Co̠lo̠nbil Jo̠la aḍepaseren Ạdibạsi ho̠ṛko̠ lahare pạṭh kạmi ko ạkhrińeda

Co̠lo̠nbil jo̠la aḍepase ṭo̠ṭhare menaḱko ạdibạsi gharo̠ńjren ho̠ṛko̠re ạḍi  haro̠n ar ko̠sṭo ńeloḱ kana. O̠na khạtir o̠na aḍepaseren ạdibạsi  herel ar maejiu ho̠ṛko̠ do̠ ako̠aḱ kạmi se kamla (pạṭh) ko̠ ikhrińeda lahare.

Sirajganj reaḱ Taṛas, Raiganj, Ullapaṛa; Pabna reaḱ bhaṅguṛa, Caṭmohor  ar Naṭor reaḱ Siṅgṛa ṭo̠ṭharen andaj 40-45 hajar ạdibạsi maejiu ar herel ho̠ṛko̠aḱ bo̠so̠t menaḱa. Niạ ṭoṭharen hoṛ ko̠aḱ kạmi  reaḱ aema khjogoḱ menaḱre hõ̠ niạ  Ạsin,kạrtik – Ãghhaṛ cando̠ (Sepṭember kho̠n No̠vember) hạbić do̠ jo̠lare ar bạihạṛre o̠nkan jahan pho̠so̠l baṅ tahente̠ kạmi re̠aḱ ạḍi akal ho̠yo̠goḱa niạ o̠kte do̠. O̠nate ai ro̠jgar ho̠ tho̠ṛaḱa. Ar niạ karo̠nte gharo̠ńj calao̠ ho̠ ạḍi muskil ho̠yo̠goḱa. No̠ko̠ ạdibạsiko̠ mo̠dre  menaḱko̠a- O̠rao̠n, Mahato̠, Rajbo̠nsi, Ro̠bidas, Ko̠no̠kdas, Murari, Bo̠saik, Santal ar ho̠ aema jạtren maejiu ar herel ho̠po̠n do̠ o̠t-baṛgere, iṭa bhaṭare, eṭaḱ ho̠ṛaḱ o̠ṛaḱre khaṭao̠ kate kạudiko̠ ro̠jgara.

Menkhan nit kạmi bạnuḱ te darakan bo̠ra ho̠ṛo̠ bạihạṛ kho̠n rakaṕ o̠kte reaḱ ako̠aḱ pạṭh kạmiko̠ ạkhrińakadae Boail ato̠ren Ko̠mo̠les Mahato̠. O̠na o̠kte din mit́ ho̠ṛ 400 kạuḍiy ńam rehõ nit kạmi bạnuḱ dinre aćaḱ kạmiy ạkhrińeda lahare. Ar o̠n o̠ktere 200-250 kạuḍite kạmi lagao̠aya. Ḍher ho̠ṛko̠aḱge no̠nkan hal.

Madhainagar ato̠ren Ho̠ren Mahato̠e lạieda, lahare kạmi ạkhriń khạtirte sạrdi kạmi o̠kte o̠nko̠ do̠ ạḍi tho̠ṛa kạuḍiko̠ ńama. Menkhan nit kạmi bạnuḱa pạisa bạnuḱa o̠nate ạḍi haro̠n ho̠yo̠ḱ re ho̠ akhrińa lagao̠ ako̠kana kạmi.

No̠nkage reṅgeć (o̠bhab) reaḱ bạrić jalare paṛao̠kate ako̠aḱ kạmiko̠ ạkhriń ho̠yo̠ḱkan tako̠a ạdibạsiko̠. Reṅgeć nacar do̠ paseć bae aṛaḱet́ ko̠a ạdibạsiko̠.

Sirajgaj jilạren  Ạdibạsi Forum ren Mukhiạ Susil Mahato̠ baḍae o̠co̠ḱ kana- niạ ṭoṭharen 80-85 bhag ạdibạsiko̠ kamla khaṭao̠ḱ ko̠ kanako̠. Bo̠cho̠r reaḱ niạ o̠kte kạmi baṅ tahente gharo̠ńj calao̠ ạḍi muskila. O̠nate tho̠ṛa pạisatege ho̠ṛko̠ ako̠aḱ kạmiko̠ ạkhriń lagao̠ako̠a. Aema o̠kte ạdibạsi maejiuko̠ sirạm cirạkate, khijur sakam, get́ kate o̠nako̠ reaḱ jo̠no̠ḱ, pạṭiạ ko̠ tear kate ko̠ ạkhrińa ar gharo̠ńj calao̠re go̠ṛo̠ ko̠ emo̠ḱa. Sarkar seć kho̠n niạ kạmi baṅtahen dinre go̠ṛo̠ko̠ ńamlekhanko̠ o̠nko̠aḱ jio̠n jiṅge khemao̠ napae ko̠ḱa. Ar são̠ sãote no̠ko̠ teṅgo̠ se hara rakaboḱ lạgit́ kạmiho̠ra ar rin reaṅ bebo̠stha kate tite tear jinis reaṅ akhriń kate mit́ bepari kạmi ko̠ re lạgiạpaṛao̠ re do̠ho̠ leko̠ khan niạ 3-4 cando̠ gharo̠ńj calao̠ re algako̠ḱa ar ai –ro̠jgar dahar reaḱ bo̠ndo̠bo̠sto̠ jạruṛa. 




Goṭa Dhạrtiren ko hẽtaoada Dhạrti-jakat gidrạ pạṛiạre kạmi

 niạko o̠kte Kingdom Of Tango pạhilko mạnjur let́ tayom ILO ren 187 goṭen disom ren jo̠to̠hoṛ ko mạnjur keda.

Khobor sakam kore noako kathae sodor keda dhạrti jakat utrạu gaõta (unnoyon songstha) good neighbors,Bangladesh

Good Neighbor,Bangladesh ren ạyurić M Mainuddin Mainul mạnjur kate noa kho̠bo̠r ko baḍae ocoyena,Korona ajar oktere  gidrạ pạṛiạre kạmi kore kajak ko̠ṭo̠ḱ re menaḱ koa.nitoḱ ILO aḱ noa arjao bangladisom ar dhạrti ren koaḱ ạḍi porho anaḱ hoyoḱa.enḍekhan dhạrti ren jo̠to̠ gidrạko bhạlại ko ńama.

Onare arhõ ol tahẽkana 1996 sal khon good neihbor bangladisom re kạmiạ gidrạkoaḱ rohot́ pohot́(surokkha) re ko kạmi idieda.

Ona chaḍa gidrạko lạgit́ judạ montronaloi tear lạgit́ ardas ko dohoeda Sarkar ṭhen.nit hạbić te Sarkar gidrạko lạgit́ judạ Mahale̠ (odidoptor) tear keda.nitoḱ ILO reaḱ noa hameṭ kạmi gidrạko  lạgit́ ạḍi porhoanaḱ hoyoḱa, noa asle dohoeda.