere hoṛko ṭhen ạḍi namḍak akana. Onko do metaḱme ‘Seṅgel’ band do jao sermage nawa nawa sereń talate hoṛko udgạuet́koa. Eken sereń eskar do baṅ noa sereń talate akoaḱ dhorom jaega khon hoṛko ṭhen cehaona kathako pasnaoeda. Babudang Alor Pathsala maṭhre sereń akhṛare tahẽkana Seṅgel Band ren Maraṅić -John Hembrom, Vocal Rinku Mardi, tumdaḱ ru re tahẽkana Shimul Mardi, ṭamaḱ ru Daniel Sukmal Hasda, tirio oroṅre tahẽkana Kamiel Mardi, Octopad re doe tahẽkana Polash Mardi, ar Giṭar re tahẽkana Christoline Niloy Hembrom.

Sereń akhṛare media partner lekate sorre tahẽkana Santali Online Newa Portal ‘The Santals Times . Com’ (www. https://santalstimes.com/) santals times do Baṅgladisom re Santali pạrsite online khoborkoe chapaeda. Baṅgladisom redo eken mit́ goṭen ge Santali khobor kagoć menaka ar ona do hoyoḱ kana the santals times .com.

Noa Babudang atore Santali sereń akhṛa sećte cehaona sabha ren mukhiạ doe tahẽkana NAGR (National Agency for Green Revolution). NAGR do hoyoḱ kana Baṅgladisom re santalko, kolhe ko, mahaliko selet́ dekuko sãote hõe kạmi kana; sikhnat, health, sanam lekan cehaonako. NAGR reaḱ asol jos kangea; sirjonko dulạṛko, jotonko sećte ge sisirjạuić aḱ sarhao hoyoḱa. Suluk cetanre maraṅ Nobel hameṭ akat́ Manotan Mather Teresa hõe men akada; dhạrti ren manowako okoe bae dulạr daṛeakoa uni do cekate bin ńelok kan Isor doe dulạṛiạ.

NAGR (National Agency for Green Revolution ren kạmiạić (kormokorta) doe baḍae ocokeda, noa songstha do aema jila re sikhnạt, niropon hoṛmo sãota cehaona (social awareness) babotre kạmi kana. Noa ṭoṭharen hoṛko sereń talate gidrạ umerre baṅ bapla ar ńu bubulaḱ ar dengue birud teṅgo daram lạgit́ge nonkan akhṛa bondobos akana. Darakan dinkore arhõ nonkan kạmihora se akhṛa hoyoḱ reaḱle kurumuṭuia. inạ chaḍa hõ Sereń akhṛa re hoṛko aodhaon ko selet́ kathae roṛkeda Prothom Alo Chapainawabgonj ren protinidhi’, Anwar Hossain Dilu. Akhṛare Babudang selet́ aḍepase khon amdaj  bar sae khon hõ ḍher hoṛko jarwalena.

NAGR do hoyok kana Non-Government Organization Affairs Bureau Bangladesh government Prime Minister aḱ office khon angoć akan Constitution re jos se motlob reaḱ 7 aḱ hạṭiń re ol tol menaḱa disom ren sanam manowa koaḱ Ithihãs, ạri-cạliko saṕ dohoe lạgit́ nonkan sabhako se cehaonako hoe purạu lạgit́ doe kurumuṭu kana. Arhõ nonkan kạmi hora hoe purạu lạgit́ hudis kạmiko menaḱa.         

Nonkan maraṅ Santali Sereń Akhṛa do facebook page re photo te live ar vedio sereńko do upload akana; onde khon tumạl akan sorosh comments;

Greaṭ! Ạḍi lạṭu ar sarhao anaḱ kạmi ho̠ra. Abo ho̠ṛ ho̠po̠naḱ kisạ̃ṛ ạricạli, e̠ne̠ć, sereń durạṅ jug cetan jug rạkhi jogao reaḱge noa ‘Akhṛa” do̠. Noa “Akhṛa” talate, Santal Jạt ar Somaj reaḱ oprom/uprum, mạn ar sṭanḍarḍ jug cetan jug rạkhi jogao tahen reaḱ, ar piṛhi cetan piṛhi rạskạ salaḱ laṛcaroḱ tege tahen reaḱ ạḍi maraṅ menjo̠ṅaḱ oko menaḱa. Noa Akhṛa kho̠n pass oḍoko̠ḱ pạṭhuạ koaḱ performance ńe̠ltege aso̠laḱ do̠ so̠do̠ro̠ḱa. Sisirjạuić ṭhe̠n ne̠ho̠r, jemon noa so̠no̠t kukmu do̠ jo̠ ko̠ḱ ar baha ko̠ḱma, baṛe̠! Noa”Akhṛa”ren kạrigo̠lko ar ạḱyurko aema aema badhae ar Hearṭy Congratulations!

-Lawrence Hembrom, Mumbai, Maharastro, India.

Many thanks to NAGR-National Agency for Green Revolution for organizing such a useful event. We believed that in the post-Covid period, the rate of child marriage in Bangladesh is increasing day by day. Santal society is not out of this. Also, drug addiction is increasing at an alarming rate among the Indigenous youth. We believe that raising social awareness can be one of the tools to solve these problems. Santali Band SENGEL is voluntarily involved in “SANTALI SEREN AKHRA” which is organized in Indigenous villages at the field level with different types of social awareness initiatives including prevention of child marriage, anti-alcoholism, education etc. The Santali Band SENGEL considers such acts to be part of the band’s ethos. we encourage participation in such social awareness activities.

thanks.

 –  John Hembrom, Maranić, SEṄGEL

NAGR reak nonkan boge cehaona kạmi horako calao idiḱ te sanam jạren koaḱ bhạlại hoyoḱ ma. Bangladisom reaḱ mit́ṭen aneć dhaneć,roransjon legcar menaḱa. Biseskatete, noa do aema lekan dhorom ar paltur obidhạn são mit́ṭen mesal legcar menaḱa. Baṅgladisom reaḱ silpạ-culture se legcar do muslim, hindu ar boddho koaḱ legcar mit́kate benao rakaṕ akana. Uni do sãohẽt, sereń, architecture (esthapoto), naṭok, painting (chitrokola) ar eneć selet́ rosanjon legcar re maraṅ bhumikại doho akada. Okto-niạm, ạn-ạri karonaḱte noa piṛhi do apnaraḱ legcar (culture) ko jogao joton ar saṕ doho akada.




Santali Sereń Akhṛa Talate Gidrạ Umer re Baṅ Bapla ar Ńu Bubulaḱ Babotre Cehaona Sabha

Sokolbar (01.09.2023) ńuhum 7:00 baja jokhen Godagari upozila reaḱ Babudang Alor Pathsala iskul maṭh re Santali pạrsite sereń akhṛa talate Gidrạ Umer re baṅ Bapla ar Ńu Bubulaḱ Babotre Cehaona Sabha hoyena. Noa Santali sereń akhṛa doe bondobosleda NAGR (National Agency for Green Revoluton) ar akhṛa ạyur re tahẽkana NAGR ren Program Officer Prodip Hembrom. Sereń akhṛare selet́ko tahẽkana Baṅgladisom ren Santali pạrsiren sereń dol Seṅgel band. Sereń akhṛare media partner lekate sorre tahẽkana Santali Online Newa Portal ‘The Santals Times.com’.

Kolhe ar Santal jạtko talare gidrạ umer re baṅ bapla ar ńu bubulaḱ babotre sereń akhṛa talate hoṛko aodhan ar sontorko lạgit́ge noa Santali sereń akhṛa bondobos akana. Santali pạrsi reaḱ Band ‘Seṅgel’ disom ar disom bahrere hoṛko ṭhen ạḍi namḍak akana. Onko do metaḱme ‘Seṅgel’ band do jao sermage nawa nawa sereń talate hoṛko udgạuet́koa. Eken sereń eskar do baṅ noa sereń talate akoaḱ dhorom jaega khon hoṛko ṭhen cehaona kathako pasnaoeda. Babudang Alor Pathsala maṭhre sereń akhṛare tahẽkana Seṅgel Band ren Maraṅić -John Hembrom, Vocal Rinku Mardi, tumdaḱ ru re tahẽkana Shimul Mardi, ṭamaḱ ru Daniel Sukmal Hasda, tirio oroṅre tahẽkana Kamiel Mardi, Octopad re doe tahẽkana Polash Mardi, ar Giṭar re tahẽkana Christoline Niloy Hembrom.

NAGR (National Agency for Green Revolution ren kạmiạić (kormokorta) doe baḍae ocokeda, noa songstha do aema jila re sikhnạt, niropon hoṛmo sãota cehaona (social awareness) babotre kạmi kana. Noa ṭoṭharen hoṛko sereń talate gidrạ umerre baṅ bapla ar ńu bubulaḱ ar dengue birud teṅgo daram lạgit́ge nonkan akhṛa bondobos akana. Darakan dinkore arhõ nonkan kạmihora se akhṛa hoyoḱ reaḱle kurumuṭuia. inạ chaḍa hõ Sereń akhṛa re hoṛko aodhaon ko selet́ kathae roṛkeda Prothom Alo Chapainawabgonj ren protinidhi’, Anwar Hossain Dilu. Akhṛare Babudang selet́ aḍepase khon amdaj  bar sae khon hõ ḍher hoṛko jarwalena.