Jatiyo Biswabidaloy (National University) Re̠ B.A Pạhil Serma Reaḱ Kelas Re̠ Vorti Ehoboḱ Kana 28 July

Jatiyo Biswabidaloy (National University) reaḱ 2020-21 siknạt sermare pạhil serma reaḱ B.A kelas re̠ vorti lạgit́ Online re̠ pạhilte ardas ehoboḱ kana 28 July khon. Teheń Biswabidaloy reaḱ mit́ dhạrwaḱ re̠  me̠n akana, noa vorti kạmihora do̠ 28 july ạyuṕbela 4 baja

Khon ehoṕkate 14 August ńindạ 12 baja hạbić calaḱa. Arhõ, Honors pạhil sermare vorti akan pạṭhuạkoaḱ Online kelas do̠ 15 September khon ehoboḱa. Vorti ko̠ me̠ne̠t kan pạṭhuạko̠ do̠ Jatiyo Biswabidaloy vorti babotre website khon ardas form hatao kate purun jạruṛa.  Pạhilte ardas fee College re̠aḱ niṭ akat́ Banking hotete 16 August bhitrire joma e̠m hoyoḱa. Noa babotre khulạte kho̠bo̠r ńamoḱa Biswabidaloy vorti babotre website (www.nu.ac.bd/admissions) khon. Calaoen 12 July 2020-21 siknạt sermare vorti committee sobhare noa goṭa katha do̠ hatao hoeakana. Noa sobhare sobha mukhiạ hisạbte kathae roṛkeda Jatiyo Biswabidaloy re̠n upacharjo Professor Dr. Md. Mushiur Rahman. Noa okte Ko̠ro̠na khạtir sessionjot ko̠m ạgui lạgit́e me̠nkeda. Uni do̠ noa okte pạṭhuạkoaḱ muhim cabae lạgit́ ạḍi usạra Academic calendar benao lạgit́e hukumat́koa.  Noa são jopoṛao me̠naḱko sanamko ko̠ro̠na mãhãmạri babotre jo̠to̠ sasthobidhi se̠ hoṛmo hạṭiń re̠aḱ ạn ko̠ manao kate noa vorti kạmihora Online hotete hõe puḱrạu lạgit́ me̠n akana.




Siknạt Gãota ko̠ Reaḱ Chuṭi Do̠Arhõ Dherena.

Disạm re̠aḱ High iskul ar College porjai  re̠ menaḱ siknạt gãota ko̠ ar Ibtedayi, Madrasa ko̠ re̠ calaḱkan chuṭi do̠ darakan 31 July hạbić ḍher hoy akana. Teheń moṅgolbar siknạt montronaloi lại so̠do̠r keda, goṭa dhạrti re̠ ko̠ro̠na poristhiti arhõ bạṛić seć mohnḍa akana. Lockdown hõ usrạu akana. Oloḱ paṛhaoḱ gidrạ ko̠, Mahasoe ko̠, kạmiạ ko̠ ar goǵo babawaḱ hoṛmo rạkhi-jogao lạgit ar jo̠to̠ seć kho̠n rukhiạḱ ńam lạgit́ hudis ganḍon kate ar covid 19 babot re̠ Jatio solha committee são galmarao kate no̠a chuṭi do̠ ḍher hoy akana. Mucat́ re̠ lại so̠do̠r akan leka chuṭi tahẽkana 30 June hạbić.

Source: Prothom alo 




SIKNẠT GÃOTAKO REAḰ CHUṬI DO ARHÕ ḌHERENA

Darakan 30 June siknạt gãotako̠ jhić re̠aḱ katha tahẽkan re̠ hõ calaḱkan mãhãmạri ko̠ro̠na ḍher idiḱ kante o̠kte nạpitre̠ siknạt gãota ko̠ baṅ jhijuḱ kana. Siknạt montronaloi mit́ maraṅ  subedare me̠nkeda, ko̠ro̠na rog do̠ bạibạite ḍher idiḱ kana. Ko̠ro̠na rog 5 persent latar baṅ hećlen khan siknạt gãotako̠ baṅ jhijuḱa. Me̠nkhan poristhiti ńel bujhạu kateć goṭa kathae baḍae ocoḱa. No̠a lạgit́ thoṛa din taṅgire̠ tahẽn hoyoḱa. No̠te sokolbar sastho odhidaptor do̠e bạḍae oco kedae, calaoen 24 ghonṭa re nạmuna tumạl hoy akana 28 hajar 247 hoṛkoaḱ. Bidạu hoy akana 27 hajar 653 goṭen. Nạmuna biḍau akat́ kho̠n ńamakan 21.99 persent.  Disom re̠ nit́ hạbićte moṭre nạmuna biḍau hoy akana 64 lakh 63 hajar 119 goṭen. Moṭ biḍau kateḱ ńamakana 13.60 persent. Siknạt montronaloi High Iskul ar College bibhag re̠n socib Md. Mahbur Hossain do̠e me̠nkeda, poristhiti bạṛićlen khan siknạt gãotako̠ jhić re̠aḱ jahan upại bạnuḱa. Ale do̠ okoe hõ mũskil re̠ ko̠ paṛaoḱ no̠a do̠ bale khojoḱ kana. Arhõ bo̠n ńel lekhan primary siknạt odhidaptor re̠n maraṅ ạyurić Alomgir Munsurul Alom me̠ menkeda, sarkar re̠ lại so̠do̠r akat́ tạrik re̠ siknạt gãota ko̠ jhić lạgit́te̠ jo̠to̠ le̠kan sapṛao me̠naḱa. Sarkaraḱ hukum ńamlen khange siknạt gãota ko̠ jhić daṛeaḱa. Me̠nkhan sanamaḱge poristhiti cetanre tehãḍoḱ kana.

Source: Pothmatimes




Ạdibạsi Pạṛhaoḱ Kan Kuṛi Gidrạ ko̠ Ḍuluṅ Gạḍi Ko Ńamkeda.

Naogan jilạ manda re̠ adibạsi paṛhaoḱ kan kuṛi ko̠ talare̠ ponaḱ kisti re̠aḱ ḍuluṅ gạḍi ko̠ emat́koa. Maraṅ montri hudạ kho̠n bises ṭoṭha ko̠ lahanti lạgit́ no̠a goṛo do̠ em hoyena. Hola (21 june) so̠mber tikin okte̠ upạjilạ porisod samaṅre̠ e̠m hạṭiń akhṛare̠ seṭer ko̠ tahẽ kana upạjilạ nirbahi officer (UNO) Abdul Halim, upạjilạ vice chairman Mahbuba Sddika Ruma, upạjilạ Engineer Morshedul Hasan. Un o̠kte gel (10) goṭen ạdibạsi paṛhaoḱ kan kuṛi ko̠ talare gel (10) goṭen ḍuluṅ gạḍi ko̠ e̠m hạṭińat́ koa. 

 

Source: Sonali Sangbad




Diso̠m Re̠aḱ Siknạt Gãota ko̠ Re̠aḱ Chuṭi Arhõ 30 June Hạbić Ḍherena

Diso̠m re̠aḱ high iskul ar  college (Secondary) porjai re̠ me̠naḱ sanam siknạt gãota ko̠ re̠aḱ calaḱkan chuṭi do̠ ar mit́ dhap baṛhao  hoy akana. No̠a chuṭi do̠ darakan 30 june hạbić baṛhao hoy akana.

Sunibar (12 june)  siknạt montronaloy re̠aḱ  kho̠bo̠r ar jonosoṅjog kormokorta M A khayer re̠ suhi jạhi akat́ mit́ dhaṛwaḱ re̠ baḍae oco akana. Diso̠m re̠aḱ aema ṭotha ko̠ re̠ ko̠ro̠na ãjaṛ arhõ ḍher chạplạu akan te̠ ar ado̠m ado̠m ṭotha ko̠ re̠ kajaḱ lockdown calaḱkan te̠, pạṭhuạ ko̠, mahasoe, kạmiạ ko̠ ar go babawaḱ hoṛmo jogao joton re̠aḱ katha ko̠ hudis kate Covid- 19  são joṛao me̠naḱ ko̠ parames committee ko̠ são gal marao kate diso̠m re̠aḱ high iskul ar college (secondary) porjai re̠ menaḱ jo̠to̠ siknạt gãota ko̠ ar abtedayi, Qaumi madrasa ko̠ re̠aḱ calaḱ kan chuṭi darakan 30 june 2021 hạbić baṛhao hoy akana.

Ko̠ro̠na re̠aḱ halsal ko̠ lahanti lạgit́ 13 june diso̠m re̠aḱ high iskul ar college (Secondary) porjai re̠aḱ siknạt gãota ko̠ jhić re̠aḱ kathae lại sodor leda siknạt montronaloy.  Ko̠ro̠na virus khạtir amdaj 15 cando kho̠n diso̠m re̠aḱ jo̠to̠ siknạt gãota ko̠ bond me̠naḱa.




BAṄ JHIJHUḰ KANA SIKNẠT GÃOTA (Sikkha Protisthan) KO̠

Calaḱkan lockdown re̠aḱ okte̠ do̠ 16 june tala ńindạ hạbić baṛhao kate̠ Robibar (6 june) palwana  (Progapon)lại  jạjir akadae montri porisod bibhab. O̠nate̠ siknạt gãota ko̠ 13 june baṅ jhijuḱ kana. Tis jhijuḱa baṅ me̠nogoḱ kana. Ko̠ro̠na khạtir mit́ se̠rma kho̠n hõ bạṛti hoyoḱgoḱ kana jo̠to̠ lekan siknạt gãota ko̠ bond me̠naḱa. Siknạt gãota ko̠ jhić lạgit́ mimit́ jaegako̠ re̠ nana parkan kạmi ho̠ra ko̠ manaoeda oloḱ paṛhaoḱ kan gidrạ ko̠.

Siknạt Montri Dr. Dipu Moni , calaoen 26 may  lại so̠do̠rle̠da, ko̠ro̠na ṭhoṛa ko̠m ńoḱle̠n khange̠ 13 june kho̠nge Inter mediate lebel re̠aḱ siknạt gãota ko̠ jhijuḱa.Ar Versity jhijuḱ do̠ pạṭhua gidṛa ko̠ ṭikạ e̠m cetan re̠ ṭehaḍoḱ kana .Siknạt Upomontri Mohibul Hasan do̠ sombat madhome me̠tat́ko̠a  ko̠ro̠na mũskil okte̠ manao bachao khạtir siknạt gãota ko̠ baṅ jhijuḱ kana. Tayom daram gapalmarao kate̠ o̠kte do̠ bạḍae ńamoḱa.

Siknạt Montronaloy re̠n  Primary ar Collage siknạt bibhab re̠n Socib Md. Mahbubur Hosain do̠e me̠nkeda, ‘Siknạt gãota ko̠ jhić lạgit́ ko̠ro̠na rog pasnaoḱ 5 percent latar do̠ hoyoḱ jạruṛa.  Menkhan Robibar sarkar calaḱkan lockdown darakan 16 june hạbić baṛhao hoy akana.  No̠a re̠ jo̠po̠ṛao akan ko̠ são duṛup kate̠ iskul-collage jhić re̠aḱ goṭae hoyoḱa.

Ko̠ro̠na khạtir calaoen se̠rma 17 march kho̠nge disom re̠aḱ jo̠to̠ siknạt gãotako̠ do̠ bond me̠naḱa. Aema din chuti hoyen khạtir  Primary kho̠n e̠hobkate̠ Collage lebel hạbić andaj pon (4) kạruṛ oloḱ paṛhaoḱ gidrạ ko̠ ạḍi mũskil re̠ ko̠ paṛao akana. Calaoen se̠rma ko̠ro̠na rog ạḍi ãṭ ḍherlente̠ ona se̠rma re̠aḱ  5 April kho̠nge lockdown do jahir akana. 13 april hạbić jãhãle̠ka lockdown  hoyle̠n re̠ hõ rog arhõ bạṛti pasnaoente̠ 14 april kho̠n do̠ sarkar ‘KAJAḰ LOCKDOWN’ do̠e e̠mke̠da. Taynomte̠ City Corporetion ṭoṭha ko̠ re̠ gạḍi ko̠ calaḱ re̠aḱe hukum ke̠da.   Men̠khan  sạṅgiń te̠ calaḱ kan bus, lonch ar train ko̠ do̠ Eid hạbićge̠ bo̠nd tahẽkana.

Inạ tayom 24 may kho̠n gạḍi ko̠ calaḱ re̠aḱe hukum ke̠da. Khange 31 may hạbić lockdown baṛhao hoyna ar tayomte̠ 6 june hạbić arhõ mit́ haṕta re̠aḱ lockdown baṛhao hoyna.  Thoṛa din kho̠n Ko̠ro̠na rog do̠ ạdi dãṭ chạplạu akante ar gujuḱ re̠aḱ soṅkha hõ ḍher akante̠ ar mit́ dhap manao bachao baṛhaoena.




Besorkari Kolejere bondok’ kana Onars-Mastars (Honors-Masters) parhaok’

Besorkari collage porjaire̠ menaḱ Honors-Mastars bond hoyoḱa me̠nte Siknạt Montri Dipu moni doe baḍae oco akana . Britimulok siknạt ḍher lạgit́ kạmi hora oṅso hisạbte̠ bebostha hataoa mente uni doe lại ke̠da.Budhbar tarasiń okte̠ ko̠ro̠na khạtir te̠ siknạt gãota ko̠ calaḱkan chuṭi ar siknạt babodre̠ aema bisoi niye virtual songbad sonmelonre̠ uni do̠ noa kathae menke̠da.siknạt montri menke̠da, siknạt montri menke̠da, Besarkari collage porjai re̠ goṭa akadale, porjai lekate̠ noa Honor-Masters bo̠nd kate̠ onḍe do̠ Degree dhapren oloḱ paṛhaoaḱ gidrạko̠ paṛhaoaḱa. Degree biḍạuko̠ ema. Aema lekan short kours, Diploma Cours ko̠ hoyoḱa onḍe. Oka do ạḍi ãṭ kạmi seć , nijaḱ kạmi ṭhại benaore̠ niḍakan hoyoḱ.

Hoṛ soṅkhako̠ gạkhuṛ jono so̠mpo̠d re̠  mit́ko lạgit́ sarkar noa porikolpona hataoda ańjomkate̠ siknạt montri menke̠da, jo̠to̠ collage re̠ honor – masters  temon jạruṛ bạnuḱa. Aema okte̠ oloḱ paṛhaoḱ cet́joń bekar hoyoḱkana. Ale do̠ ona bale khoj kana. Ale sanam hoṛ soṅkha gạkhuṛ jonoso̠mpo̠d mente̠ ṭhikạn le̠ khoj kana. Uni menkeda ,Be sarkari collage porjaire̠ honors- masters bond lạgit́ Jatio Bissobiddaloe são kạmile̠ eho̠b akada. Noa modhe re̠ cometee badhao hoy akana. Onko̠ge̠ noa bisoi ko̠ ńel oromda. Ar bissesoggo ko̠ tuluć hõ galmarao hoyoḱa. Aema lekan biḍạu-binbiḍạu kate̠ noa goṭae jạruṛa.

Menkhan nitoḱge̠ collage ko̠re̠ honors- masters baṅ bondhoḱ kana baḍae kate̠ siknạt montri menke̠da, noa kạmi do̠ aćka baṅ bond lagaḱa. Okoe nitoḱ honors- masters re̠ ko̠ bhorti kana. Onkoaḱ oloḱ paṛhaoḱ baṅ cabaḱ hạbić tạṅgi hoyoḱa. Jkho̠nge̠ abo bon monea- puropuri bond daṛeaḱa, un jokhećge̠ bon bond daṛeaḱa. Jo̠to̠ collage re̠ honors- masters baṅ bondhoḱa mente̠ Dipu moni lại ke̠da. Menke̠dae, sotoborsi 13 goṭen collage menaḱa, thoṛa moṅj collage hõ menaḱa,  okare̠ jo̠to̠ lekan bebostha menaḱa, onakore̠ honors- masters calao hoyoḱa.soṅbad sonmelonre̠ selede̠ tahẽkana prathomiḱ ar gono siknạt protimontri md.

Jakir hossain, siknạt upomontri Berister mohibul hasan choudri moufel, siknạt montronaloe re̠n maddhomik ar uccosikkha bibhab socib md. Mahbub hossain, karigori ar madrasha siknạt bibhab  socib md. Aminul Islam khan, prathomik ar gonosikkha montronaloe re̠n socib Golam md. Hasibul Alom,maddhomik ar uccosikkha doptor re̠n ạyurić oddhapoḱ Dr. Soiyod md. Golam faruq, prathomiḱ siknạt odhidotor re̠n maraṅ ạyurić Alomgir mohamod Monsurul Alom, Dhaka siknạt Board re̠n chairman oddhapoḱ Nehal Ahomed.

 

 




Diso̠m reaḱ Siknạt Gãota ko reaḱ Bo̠ndh ḍherena

Ko̠ro̠na  Ãjaṛ Ạḍi ãṭ bạṛtiyente̠ jo̠to̠ Siknạt gãota ko̠ reaḱ chuṭi se̠ bond arhõ baḍhao hoy akana.Darakan 12 June hạbić jo̠to̠ siknạt gãota ko̠ bond tahẽna  mente̠ siknạt montri Ḍaktor Dipu Moni doe baḍae oco akana. Teheń Budbar hiloḱ 26 may mit́ sãote̠ galmarao kate̠ noa goṭa akan kathae lại ke̠da siknạt montri.

Calaoen se̠rma 8 march 2020 Baṅgladisom re̠ Ko̠ro̠na rugi ńamen tayom ona se̠rmage̠ 17 march Disom re̠aḱ jo̠to̠ siknạt gãota ko̠ reak̠ bond Sarkar doe jạhir ke̠da. Dhap dhapte̠ Darakan 29 may hạbić chuṭi do̠ baḍhao hoy akana. Siknạt gãota ko̠ bond menaḱte̠ online Reḍio ar soṅsod TV re̠ sanam siknạt kạmi ko̠ calao idiḱ kana.

Robibar (23)may Montri Porisod bibhab ko̠ro̠na virus noa mãhãmạri cabae lạgit́ se̠  noa são lạrhai lạgit́ sanamaḱ kạmiko̠ re̠aḱ ạn-ạriko̠ 30 may hạbić baḍhao hoy akana.

Noa muskil okte̠ talate̠ hõ siknạt gãota ko̠ re̠aḱ arhõ mit́ dhap chuṭi baḍhao lạgit́ goṭa ke̠da Siknạt Montronaloe. Calaoen 5 April kho̠n Lockdown metaḱme̠ sanam lekanaḱ kạmi kore badha  hatao hoy akana. Ar ona do̠ 30 may hạbić bohal tahẽna. Menkhan 24 may kho̠n gạḍiko̠ do̠ calaḱ hijuḱ e̠hob akana.

 




Kuli-Kupuli-3

  1. Te̠bhaga Andolon re̠ Pạhil gujuḱ (Sohid) kin do̠ okoe̠ kin tahẽkana?

Roṛ ruạṛ: Dinajpur Jilạ re̠aḱ Cirirbondor re̠n Sibram ar mit́ dekoe̠ tahẽkana. din do̠ 4 January, 1947 tạrik tahẽkana.

  1. Nachole Bidroho re̠ Santal Ranimata mente̠ye̠ bikạu ocoakana okoe̠ṭaḱ Deko Ayohoṛ?

Roṛ ruạṛ: Nitoaḱ Chapainowabgonj re̠aḱ Nachole e̠laka re̠ hoe̠le̠n bidrohore̠ Mrs. Ila Mitra do̠ santalko sãote̠ye̠ gatemit́ le̠na. Santalko dulạṛ ar o̠nkoaḱ monre̠aḱ kathae̠ lại saḍe le̠da. O̠natege Santal rạnimata me̠nte̠ko bahna akadea?

  1. Nachole Bidrohore̠ ae̠ma Santal hopon Mukhiạko tahẽkana. Onko do̠ okoe̠ koko tahekana?

Roṛ Ruạṛ: Matla Mạjhi, Ṭuṭu Mạjhi, Cito̠r Mạjhi, Chutạr Mạjhi, Haṛma Mạjhi, Cuṛkạ Mạjhi, Jhuṛu Mạjhi, Maraṅ, Chotur Mạjhi, Jạdu Mạjhi, Channa Mạjhi, Dukhu Mạjhi, Bhoton Mạjhi, Suphol Mạjhi, Somae̠ Sore̠n, Indrio Murmu.

  1. Rajshahi central Jail khana re̠ak sedae̠ ńutum do̠ ce̠t́ tahẽkana?

Roṛ ruạṛ: 1855 re̠ak maraṅ Santal Hulre̠ se̠ onako o̠ktere̠ Hulre̠ jopoṛao̠ ko sarkar doe̠ saṕe̠t́ ko tahẽkana, onko saṕ ạgukate̠ Rajshahi Central Jail re̠ko dohoe̠t́ko tahẽkana. Un o̠kte̠ ńutum do̠ tahẽkana Santal Punishment Jail.

  1. Sidu-Kạnhu-Phulmoni Podok do̠ okoe̠ ko ko ńam akada?

Roṛ ruạṛ: Baṅgladesh Adibhasi Odhikar Andolon ńutuman soṅgoṭhon khon Santal bidroho re̠aḱ 154 se̠rma dinisạ mãhãre̠ Mrs. Kakon bibi (Disom sạdhin Lạṛhạyić) ar 155 se̠rma dinisạ mãhãre̠ Mrs. Kumudini Hajoṅge e̠m ocole̠na.




Nahaḱ Jugren Paṛhaoḱ Gidrạko̠aḱ Tayo̠m Daram?

Calaḱ kan Ko̠ro̠na mãhãmạ̣ri re̠ ạḍi ae̠ma le̠kan eṭkẽ ṭõṛe abo̠ diso̠m ar dhạrtire he̠ć paṛao̠ akana. O̠na talatege manwa ko do̠ akoaḱ jio̠n jiṅgi ko̠ khemao idiye̠da niạ dhuṛi dhạrti re̠. Ińaḱ kạmi ṭhạ̃i te calaḱ hijuḱ okte̠re̠ soṅgere̠ye̠ tahẽna Amnura Mission Hospital re̠n Manotan Daktor Suvas Candra Sarker. Din hilo̠ḱ office re̠aḱ gapal marao̠̠ chaḍa hõ e̠mante̠aḱ ae̠ma bisoeko̠ selet́ galmarao hoyoḱa. Bus ar rail gạḍiko ko̠ro̠na karo̠nte̠ bo̠nd gea, o̠nate̠ no̠ako din re̠ dinạm ge office reaḱ gạḍite̠ calak hijuḱ ho̠yo̠ḱ kana. O̠nate̠ ạḍi bạṛti ko̠ro̠na ar sikhnạt babo̠t galmarao ho̠yo̠ḱ kana. O̠nako mo̠dre ạḍi bạṛti galmarao hoyoḱa SIKNẠT babo̠t. O̠ṛaḱ re gidrạko o̠lo̠ḱ paṛhao̠ḱ lạgit́ bạko mo̠ne joṅ kana. Cet́ ce̠ka le̠khan gidrạko paṛhao̠ḱa, Ạḍi aema din se o̠kte̠ school, college, university ko̠ bo̠nd menaḱa. Cet́ ho̠yo̠ḱa nahaḱ jugren paṛhaḱ gidra koaḱ tayọ̠m daram?  

Siknạt do̠ ho̠yo̠ḱ kana jạtiyạri se manwa ko̠aḱ bisi jaṅ. Siknạt bego̠rte o̠ko̠e jạti hõ bako lahanti daṛe akada. Siknạt te marsal akan ho̠ṛ ge lahanti akanako ar laha seć ko rakaṕ akana. No̠nkan ho̠ṛge jo̠to̠ le̠kan jaega re ạḱyur koko ho̠e̠ akana. Menkhan no̠a Ko̠ro̠na reaḱ muhim re cet́ ho̠yo̠ḱa darakan din re paṛhaoḱ gidrạko̠aḱ dhạrti jiṅgi.

Nahaḱ jug redo̠ o̠ko̠e jạtiạri renko̠ tinạḱ bạṛti sikhnạtko̠ hame̠ṭ akada, onko do̠ unạḱ geko lạhanti arko̠ gạkhuṛ akana. Sikhnat mente do̠ abo do̠bon baḍaea, jahan bisoe baḍae se bujhạu. Menkhan abo jo̠to̠ko bon baḍae gea je, manwa do̠ janam tayo̠m kho̠n ge aḍepase reaḱ poribes ko ńel katet́ aema utạr do̠ko cet́ daṛeak kana. O̠nate Kobi doe men akada; ‘Bisshow joṛa paṭshala mor sobar ami chatro’. Menkhan School, college re paṛhao katet́ ạkil hame̠ṭ jo̠ṅge abo̠ do̠ sikhnạt bo̠n metaḱ kana. Sikhnạt tedo̠ manwa ko̠aḱ mo̠no̠sutto hame̠ṭ lạgit́e̠ go̠ṛo̠e̠a. O̠nate̠ me̠no̠go̠ḱ kana Sikhnạt ge jatiaḱ bisi jaṅ kana. Sikhnạt tedo manwa koaḱ hataṅ laseroḱa, hudis dạre̠ ḍhe̠roḱa, mo̠ńj so̠mporo̠ko benao̠ḱa, bạrić aḱ ko̠ kho̠n sahaṛ akae tahẽ̠n selet́ so̠majko̠ marsaloḱa. Sikhnạt do̠ bar hạṭiń te̠ko hạtiń akada; mit́ do̠ general re sadharo̠n o̠lo̠ḱ paṛhao̠ ar do̠sar do̠ scholar se kạrigol sikhnạt. Nahaḱ jugredo general se sadharon o̠lo̠ḱ paṛhao so̠ṅgete kạmi re jo̠jaoḱ sikhnạt hameṭ katet́ ge laha seć bon laha daṛe̠aḱ se lahanti hoyoḱa. O̠nate̠ kạmi re̠ jo̠jaoḱ sikhnạt hame̠ṭ ge bhạlại ar lahanti lạgit́ ạḍi so̠rosaḱ.   

Oṛaḱ re tahẽ kate̠t́ ạḍi ãṭ ko lo̠bdhao akana mobile game, eman teaḱ gateko ar telivision cartoon ńelte. O̠loḱ paṛhaḱ re mo̠nge bako bạisạu daṛeaḱ kana. O̠lo̠ḱ paṛhaoḱ reaḱ katha me̠tako kan khan do̠ ạḍi geko raṅgaoḱ kana.

Mãhãmạri ko̠ro̠na te amdaj 14 cando̠ bo̠nd me̠naḱa jo̠to̠ siknạt ṭhạ̃iko. O̠na selet́ biḍau hõ̠ bo̠nd gea. Menkhan siknạtko calao idi lạgit́ ạḍi kurumuṭu calaḱ kana o̠nline se hand note ko ho̠tete. Ạḍi mit́ bar siknạth thạ̃ikorẽ biḍạuko hatao̠ e̠da. No̠nkate ạḍi aema siknạt reaḱ lahanti baṅ hoyoḱ kan rehõ paṛhao gidrako siknạt selet́ tho̠ṛa jo̠po̠ṛao do̠hoe reaḱ kurumuṭu calaḱ kana. Menkhan calaḱ kan ko̠ro̠na lekan maraṅ muhim muskil te o̠lo̠ḱ paṛhaoḱ kana gidrakoak tayom daram dhạrti jiṅgi khemao lạgit́ ạḍi ńut seṭeroḱ kana. Diso̠m re dome dom ạḍi ae̠ma dho̠m do̠ sikhnạt ṭhạ̃iko jhić re̠aḱ kurumuṭu kate̠t́ hõ bako daṛeaḱ kana. No̠ṅka te diso̠m re Santalko selet́ jo̠to jatre̠nko amdaj 4 karuṛ o̠lo̠ḱ paṛhaoḱ gidrạko aḱ dhạrti jiṅgi do̠ ạḍi muskil seć mo̠nḍhaḱ kana.

Ponḍit ko̠ko menet́ kana; ko̠ro̠nate sikhnạt reaḱ do baṛti lo̠ksan ho̠e akana. Noa reaḱ bạrićtet́ do̠ ạḍi din hạbić calaḱa. Aema lekan siknạt ṭhạ̃i ar mahasoe koaḱ jiṅgiko do̠ be bạṛić seć monḍhaḱ kana. O̠nate jo̠to seć tojbij katet́ mo̠ńj hudis selet́ kạmi hora ko bandhao ạḍi jạruṛ kana menteko hudiseda. 

Niạ babot Primary School ren (Headmaster) Maraṅ Mahasoe “Manotan. Sontos Tudu doe hudis eda; Niạ ko̠ro̠na o̠kte mit́ serma kho̠n hõ ḍher din hoyo̠ḱ kana iskul do̠ bo̠ndgea. Niạ ko̠ dinre gidrạ ko̠ do̠ iskul pindạge ge bako̠ lebet́ akada. Ar oṛaḱ re hõ ṭhikleka bako paṛhaoḱ kana.  Ale do̠ iskulren pạṭhuạ gidrạko oṛaḱ oṛaḱ daṛeaḱ bhor tite tear paṛhao khata (hand note) le idi seṭer akokana. Jemon niạko bondh dinre hõ gidrạko paṛhao re lạgiạ paṛaoko tahen. Menkhan ḍher gidrạ ge oṛaḱ re bako paṛhaoḱ kana go̠go̠ baba bako cehaoe̠t́ kote̠. Ar ale̠ mahasoe̠ ko hõ ạḍi muskil re me̠naḱlea e̠nte̠ niạ bond akan okte̠ tolob reaḱ e̠ṭekẽṭoṛete gharońj calaobanao hõ muskilrele paṛao akana. Joto kho̠n bhabna do̠ ḍher gidrạ ge ako̠aḱ paṛhao do̠ ko hiṛińeda. Ar niạ okte akoren gogo baba nalha kạmireko go̠ṛo̠ akokana. Ar noa karon te ḍher gidrạko do oloḱ paṛhaoḱ ko bạgiya menteń aṭkareda. ”  

Noa babot re ar hõ Mundumala Govt. High School, Tanore, Rajshahi ren Maraṅ Mahasoe̠ (Headmaster) “Manotan. Kamiel Mardi  tuluć ropoṛ re uni doe men keda; Santalko thoṛabon laha kan tahẽkana O̠lok Paṛhao sećte, Menkhan Ko̠ro̠na lekan maraṅ muhim muskilte arhõ aemabon tayomoḱ kana o̠nkań hudiset́ kana. Entet́ abo Santalko do̠ ạḍi bạṛtige din kạmi katet́ jojo̠m hoṛ kanabo̠n. Onate  keṭeć goṭawaḱ (challenge) do hatao jạruṛa, jemo̠n Ko̠ro̠na lekan maraṅ muhim muskil bo̠n taṛam paro̠m daṛeaḱ. Ho̠ṛ koaḱ bujre niạ okte nonka menaḱa je, abo do̠ nalha kạmi hoṛ abo do̠ niạ ro̠g do̠ baṅ ńambo̠na. Ar jahãe niạ babot metako̠ khan ko meneda ale do̠ nalha kạmi hoṛ ce̠kate niạ lokdaon le bataoa. O̠loḱ paṛhaoḱ kan gidrạ ko hõ akoren gogo baba ko̠ nalha kạmireko go̠ṛo ako kana. Santal hoṛ ko do̠ ḍheṛ hoṛ ge ato̠ reko bosoto̠ḱ kana o̠nate niạ okte iskul, kolege bondh oktere pạṛhaoḱ do̠ aema ko̠ tayo̠mena ạḍi bhabna.”   

Calaoen serma reaḱ march 8 tạrik diso̠m re pạhil ko̠ro̠na rugi ńam katet́ march cando reaḱ 17 tạrik kho̠n joto le̠kan Siknạt ṭhạ̃iko bonḍ akada. Niạ serma reaḱ march cando 30 tạrik siknạt ṭhạiko jhić reaḱ kathako lại pasnao leda. Menkhan Ko̠ro̠na ro̠g arhõ bạṛtiyente May 22 tạrik hạbić arhoko ḍher keda. Aema Sikhnạt ṭhạ̃iko online sećte kelasko, biḍạuko hatao katet́ rehõ,̃ joto siknạt gidrạko do̠ bako selet́ daṛeaḱ kana.

January cando̠ reaḱ mit́ survey te baḍae akana je, amdaj 30% percent siknạt gidrạ do online te̠ko hatao dare akada. Diso̠m reaḱ NGO BRAC survey seć te baḍae ńam akana; Ṭelevision reaḱ siknạt hotete 56% percent paṛhaḱ gidrạko selet́ lena. Metaḱ me, adha 50%  percent gidra ge online/Television reaḱ siknạt bako hatao daṛe akada se bako ńam akada. Menkhan diso̠m sorkarak Siknạt Ministry doe menet́ kana; 92% percent siknạt gidra ̣selet́ko tahẽkana. Ar siknạt ṭhạ̃i ren mahasoeko hotete 85% percent oṛaḱ kạmi (assignment) hotete o̠lo̠ḱ paṛhaḱ re selet́ko tahẽkana.

Former caretaker government Adviser, Gonoshakhorota Obhijaner Maraṅ Mạńjhi Raseda K. Chaowdhuri menet́ kana; Ko̠ro̠na sikhnạt, hapṛaoḱo ar saõtare aema lekan ẽṭke ṭoṛẽ, lạgti do̠ heć paṛaḱa. Noate aema gidrạko do̠ o̠loḱ paṛhao ko mucạt́eda, din kạmi reko jopoṛoḱa, boyos ho̠yo̠ḱ laha reko baplaḱa, gidrạ gujuḱ reaḱ soṅkha hõ bạṛtiaḱ. Ko̠ro̠na khạtirte o̠loḱ paṛhaoḱ gidrạko do̠ bar karonte siknạt ṭhạ̃ite bạṅ ruạṛoḱ ṛeaḱ ńeloḱ kana. Pạhilạk do̠ ho̠yo̠ḱ kana; ḍher din siknạt ṭhạ̃i bond tahẽkana, be̠gor paṛhao ar baṅ buj khạtirte. Do̠saraḱ do hoyoḱ kana; nacar ar reṅgeć khạtir te go-baba soṅge kạmi re ehoboḱ. Ar o̠loḱ paṛhaoḱ bond khạtir kuṛi gidrạko doko baplakoa. Ar bapla hoe len khanko bhạṛti hoṛmoḱa, gidrạko ńam okte̠ re gujuḱ reaḱ botor hõ menaḱa. No̠nkanaḱ ghoṭnako hoe paṛao len khan diso̠me̠ hame̠ṭ akat́ Siknạt, Maeju siknạt ar gidrạko janam o̠kte gujuḱ renaḱ har komao noako joto hame̠ṭge arhõ tayo̠m seć pheḍoḱ se cabaḱ reak botor me̠naḱa. 

Diso̠m sorkar bahadur ren high school ar college department ren Secretary Md. Mahabub Hosen doe men akada; Noa do ạḍi sạriaḱ katha kana je, ko̠ro̠na te siknạt reaḱ aema loksan do hoe akana. Noa muskilaḱ se tạkićaḱ do eken Baṅgladiso̠m redo baṅ bickom goṭa dhạrti reaḱ. Joto jạtrenko ge apnaraḱ hudis, kạmi katet́ ge rakaboḱ lạgit́ko kurumuṭu kana. Aleho Ko̠ro̠na ehoṕ khon ge daṛeaḱ bhor joto lekan kạmi horage hatao hoe akana. Online ar Television seć te oloḱ paṛhao calao idi lạgit́ kurumuṭu hoe akana. Mahasoeko hotete oloḱ paṛhaoḱ kan gidrạkoaḱ soṅge jopoṛao ar oṛaḱ hiriko lekan kạmi hora taṛam laha akana. Assignment seć te gidrạkoaḱ parhao calao idi, noa chaḍa hõ hoṛmo seć te boge tahen lạgit́ ho̠le kạmi akat́da. Ona reaḱ jo hõ do̠ ńam akana. O̠kare interneṭ ạḍi bes tahe kana onḍe do online te kelas hatao ho̠e akan ar o̠kare bạnuḱ onḍe lạgit́ do assignment hotete goṛo em hoe akana. Jahan kạmi ge purạu akat́ pạhil do apnaraḱ jiwi hạtiń inạ tayom eṭaḱa. Calaḱ kan upạs mucạt́ katet́ EID re siknạt ṭhạ̃iko baṅ jhić len khan do eṭaḱ hoṛge uduḱ hoyoḱa ar kajakte o̠loḱ paṛhao calao idi reaḱ kurumuṭu jạruṛa. 

Abo joto hoṛbon baḍaea je, nes do SSC biḍau e̠moḱ kodo̠ pre-ṭest se ṭest biḍạu do̠ bako em daṛe akada. Gel (10) kelas re onko do e̠ke̠n bar cando talako kelas akana. HSC biḍạu emo̠ḱ ko do̠ auto pass katet́ko rakaṕ ket́ koa. Menkhan nit hạbićte 12 kelas rendo samaṅ so̠̠do̠̠r kelas re ạt ge bako ńam akada.

University, research ko do bond akana. Online kelas ar biḍoako bond akana. Darakan din re cet́ hoyoka babon baḍaea. (Sonali Songbad april 17, 2021)

Dhạrti reaḱ do̠sar lạṭu diso̠m do̠ ho̠yo̠ḱ kana Canada. O̠na Canada diso̠m ren hoṛ soṅkha do̠ko hoyoḱ kana 3 kạruṛ. Onkate ńel lekhan Baṅgladiso̠m reaḱ Etohoṕ Siknạt hatao gidrạ soṅkha doko hoyoḱ kana 2.5 kạruṛ kho̠n ho̠ ḍher. Metaḱme Canada diso̠m ren ho̠ṛ so̠man baṅgladisom ren etohoṕ siknạt hatao gidrạ oloḱ paṛhao re menaḱ koa. Numin maraṅ dạyik kạmi purạu ar gidrạko siknạt em hạtiń do ạḍi harongea. O̠nate noa ko̠ro̠na okte joto seć tojbij katet́ aboren gidrạko siknạt seć te hara buruko lạgit́ arhõ bạṛti mon selet́ kạmi jạruṛa. 

Ińaḱ oloḱ mucạt́ seć ar hoń disa ̣ocobona, siknạt do hoyoḱ kana jạtiaḱ bisi jaṅ. Onate bisi jaṅ jemon o̠koe hõ bako rạput́ daṛeaḱ khạtir tear se be̠nao jạruṛa. Aboaḱ siknạt bebosthako do ạḍi sedae re be̠nao se heć ạgu akan lekage menaka. Onate noa siknạt bebostha te mit́ te oloḱ paṛhao hameṭ joṅ kan lạgit́ darakan din re nukri ńam do haron gea. Siknạt do ạḍi beste sajao rakaṕ jạruṛa, je leka siknạt hameṭ katet́ ge mit paṛhaoḱ koṛa se kuṛi jemon apnar kusiaḱ lekan nukri doe ńam daṛeaḱ. Abo diso̠m reaḱ mit́ hewa menaḱa, one oka do ạḍi bhabna gea, Siknạt hameṭ katet́ joto hoṛge govt. kạmi se nukri hatao lạgit́ ko kurumuṭu kana. Menkhan abo sanamko baḍae jạruṛabona, govt. kạmi se nukri do ạḍi thoṛa gea. Onate aboaḱ jos hoyoḱ jạruṛ mit́ ṭe̠n mońj nukri. Ar noa nukri ńam khạtir pạhilte apnaraḱ mońj siknạt hameṭ jạruṛa. Entet́ jaha lekate siknạt hameṭ katet́ nukri ńam do ạḍi haron gea. Onate calaḱ kan ko̠ro̠na lekan maraṅ muhim muskil talate rehõ, jemon mońj siknạt aboren tayom daram gidrako siknạt bon em hatiń daṛeako.