Bạhukuṛi ko̠nac (Rape) do̠s khạtir mit́ ạdibạsi ho̠ṛaḱ Jabo̠cjibo̠n jail

Joypurhat Sadar Upojilạre Madhobpur ato̠ren mit́ bạhukuṛi ko̠nac (Rape) do̠s khạtir Josep (48) ńtuman mit́ hoṛ  Jabocjibon Karadonḍo (ać aḱ jion reaḱ mucaḱ din dhạbić  jehal reaḱ ray) ko emaoakadea. Gurubar (07 O̠cṭo̠ber) ạyuṕbela Joypurhaṭ Nari o Shishu Nirjatjaon Domon tribunal ren Biḱcạrić Rostom Ali niạ raye emkeda.

Sạjại ńamić Josep do Madhobpur ato̠ren Thạkurer ren  hopon kanae.

Nari o Shishu Nirjatjaon’ domon Tribunal sarkari ukil special ukil Advocate Firoja Chowdhari niạ ray reaky khobor e nischit akada.  Mamla reaḱ ol re baḍaeoḱ kana – 2007 serma re aḱ 18 January ńindạ josep do  uni bạhu kuṛi  racatey oḍoṅlenre joidikate konac (rape) ledea. Tayomte begor disạ obostha rege  aḍepaseren  ho̠ṛko do uni bạhu kuṛi onḍe kho̠nko baňcao kate  Jilạ so̠do̠r ho̠spiṭal reko̠ bhurti kedea. Uni bahu kuṛi do̠ 24 January mit́ṭen e mamlakeda ar ona mamla reaḱ charge sheet  19 February court re ko dạkhil keda. Mucạt́ re 6 hoṛaḱ  go̠ha lekate sariaḱ pormante teheń niạ ray ko  emkeda.  Ray em okte do̠si ho̠ṛ do̠e dạṛakat́te uniren so̠r pera ar gharo̠nj renko  samaṅre ray  paṛhao ańjo̠maḱ ko̠a.




Teheń Baṅgladiso̠m Re̠ KO̠RO̠NA Ajar Teko Goćena 36 Hoṛ Arko Jạbunena 1892 Hoṛ

Baṅgladiso̠m re̠ 24 ghonṭare KO̠RO̠NA ajar te̠ko jạbunena 1892 hoṛ, ar mit́ din re̠ ko goćena 36 hoṛ. IECDR reaḱ hisạbte ajar reko paṛaoen hoṛaḱ le̠kha do̠ hoena 3 lakh 29 hajar 251 hoṛ arko goćena 4 hajar 552 hoṛ.

24 ghonṭa reko bogeyena 3 hajar 236 hoṛ.

Onko selet́ moṭ ko̠ro̠na ajar khon boge akanko doko hoyena 2 lakh 27 hajar 809 hoṛ.

Teheń diso̠m so̠mbat buleṭin re̠ no̠a katha ko so̠do̠r keda Sastho Odhidoptor.

Baṅgladiso̠m re 8 March pạhil KO̠RO̠NA ajarte paṛawakan ho̠ṛ ko ṅamledeya.Ona 10 din taeno̠m 18 March pạhil KO̠RO̠NA ajarte ho̠ṛe goćlena.




Kukmu Ko Adogoḱ Kana Oka Seć Coň

Kuḱmu Ko Adogoḱ Kana Oka Seć Coň

-Subodh M Baskey

 

Nahaḱ okte sanamaḱ ge bujuroḱ kana ạḍi usạrate

Ḍạňguạ kuṛiaḱ pag̣ra, jaňga reaḱ lipur

Hara goduḱ kuṛiaḱ koṛam, paseć mạnmi tet́ ho, Sanamaḱge

Hoe daṛeaḱa hotot́ nạṛige cet́ coń hoṛmo seć te

Latar te liwạt pheḍoḱ kana.

 

Gaḍa aṛe re kạsi baha bir ar hoṛo geleko,

Jạput́ din reaḱ serma daḱte ạtu hećakan

Gitil kote gitil reaḱ buru benawakana

Baňgem hudis keya, jãhãtis nonḍe sorot candore

Kạsi baha bhuṭạḱlena, hoṛo gele ko belena.

 

Bạrsa reaḱ hende rimil jhar daḱ em men begor

Pagla hoete bharot reaḱ cerapuńjire seṭerena

Rohoṛ keṭeć dhạrti ṭunḍạňre bańcao tãhen baň dãṛe kana

Abad begor kạiko ḍher idiḱkana.

 

Ale atoren hara godoḱ chaṭpaṭić gidrạ koṛa

Akil begor sãṛoḱte, juạn okte reaḱ hoṛmo reňgećte

Din ge bạrić ṭolatei monḍ-haḱ kana

Somaj reaḱ muṭhạn samaňre kạli dulwate

Ạḍi rạskạ tegei jiňgei khemaoyet́ taya

Tayom daram beňget́ bạgi kateć.

 

Santal somaj reaḱ apnartet́ banadhao

Mạńj-hi, Pargana, Desh Mạńj-hi ar

Lo Bir Bạisi kodo, din ke din rạpudoḱ kana

Goć hoṛ rapaḱ ko ghaṭre

Ńit́ ge paseć rapaḱ roňgoḱa sạri kuḱmu kodo

Onḍe ko ruạṛ hijuḱa Saitanren peṛako.

 

Ạḍi duḱ kosṭo te benaowakan kuḱmu reaḱ diuhạ̃

Hoe bharḍo chaḍa ge iṛĩjoḱkana dinamge

Marsal begor ńut́gei sandes ale kana

Baḱ junuwaḱ marsal cerceṭećaḱ

Moca rege mucạdoḱ kana jaijug lạgit́.

 

Ato khon nagraha tei monḍ-hawakan

Nahaḱ jugren juạn koṛa, maraň ạkil hãmẽṭ begor

Din dine bạrić idiḱ kana

Santal ạricạli bhenḍao lạgit́ baňma bole

Serma coṭ khon dãṛei ńamakada,

Eṛe phạsiara hudis bolo toraḱ kana

Sirjon khon teyarakan Santal Atore.

 

Sona jugren juạn kuṛiaḱ sapha mon do

Mạila hoe são tapam kateć

Nagraha renaḱ mạila tuluć pantewakana,

Gate ko mudre kạhu, haena (khĩḱṛi lekan) ar eken ayaň biń ko

Sebel peṛa metaḱme diku koṛa, naeke baba

Ar joto khon lạṭkuṭạ bulakan koṛa.

 

Aema utạr Santal juạn koṛa ko

Somajre ạulạhan ạgu begor, Jug reaḱ

Ulṭạu khon patal puri seć ko monḍ-hawakan

Je leka asoḱ ṭayok bako oṭaň len khan

Paseć lạṛhại re do bako jitạoḱa,

Juạn reaḱ jostet́ baňkhan acka ge paseć

Ạḍi usạrate bodoloḱ renaḱ cinhạ baň ńelogoḱ kana.

 

Jiňgi renaḱ oṛhẽ sereń ko se lạṛhại kore

Jitạu bakhra ganḍon; teheń

Eken banar bạiri leka ge kin hạjirakana,

Bul akan juạn koṛa koaḱ joha ko do cowagoḱ kana,

Bhạṭạmin ṭonṭate dhaṛako eken coeta cabaḱ kan takowa

Ṭhiḱ Romio sṭail lekage,

Belṭ begor jaha okte rege penṭe bhuṛujoḱa.

 

Gel mit́ sai sermaren nãwã juri pạri

Cirgal gidrạ sodor bakhra kin goṭawakat

Somaj reaḱ niạm bạgi kateć gharońj kin sajaoket́.

Menkha gidrạ benao ńindạ hiloḱ ḍoboḱ johar

Jokhen baḍae ńamen, Jamai doe nacar geya

Bilạmtei urgumoḱa ar maraň katha

Uni do AIDS ruạren ruạić kanai

 

Eratet́aḱ buru jharna ho rohoṛ geya,

Dulạṛ bhumbuḱ ḍạḍi daḱ ho baň siṭińoḱ kana

Buru lodam kore ho eṭaḱ disomren dãṛan ko ko

Ạcur baṛalena, paseć ńit́ ge lạndupoḱa

Buru lodam; ṭhik paseć oka hiloḱ coń

Noňka te birbão se bharḍo oṭaň calaolena

Erawaḱ begor baḍaite.

 

Noňka leka ge napai kuḱmu ko do adogoḱkan

Mạnmitet́ ho danaňoḱkana Saitan ko ṭhen,

Dhạrti ṭunḍaň sajao bad kateć

Serma rajosṭi boloḱ lạgit́ haparao  ehoṕakada

Manwa ruṕan phạsiara ko

Ar dhạrti purige noroḱ ko benaowakada.

 

Ar ale okoe serma calaḱ lạgit́ bale ãs chuṭạoḱkan

Jạruṛ khan goć giḍi kateć ho serma purite

Seṭer ocko sạbut akada dhorom bạnij ko;

Sạrige ale do dhạrti puri ạḍi nacar ar riṭhạ

Cele ge bako koyoḱ eda ale seć.

 




Boṅgobondhu Sheikh Mujib Medical Universityre nukri sombat

Boṅgobondhu Sheikh Mujib Medical Universityre turui sae (600) goṭen senior staff nurse nukri re hatao̠ko lạgit́ parwana ko jạhir akada.Darakan 15-09-2020 tạrik tikin 2.30 baja bhitrire www.bsmmu.edu.bd noa ṭhikạnare bolo kate ardas em lagaoḱa. Onare jạruṛoḱkan sikhạuna ko hameṭ akat́ nukri sendara kanko ardas daṛeaḱa.

 




Teheń do Maejiu Koclon Rukhiạ Din

Teheń do Maejiu Koclon Rukhia din, 1995 serma reaḱ 24 August Mãhnạ Baṅgladisom reaḱ Dinạjpur re bar pe Police hotete Rape/dhorson ar ạḍi saset selet́ ko goc’ ledea gidrạ umer ren Eyasmin. Noa iạte goṭa Dinạjpur jilạ ren joto sãota(somaj) ren hoṛko hul leda. Ona Hul khạtir Police do joto sãota(samaj) ren hoṛko cetan re bạnduk seṅgel sarte auṛi pạthạuṛiko ṭuṭilet́ koa. Goc’ oco lenako Shamu, Shiraj, Kader selet́ arhõ 7 hoṛ, arhõ ko dal ocolena 3 sae leka hoṛ . Un khonge Dinạjpur jilạ selet́ Baṅgladisom reaḱ joto jilạre teheńaḱ din do Maejiu Koclon Rukhiạ din hisạb teko manao ạgu eda. Calaoen 25 serma khon nit hạbićte goc’ akankoaḱ gharońjren kodo sarkaraḱ jahan goṛo gopoṛo  bako ńam akada.

Onate teheń joto santal hoṛ ko bon udgạu ocoḱ kana je, darakan dinkore aboren santal maejiuko Koclon khon Rukhiạ ko lạgit́ sanam kobon udgạu cehao koma ar sontor akan bon tahen ma.




Amnura re siknạt gidrạ ko modre daṛeanaḱ jom em hạtiń

Calaoen 15 august, 2020  sạnicar hiloḱ Tabitha Kinder Garten Iskul Amnura re 137 gidrạko modre daṛeanaḱ jomaḱ ko emaḱ koa. Niạ kạmi hora do Roṭary International-Dhaka Kawran Bazar aḱ Kạuḍi ar Tabitha Foundation reaḱ goṛo te hoyena. Goṭa dhạrti re heć paṛao akan ạḍi muskil rua corona reaḱ goṛo hisạb te noa jomaḱ do em hoyena. Kindergarten ṛen gidrako jomaḱ hisab teko ńam keda; Towa 250 ml, kaera bar goṭen ar bele mit́ goṭen katet́ ko ńam keda. Niạ daṛeanaḱ jomaḱ em hạṭiń do calao idiḱa 3 cando hạbić.

Noa jomaḱ Gidrạko talare calat́koae Tabitha Foundation ren Manotan Director ar The Santals Times ren maraṅ mukhiạ Stephen Soren. Ar ho soṅge teko tahẽ kana Uttorbongo Adibạsi Foram ren Manotan Goṅke Hingu Murmu, Godagaṛi Thana Pakṛi UP ren Pargana Robindronath Hembrom, Gomostapur Upojila ren Adivasi Chairman Kornelius Murmu, Amnura Rotary Community Core ren Chairman Prodip Hembrom,  Markus Murmu são Tabitha Kindergarten ren  mahasoe ko.




Ṭhikạn(Contact)




Hello world!

Welcome to WordPress. This is your first post. Edit or delete it, then start writing!