30 March khonaḱ Iskul-Kolej Jhijoḱ kana

Korona Mãhãmạri re̠aḱ mit́ serma tayo̠m bond tahẽkan sanam Iskul Kolej do̠ darae kan 30 March jhić hoyoḱ kana tobe nit hõ baṅ jhijoḱ kana Pạhil Iskul ko calaḱ kan gidrạ koaḱ Kilạs do.

Sanicar ńuhum okte̠ Sacibaloere̠ Montri porisod Bibhag re̠aḱ Montri Porisod Kandhare̠ joto Montronaloe ko re̠aḱ dupuṛuṕre̠ noa do goṭa hoe akana.

Dupuṛuṕ mucạt́re̠ siknạt Montri Dr. Dipu Muni noae lại jạhir keda,.

Noa Dupuṛuṕre̠ Cas-bas Montri Md. Abdur Rajjak,Tottho Montri Hachan Mahmud,Sorastro Montri Asadujjaman Khan Kamal,Prathomik ar Gonosikkha Proti-Montri Md. Jakir Hossain setxer ko tahewkana.

Montri doe menkeda Prathimik, Maddhomik,ar Ucco Maddhomik darja re̠aḱ sanam siknạt gãota ko do̠ darae kan March cando re̠aḱ 30 tạrik jhijoḱa. Pạli-pạlire̠ pạhilre̠ mõṛe̠ kilạs,ge̠l kilạs, ar gel bar kilạs do dinạmge calaḱa. Ar e̠ṭaḱ kilạs re̠aḱ paṛhaoḱ kodo haptare̠ bardin, pe din onkate̠ bại- bạite̠ laha leka ạgu ruạṛ hoyoḱa. Tobe Pạhil kilạs(Prak-Prathomik) darja re̠aḱ Iskulko do̠ noa ko Iskul jhić tayo̠m goṭa hoyoḱa mente̠ Montri doe baḍae oco akana.

Iskul Kolej ko jhić lahare̠ sanam lekanaḱ sapha-sạphi kạmiko sạt akana mente Montro dpe baḍae oco akana. Noa chaḍa hõ Iskul jhić lahare̠ge Joto Mahasoe̠ ar Kạmiạko Korona re̠aḱ Ṭikạko hatao̠ sạta mente̠ Montri doe asoḱ kana.

Disomre̠ calaoe̠n serma 8 March Korona re̠n pạhil jạbune̠n hoṛe ńame̠n tayom1 17 March khonaḱ sanam siknạt gãotako bond menaḱa, ona tayom aema dhao ona bond re̠aḱ dinbaḍhao idi hoe lena.

Maraṅ Montri calaoe̠n 22 February Montri koaḱ d́upuṛuṕ sabhare̠ Iskul-Kolej jhić gapal maraore̠ noa re̠aḱ hudis re̠aḱe̠ metat́koa sanamko. Korona re̠aḱ kạhil ko nit do aema komao akanate̠ tis khonaḱ Iskul-Kolej ko jhić hoe koḱa noa re̠aḱ ganḍon galmaraoe̠  menleda uni do. Ona men katha cetanre̠ gapalarao katege darae kan 30 March khonaḱ Iskul- Kolej jhić re̠aḱ do goṭa hoe akana.

Source-Sonali RR




DISOM REAḰ SIKNẠT GÃOTA KO RE̠AḰ BOND ARHÕ 14 FEBRUARY HẠBIĆ BAḌHAO HOYENA.

Darae̠kan 14 February hạbić Diso̠m re̠aḱ joto siknạt gạõta ko re̠aḱ calaḱkan bond se chuṭi do baḍhao hoe akana. Teheń sokol hiloḱ Siknạt Montri Ḍaktor Dipu Moni noa são mit́ menaḱ sanam ko são khaṭo gapal marao̠ kate noa goṭa akan kathae baḍae̠ oco akana.

Siknạt Montronaloe jono soṅjog ren maraṅ dạyikan ạpisar M A Khaer noa gạhir ńam kathae sạhi baḍae oco akana. Uni do ar hõe baḍae oco akana je, Koami Madrasa chaḍa sanam siknạt gạ̃ota kore calaḱ kan bond se chuṭi do darakan 14 February hạbić baḍhao hoe akana.

Bond se chuṭi tahẽn oktere online siknạt sanam kạmi hora koge calao idiḱa mente hõe baḍae ocoyena nui siknạt montronaloe ren jono soṅjog Mukhiạ.

Note Korona mãhãmạri judi arhõ bạṛijoḱ tahole February talamala kote Diso̠m re̠aḱ joto siknạt gãotako jhij re̠aḱ kathae sodor leda siknạt montri Dipu moni.

Source-Sonali Sangbad




GAPA(30.01.2021) OḌOKOḰ KANA HSC-2020 REAḰ JO

Korona Mãhãmạri khạtirte̠ bilom akan tahẽkan HSC ar ona saõte̠n kilạs ren pạṭhuạ gidrạ koaḱ jo do gapa sanicar oḍokoḱ kana.

Teheń sokol hiloḱ Siknạt montonaloe re̠aḱ mit́ ḍhạrwạḱre noa katha do sodor akana.

Ḍhạrwạḱre̠ baḍae̠ akana,30 January-2021 serma tạrik setaḱ 10.30 baja okte HSCar ona saõten kilạs biḍạu 2020 re̠aḱ jo ko lại jạhira.Jo lại jạhir re̠aḱ noa akhṛa do hoyoḱa Dhaka Antorjatik matribhasa Institute re. Maraṅ montri sheikh Hasina Gono bhobon khonaḱ Online talate̠ noa lại jạhir akhṛareye galmarao̠a.

Korona mãhãmạri khạtirte̠ niạ dhao̠ do biḍạu chaḍage SSC,JSC, ar ona saõtenaḱ laha re̠aḱ biḍạu ko re̠aḱ jo ńel kate noa HSC re̠aḱ jo doko lại jạhireda.

2020 Se̠rmare̠ HSC ar ona saõtenaḱ biḍạu hoyoḱ re̠aḱ katha tahẽkana calaoen serma April candore̠. Diso̠m re̠aḱ 11 Siknạt Board re jotote 13 Lak 65 hajar 789 pạṭhuạko niạ dhao re̠aḱ biḍạu reko seledoḱ re̠aḱ katha tahẽkana, menkhan Korona mãhãmạri khạtirte noa biḍạu do baṅ hoe daṛeada.

Source-Sonali sanbad




Baḍaejoṅ- 4 Internet

Bar sae hajar reaḱ lạṭu sirjạu do̠ interneṭge. Aboko ṭhe̠n nãwã katha le̠kabon ạikạu le̠khan re̠hõ pạhil be̠bohar akana 1969 se̠rmare̠. Dhạrti re̠aḱ bare̠a lạṭu diso̠m talare̠ hiskạ tahẽkana, banar diso̠mge paromanobik bomate̠ mõhõr me̠ṭaoḱ re̠aḱ bo̠to̠r tahẽkan tạkina. Un o̠kte̠re̠ banar diso̠mge hudis re̠kin paṛao̠ena, cekate̠ nij nij diso̠m  protirokha department reaḱ tottho procar ar calaḱ hijuḱ re̠aḱ jogajog be̠bostha paromanibik boma khon kin rukhiạ daṛeaḱa? America diso̠m ren ạkilan koge pạhil ko se̠ndra ńam ke̠da. Penṭagon nãṅgraha re̠ un o̠kte̠ do̠ tottho procar re̠ computer re̠aḱ be̠bohar e̠hoṕ akan tahẽkana. Ạkilan ko ko bundis ke̠da, computer re̠aḱ tttho ko cahe ge hạṭiń hạṭiń ae̠ma channel re̠ kol daṛe̠aḱ khan jãhã o̠kte̠re mit́ channel baṛić le̠nre̠ e̠ṭaḱ channel te̠ tottho kol daṛeaḱa. Protirokkha hạṭiń re̠aḱ Advance Research Project Agency (ARPA) re̠n maraṅ goṅke Bob Telor ARPA ńutum te̠ mit́ṭen networke be̠nao ke̠da. Nonka tege protirokkha pãhṭare̠ tottho uchạn re̠aḱ kạmiye̠ e̠hoṕ ke̠da. Nonka le̠kate̠ tottho uchạnre̠ oko danan̄̇ re̠aḱ ạt hõ tahẽkana. Computer soṅge telephone re̠aḱ pạhil jopoṛao̠ do̠ e̠ho̠ṕ le̠na 1940 sermare. New Hampshire nãṅgraha Dartmouth college khon New York Bell laboratory re̠aḱ calculator te̠ telegram line bhitrite Dr. George Stiboth totthoye̠ kolle̠t́a.

1980 se̠rma re̠ arhõ hoye̠na hahaṛa ghoṭona. O̠na o̠kte̠re̠ software Engineer Tim Barnars Lee doe̠ kạmie̠t́ tahẽkana Switzerland Geneva Europian Labrotory phor partical phijiks re̠. Nui hoṛge hudisoḱe̠ e̠ho̠ṕe̠na, e̠mon mit́ṭen computer program be̠nao̠ le̠khan ce̠t́ le̠ka hoyoḱa, one o̠ka do̠ manwaaḱ bo̠ho̠ḱ le̠kae kạmi daṛe̠aḱ. Manwa koaḱ bo̠ho̠ḱ le̠kage onḍe sońj tahẽna jo̠to̠ le̠kan jạruṛaḱko, jạruṛ hoe̠ le̠nre̠ suic ṭipạu le̠khange jạruṛaḱ onḍok hijuḱa. hudis le̠kagey kạmi ke̠da, uni do̠ Highper text ńutuman mit́ten software re̠ be̠nao̠ ke̠da.  Noa bhitrite̠ computer re̠ do̠ho̠ akat́ totthiokoye̠ joṛao̠ ke̠da. Mimit́ tottho kore̠aḱ numbere e̠mat́a. O̠na numberte mit́ tottho khon e̠ṭaḱ tottho re̠ye̠ bo̠lo̠-onḍok daṛeaḱ kan tahẽkana. Tim Barnars Lee do̠ aćre̠n gatekoye̠ udgạu ke̠t́koa onko hõ je̠mon akoaḱ computer re̠ software lagao kate̠ aćaḱ khon se̠ onkoaḱ khon tottho ko e̠pe̠m daṛeaḱ. O̠na tayo̠mte̠ uni do̠ Hyper text mark Language ńutuman mit́ goṭen Coding systeme be̠nao̠ rakaṕ ke̠da. Noa honaṅgte̠ barea computer re̠aḱ talare̠ me̠naḱ totthoko e̠m-e̠pe̠mre̠ mońj jopoṛao̠ be̠nao̠ rakaṕe̠na. o̠ka do̠ko me̠taḱ kan Hyper Text Transfer Protocol. Noa lạgit́ te̠ mimit́ totthoko re̠aḱ mit́ goṭen oporom e̠m hoye̠na. Computer re̠aḱ network tama re̠aḱ tar se̠ optical fiber te̠ jopoṛao̠ hoe̠le̠n khan un jokhe̠n o̠na do̠ local area network se Lane ko me̠taḱ kana. Ar network re̠aḱ area lạṭu le̠n khan ko me̠taḱ kana wide area network se one. Network re̠aḱ computer ko joṛao̠ lạgit́te̠ microwave re̠aḱ goṛo jạruṛa. Internet re̠aḱ lạṭu subida do̠ hoyoḱ kana mit́ mucạt́re̠n calaoić aćaḱ me̠me̠naḱ ko key board hote̠te̠ computer re̠ bo̠lo̠kate̠ e̠ṭaḱ aṛere̠n me̠naḱ ićaḱ number re̠ ring se saḍe lạgit́ hukume em daṛeaḱa. line e ńam le̠khan ge e̠ṭaḱ aṛe re̠ me̠naḱ computer re̠hõ bodol daṛeaḱa. Kol ocoakanić hoṛ sor re̠ bae̠ tahẽ le̠n khan, uniaḱ ạ̃t le̠kage key boardte hukume̠ em le̠khan ge computer re̠aḱ display board re̠ joto tottho ńe̠l ńamoḱa. Internet talate̠ ciṭhi, cho̠bi e̠manteaḱ kol re̠aḱ ạt me̠naḱa. Noa re̠aḱ ńutum do̠ hoyoḱ kana email. Dhạrti re̠aḱ jãhã pãhṭa rege email kolte̠ kho̠roc do̠ e̠ke̠n mit́-bar kạuḍige. Jo̠to̠ khon lạṭu utạr hahaṛa oko katha do̠ hoyoḱ kana, okoe hõ amaḱ olaḱ ciṭhi do̠ bako paṛhao̠ daṛe̠aḱa, e̠ke̠n okoe ṭhe̠n ciṭhi o̠l akan uni chaḍa. Internet te ce̠t́le̠ka olaḱte̠ galmarao̠ hoyoḱ kana, onkage internet phone tehõ telephone le̠ka galmarao̠ hõ hõbon galmarao̠n daṛeaḱa.




Ar hõ Ḍherena Siknạt gãota ko reaḱ Chuṭi

Korona Mãhãmạri khạtirte Disom reaḱ joto siknạt gãotare arhõ mit́ dhao chuṭi do baḍhao hoe akana.Niạ dhao do noa chuṭi baḍhao hoe akana darakan 30 January hạbić. Teheń sokol bar siknạt montronaloe reaḱ tottho ar Jono sonjog bibhab ren maraṅ dạyikan kạmiạ M A Khaer khoboriạko noa kathae baḍae oco ket́ koa.

M A Khaer doe menkeda, korona reaḱ noa hal ńel kate calaḱkan chuṭi do baḍhao hoe akana, Darae kan 30 January hạbici disom reaḱ joto siknạt gãota bond tahena.tobe aomi Madrasa do noa hokum bahrere tahena.

Baṅgladisom re calaoen 8 March 2020 pạhil korona ajarte jạbun hoṛe ńamlena ona tayom 17 March khon siknạt gãota reaḱ aema dhaote chuṭi se bind do lại jạhir akana, ar ona do tahẽkan daraekan sanicar hạbić.

Calaoen 18 December goṭa dhạrti reaḱ korona ajar reaḱ kathako hudis kate Disom reaḱ calaḱkan chuṭi se bind 16 January hạbićko ḍher leda. Ar teheń sokolbar do  onage arhõ mit́ dhao ḍher kate 30 January hạbić baḍhao hoe akana.

Source-Amader somoe,15.01.2021




PẠṬ KẠMI KATEGE ONKO DOKO PAṚHAOḰ KANA

Ạdibạsi reṅgeć gharońjre onkoaḱ janam do. Pe boeha –misera modre Sumon coṛẽ doe maraṅić kana, uni do Rajshahi university College Somaj Biggan Bibhagren pạṭhuạ kanae.talayić kuṛi Siuli Cõṛẽ do Niamot Girls School and College re 11 Kilạs reye paṛhaoḱ kana, ar huḍińić kuṛi do Gaṅgor High School re 10 Kilạs ren pạṭhuạ kanae.

Kạmi upại kate rojgaroḱ kan ṭaka tege pe boeha-miserawaḱ oloḱ paṛhaoḱ cet́ reaḱ keṭeć monsubạ ńelte nitoḱ noa ṭothare sanam koaḱ moca reaḱ galmarao katha hoe akana.Reṅgeć Ạdibạsi Santal gharońjre janam akante kạmi kate behirlạ oloḱ paṛhaoḱ cet́ reaḱ horre teheń onko do menaḱkoa. Baṅko baḍaea onko okoe hõ akoaḱ noa taṛam do tinạḱ din reaḱ kan takoa.

Pạtiạure jhũk kate noko pe boeha-misera do Naogaon Jilạ reaḱ Niamotpur upojilạ reaḱ Paṛoil Union, Paṛoil atoren Borno Cõṛẽren Hopon ar hoponera  kanako onko ren Gogo do kanae Dhonopoti Mạrḍi. Ạḍi muskil talatege gidrạ koḱin oloḱ pạṛhao ocoyet́ ko kana nuking juri pạri, Siń-Ńindạ khaṭao kate ạkinren Gidrạko Marsalren hoṛkin benaoko reaḱ kukmukin kukmueda mon monte.

Sorojomin Borno Cõṛẽaḱ oṛaḱte senkate ńel akana, Oṛaḱ reaḱ phaṭok duạrre kulup ṭạmkur akana. Ona okte amdaj tikin 12.30 bajaoḱ kan tãhekana. Sor oṛaḱrenko lại keda onko oṛaḱren joto hoṛ doko sen akana pạṭ kạmi. Ạḍi sendra kate calao hoelena onko ko kạmikan ṭhạite,ńelena bar boeha kuṛi Siuli Cõṛẽ ar Silpi Cõṛẽ do ać Gogo sãote hoṛo rohoe kạmikin kạmi kana. Khoboria oporom  baḍae kate onkoaḱ oloḱ paṛhaoḱ Reaḱ Rikiṛ/Muruk lạṛhại reaḱ lại keda ać Gogo Dhonopoti Mạrḍi

Uni do Sonali Sonbade baḍae oco kedea Gidrạko Marsalren hoṛ benaoko reaḱ kukmu katha.Lại kedae cet́ leka Reṅgeć-nacar dosa talate Gidrạ koaḱ oloḱ paṛhaoḱe calaoet́ atkoa ona reaḱ katha.Uni doe menkeda eṭaḱ horcaḱ khetre kạmi kate ja uḍić rojgar kate oka ńamoḱ ona tege gharońj reaḱ sanam kulạu anṭao kate Gidrạ koaḱ jạruṛoḱ sanamaḱ dokin kulạueda. Gidrạ lạgit́ nãhãḱ jug reaḱ Digital jạruṛ kulạu ma tayom reaḱ katha oloḱ lạgit́ pạhil jạruṛoḱaḱge baṅ kulạuḱ kana.

Uni do lohot́ nạnḍri teye lại idi keda, ạḍi kosṭoyiń ạikạueda tinre Gidrạ kodo oloḱ paṛhaoḱ bạgi kate eṭaḱ hoṛaḱ khetre kạmiko calaḱkan unre. Gogo huyãte noa ńel reaḱ tinạḱ je duk reaḱ kana ona do sisirjạuić geye baḍae kana. Noa okte ńelena olok ́ duḱlạṛić nui Gogoaḱ mẽt́ do pẽpeṛhet́en taea.

Siuli Cõṛẽ sãote katha roṛ kate uni doe menkeda, ale hoṛ hopon kodo nit hõ oloḱ paṛhaoḱ seć ạḍile tayom gea. Bhage oloky cety kate Disom reaky ar apnar jạt reaḱ bhạlai anaḱ kạmi reaḱ mon subạ menaḱ taea, onatege kosṭo mũhim talatehõ oloḱ paṛhaoḱ do calao idi reaḱ ạḍi murum mon menaḱa taea, Niạ ko dinre Sarkar bahadur cet́ leka oloḱ paṛhaopḱ lạgit́ goṛoye emoḱ kana onate Maraṅ Montri Shekh Hasina ṭhen aema johar are kastaoḱ kana, ar Niamotpurre nook taenom akan hoṛko lạgit́ mit́ṭen Ạdibạsi Cultural Academy Centre ̣aḍi usạra benao reaḱ dạbiye emkeda nui College pạṭhuạ kuṛi.

Source-Sonali ME 13.01.2021




Hesaḱ dare

Mit́ṭen ceḍe haṛam ar mit́ṭen koṛa hoṛ mit́ṭeć maraṅ bajar tekin senlena; Ruạṛ jokheć mit́ṭen Hesaḱ dare buṭạ rekin jirạuena, ona hesaḱ dare do ạḍi ãṭ ḍạrana ar usulge tahẽkana. Uni ceḍe haṛam do uni koṛae metadea.Noa dare doya Reṅgha,  Ạḍi maraṅa, menkhan hae hae : Noa reaḱ jo do ạḍi kạṭić kạṭić. Sisirjạuić do cedaḱ co noa dare reaḱ jo do lạṭu ocolet́a ? Baṅ do Sisirjạuić doe bhul akat́ ?

Reṅgha doe men got́ket́a, “Hẽ sạrige base ? Cedaḱ coe bae lạṭu ocolet́ ? Hẽ jạnić Sisirjạuić doe bhul akat́ge coṅ cet́ coṅ ?

Haṛam do arhõe roṛ ket́a, Kohnḍa jo ma arhõ lạṭu lạṭu. Ạ̃k do arhõ ạḍi heṛema: gidrạko onako ńelle khan, akoren Go Baba ṭhenko ńuruṅ ńuruṅoḱa, ona reaḱ jo tahen khan jạnić arhõ ạḍi ãṭ heṛemkoḱa.

Uni haṛam noae roṛ mucạt́ket́ sãote hoete hesaḱ jo do ńur baṛa got́ena. Ar uniaḱ ceḍe bohoḱre hõ barea pea do ńurena. Bohoḱre ńurade sãoteye is is got́ket́a ar bohoḱe capo got́ena.

Reṅgha do haṛame metadea, Ńelme se goṛom ba ! Nitgelaṅ menkeda, cedaḱ co noa reaḱ jo do nunạḱ kạṭićen: Sisirjạuić doe bhul akat́a. Kohnḍa jo leka lạṭu tehen khan, teheń do bohoḱ  paṛaḱ koḱ tama honaṅ. Sạrige sisirjạuić do ạuṛi pạthạuṛi do bae sirjạu akat́a.

Sorce-Mare Santali kạ̃hni khon tumạlạḱ




Darakan June re SSC ar July Mạhnạ 2021 re HSC Bidạu hoe daṛẹaḱa

Korona Mãhãmạri sãwãe ńoḱlen khan 2021 serma reaḱ June Mạhnạre hoe daṛeaḱa SSC se ona sãotenaḱ biḍạu. Ona chaḍa July-August seć hoe daṛeaḱa HSC se ona sãotenaḱ biḍạu. Hola Moṅgol hiloḱ mit́ virtual dupuṛuṕre noa kathae baḍae oco akana siknạt montri Dr. Dipu Moni.

Khoboriạ dupuṛuṕre siknạt Montrie men akada Syllabus kạṭić kate Darakan SSC se ona sãotenaḱ biḍau hatao hoe daṛeaḱa. Uni ar hõe men keda Syllabus khaṭoe reaḱ kạmi calaḱ kana, dara kan 15 January bhitrite sanamaḱ baḍae ńamoḱa.

Khoboriạ koaḱ dupuṛuṕre siknạt montrie menkeda 2020 serma reaḱ HSC jo lạgit́ jãhae ko be khusi se asketlen khan ko ạphil daṛeaḱa. Ona chaḍa hõ jo HSC reaḱ jo lại jạhir lạgit́ bises mit́ hukum emogoḱa. Jo tear reaḱ do nit hạbićte 8 rạsiạ koan te mit́ṭen gãota ko kạmi kana.

Calaoen 8 March candor pạhil Koronate jạbun kate ruạḱ hoṛe ńamen tayom 17 March khonge bond hoyena Disom reaḱ sanam siknạt gãotako. Inạ tayom aema dhaote jaoge bond se chuṭi do baḍhao idi hoyena. Mucạt́ dhao leka Darakan 16 January hạbić bonde baḍhao sarkar. Jao sermage 1 January puthi porob do sanam koaḱ porob hoe akana. Tobe niạ serma do Korona khạtirte goṭa disomre puthi porob do baṅ hoyoḱ kana.

Noa lạgit́ Siknạt Montrie menkeda niạ oktere sanamko mit́ sãote puthi emoḱ do baṅ hoyoḱa. 6 Turui khon 9 are kilạs ren pạṭhuạ gidrạko do 12 dinte puthiko ńama.

Source-Ittefaq/AR ,29.12 2020




Sikhnạt são̠ta re arhõ pạṭhuạ girdạko̠aḱ chuṭiko ḍherkeda

Dhạrti re ko̠ro̠na ajar reaḱ mo̠hamạri calaoḱ kan o̠ktere diso̠mren sanam pạṭhuako̠aḱ paṛhao̠ḱ são̠ta se protisṭhanko̠ do̠ niạ cando reaḱ  19 tạrik dhạbić bo̠nd tahẽkana. Menkhan o̠na chuṭi mucạdo̠ḱ mit́din lahare ar hõ nit diso̠m reaḱ niạ halo̠t re niạ bo̠nd ḍhereda. No̠a chuṭi se bo̠nd do̠ darakan nãwã serma januari cando reaḱ  16 tạrik dhạbić ko ḍherkeda. Niạ kho̠bo̠r do̠e so̠do̠rkeda sikhnạt Mo̠ntro̠nalo̠y ren To̠ttho̠ ar Jo̠no̠so̠ṅjo̠g ren maraṅ kạmiạyić  M. A. Khayer.  Menkhan niạ chuṭi do̠ Madrasa ren ko̠ lạgit́ do̠ baṅ lekhaḱa.

 




Tanorre̠ teheń Ạdibạsi pạṭhuạko goṛoko ńam keda

Teheń tanor upojilạ re̠aḱ Mohammod High school Maidanre̠ Mujib serma manaore̠ Manotan maraṅ Montri Sheikh Hasinawaḱ tahen oṛaḱ sandes em capal akhṛare̠ 15 Ạdibạsi hoṛko adha dolan tahen oṛaḱko ńam keda, noa chaḍa khudro nrigusṭi ren laha tayom kilạsren 412 goṭen pạṭhuạ gidrạko oloḱ paṛhaoḱ re̠aḱ goṛoko ńam keda ar hõ 100 gidrạ ko talare̠ siknạt jinisko em hạṭiń hoe akana, ona chaḍa arhõ 100 nrigusṭi pạṭhuạ ko talare hoṛmo joton jinis hõ em hạṭiń hoe akana,noa dinre̠ arhõ nrigusṭi hoṛko aema lekan gãotako talare̠  jạtiạri jogao jinisko em hạṭiń akana. Ona são sãote maddhomik pạṭhuạ gidrạko talare̠ kuṛiko 20 goṭen (Bi-Cycle) Ḍuluṅ gạḍi ar koṛa gidrạko talare̠ 10 goṭen (By- Cycle) Ḍuluṅ gạḍi em cal hoe akana. Ona chaḍa arhõ sanitary latrine 5 goṭen, sapha ńui daḱ lạgit́ Ḍhekoć kol 5 goṭen, Ḍhekoć kol re̠aḱ gonḍa pakate̠ tol ocoe 4 goṭen, ar power ṭilạr 4 hoṛ talare̠ em hạṭiń hoe akana, Ona chaḍa ar hõ Krisnopur,Kundạin, Cok kajijia,Tati haṭi,Deola, Gouraṅgopur reaǩ sohid Minar kạmiko uḍhạu akhṛare̠ maraṅ peṛa lekate̠ seṭere tãhẽkana Tanor Godagạṛire̠n lahanti kukmu re̠n sạriaḱ puḱrạuić rapaḱ hasarean gidrạ Alhaj Omor Faruq Choudhuri.

-tumạlre̠ Biplob Baski