21 Podoke ńam keda Santal Kuṛi Kohati Kisku

21 podok ko ńam keda 18 goṭen manotanko ar phootball khilạḍiạ kụriko. Calaoen Lukhibar 20 February cando setaḱ ber seć Rajdhani Onman Sriti helmel sabha ṭanḍire Maraṅ Peṛa disom ạyurić Prof. Muhamod Ynus do sanamko ti reye em calat́ koa. Baṅgladisom re pạhil Santal hisạb te Santal kuṛi Kohati Kisku doe ńam keda. Baṅgladisom reaḱ utạr nakha Thạkurgaon jilạ, Ranisoṅkol upozila, Raṅgaṭuṅgi ato oṛaḱ ren dilgạriạ footbolar Santal kuṛi Kohati Kisku ńam keda 2025 Serma reaḱ man/sirpạ 21 Podok. Baṅgladisom reaḱ football lạgit́ ạḍi aema obodan/Enem doe doho akada.

“Abo do̠ Baṅgla pạrsi rajosṭi pạrsi lekatebon khojoḱ kana”, “Aboak̕ ạidạri do̠bon aṅgoć jạruṛa”, “Abo do̠ Baṅgla pạrsi rajosṭi pạrsi lekatebon khojoḱ kana” – hajar hajar pạṭhuạko do̠ kạṭic̕ kạṭic̕ ḍạrkore pe se hạṭińte laha sec̕ ko calao idiyet̕ kana, ona do̠ Section 144 reaḱ ạn ạri ko bạṛić akada. Pulisiko do̠ ạḍi rạskạte pạṭhuạko ḍahar secy ạguko lạgit́ beṭon ar tear gas beohar ko ehoṕ keda. Paṛhaoḱ kan koaḱ ḍamaḍom baṅ hoelen khan police do̠ guli ạgu ko e̠ho̠ṕ keda. Salam, Barkat, Rafiq, ar Jabbar sãote Beṅgal ren ạḍi gạkhuṛ koṛako do Beṅgal reaḱ gạḍi kore mãhãm ḍaṅgra ko ḍaṅgra ket́ koa, onko do ‘A A K Kh’ ar ‘Baṅgla do aboaḱ ạyur pạrsi kana’ reaḱ placard ko ạgu kate, onkoaḱ bohoḱ re guli ko ḍeṅga aṭkar kate mit́ṭen asol itihãs ko benao keda.

1952 sal reaḱ pạrsi lạṛhại reaḱ kathań roṛet́ kan tãhẽkana. Ona din do eken abo lạgit́ do baṅ, menkhan dhạrti reaḱ goṭa itihãs lạgit́ mit́ṭen pạrsi lạgit́ pạhil dhao mit́ṭen jạt́ do akoaḱ mayame ạtu keda. Abo do̠ Baṅgladisom ren onko dilgariạ gidrạko lạgit́ Baṅgladisom rajạri pạrsi lekatebon sạbit daṛeaḱa. Ona tayom 21 February do̠ Shahid Dibos reaḱ sạjại ko ńam keda. Tayomte noa din do̠ Antarjatika go̠ Pạrsi Dibos lekate manao̠ hoelena. Onko pạrsi sạhidko disạ uihạrkate 1952 salre Ekushey podok benao lena. Noa Ekushey Podok do̠ ạḍi jạruṛ ho̠ṛko ṭhen ạḍi jạruṛ okte khon ge ạḍi jạruṛ ho̠ṛko em ocoakana. Ekushey podok da chet́ kana se Ekushey podok renaḱ itihãs baḍae sanayet́ me khan noa onol paṛhao hoyok’ tama.

21 podok do cet́ kana? Ekushey Podok do̠ Baṅladiso̠m reak̕ rajosṭi ar ạḍi maraṅ sibil sạriạk̕ kana. Ekushey Podok do̠ diso̠m reaḱ ạḍi namḍak ạkilạn, somaj ạri-cạliren ho̠ṛko, ar diso̠m reaḱ uskur re ạḍi maraṅ kạmi ko kạmi akat́ sorkari ar be-sorkari sãota se sạdhin ạri-cạli ko manot lạgit́ Baṅladisom sorkaraḱ Sanskriti Mo̠ntrial hote̠te̠ em hoyoḱ kana. 1952 sal reaḱ maraṅ pạrsi lạṛhại reaḱ amṛet́ sạhidko disạ dohoe lạgit́ 1976 sal khon aema lekan kạmi kore ạḍi khaṭo kạmi lạgit́ aema lekan hoṛ ar sạsạriạko ṭhen Ekushey Podok em akana.

Mit̕-mit̕ Ekushey Podok jitạuic̕ mit̕ṭen meḍel, mit̕ṭen nạmuna, ar mit̕ṭen sạriạk̕ kạuḍi em hoyok̕ kana. Noa meḍel re 18 kereṭ sona te benao akan 35 gram reaḱ meḍel menak̕a, ona do̠ Nitun Kundu hotete benao akana. Pạhil do̠ 25 hajar ṭaka kana, menkhan aema okte re 2 lakh ṭaka re bạṛti hoelena. Ekushey Podok do nonkan siropa kana oka do poesa lekate dam do baṅ daṛeaḱ kana. Noa ńam lạgit́ oka motivation calaoḱ kana ona do sona se kạudi te baṅ jạruṛa.

21 podok reaḱ khaṭo Itihãs do hoyoḱ kana; 1976 salre ona okte ren sikhnạt ar ạri-cạli lạgit̕ sahitya solha emok̕kan solhate Baṅladisạm ren pạhil military rajạri General Ziaur Rahman do̠ Ekushey Podok’e e̠ho̠p̕ keda. Pạhil dhao Baṅgabhabạn re so̠maolen kạmi re Ekushey Podok’ sodor reak’ bebosta hoyena. 1976 sal re ko̠bi kaji nazrul islam, ko̠bi jasim uddin, begum sufia kamal, Dr. Muhammed Qudrat-e-Khuda sãote mõ̠ṛẽ̠ go̠ṭen 9 ho̠ṛ Ekushey podok̕ ko emkeda.

2018 sal hạbić aema lekan ḍạr re mõ̠ṛẽ̠ ge̠ 457 ho̠ṛ ar Dhạrtiren Majhi Pạrsi Dulạṛiạko 21 February Ạdibạsi Majhi Pạrsi Dibos mente jạhir lạgit́ akoaḱ asol kạmi lạgit́ Ekushey Podok emlena.

21 podok do okoe ko nama? Ekushey Podok do̠ jãhãe jivet se̠ go̠ć ho̠ṛ, dol, sạdhin se̠ sãota lạgit́ noako  kạmi reaḱ sarhao ar ạḍi namḍak kạmi lạgit́ sorkare em daṛeaḱa:

1) Pạrsi ạri-cạli

2) Kala (Sereń, Eneć, Obhin, ạḍi bhage kạmi sãote sanam ḍạr)

3) Mukti lạṛhại

4) Paṭhkar kạmi

5) So̠do̠r

6) Siknạt

7) Bigyan ar Teknoloji

8) Artha ạri

9) Samajik seba

10) Rajniti reak̕ katha

11) Pạrsi ar Sahitya ar

12) Sarkar hotete thir akan eṭaḱ jahan khilạḍ.

Ekushey Podok do̠ menaḱ ḍạrkore em hoyoḱ kana, ar Ekushey Podok ńam lạgit́ do̠ jãhãe ho̠ṛ, ḍạr, sạdhin, ar sãota do̠ ona ḍạr re khas kạmi ko kạmi akada. Arhõ̠ Ekushey Podok ńam lạgit́ ho̠ṛ do̠ ạri-cạli ar disom dulạṛ reaḱ ạḍi jạruṛa. Ekushey Podok lạgit́ mit́ṭen hoṛ se sãota do̠ akoaḱ jion reaḱ jo̠to̠ lekan ạidạri lekate no̠mbo̠r em hoyoḱa. (21 se podok reaḱ blog khon tumạl hatao hoe akana)

Ekushey Podok ạn re ol akana je jahan serma re ge pe gel pon khon jạsti meḍel do baṅko emakoa ar noa ekushey podok do eken Baṅladisom ren nagari/sanstha/sạstha ko geko ńam daṛeaḱa. Menkhan sorkar do̠ ac̕ak̕ monsubạ lekate jahan serma re hõ ạḍi tho̠ṛa se̠ bạṛti kạmi lạgit̕ ạḍi jạruṛa ar jahan jạruṛan ho̠ṛ se̠ sãota Ekushey Podok lạgit̕ no̠mbo̠re em daṛeak̕a.

Kohati Kisku ren maraṅ didi Epina Kisku soṅge katha hoe akana je, ạḍi maraṅ jit hameṭ do sạrige ạḍi rạskạ reaḱ kana. Aćren baba hõ ạḍi rạskạyena nonkan khobor ńam kate. Nonkan khobor ńam kate ạḍi ãṭ ko rạskạ ena aḍepase renko ar goṭa baṅgladisom ren santal jạtiạriko. Baṅgladisom reaḱ nonkan maraṅ man se sirpạ doe ńam keda.

Kohati ren maraṅ boeha Epina Kiskuye lại keda je, meḍel hatao tayom Kohati do phone kate bae lạiadea je, uni do Ekushey Podoke ńam akada. Noa do aema maraṅ hoṛ ar sãota kore ńamoḱ kana. Kohati lạgit́ nonkan meḍel ńam do̠ ạḍi maraṅ bhor dan kana.

Adibạsi ren onolia ̣ar researcher Mithusila Murmue meneda, “Abo jạt do̠ baṅ hoe daṛeaḱkanaḱ ko sombhobon benao akada.” Uni do̠ thoṛa din laha SAFF reaḱ champion reaḱ kheloḍ kate diso̠m reaḱ ạidạri ạgu akada. Nit  arhõ meḍele ńam akada, ona do disom ren maraṅ meḍel kana Ekushey Podok. Noa do̠ ḍạr ar Nandail lạgit̕ ạḍi maraṅ rin kana. Ona do̠ itihãs hoyoḱa.

Kohati Kisku do nitok United Arab Amirat disom re menaea bar goṭen khilod lạgit́.

Baṅgladisom reaḱ Supreme Court ren Pạhil Santal Advocate Provat Ṭuḍu aḱ hõ ạḍi rạskạ nonkan khobor baḍae kate. Uni do Santals Times re rạskạ khobore em keda je, Santalko lạgit́ ạḍi maraṅ gorob kana. Nonka Baṅgladisom ren sanam santalko jemon sanam jaega rebon seṭer daṛeaḱ ar laha seć bon laha idiḱ.

Teheń ińaḱ noa hopon olaḱ te Baṅgladisom ren sanam Santalko udgạuet́ pe kana; jemon darakan din re delabon Baṅgladisom reaḱ sanam man/sirpa bon hameṭ ar santal jạtiạri bon tul rakab ma dhạrti ren sanam jạtrenko ṭhen.




Dinạjpurre Ạdibạsiko Sạnbidhanre Ạdibạsi mente ̣thao ńam lạgit́ Manwa tonolkedako

Dinạjpur reaḱ Nobabgonj upojila duạr samaṅre Ạdibạsiko hoṛko Ạdibạsi ńutumte apnar oporom Bangladiso̠m reaḱ so̠ṅbidhanre ṭhao ńam, niạ soman o̠tren sanam ạdibạsiko lạgit́ Bhumi Comission ar Rạkhi jogao montronaloi bandhao são ar hõ gel turui goṭen ạidạri ńam  lạgit́ko manwa tono̠lkeda. Noa manwa tonol re  nawabganj upojilaren  pạṭhuạ gidrako ar sanam hoṛko selet́ lena. Niạ okte sanamko ralle kate Upojila Nirbahi officer ṭhen 16 goṭen dạbian mit́ ol sakam ko 




Kurumuṭu Gidrạ

Heć akanạń paṛhaoḱ cet́joṅ

Skul oṛaḱte,

Sanań kana oloḱ cet́jon

Diṛạmunḍate.

Nawa puthi ńam akat́iń,

Ạḍiń kusiḱ kan;

Usạrage paṛhao sạtiń

Muruk akawan.

Hante nhate beṅget́ baṛae

Opsor bạnuḱtiń,

Jãhãe são galmarao baṛae

Jạruṛ bạnuḱtiń.

Cecet́ićtiń okae lạiạń

Onań atena,

Baṅre ma, okae batlaoań

Khạṭiń pạsuṛa.

Hola oka bharadińae

Paṛhao ceṅgodạń,

Tobe nạ̃hiń lại ańjomae

Khane kusiạń.




Go̠ṛo̠m Ba Ar Kuṛhiạ Go̠ṛo̠m Gidrạ

Mit́ṭen kuṛhiạ gidrại tahẽkana. Onate ać go baba ar ać go̠ṛo̠m ba ạḍiko bhabnaḱ kan tahẽkana. Mit́ din goṛom ba do̠ mit́ṭaṅ ũṭ ar kuṛhiạ hoṛ reaṅ kạhniye lạiadea, “Kathae mit́ din mit́ hoṛ aćaḱ kumbạreye gitić akan tahẽkana. Enhiloḱ do̠ ạḍi ãṭ rabaṅ kan tahẽkana. Mit́ṭaṅ ũṭ do̠ ạḍi ãṭ rabaṅkedea, ar ona kumbạ ṭhene sen sorena, ar aćaḱ thotnaye aderket́taea.

Uni hoṛ do ạḍi garteye comkao got́ena, are koyoḱ rakaṕket́a.” Uni ũṭ do̠ uni hoṛe metadea, “Bahre seć do̠ ạḍi ãṭ rabaṅ kana, thotna mo̠to̠ ader ocoańme.” Uni hoṛ do̠ ạḍi ãṭ dudṛumede kan tahẽkana ar ạḍi kuṛhiại tahẽkana. Beret́ hõ bae beret́lena. Thotnatet́ do̠e ader ocoadea. Mit́ ghạṛi tayom ũṭ do̠e menket́a, Hoṭoḱ hõ ader ocoańme, bogete rabaṅ kana. Ado̠ hoṭoḱ hõe ader ocoadea. Inạ tayom laha jaṅgae aderket́a, ado̠ bại bạite goṭa hoṛmoe aderket́taea. Uni hoṛ do̠ ạḍi ãṭe ạṛisena. Ente bakin sahoṕ kan tahẽkana. Ado̠ uni hoṛ do̠ ũṭe metadea, ma baṅkhan am do̠ oḍokoḱtalaṅme, ạḍi ãṭem cirit́idińa.

Ũṭ do̠e menket́a, “Bam kusiḱ kan khan; ma amge oḍokoḱme, iń do̠ nonḍegeń tahena.” Noa kạhniye lạiade tayom gidrại metadea; “Am hõ uni kuṛhiạ hoṛ lekam hoe akana. Nonkan kuṛhiạm tahẽlen khan, ũṭ cet́ leka uni kuṛhiạ hoṛe posṛaokede, onkage am hõ budan hoṛko posṛa maṅgalmea. Unrem bhabnaḱre hõ cet́ hõ baṅ hoyoḱtama.” En hiloḱ khon uni gidrạ onka kuṛhiạḱ do̠ din dinteye bạgiket́a.




Ipil

Bạnuḱa rimil sermare teheń

Ńindạ cando hõ bae rakaṕ teheń

Lip lipạuḱ kanko ipil eken,

Onkote serma mońjge sajaoen,

Serma sareṛko tase akana !

Ńelkote jotobo rạskạḱ kana!

Ḍunuć ḍunućako ibil ibil,   

Lạṭu ńoḱgeako adom ipil.

Cumkạḱ cumkạḱako oka oka ṭhen,

Pante akanako jãha jãhã sen;

Hante nhate adom eskar eskar,

Guṭek utạr onka beggar beggar.

Mạli saṕkate kuṛi gidrạko,

Ńel hohor leka ạyuṕ peṛako;

Raskạḱ gidrạko uduḱako kan,

Turạ̃t marteko hape godoḱ kan,

Ạḍi hahaṛako ṭarhao akan,

Okoe hõ baṅ coko tapakić kan !

Okoe sirjạuket́ko unạḱ saṅge !

Joharae kạnạń uni isorge.




E̠ Maraṅ Buru

E̠ Maraṅ Buru!

Tis kho̠n hạṇḍi do̠ho̠em sikhạuke̠t́lea, Un kho̠nge

Hihiṛi Pipiṛi kho̠nle chuḍạrakana,

Hararata kho̠nle chingạuakana.

E̠ Maraṅ Buru!

Tis kho̠n hạṇḍi co̠ḍo̠rem sẽṛãwat́lea, Un kho̠nge;

Kho̠j Kaman kho̠nle at́akana,

Sasaṅ Beḍa kho̠nle oṭaṅakana.

E̠ Maraṅ Buru!

Tis kho̠n hạṇḍi ńuem sẽṛãwat́lea, Un kho̠nge;

Cae Campa kho̠nle sạ̃ngińena,

Bado̠li Kõ̠eḍa kho̠nle sahaena.

E̠ Maraṅ Buru!

Tis kho̠n hạṇḍi ńuem hewa ket́lea, Un kho̠nge;

Aema sabhyatale ńir bạgiada,

Aema sona gaṛle deya giḍiada.

E̠ Maraṅ Buru!

Tis kho̠n hạṇḍile tala oṛaḱ kedea, Un kho̠nge;

Aema simạle re̠ć ocoakana,

Aema ḍiṇḍạle e̠ṛe̠ ocoakana,

Sajao gharo̠ńj rạput́akana

Rilạmala somaj bo̠ḍeyakana.

E̠ Maraṅ Buru!

Cedaḱ co̠m sẽ̱ṛãwat́le

Cedaḱ co̠m hewaket́le

No̱ḱo̠e ona dusturge nit hạbić

Enan hewage teheń hạbić

Menaḱge somajre jiạṛ jiwet́.

E̠ Maraṅ Buru!

Ar tinạḱ din noṅkage…

Hạṇḍirege jo̠be̠le tahe̠na




Ar hõ Mit́ dhao̠ Siknạt gãota re̠aḱ Bond Bạṛti hoe akana.

Arhõ Siknạt gãota re̠aḱ calaḱkan bond se chuṭi do̠ baḍhao̠ hoe̠ akana.Noa bond se ̠ chuṭi do̠ darae̠ kan 28 February hạbić bạṛti hoe̠ akana. Noa lahare̠ ae̠ma dhao̠te̠ chuṭi do̠ ḍher kate̠ calao̠e̠n 14 February hạbić tahẽkana. Tobe Koumi Madrasa re̠aḱ do̠ ṭhik lekage kilạs ar biḍạuko hoe heć akana.

Noa katha ko doe̠ khạṭi akada Siknạt Montronaloe̠re̠n Gonosonjog ạpisar M A Khaer. Uni doe̠ menkeda calaḱkan do bond se̠ chuṭi do̠ arhõ thoṛa din ḍher kate̠ darae̠kan 28 February hạbić baḍhao̠ hoe̠ akana.

Nãwãte̠ bond se̠ chuṭi baḍhao̠ okte kore̠ diso̠m re̠aḱ sanam siknạt gãota ko do̠ bond tahẽna. Tobe Sonsod TV Radio, online re̠ kilạs ko do̠ calaḱ tege tahẽna.SSC ar HSC biḍạu emoḱ ko lạgit́ do̠ je, nãwã khaṭo syllabus em hoe̠ akana, o̠na le̠kage oloḱ paṛhao̠ḱ ko do̠ calao̠ idie̠ lạgit́ ko men oco akana.

Lại lekate̠ gano̠ḱa baṅgladiso̠mre̠ calao̠e̠n 8 march 2020 ṭarikre̠ pạhil Korona rog re̠n rugi saṕ ńam tayo̠m 17 March khonaḱ sanam siknạt gãota kodo̠ bond tahẽkana. Ona tayo̠m calao̠en̠ 14 February hạbić bond do̠ tahẽkana, Ona bond ge nitọḱ dọ 28 February hạbić baḍhao̠ hoe̠ akana. Bond tahẽ oktere̠ online siknạt do̠ calaḱ tege tahẽna.

Source-Sonali Sonbad.14.02.2021




Ũṭ Ar Cũṭiạ

Mit́ dhao mit́ṭen Ũṭ cekate coe at́lena, Aćren kisạ̃ṛaḱ oṛaḱ do bae ńam daṛeat́a, ar onte noteye dãṛã baṛae kan tahẽkana. Oka baberte aćren kisạ̃ṛ nạthureye tollede, ona baber do ot otte or calaḱ kan tahẽkana.

Calaḱ calaḱ te mit́ṭen cũṭiại taṛam paromede kan tahẽkan jokheć, uni cũṭiạ do ona babere ger got́ ket́a. Ar uni lạṭu Janwar laha lahateye dạṛ idiket́a, ar mone moneteye menwana. “Ạḍi maraṅ lạṭu Janwariń idiyedea.”

Thoṛa ghạṛić khange mit́ṭen hopon gaḍakin tioḱ ket́a. Khange cũṭiạ doe teṅgo got́ena. Mit́ ghạṛi do ona gaḍa aṛerekin teṅgo thirena.

Ũṭ do Cũṭiại metadea, “Ma sen idiḱ talaṅme.”

Cũṭiại menket́a,  “Bạń sen daṛeaḱa, ạḍi utạr daḱ menaḱa, unumoḱạń.”

Ũṭe menket́a, “Ạdi utar daḱ do bạnuḱa, ṭemećgea. Accha tobe bolo kateń ạikạulege”.

Ũṭ do tala gaḍae tioḱket́ khan cũṭiại hohowadea, “Dela hijuḱme, eken gunṭhitege menaḱa”.

Cũṭiại men got́ket́a, “Hẽ ma hẽge, menkhan amaḱ gunṭhi ar ińaḱ gunṭhire ạḍi begar menaḱa. Dayakate or paromińme”.

Ũṭ do nonkae roṛ ruạradea, “Teheń khon do amaḱ monre unạḱ lạṭu do alom hudisjoṅa, bạpuṛićre tahẽnme, nitoḱ iń doń parommea,”

Cũṭiại doe bujhạu ket́a  ar ạḍi rạskạ teye hẽḱket́a, ar ũṭ do uni cũṭiại or paromkedea.

Source-Santali mare olaḱ khon tumạl akanaḱ.




Amnura re go̠ṛo̠ ko̠ ńamkeda 130 nacar gharońj ar 120 go̠ṭen Pạṭhuạ Gidrạko

Chapainãwabganj so̠do̠r upo̠jilạ reaḱ Amnura re reṅgeć nacar ho̠ṛko̠aḱ 130 gharo̠ńjre jom anaj ar 120 pạṭhuạ gidrạ ko talare siknạt go̠ṛo pạhil dhapte em hạtiń ho̠yena.

14 tạrik 2021 serma Lukhibar hilo̠ḱ  setaḱ ber Amnura Mission re ` Emergency Relief program Covid-19 for the Beneficiaries (student’s and families)` project hotete niạ go̠ṛo̠ kạmihora do̠ National Agency for Green Revolution (NAGR) ńutuman mit́ NGO emkeda.

Niạ go̠ṛo̠ em hạṭiń kạmihora re o̠nḍe seṭerko̠ tahẽkana National Agency for Green Revolution(NAGR) ren  Maraṅ ạyurić Mukhiạ Manotan Stephen Soren,  NAGR ren chairman Mn. Cornelius Murmu,  Chapainawabganj so̠do̠r upo̠jilạ Madho̠mic Academic Supervisor Md. Abdul Alim, NAGR ren jugmo secretary Mn. Hingu Murmu, nirbahi so̠do̠sso̠ Mn. Ro̠bindro̠nath Hembro̠m,  Bangladesh Northern Evangelical Lutheran Church(BNELC) Rajshahi circle Pasṭo̠r Rev. So̠ban kisku, Chapai Sado̠r 03 no. Jhilim Union Po̠riso̠d ren member Md. Firo̠z Ali ar Mst. Parvin National Agency for Green Revolution (NAGR) ren coordinator Mn. Shamson So̠ren, Program Officer Prodip Hembro̠m, Mn. Markus Murmu gomkeko̠.

Niạ go̠ṛo̠ em kạmiho̠ra do̠ pe cando̠ bho̠r calao̠ḱa ar niạ chapainawabganj so̠do̠r upojila ren  334 nacar gharo̠ńj lạgit́  cao̠li, dal, sunum, ạlu ar mo̠ca esedo̠ḱ mask ar 155 pạṭhuạ gidrạko̠ khata ko̠lo̠m ar rulko̠ emako̠a ar niro̠po̠n ho̠ṛmo tahen lạgit́ cehao̠na siknạtko emako̠a mente National Agency for Green Revolution  (NAGR) ren Maraṅ Mukhiạ Mn. Stephen So̠ren do̠e lại so̠do̠rkeda.




NOA JIVI

Noa jivi….

So̠bo̠go̠ḱa rago̠ḱa,

Banago̠ḱa bago̠ḱa,

Ramphaḱ jhampaḱa.

 

Noa jivi….

Potam leka,

Parwa leka,

Uḍạuḱa ạphiro̠ḱa,

Ho̠erege maṇḍraoḱa.

 

Noa jivi….

Dãṛãna kukmuḱa,

Rạskạḱa dukuḱa,

Haraḱa buruḱa,

Jive̠do̠ḱa gujuḱa.

 

Noa jivi….

Kisạ̃ṛre re̠ṅge̠ćre,

Jo̠to̠rege tahe̠na,

Setare pusire,

Ho̠ṛre Dekore.

 

Noa jivi….

E̠se̠lre he̠nde̠re,

Girạbạsiḱae o̠nto̠rre,

Bae ńe̠loḱ so̠do̠rre,

Sạrige noa do̠,

Ho̠e jivi hasa ho̠ṛmo̠ge.

—Poha Ḍạr—