Kuli-Kupuli-3

  1. Te̠bhaga Andolon re̠ Pạhil gujuḱ (Sohid) kin do̠ okoe̠ kin tahẽkana?

Roṛ ruạṛ: Dinajpur Jilạ re̠aḱ Cirirbondor re̠n Sibram ar mit́ dekoe̠ tahẽkana. din do̠ 4 January, 1947 tạrik tahẽkana.

  1. Nachole Bidroho re̠ Santal Ranimata mente̠ye̠ bikạu ocoakana okoe̠ṭaḱ Deko Ayohoṛ?

Roṛ ruạṛ: Nitoaḱ Chapainowabgonj re̠aḱ Nachole e̠laka re̠ hoe̠le̠n bidrohore̠ Mrs. Ila Mitra do̠ santalko sãote̠ye̠ gatemit́ le̠na. Santalko dulạṛ ar o̠nkoaḱ monre̠aḱ kathae̠ lại saḍe le̠da. O̠natege Santal rạnimata me̠nte̠ko bahna akadea?

  1. Nachole Bidrohore̠ ae̠ma Santal hopon Mukhiạko tahẽkana. Onko do̠ okoe̠ koko tahekana?

Roṛ Ruạṛ: Matla Mạjhi, Ṭuṭu Mạjhi, Cito̠r Mạjhi, Chutạr Mạjhi, Haṛma Mạjhi, Cuṛkạ Mạjhi, Jhuṛu Mạjhi, Maraṅ, Chotur Mạjhi, Jạdu Mạjhi, Channa Mạjhi, Dukhu Mạjhi, Bhoton Mạjhi, Suphol Mạjhi, Somae̠ Sore̠n, Indrio Murmu.

  1. Rajshahi central Jail khana re̠ak sedae̠ ńutum do̠ ce̠t́ tahẽkana?

Roṛ ruạṛ: 1855 re̠ak maraṅ Santal Hulre̠ se̠ onako o̠ktere̠ Hulre̠ jopoṛao̠ ko sarkar doe̠ saṕe̠t́ ko tahẽkana, onko saṕ ạgukate̠ Rajshahi Central Jail re̠ko dohoe̠t́ko tahẽkana. Un o̠kte̠ ńutum do̠ tahẽkana Santal Punishment Jail.

  1. Sidu-Kạnhu-Phulmoni Podok do̠ okoe̠ ko ko ńam akada?

Roṛ ruạṛ: Baṅgladesh Adibhasi Odhikar Andolon ńutuman soṅgoṭhon khon Santal bidroho re̠aḱ 154 se̠rma dinisạ mãhãre̠ Mrs. Kakon bibi (Disom sạdhin Lạṛhạyić) ar 155 se̠rma dinisạ mãhãre̠ Mrs. Kumudini Hajoṅge e̠m ocole̠na.




Nahaḱ Jugren Paṛhaoḱ Gidrạko̠aḱ Tayo̠m Daram?

Calaḱ kan Ko̠ro̠na mãhãmạ̣ri re̠ ạḍi ae̠ma le̠kan eṭkẽ ṭõṛe abo̠ diso̠m ar dhạrtire he̠ć paṛao̠ akana. O̠na talatege manwa ko do̠ akoaḱ jio̠n jiṅgi ko̠ khemao idiye̠da niạ dhuṛi dhạrti re̠. Ińaḱ kạmi ṭhạ̃i te calaḱ hijuḱ okte̠re̠ soṅgere̠ye̠ tahẽna Amnura Mission Hospital re̠n Manotan Daktor Suvas Candra Sarker. Din hilo̠ḱ office re̠aḱ gapal marao̠̠ chaḍa hõ e̠mante̠aḱ ae̠ma bisoeko̠ selet́ galmarao hoyoḱa. Bus ar rail gạḍiko ko̠ro̠na karo̠nte̠ bo̠nd gea, o̠nate̠ no̠ako din re̠ dinạm ge office reaḱ gạḍite̠ calak hijuḱ ho̠yo̠ḱ kana. O̠nate̠ ạḍi bạṛti ko̠ro̠na ar sikhnạt babo̠t galmarao ho̠yo̠ḱ kana. O̠nako mo̠dre ạḍi bạṛti galmarao hoyoḱa SIKNẠT babo̠t. O̠ṛaḱ re gidrạko o̠lo̠ḱ paṛhao̠ḱ lạgit́ bạko mo̠ne joṅ kana. Cet́ ce̠ka le̠khan gidrạko paṛhao̠ḱa, Ạḍi aema din se o̠kte̠ school, college, university ko̠ bo̠nd menaḱa. Cet́ ho̠yo̠ḱa nahaḱ jugren paṛhaḱ gidra koaḱ tayọ̠m daram?  

Siknạt do̠ ho̠yo̠ḱ kana jạtiyạri se manwa ko̠aḱ bisi jaṅ. Siknạt bego̠rte o̠ko̠e jạti hõ bako lahanti daṛe akada. Siknạt te marsal akan ho̠ṛ ge lahanti akanako ar laha seć ko rakaṕ akana. No̠nkan ho̠ṛge jo̠to̠ le̠kan jaega re ạḱyur koko ho̠e̠ akana. Menkhan no̠a Ko̠ro̠na reaḱ muhim re cet́ ho̠yo̠ḱa darakan din re paṛhaoḱ gidrạko̠aḱ dhạrti jiṅgi.

Nahaḱ jug redo̠ o̠ko̠e jạtiạri renko̠ tinạḱ bạṛti sikhnạtko̠ hame̠ṭ akada, onko do̠ unạḱ geko lạhanti arko̠ gạkhuṛ akana. Sikhnat mente do̠ abo do̠bon baḍaea, jahan bisoe baḍae se bujhạu. Menkhan abo jo̠to̠ko bon baḍae gea je, manwa do̠ janam tayo̠m kho̠n ge aḍepase reaḱ poribes ko ńel katet́ aema utạr do̠ko cet́ daṛeak kana. O̠nate Kobi doe men akada; ‘Bisshow joṛa paṭshala mor sobar ami chatro’. Menkhan School, college re paṛhao katet́ ạkil hame̠ṭ jo̠ṅge abo̠ do̠ sikhnạt bo̠n metaḱ kana. Sikhnạt tedo̠ manwa ko̠aḱ mo̠no̠sutto hame̠ṭ lạgit́e̠ go̠ṛo̠e̠a. O̠nate̠ me̠no̠go̠ḱ kana Sikhnạt ge jatiaḱ bisi jaṅ kana. Sikhnạt tedo manwa koaḱ hataṅ laseroḱa, hudis dạre̠ ḍhe̠roḱa, mo̠ńj so̠mporo̠ko benao̠ḱa, bạrić aḱ ko̠ kho̠n sahaṛ akae tahẽ̠n selet́ so̠majko̠ marsaloḱa. Sikhnạt do̠ bar hạṭiń te̠ko hạtiń akada; mit́ do̠ general re sadharo̠n o̠lo̠ḱ paṛhao̠ ar do̠sar do̠ scholar se kạrigol sikhnạt. Nahaḱ jugredo general se sadharon o̠lo̠ḱ paṛhao so̠ṅgete kạmi re jo̠jaoḱ sikhnạt hameṭ katet́ ge laha seć bon laha daṛe̠aḱ se lahanti hoyoḱa. O̠nate̠ kạmi re̠ jo̠jaoḱ sikhnạt hame̠ṭ ge bhạlại ar lahanti lạgit́ ạḍi so̠rosaḱ.   

Oṛaḱ re tahẽ kate̠t́ ạḍi ãṭ ko lo̠bdhao akana mobile game, eman teaḱ gateko ar telivision cartoon ńelte. O̠loḱ paṛhaḱ re mo̠nge bako bạisạu daṛeaḱ kana. O̠lo̠ḱ paṛhaoḱ reaḱ katha me̠tako kan khan do̠ ạḍi geko raṅgaoḱ kana.

Mãhãmạri ko̠ro̠na te amdaj 14 cando̠ bo̠nd me̠naḱa jo̠to̠ siknạt ṭhạ̃iko. O̠na selet́ biḍau hõ̠ bo̠nd gea. Menkhan siknạtko calao idi lạgit́ ạḍi kurumuṭu calaḱ kana o̠nline se hand note ko ho̠tete. Ạḍi mit́ bar siknạth thạ̃ikorẽ biḍạuko hatao̠ e̠da. No̠nkate ạḍi aema siknạt reaḱ lahanti baṅ hoyoḱ kan rehõ paṛhao gidrako siknạt selet́ tho̠ṛa jo̠po̠ṛao do̠hoe reaḱ kurumuṭu calaḱ kana. Menkhan calaḱ kan ko̠ro̠na lekan maraṅ muhim muskil te o̠lo̠ḱ paṛhaoḱ kana gidrakoak tayom daram dhạrti jiṅgi khemao lạgit́ ạḍi ńut seṭeroḱ kana. Diso̠m re dome dom ạḍi ae̠ma dho̠m do̠ sikhnạt ṭhạ̃iko jhić re̠aḱ kurumuṭu kate̠t́ hõ bako daṛeaḱ kana. No̠ṅka te diso̠m re Santalko selet́ jo̠to jatre̠nko amdaj 4 karuṛ o̠lo̠ḱ paṛhaoḱ gidrạko aḱ dhạrti jiṅgi do̠ ạḍi muskil seć mo̠nḍhaḱ kana.

Ponḍit ko̠ko menet́ kana; ko̠ro̠nate sikhnạt reaḱ do baṛti lo̠ksan ho̠e akana. Noa reaḱ bạrićtet́ do̠ ạḍi din hạbić calaḱa. Aema lekan siknạt ṭhạ̃i ar mahasoe koaḱ jiṅgiko do̠ be bạṛić seć monḍhaḱ kana. O̠nate jo̠to seć tojbij katet́ mo̠ńj hudis selet́ kạmi hora ko bandhao ạḍi jạruṛ kana menteko hudiseda. 

Niạ babot Primary School ren (Headmaster) Maraṅ Mahasoe “Manotan. Sontos Tudu doe hudis eda; Niạ ko̠ro̠na o̠kte mit́ serma kho̠n hõ ḍher din hoyo̠ḱ kana iskul do̠ bo̠ndgea. Niạ ko̠ dinre gidrạ ko̠ do̠ iskul pindạge ge bako̠ lebet́ akada. Ar oṛaḱ re hõ ṭhikleka bako paṛhaoḱ kana.  Ale do̠ iskulren pạṭhuạ gidrạko oṛaḱ oṛaḱ daṛeaḱ bhor tite tear paṛhao khata (hand note) le idi seṭer akokana. Jemon niạko bondh dinre hõ gidrạko paṛhao re lạgiạ paṛaoko tahen. Menkhan ḍher gidrạ ge oṛaḱ re bako paṛhaoḱ kana go̠go̠ baba bako cehaoe̠t́ kote̠. Ar ale̠ mahasoe̠ ko hõ ạḍi muskil re me̠naḱlea e̠nte̠ niạ bond akan okte̠ tolob reaḱ e̠ṭekẽṭoṛete gharońj calaobanao hõ muskilrele paṛao akana. Joto kho̠n bhabna do̠ ḍher gidrạ ge ako̠aḱ paṛhao do̠ ko hiṛińeda. Ar niạ okte akoren gogo baba nalha kạmireko go̠ṛo̠ akokana. Ar noa karon te ḍher gidrạko do oloḱ paṛhaoḱ ko bạgiya menteń aṭkareda. ”  

Noa babot re ar hõ Mundumala Govt. High School, Tanore, Rajshahi ren Maraṅ Mahasoe̠ (Headmaster) “Manotan. Kamiel Mardi  tuluć ropoṛ re uni doe men keda; Santalko thoṛabon laha kan tahẽkana O̠lok Paṛhao sećte, Menkhan Ko̠ro̠na lekan maraṅ muhim muskilte arhõ aemabon tayomoḱ kana o̠nkań hudiset́ kana. Entet́ abo Santalko do̠ ạḍi bạṛtige din kạmi katet́ jojo̠m hoṛ kanabo̠n. Onate  keṭeć goṭawaḱ (challenge) do hatao jạruṛa, jemo̠n Ko̠ro̠na lekan maraṅ muhim muskil bo̠n taṛam paro̠m daṛeaḱ. Ho̠ṛ koaḱ bujre niạ okte nonka menaḱa je, abo do̠ nalha kạmi hoṛ abo do̠ niạ ro̠g do̠ baṅ ńambo̠na. Ar jahãe niạ babot metako̠ khan ko meneda ale do̠ nalha kạmi hoṛ ce̠kate niạ lokdaon le bataoa. O̠loḱ paṛhaoḱ kan gidrạ ko hõ akoren gogo baba ko̠ nalha kạmireko go̠ṛo ako kana. Santal hoṛ ko do̠ ḍheṛ hoṛ ge ato̠ reko bosoto̠ḱ kana o̠nate niạ okte iskul, kolege bondh oktere pạṛhaoḱ do̠ aema ko̠ tayo̠mena ạḍi bhabna.”   

Calaoen serma reaḱ march 8 tạrik diso̠m re pạhil ko̠ro̠na rugi ńam katet́ march cando reaḱ 17 tạrik kho̠n joto le̠kan Siknạt ṭhạ̃iko bonḍ akada. Niạ serma reaḱ march cando 30 tạrik siknạt ṭhạiko jhić reaḱ kathako lại pasnao leda. Menkhan Ko̠ro̠na ro̠g arhõ bạṛtiyente May 22 tạrik hạbić arhoko ḍher keda. Aema Sikhnạt ṭhạ̃iko online sećte kelasko, biḍạuko hatao katet́ rehõ,̃ joto siknạt gidrạko do̠ bako selet́ daṛeaḱ kana.

January cando̠ reaḱ mit́ survey te baḍae akana je, amdaj 30% percent siknạt gidrạ do online te̠ko hatao dare akada. Diso̠m reaḱ NGO BRAC survey seć te baḍae ńam akana; Ṭelevision reaḱ siknạt hotete 56% percent paṛhaḱ gidrạko selet́ lena. Metaḱ me, adha 50%  percent gidra ge online/Television reaḱ siknạt bako hatao daṛe akada se bako ńam akada. Menkhan diso̠m sorkarak Siknạt Ministry doe menet́ kana; 92% percent siknạt gidra ̣selet́ko tahẽkana. Ar siknạt ṭhạ̃i ren mahasoeko hotete 85% percent oṛaḱ kạmi (assignment) hotete o̠lo̠ḱ paṛhaḱ re selet́ko tahẽkana.

Former caretaker government Adviser, Gonoshakhorota Obhijaner Maraṅ Mạńjhi Raseda K. Chaowdhuri menet́ kana; Ko̠ro̠na sikhnạt, hapṛaoḱo ar saõtare aema lekan ẽṭke ṭoṛẽ, lạgti do̠ heć paṛaḱa. Noate aema gidrạko do̠ o̠loḱ paṛhao ko mucạt́eda, din kạmi reko jopoṛoḱa, boyos ho̠yo̠ḱ laha reko baplaḱa, gidrạ gujuḱ reaḱ soṅkha hõ bạṛtiaḱ. Ko̠ro̠na khạtirte o̠loḱ paṛhaoḱ gidrạko do̠ bar karonte siknạt ṭhạ̃ite bạṅ ruạṛoḱ ṛeaḱ ńeloḱ kana. Pạhilạk do̠ ho̠yo̠ḱ kana; ḍher din siknạt ṭhạ̃i bond tahẽkana, be̠gor paṛhao ar baṅ buj khạtirte. Do̠saraḱ do hoyoḱ kana; nacar ar reṅgeć khạtir te go-baba soṅge kạmi re ehoboḱ. Ar o̠loḱ paṛhaoḱ bond khạtir kuṛi gidrạko doko baplakoa. Ar bapla hoe len khanko bhạṛti hoṛmoḱa, gidrạko ńam okte̠ re gujuḱ reaḱ botor hõ menaḱa. No̠nkanaḱ ghoṭnako hoe paṛao len khan diso̠me̠ hame̠ṭ akat́ Siknạt, Maeju siknạt ar gidrạko janam o̠kte gujuḱ renaḱ har komao noako joto hame̠ṭge arhõ tayo̠m seć pheḍoḱ se cabaḱ reak botor me̠naḱa. 

Diso̠m sorkar bahadur ren high school ar college department ren Secretary Md. Mahabub Hosen doe men akada; Noa do ạḍi sạriaḱ katha kana je, ko̠ro̠na te siknạt reaḱ aema loksan do hoe akana. Noa muskilaḱ se tạkićaḱ do eken Baṅgladiso̠m redo baṅ bickom goṭa dhạrti reaḱ. Joto jạtrenko ge apnaraḱ hudis, kạmi katet́ ge rakaboḱ lạgit́ko kurumuṭu kana. Aleho Ko̠ro̠na ehoṕ khon ge daṛeaḱ bhor joto lekan kạmi horage hatao hoe akana. Online ar Television seć te oloḱ paṛhao calao idi lạgit́ kurumuṭu hoe akana. Mahasoeko hotete oloḱ paṛhaoḱ kan gidrạkoaḱ soṅge jopoṛao ar oṛaḱ hiriko lekan kạmi hora taṛam laha akana. Assignment seć te gidrạkoaḱ parhao calao idi, noa chaḍa hõ hoṛmo seć te boge tahen lạgit́ ho̠le kạmi akat́da. Ona reaḱ jo hõ do̠ ńam akana. O̠kare interneṭ ạḍi bes tahe kana onḍe do online te kelas hatao ho̠e akan ar o̠kare bạnuḱ onḍe lạgit́ do assignment hotete goṛo em hoe akana. Jahan kạmi ge purạu akat́ pạhil do apnaraḱ jiwi hạtiń inạ tayom eṭaḱa. Calaḱ kan upạs mucạt́ katet́ EID re siknạt ṭhạ̃iko baṅ jhić len khan do eṭaḱ hoṛge uduḱ hoyoḱa ar kajakte o̠loḱ paṛhao calao idi reaḱ kurumuṭu jạruṛa. 

Abo joto hoṛbon baḍaea je, nes do SSC biḍau e̠moḱ kodo̠ pre-ṭest se ṭest biḍạu do̠ bako em daṛe akada. Gel (10) kelas re onko do e̠ke̠n bar cando talako kelas akana. HSC biḍạu emo̠ḱ ko do̠ auto pass katet́ko rakaṕ ket́ koa. Menkhan nit hạbićte 12 kelas rendo samaṅ so̠̠do̠̠r kelas re ạt ge bako ńam akada.

University, research ko do bond akana. Online kelas ar biḍoako bond akana. Darakan din re cet́ hoyoka babon baḍaea. (Sonali Songbad april 17, 2021)

Dhạrti reaḱ do̠sar lạṭu diso̠m do̠ ho̠yo̠ḱ kana Canada. O̠na Canada diso̠m ren hoṛ soṅkha do̠ko hoyoḱ kana 3 kạruṛ. Onkate ńel lekhan Baṅgladiso̠m reaḱ Etohoṕ Siknạt hatao gidrạ soṅkha doko hoyoḱ kana 2.5 kạruṛ kho̠n ho̠ ḍher. Metaḱme Canada diso̠m ren ho̠ṛ so̠man baṅgladisom ren etohoṕ siknạt hatao gidrạ oloḱ paṛhao re menaḱ koa. Numin maraṅ dạyik kạmi purạu ar gidrạko siknạt em hạtiń do ạḍi harongea. O̠nate noa ko̠ro̠na okte joto seć tojbij katet́ aboren gidrạko siknạt seć te hara buruko lạgit́ arhõ bạṛti mon selet́ kạmi jạruṛa. 

Ińaḱ oloḱ mucạt́ seć ar hoń disa ̣ocobona, siknạt do hoyoḱ kana jạtiaḱ bisi jaṅ. Onate bisi jaṅ jemon o̠koe hõ bako rạput́ daṛeaḱ khạtir tear se be̠nao jạruṛa. Aboaḱ siknạt bebosthako do ạḍi sedae re be̠nao se heć ạgu akan lekage menaka. Onate noa siknạt bebostha te mit́ te oloḱ paṛhao hameṭ joṅ kan lạgit́ darakan din re nukri ńam do haron gea. Siknạt do ạḍi beste sajao rakaṕ jạruṛa, je leka siknạt hameṭ katet́ ge mit paṛhaoḱ koṛa se kuṛi jemon apnar kusiaḱ lekan nukri doe ńam daṛeaḱ. Abo diso̠m reaḱ mit́ hewa menaḱa, one oka do ạḍi bhabna gea, Siknạt hameṭ katet́ joto hoṛge govt. kạmi se nukri hatao lạgit́ ko kurumuṭu kana. Menkhan abo sanamko baḍae jạruṛabona, govt. kạmi se nukri do ạḍi thoṛa gea. Onate aboaḱ jos hoyoḱ jạruṛ mit́ ṭe̠n mońj nukri. Ar noa nukri ńam khạtir pạhilte apnaraḱ mońj siknạt hameṭ jạruṛa. Entet́ jaha lekate siknạt hameṭ katet́ nukri ńam do ạḍi haron gea. Onate calaḱ kan ko̠ro̠na lekan maraṅ muhim muskil talate rehõ, jemon mońj siknạt aboren tayom daram gidrako siknạt bon em hatiń daṛeako.




30 March khonaḱ Iskul-Kolej Jhijoḱ kana

Korona Mãhãmạri re̠aḱ mit́ serma tayo̠m bond tahẽkan sanam Iskul Kolej do̠ darae kan 30 March jhić hoyoḱ kana tobe nit hõ baṅ jhijoḱ kana Pạhil Iskul ko calaḱ kan gidrạ koaḱ Kilạs do.

Sanicar ńuhum okte̠ Sacibaloere̠ Montri porisod Bibhag re̠aḱ Montri Porisod Kandhare̠ joto Montronaloe ko re̠aḱ dupuṛuṕre̠ noa do goṭa hoe akana.

Dupuṛuṕ mucạt́re̠ siknạt Montri Dr. Dipu Muni noae lại jạhir keda,.

Noa Dupuṛuṕre̠ Cas-bas Montri Md. Abdur Rajjak,Tottho Montri Hachan Mahmud,Sorastro Montri Asadujjaman Khan Kamal,Prathomik ar Gonosikkha Proti-Montri Md. Jakir Hossain setxer ko tahewkana.

Montri doe menkeda Prathimik, Maddhomik,ar Ucco Maddhomik darja re̠aḱ sanam siknạt gãota ko do̠ darae kan March cando re̠aḱ 30 tạrik jhijoḱa. Pạli-pạlire̠ pạhilre̠ mõṛe̠ kilạs,ge̠l kilạs, ar gel bar kilạs do dinạmge calaḱa. Ar e̠ṭaḱ kilạs re̠aḱ paṛhaoḱ kodo haptare̠ bardin, pe din onkate̠ bại- bạite̠ laha leka ạgu ruạṛ hoyoḱa. Tobe Pạhil kilạs(Prak-Prathomik) darja re̠aḱ Iskulko do̠ noa ko Iskul jhić tayo̠m goṭa hoyoḱa mente̠ Montri doe baḍae oco akana.

Iskul Kolej ko jhić lahare̠ sanam lekanaḱ sapha-sạphi kạmiko sạt akana mente Montro dpe baḍae oco akana. Noa chaḍa hõ Iskul jhić lahare̠ge Joto Mahasoe̠ ar Kạmiạko Korona re̠aḱ Ṭikạko hatao̠ sạta mente̠ Montri doe asoḱ kana.

Disomre̠ calaoe̠n serma 8 March Korona re̠n pạhil jạbune̠n hoṛe ńame̠n tayom1 17 March khonaḱ sanam siknạt gãotako bond menaḱa, ona tayom aema dhao ona bond re̠aḱ dinbaḍhao idi hoe lena.

Maraṅ Montri calaoe̠n 22 February Montri koaḱ d́upuṛuṕ sabhare̠ Iskul-Kolej jhić gapal maraore̠ noa re̠aḱ hudis re̠aḱe̠ metat́koa sanamko. Korona re̠aḱ kạhil ko nit do aema komao akanate̠ tis khonaḱ Iskul-Kolej ko jhić hoe koḱa noa re̠aḱ ganḍon galmaraoe̠  menleda uni do. Ona men katha cetanre̠ gapalarao katege darae kan 30 March khonaḱ Iskul- Kolej jhić re̠aḱ do goṭa hoe akana.

Source-Sonali RR




DISOM REAḰ SIKNẠT GÃOTA KO RE̠AḰ BOND ARHÕ 14 FEBRUARY HẠBIĆ BAḌHAO HOYENA.

Darae̠kan 14 February hạbić Diso̠m re̠aḱ joto siknạt gạõta ko re̠aḱ calaḱkan bond se chuṭi do baḍhao hoe akana. Teheń sokol hiloḱ Siknạt Montri Ḍaktor Dipu Moni noa são mit́ menaḱ sanam ko são khaṭo gapal marao̠ kate noa goṭa akan kathae baḍae̠ oco akana.

Siknạt Montronaloe jono soṅjog ren maraṅ dạyikan ạpisar M A Khaer noa gạhir ńam kathae sạhi baḍae oco akana. Uni do ar hõe baḍae oco akana je, Koami Madrasa chaḍa sanam siknạt gạ̃ota kore calaḱ kan bond se chuṭi do darakan 14 February hạbić baḍhao hoe akana.

Bond se chuṭi tahẽn oktere online siknạt sanam kạmi hora koge calao idiḱa mente hõe baḍae ocoyena nui siknạt montronaloe ren jono soṅjog Mukhiạ.

Note Korona mãhãmạri judi arhõ bạṛijoḱ tahole February talamala kote Diso̠m re̠aḱ joto siknạt gãotako jhij re̠aḱ kathae sodor leda siknạt montri Dipu moni.

Source-Sonali Sangbad




GAPA(30.01.2021) OḌOKOḰ KANA HSC-2020 REAḰ JO

Korona Mãhãmạri khạtirte̠ bilom akan tahẽkan HSC ar ona saõte̠n kilạs ren pạṭhuạ gidrạ koaḱ jo do gapa sanicar oḍokoḱ kana.

Teheń sokol hiloḱ Siknạt montonaloe re̠aḱ mit́ ḍhạrwạḱre noa katha do sodor akana.

Ḍhạrwạḱre̠ baḍae̠ akana,30 January-2021 serma tạrik setaḱ 10.30 baja okte HSCar ona saõten kilạs biḍạu 2020 re̠aḱ jo ko lại jạhira.Jo lại jạhir re̠aḱ noa akhṛa do hoyoḱa Dhaka Antorjatik matribhasa Institute re. Maraṅ montri sheikh Hasina Gono bhobon khonaḱ Online talate̠ noa lại jạhir akhṛareye galmarao̠a.

Korona mãhãmạri khạtirte̠ niạ dhao̠ do biḍạu chaḍage SSC,JSC, ar ona saõtenaḱ laha re̠aḱ biḍạu ko re̠aḱ jo ńel kate noa HSC re̠aḱ jo doko lại jạhireda.

2020 Se̠rmare̠ HSC ar ona saõtenaḱ biḍạu hoyoḱ re̠aḱ katha tahẽkana calaoen serma April candore̠. Diso̠m re̠aḱ 11 Siknạt Board re jotote 13 Lak 65 hajar 789 pạṭhuạko niạ dhao re̠aḱ biḍạu reko seledoḱ re̠aḱ katha tahẽkana, menkhan Korona mãhãmạri khạtirte noa biḍạu do baṅ hoe daṛeada.

Source-Sonali sanbad




Baḍaejoṅ- 4 Internet

Bar sae hajar reaḱ lạṭu sirjạu do̠ interneṭge. Aboko ṭhe̠n nãwã katha le̠kabon ạikạu le̠khan re̠hõ pạhil be̠bohar akana 1969 se̠rmare̠. Dhạrti re̠aḱ bare̠a lạṭu diso̠m talare̠ hiskạ tahẽkana, banar diso̠mge paromanobik bomate̠ mõhõr me̠ṭaoḱ re̠aḱ bo̠to̠r tahẽkan tạkina. Un o̠kte̠re̠ banar diso̠mge hudis re̠kin paṛao̠ena, cekate̠ nij nij diso̠m  protirokha department reaḱ tottho procar ar calaḱ hijuḱ re̠aḱ jogajog be̠bostha paromanibik boma khon kin rukhiạ daṛeaḱa? America diso̠m ren ạkilan koge pạhil ko se̠ndra ńam ke̠da. Penṭagon nãṅgraha re̠ un o̠kte̠ do̠ tottho procar re̠ computer re̠aḱ be̠bohar e̠hoṕ akan tahẽkana. Ạkilan ko ko bundis ke̠da, computer re̠aḱ tttho ko cahe ge hạṭiń hạṭiń ae̠ma channel re̠ kol daṛe̠aḱ khan jãhã o̠kte̠re mit́ channel baṛić le̠nre̠ e̠ṭaḱ channel te̠ tottho kol daṛeaḱa. Protirokkha hạṭiń re̠aḱ Advance Research Project Agency (ARPA) re̠n maraṅ goṅke Bob Telor ARPA ńutum te̠ mit́ṭen networke be̠nao ke̠da. Nonka tege protirokkha pãhṭare̠ tottho uchạn re̠aḱ kạmiye̠ e̠hoṕ ke̠da. Nonka le̠kate̠ tottho uchạnre̠ oko danan̄̇ re̠aḱ ạt hõ tahẽkana. Computer soṅge telephone re̠aḱ pạhil jopoṛao̠ do̠ e̠ho̠ṕ le̠na 1940 sermare. New Hampshire nãṅgraha Dartmouth college khon New York Bell laboratory re̠aḱ calculator te̠ telegram line bhitrite Dr. George Stiboth totthoye̠ kolle̠t́a.

1980 se̠rma re̠ arhõ hoye̠na hahaṛa ghoṭona. O̠na o̠kte̠re̠ software Engineer Tim Barnars Lee doe̠ kạmie̠t́ tahẽkana Switzerland Geneva Europian Labrotory phor partical phijiks re̠. Nui hoṛge hudisoḱe̠ e̠ho̠ṕe̠na, e̠mon mit́ṭen computer program be̠nao̠ le̠khan ce̠t́ le̠ka hoyoḱa, one o̠ka do̠ manwaaḱ bo̠ho̠ḱ le̠kae kạmi daṛe̠aḱ. Manwa koaḱ bo̠ho̠ḱ le̠kage onḍe sońj tahẽna jo̠to̠ le̠kan jạruṛaḱko, jạruṛ hoe̠ le̠nre̠ suic ṭipạu le̠khange jạruṛaḱ onḍok hijuḱa. hudis le̠kagey kạmi ke̠da, uni do̠ Highper text ńutuman mit́ten software re̠ be̠nao̠ ke̠da.  Noa bhitrite̠ computer re̠ do̠ho̠ akat́ totthiokoye̠ joṛao̠ ke̠da. Mimit́ tottho kore̠aḱ numbere e̠mat́a. O̠na numberte mit́ tottho khon e̠ṭaḱ tottho re̠ye̠ bo̠lo̠-onḍok daṛeaḱ kan tahẽkana. Tim Barnars Lee do̠ aćre̠n gatekoye̠ udgạu ke̠t́koa onko hõ je̠mon akoaḱ computer re̠ software lagao kate̠ aćaḱ khon se̠ onkoaḱ khon tottho ko e̠pe̠m daṛeaḱ. O̠na tayo̠mte̠ uni do̠ Hyper text mark Language ńutuman mit́ goṭen Coding systeme be̠nao̠ rakaṕ ke̠da. Noa honaṅgte̠ barea computer re̠aḱ talare̠ me̠naḱ totthoko e̠m-e̠pe̠mre̠ mońj jopoṛao̠ be̠nao̠ rakaṕe̠na. o̠ka do̠ko me̠taḱ kan Hyper Text Transfer Protocol. Noa lạgit́ te̠ mimit́ totthoko re̠aḱ mit́ goṭen oporom e̠m hoye̠na. Computer re̠aḱ network tama re̠aḱ tar se̠ optical fiber te̠ jopoṛao̠ hoe̠le̠n khan un jokhe̠n o̠na do̠ local area network se Lane ko me̠taḱ kana. Ar network re̠aḱ area lạṭu le̠n khan ko me̠taḱ kana wide area network se one. Network re̠aḱ computer ko joṛao̠ lạgit́te̠ microwave re̠aḱ goṛo jạruṛa. Internet re̠aḱ lạṭu subida do̠ hoyoḱ kana mit́ mucạt́re̠n calaoić aćaḱ me̠me̠naḱ ko key board hote̠te̠ computer re̠ bo̠lo̠kate̠ e̠ṭaḱ aṛere̠n me̠naḱ ićaḱ number re̠ ring se saḍe lạgit́ hukume em daṛeaḱa. line e ńam le̠khan ge e̠ṭaḱ aṛe re̠ me̠naḱ computer re̠hõ bodol daṛeaḱa. Kol ocoakanić hoṛ sor re̠ bae̠ tahẽ le̠n khan, uniaḱ ạ̃t le̠kage key boardte hukume̠ em le̠khan ge computer re̠aḱ display board re̠ joto tottho ńe̠l ńamoḱa. Internet talate̠ ciṭhi, cho̠bi e̠manteaḱ kol re̠aḱ ạt me̠naḱa. Noa re̠aḱ ńutum do̠ hoyoḱ kana email. Dhạrti re̠aḱ jãhã pãhṭa rege email kolte̠ kho̠roc do̠ e̠ke̠n mit́-bar kạuḍige. Jo̠to̠ khon lạṭu utạr hahaṛa oko katha do̠ hoyoḱ kana, okoe hõ amaḱ olaḱ ciṭhi do̠ bako paṛhao̠ daṛe̠aḱa, e̠ke̠n okoe ṭhe̠n ciṭhi o̠l akan uni chaḍa. Internet te ce̠t́le̠ka olaḱte̠ galmarao̠ hoyoḱ kana, onkage internet phone tehõ telephone le̠ka galmarao̠ hõ hõbon galmarao̠n daṛeaḱa.




Ar hõ Ḍherena Siknạt gãota ko reaḱ Chuṭi

Korona Mãhãmạri khạtirte Disom reaḱ joto siknạt gãotare arhõ mit́ dhao chuṭi do baḍhao hoe akana.Niạ dhao do noa chuṭi baḍhao hoe akana darakan 30 January hạbić. Teheń sokol bar siknạt montronaloe reaḱ tottho ar Jono sonjog bibhab ren maraṅ dạyikan kạmiạ M A Khaer khoboriạko noa kathae baḍae oco ket́ koa.

M A Khaer doe menkeda, korona reaḱ noa hal ńel kate calaḱkan chuṭi do baḍhao hoe akana, Darae kan 30 January hạbici disom reaḱ joto siknạt gãota bond tahena.tobe aomi Madrasa do noa hokum bahrere tahena.

Baṅgladisom re calaoen 8 March 2020 pạhil korona ajarte jạbun hoṛe ńamlena ona tayom 17 March khon siknạt gãota reaḱ aema dhaote chuṭi se bind do lại jạhir akana, ar ona do tahẽkan daraekan sanicar hạbić.

Calaoen 18 December goṭa dhạrti reaḱ korona ajar reaḱ kathako hudis kate Disom reaḱ calaḱkan chuṭi se bind 16 January hạbićko ḍher leda. Ar teheń sokolbar do  onage arhõ mit́ dhao ḍher kate 30 January hạbić baḍhao hoe akana.

Source-Amader somoe,15.01.2021




PẠṬ KẠMI KATEGE ONKO DOKO PAṚHAOḰ KANA

Ạdibạsi reṅgeć gharońjre onkoaḱ janam do. Pe boeha –misera modre Sumon coṛẽ doe maraṅić kana, uni do Rajshahi university College Somaj Biggan Bibhagren pạṭhuạ kanae.talayić kuṛi Siuli Cõṛẽ do Niamot Girls School and College re 11 Kilạs reye paṛhaoḱ kana, ar huḍińić kuṛi do Gaṅgor High School re 10 Kilạs ren pạṭhuạ kanae.

Kạmi upại kate rojgaroḱ kan ṭaka tege pe boeha-miserawaḱ oloḱ paṛhaoḱ cet́ reaḱ keṭeć monsubạ ńelte nitoḱ noa ṭothare sanam koaḱ moca reaḱ galmarao katha hoe akana.Reṅgeć Ạdibạsi Santal gharońjre janam akante kạmi kate behirlạ oloḱ paṛhaoḱ cet́ reaḱ horre teheń onko do menaḱkoa. Baṅko baḍaea onko okoe hõ akoaḱ noa taṛam do tinạḱ din reaḱ kan takoa.

Pạtiạure jhũk kate noko pe boeha-misera do Naogaon Jilạ reaḱ Niamotpur upojilạ reaḱ Paṛoil Union, Paṛoil atoren Borno Cõṛẽren Hopon ar hoponera  kanako onko ren Gogo do kanae Dhonopoti Mạrḍi. Ạḍi muskil talatege gidrạ koḱin oloḱ pạṛhao ocoyet́ ko kana nuking juri pạri, Siń-Ńindạ khaṭao kate ạkinren Gidrạko Marsalren hoṛkin benaoko reaḱ kukmukin kukmueda mon monte.

Sorojomin Borno Cõṛẽaḱ oṛaḱte senkate ńel akana, Oṛaḱ reaḱ phaṭok duạrre kulup ṭạmkur akana. Ona okte amdaj tikin 12.30 bajaoḱ kan tãhekana. Sor oṛaḱrenko lại keda onko oṛaḱren joto hoṛ doko sen akana pạṭ kạmi. Ạḍi sendra kate calao hoelena onko ko kạmikan ṭhạite,ńelena bar boeha kuṛi Siuli Cõṛẽ ar Silpi Cõṛẽ do ać Gogo sãote hoṛo rohoe kạmikin kạmi kana. Khoboria oporom  baḍae kate onkoaḱ oloḱ paṛhaoḱ Reaḱ Rikiṛ/Muruk lạṛhại reaḱ lại keda ać Gogo Dhonopoti Mạrḍi

Uni do Sonali Sonbade baḍae oco kedea Gidrạko Marsalren hoṛ benaoko reaḱ kukmu katha.Lại kedae cet́ leka Reṅgeć-nacar dosa talate Gidrạ koaḱ oloḱ paṛhaoḱe calaoet́ atkoa ona reaḱ katha.Uni doe menkeda eṭaḱ horcaḱ khetre kạmi kate ja uḍić rojgar kate oka ńamoḱ ona tege gharońj reaḱ sanam kulạu anṭao kate Gidrạ koaḱ jạruṛoḱ sanamaḱ dokin kulạueda. Gidrạ lạgit́ nãhãḱ jug reaḱ Digital jạruṛ kulạu ma tayom reaḱ katha oloḱ lạgit́ pạhil jạruṛoḱaḱge baṅ kulạuḱ kana.

Uni do lohot́ nạnḍri teye lại idi keda, ạḍi kosṭoyiń ạikạueda tinre Gidrạ kodo oloḱ paṛhaoḱ bạgi kate eṭaḱ hoṛaḱ khetre kạmiko calaḱkan unre. Gogo huyãte noa ńel reaḱ tinạḱ je duk reaḱ kana ona do sisirjạuić geye baḍae kana. Noa okte ńelena olok ́ duḱlạṛić nui Gogoaḱ mẽt́ do pẽpeṛhet́en taea.

Siuli Cõṛẽ sãote katha roṛ kate uni doe menkeda, ale hoṛ hopon kodo nit hõ oloḱ paṛhaoḱ seć ạḍile tayom gea. Bhage oloky cety kate Disom reaky ar apnar jạt reaḱ bhạlai anaḱ kạmi reaḱ mon subạ menaḱ taea, onatege kosṭo mũhim talatehõ oloḱ paṛhaoḱ do calao idi reaḱ ạḍi murum mon menaḱa taea, Niạ ko dinre Sarkar bahadur cet́ leka oloḱ paṛhaopḱ lạgit́ goṛoye emoḱ kana onate Maraṅ Montri Shekh Hasina ṭhen aema johar are kastaoḱ kana, ar Niamotpurre nook taenom akan hoṛko lạgit́ mit́ṭen Ạdibạsi Cultural Academy Centre ̣aḍi usạra benao reaḱ dạbiye emkeda nui College pạṭhuạ kuṛi.

Source-Sonali ME 13.01.2021




Hesaḱ dare

Mit́ṭen ceḍe haṛam ar mit́ṭen koṛa hoṛ mit́ṭeć maraṅ bajar tekin senlena; Ruạṛ jokheć mit́ṭen Hesaḱ dare buṭạ rekin jirạuena, ona hesaḱ dare do ạḍi ãṭ ḍạrana ar usulge tahẽkana. Uni ceḍe haṛam do uni koṛae metadea.Noa dare doya Reṅgha,  Ạḍi maraṅa, menkhan hae hae : Noa reaḱ jo do ạḍi kạṭić kạṭić. Sisirjạuić do cedaḱ co noa dare reaḱ jo do lạṭu ocolet́a ? Baṅ do Sisirjạuić doe bhul akat́ ?

Reṅgha doe men got́ket́a, “Hẽ sạrige base ? Cedaḱ coe bae lạṭu ocolet́ ? Hẽ jạnić Sisirjạuić doe bhul akat́ge coṅ cet́ coṅ ?

Haṛam do arhõe roṛ ket́a, Kohnḍa jo ma arhõ lạṭu lạṭu. Ạ̃k do arhõ ạḍi heṛema: gidrạko onako ńelle khan, akoren Go Baba ṭhenko ńuruṅ ńuruṅoḱa, ona reaḱ jo tahen khan jạnić arhõ ạḍi ãṭ heṛemkoḱa.

Uni haṛam noae roṛ mucạt́ket́ sãote hoete hesaḱ jo do ńur baṛa got́ena. Ar uniaḱ ceḍe bohoḱre hõ barea pea do ńurena. Bohoḱre ńurade sãoteye is is got́ket́a ar bohoḱe capo got́ena.

Reṅgha do haṛame metadea, Ńelme se goṛom ba ! Nitgelaṅ menkeda, cedaḱ co noa reaḱ jo do nunạḱ kạṭićen: Sisirjạuić doe bhul akat́a. Kohnḍa jo leka lạṭu tehen khan, teheń do bohoḱ  paṛaḱ koḱ tama honaṅ. Sạrige sisirjạuić do ạuṛi pạthạuṛi do bae sirjạu akat́a.

Sorce-Mare Santali kạ̃hni khon tumạlạḱ




Darakan June re SSC ar July Mạhnạ 2021 re HSC Bidạu hoe daṛẹaḱa

Korona Mãhãmạri sãwãe ńoḱlen khan 2021 serma reaḱ June Mạhnạre hoe daṛeaḱa SSC se ona sãotenaḱ biḍạu. Ona chaḍa July-August seć hoe daṛeaḱa HSC se ona sãotenaḱ biḍạu. Hola Moṅgol hiloḱ mit́ virtual dupuṛuṕre noa kathae baḍae oco akana siknạt montri Dr. Dipu Moni.

Khoboriạ dupuṛuṕre siknạt Montrie men akada Syllabus kạṭić kate Darakan SSC se ona sãotenaḱ biḍau hatao hoe daṛeaḱa. Uni ar hõe men keda Syllabus khaṭoe reaḱ kạmi calaḱ kana, dara kan 15 January bhitrite sanamaḱ baḍae ńamoḱa.

Khoboriạ koaḱ dupuṛuṕre siknạt montrie menkeda 2020 serma reaḱ HSC jo lạgit́ jãhae ko be khusi se asketlen khan ko ạphil daṛeaḱa. Ona chaḍa hõ jo HSC reaḱ jo lại jạhir lạgit́ bises mit́ hukum emogoḱa. Jo tear reaḱ do nit hạbićte 8 rạsiạ koan te mit́ṭen gãota ko kạmi kana.

Calaoen 8 March candor pạhil Koronate jạbun kate ruạḱ hoṛe ńamen tayom 17 March khonge bond hoyena Disom reaḱ sanam siknạt gãotako. Inạ tayom aema dhaote jaoge bond se chuṭi do baḍhao idi hoyena. Mucạt́ dhao leka Darakan 16 January hạbić bonde baḍhao sarkar. Jao sermage 1 January puthi porob do sanam koaḱ porob hoe akana. Tobe niạ serma do Korona khạtirte goṭa disomre puthi porob do baṅ hoyoḱ kana.

Noa lạgit́ Siknạt Montrie menkeda niạ oktere sanamko mit́ sãote puthi emoḱ do baṅ hoyoḱa. 6 Turui khon 9 are kilạs ren pạṭhuạ gidrạko do 12 dinte puthiko ńama.

Source-Ittefaq/AR ,29.12 2020