Ạkil Duạr

O̠lo̠ḱ paṛhao̠ baṅte̠

O̠lo̠ḱ p̠aṛhao̠ḱ babon baḍae̠

Khaṭao̠ḱ kanabon kadae kadae̠

Le̠kha jokha baṅ baḍae̠te̠

E̠ṛe̠ ocoḱ kanam hante̠ no̠te̠

Upại baṅte̠ bạḍgu pạṭuṕ

Raṭen birhõ marao̠e̠na

Aṛha kolosaṅ hõ cabae̠na

Ańjom pe̠ho hoṛ hopon

Alom tahen thoroṅ thopoṅ

O̠lo̠ḱ p̠ṛhao̠re̠ lagao̠me̠ mon

Ńam ruạṛam ae̠ma dhon

Dhorom korom suluk dulạṛ

Jhijo̠ḱ tama Ạkil Duạr.




Bhage̠ O̠lo̠kić ho̠yo̠ḱ lạgit́ e̠ae̠ (7) go̠ṭe̠n jạruṛ biso̠e̠ko

Dhạrti jiṅgi re̠ o̠lo̠ḱ paṛhao̠ḱ se̠ć te̠bon baḍaea je; O̠l o̠l te̠ O̠lo̠ḱić, se̠re̠ń se̠re̠ń te̠ge gae̠naha, ru ru te̠ge bajnaić ar banam banam te̠ge banam raja. Bhage o̠lo̠ḱić hoyoḱ lạgit́ tho̠ṛa ạn kodo̠ manao̠ kate̠t́ calaḱ jạruṛa. Mare Arts secretary ar columnist the economist samoyiki re̠n ro̠po̠ṛ guru hisạb te̠ye̠ oprom akan Le̠n Green bhage o̠lo̠ḱić ho̠yo̠ḱ re̠aḱ 7 go̠ṭe̠n tips do̠e̠ e̠m so̠do̠r akada. De̠labon baḍae̠ lege 7 go̠ṭe̠n jạruṛ tips kotae;

Pạhilaḱ; Maraṅ hudis kate̠t́ o̠lo̠ḱ e̠hoṕ

O̠ka biso̠e te̠ am juktim uduḱe̠t́ kan se̠ o̠ka biso̠e te̠ go̠lpo̠ me̠me̠ne̠m kho̠jo̠ḱ kan, o̠na re̠aḱ aso̠laḱ do̠ hiṛiṅ kaḱ me̠. E̠to̠ho̠bme̠ mit́ ṭe̠n mare hudis katha se̠ phe̠n katha te̠ o̠ne̠ o̠ka do̠ pạṭhuạko amaḱ o̠laḱ paṛhao̠ lạgit́ sạriaḱ mo̠n do̠e̠ ạgue takoa.

“Ạḍi ae̠ma se̠rma tayo̠m, tinre̠ uni do̠ gujuḱ le̠kan mũhim re̠ye̠ paṛao̠ le̠na….” O̠nkate̠ apanaraḱ maraṅ o̠laḱ ‘One̠ hundred years of solitude’ se̠ ‘e̠kla re̠ mit́ sae se̠rma’ e̠ho̠ṕ le̠dae O̠lo̠ḱić Gabriel Garsea Markeg. No̠a babot re̠ gujuḱ le̠kan mũhim re̠n o̠ko̠e̠ kanae ar ce̠daḱ co̠e̠ tahẽ kan? – No̠a do̠ ạḍi maraṅ ke̠ṭe̠ć kukli kana.

Do̠saraḱ; Khaṭo̠ katha te̠ o̠lo̠ḱ

Khaṭo̠ katha te̠ o̠l le̠khan pạṭhuạkoaḱ hudis do̠ khaṭo̠ do̠ bae buje̠da. Kạmi ạḍi baṅ sojhe re̠hõ jạruṛ ge̠a. No̠a jahan cohonk do̠ baṅ, me̠nkhan manwa aḱ mit́ gun e̠ke̠n. E̠nte̠t́ no̠nka ge aboaḱ bo̠ho̠ḱ re̠aḱ hataṅ do̠e̠ kạmiạ.  

Ạḍi jeleń mit́ katha, bạṛti kaete̠ o̠ne̠ o̠ka katha re̠do̠ ạḍi bạṛti katha/bakron tahen. O̠nkan katha bujhạu lạgit́ do̠ pạṭhuạko bakron se̠le̠t́ aso̠laḱ biso̠e̠hõ bo̠ho̠ḱ hudis re̠ mit́ tahen jạruṛa. O̠ne̠ o̠ka do̠ ạḍi ãṭ ge muskila(koṭhina) ar pạṭhuạko apnaraḱ o̠lo̠ḱ bakron lạgit́ ạḍi bạṛti ạujhạṛ tahen do̠ jahan biso̠e ge baṅ kana. O̠na khon bhage o̠lo̠ḱ re̠aḱ aso̠l biso̠e se̠ biso̠e ce̠tan re̠̠ bạṛti mon tahen ge bogea. 

Te̠saraḱ; Mit́ te̠ ạḍi ae̠ma jeleń kathako o̠l ho̠yo̠ḱa

Am do̠ hoe daṛẹaḱe̠m ańjo̠m akada: “jo̠to̠ aḱ re̠aḱ ge limit/porimiti hudis tahen jạruṛa, hoe daṛeaḱa limit/porimiti re̠aḱ hudis tahen ạḍi jạruṛa.” O̠kare̠ kạṭić kạṭić kathako o̠lo̠ḱaḱ koge ạḍi bạṛti laṛcaṛ jạruṛ, me̠nkhan jo̠to̠ kathako ge kạṭić o̠laḱ ho̠ele̠n khan ar e̠ṭaḱ jahã le̠kan katha baṅ tahen unre̠do̠ apnaraḱ o̠lak katha se̠ hudisaḱ o̠laḱ te̠ bạṛti samaṅre so̠do̠r(highlights) hoyoḱa.   

No̠nkanaḱ o̠lo̠ḱ te̠ mit́ le̠ka bạṛti rạskạ ko ńam jo̠ṅa pạṭhuạko; o̠ne̠ o̠ka do̠ am e̠mo̠ḱ baṅ kho̠jle̠n ar o̠nate̠ pạṭhuạko ạṛis hoko ạṛisoḱ ge̠a, o̠nate̠ jo̠to̠ le̠kan katha te̠ge o̠lo̠ḱ jạruṛa.

Ponaḱ; ṭhikaḱ/sạriaḱ kathako laṛcaṛ

Ṭhikaḱ se̠ Sạriaḱ kathako laṛcaṛ le̠khan pạṭhuạko ńe̠la, paṛhaoḱko, rạskạḱ ako, me̠taḱme̠ tite̠ jaṅga gạdur tinạḱ́ mo̠ńj e̠m ạikạua, ṭhik o̠nka ge pạṭhuạko se̠be̠l ko ńama. No̠nkanaḱ te̠ pạṭhuạko ạḍi do̠sra sebel soromko ńam joṅte̠, akoaḱ o̠nto̠r re̠aḱ mẽt́hãte̠ mit́ le̠kan naksako chapaea. Ar o̠nkanaḱ kathako te̠ge amaḱ o̠laḱ se̠ so̠do̠raḱ ko do̠ disạ dohoe̠a ar ạḍi ge bạṛti ahkao̠ḱaḱ (akorson) ho̠yo̠ḱa pạṭhuạko talare̠.

Mõr̠e̠aḱ; Baṅ ṭhikaḱ kathako d̠o baṅ do̠ho̠e̠ ge boge

O̠lo̠ḱ so̠mo̠e re̠ jo̠to̠ le̠kan kathako se̠ katha (sobdo) ko bin dusạn(marjoniyo) ho̠yo̠ḱ re̠aḱ hudisko tahẽn jạruṛa. O̠nate̠ amaḱ o̠laḱ do̠ ạḍi ce̠tan se̠ć do̠e rakaṕ me̠a. Bise̠s kaete̠ noako do̠ko me̠taḱ kana “Mononito Koron” se̠ ar hõ mo̠ńj katha te̠bon me̠n le̠khan “Bhotik Noun” bon me̠n daṛe̠aḱa.

No̠akodo̠ ạḍi ae̠ma ge jiwe̠t́ bạnuḱ akat́ le̠kan kathako kana; je̠le̠ka “Gho̠ṭo̠na”, “Phenomena”, “Estor” se “Porjobekhon”. Phenomena do̠ ho̠yo̠ḱ kana ańjo̠mte̠ ce̠t́ le̠ka ańjo̠mo̠ḱ kana? Porjo be̠khon do̠ ce̠t́ le̠ka aṭkaro̠ḱ kana? Prathikthanik, Amlatantrik se̠ e̠ṭaḱaḱ ạḍi mare o̠laḱ ko re̠aḱ ae̠ma le̠kan katha/sobdo me̠naḱa, o̠ne̠ o̠ka re̠aḱ do̠ ạḍi ae̠ma khạndrite̠t́ tahẽna. O̠nate̠ ạḍi sapha katha ar sạriaḱ katha/sobdo ko bachao̠ do̠ ạḍi jaruṛ ge̠a. 

Turuaḱ; Apnar o̠laḱ kodo̠ ̣ạdi bạṛti paṛhao̠ jạruṛ

E̠ke̠n apnar te̠ o̠l, arhõ o̠l se̠ ńe̠l jut gedo̠ baṅ, bicko̠m bạṛti paṛhao̠ jạruṛ. Tinre̠m paṛhao̠a unre̠do̠m bujhạu daṛe̠aḱ je̠, o̠kare̠ dom hiṛiń akada, se̠m o̠l bhul akada. Judi o̠l te̠ ạḍi ãṭ laṅgam bujhạu tahole̠ hudis me̠ je̠ paṛhao̠ hõ ạḍi kosṭo/bhabna do̠m aṭkara. Me̠taḱ me̠ o̠ka koredo̠m bhul akada se̠m hiṛiń akada, o̠nako hõm ãṭkar daṛe̠aḱa.    

Eae; Mo̠n se̠le̠t́ o̠l purạu me̠

Mucạt́ re̠do̠ apnaraḱ baḍae mo̠ńj kathako o̠lo̠ḱ re̠ laṛcaṛ jạruṛa. Ce̠t́ le̠kanaḱ kathako/sobdo ko do̠m hudis akada are bachao̠ akada. Baṅgla te̠ Katha me̠naḱa; ses bhalo jar sobie valo tar. Me̠taḱ me̠ mucạt́ bhage ho̠e le̠n khan jo̠to̠ ge bhage ge̠a. O̠nate̠ mucạt́ re̠aḱ kathako/sobdo do̠ jo̠to̠ khon so̠ro̠saḱ kana. 

O̠nate̠ de̠labon santal bo̠e̠ha/mise̠rako, go̠go̠/babako, gate̠ko, gidra̠ko apan ạpin ṭhạ̃i khon o̠l tabon pe̠ the santals times re̠. Ar no̠nka te̠ aboaḱ go̠go̠ aṛaṅ bon pasnao̠a go̠ṭa dhạrti te̠.

Ol tumal akana: BBC Bangla khon




JSC ar JDC biḍạu(Mullayan) do apan ạpin cecet́ gãota rege hoyoḱa

Ko̠ro̠na iạte̠ niạ se̠rma do̠ JSC ar JDC biḍạu baṅ hoyoḱa. O̠nate apan ạpin cecet́ gão̠ta (Protisthan) reaḱ go̠ṭawaḱ biḍạu (mullayan) tege cetan kilạs re rakaṕ ko reaḱ mit́ hukume jạhir akada Madhomik ar cetan siknạt Odhidoptor.

Som hilo̠ḱ 14 september no̠a babot suhiaḱ mit́ hukum do̠ em hoe lena ar te̠he̠ń moṅgol hilo̠ḱ 15 september o̠na hokum do̠ jạhir hoe akana




Pạhil Iskul re̠n mahasoe kạmire̠ hatao̠ko reaḱ Kouṭa ar baṅ tahe̠n kana

Ko̠ṭa baṅ tahen kana sorkari pạhil iskul mahasoe niyo̠gre̠.So̠rkaraḱ go̠ṭa le̠kate̠ pạhil iskul mahasoe koaḱ gread do̠ hoyoḱ kana 13 no̠mbo̠r.O̠nate̠ kouṭa baṅ do̠ho̠ re̠aḱ ko go̠ṭa ke̠da. Me̠nkhan 60% maejiu, 20% herel ar 20% posso kouṭa do̠ tahẽna.O̠na lekate̠ septembor cando reaḱ mucạt́ se̠ć baṅkhan October cando reaḱ pạhil se̠ć no̠a mahasoe niyog re̠aḱ kạmi horako e̠hoba Prathomik  Sikkha Odhidoptor.

O̠nko se̠ć khon baḍae ńam akana go̠ṭa diso̠m re 2500 hajar 300 go̠ṭe̠n prak-pạhil Iskul mahasoe ar 10 hajar são̠ mahasoe ko hatao̠koa.ạḍi usạra no̠a kạmi e̠to̠ho̠ṕ lạgit́ akoaḱ website ko nãwã utạret́ takoa.

Baḍae ńam akana no̠a mahasoe niyo̠g kạmi e̠ho̠ṕ lạgit́ Prathomik Sikkha Odhidoptor khon nukri parwana te̠ar kate̠ montronaloe re̠ko kol akada.Ardas lạgit́ koṛa ar kuṛi banar lạgit́ ge man sakam re̠aḱ gun do̠ hounrs tahen kana.

Calao̠e̠n se̠rma re̠aḱ Ardas fee 166 ṭaka tahẽkan re̠hõ niạ se̠rma do̠ tho̠ṛa ko dhe̠ra mente badae ńamo̠ḱ kana.online re̠ Ardas re̠aḱ somoe do̠ mit́ cando tahena.




O̠ctober khon e̠ho̠bo̠ḱ kana 11 kilạs re̠aḱ online class

KO̠RO̠NA ajar talate̠hõ college re bhurti mucạt́ kate̠ October cando re̠aḱ pạhil khonge online class ko e̠ho̠ba.

Anto sikkha bord somonnoy sub-committee ren ạyurić Md. Ziaul haq Robbar hilo̠ḱ kho̠bo̠r sakam ko ṭhe̠n no̠a kathae so̠do̠r ke̠da.

Unie̠ me̠nke̠da, October cando re̠aḱ pạhil se̠ć khon ge online class do̠ e̠ho̠bo̠ḱa.ar siknạt gão̠ta jhić taeno̠m niạm le̠ka class do̠ hoyoḱa.

Tho̠ṛa piṛhi paro̠m kate̠, robibar khon arhõ college re bhurti e̠ho̠ṕ akana.jahae gidrạ 17 tạrik hạbić college korey bhurti daṛeyaḱae.

Dhaka bord re̠n college bhurti ńe̠ńeliạ Md. Harun-Ar-Raside me̠ne̠da,laha khon ro̠ṛ saḍẹ le̠kage robibar khon siknạt gidrạko college re̠ko bhurtiḱ kana.bhurti babo̠t dhe̠r paesa hatao̠ hoyoḱ kana me̠nte̠ ańjo̠mo̠ḱ kana tho̠ṛa siknạt gão̠ta babo̠t.ale̠ onko são̠te̠ katha le̠ ro̠ṛ.So̠rkar o̠kaṭaḱ bhurti babo̠t paesa hatao̠ lạgit́e̠ tol bandhao̠ akat́ o̠na khon bạṛti do̠ o̠ko̠e hõ bako hatao̠ daṛeḱa.

Niạ se̠rma S.S.C  ar o̠na soman man re̠aḱ biḍạu re̠ 16 lakh 90 hajar 523 go̠ṭe̠n siknạt gidrạkoko pass akada ar 14 lakh college re̠ bhurti lạgit́ko ardas akada.




Siknạt babot hao̠lat e̠moḱ lạgit́e hudise̠da So̠rkar

Dr. Dipu Monie meneda o̠lo̠ḱ paṛhaḱ gidrạko lạgit́ siknạt babo̠t hao̠lat e̠mo̠ḱ le hudise̠da.Sạnicar hilo̠ḱ (12 septembor) ḍhaka chambers of commerce and industry aḱ sapṛao̠te “KORONA O̠kte inṭerneṭ kho̠n arjao̠”  babo̠t o̠nline gapalmarao̠ ar no̠a kathae ro̠ṛ saḍe̠ ke̠da siknạt montri.

Dr. Dipu Monie meneda,o̠lo̠ḱ paṛhaoḱ gidrạ ko je̠mo̠n algate akoaḱ o̠lo̠ḱ paṛhaoḱ calao̠ idi daṛeaḱ o̠na lạgit́ hao̠lat e̠mo̠ḱ lạgit́ Jatio̠ Saṅsad reń ro̠ṛ rakaṕ le̠da.Maraṅ montri no̠a babo̠te hẽḱada.O̠nate nito̠ḱ do̠ siknạt hao̠lat babo̠t le hudise̠da.Siknạt gidrạ ko je̠mo̠n  jạruṛoḱaḱ goṛole emako ar akoaḱ tinạḱ jạruṛ o̠nale me̠ṭao̠ daṛeaḱ.No̠ako lạgit́ kạmile e̠to̠ho̠ṕ akada.No̠a o̠nline akhṛare  aema maraṅ ar ạkilan koko tahẽkana.




Pạhil Iskul jhić reaḱ kạmiho̠rako eho̠ṕ keda Prathomik ar Gonosikkha Montronaloe.

Niro̠po̠n Ho̠ṛmo̠ Ạn Manao̠ Kate Ko̠ro̠na Tayo̠m pạhil Iskulko Jhić Reaḱ sapṛao̠ hatao̠ lạgit́ hukum ko emkeda Prathomik ar Gonosikkha Montronaloe.

Ko̠ro̠na ajar tayo̠m Niro̠po̠n Ho̠ṛmo̠ Ạn Manao̠ Kate Ko̠ro̠na Tayo̠m pạhil Iskulko Jhić lạgit́ prathomik sikkha o̠dhido̠pto̠r ren maraṅ ạyurić ṭhen ạrjiko do̠ho̠ keda Prathomik ar Go̠no̠sikkha Mo̠ntro̠nalo̠e.

O̠na chaḍa liphle̠ṭ ar po̠sṭer e̠mo̠ḱ lạgit́ ko hudise̠da O̠dhido̠pto̠r.

Montronaloe meneda, niro̠po̠n ho̠ṛmo̠ ar siknạt babo̠t jo̠to̠ lekan hudis tayom ge calao̠ -banao̠ lạgit́ mit́ṭen o̠lo̠ḱaḱ do̠ te̠ar hoyoḱ kana.

Ko̠ro̠na ajar iạte march cando khon  Iskul ko bo̠nd menaḱa. Siknạt gãota chuṭi arhõ 3 October hạbić ko ḍher akada.

Eṭaḱ gãota(protisthan) ko bại bạite jhićlen rehõ jo̠to̠aḱ baṅ mo̠ńj len khan siknạt gãota ko do̠ baṅ jhić ho̠yo̠ḱa,nonkae men oco akada maraṅ mo̠ntri.

Pratho̠mik ar Go̠no̠sikkha Mo̠ntro̠nalo̠e ko menda Iskul ko jhićlen khać 6 go̠ṭen ạn reaḱ katha calao̠-banao̠ babo̠t em hoe akana.

O̠nako do̠ ho̠yo̠ḱ kana ạn ạriko bandhao̠,kạuḍi jogaṛ,niropon ho̠ṛmo̠te kạmiko calao̠,asokaete sanam ṭoṭha kore metaḱme ato o̠ṛaḱ kore seṭero̠ḱ ar niro̠pon ho̠ṛmo̠ babot hudis.




 Ạkil Paṛhaoḱredo Ḍigir Marsal

 Ạkil Paṛhaoḱredo Ḍigir Marsal Menaḱa. Hẽ sạri kan geya je, o̠lo̠ḱ paṛhaoḱ rege do̠ Ḍigir Marsal menaḱa. Tin hạbić abo do̠ o̠loḱ paṛhaoḱte mẽt́ babon marsala unhạbić abo do̠ kaṛaṅ ńũt ar tayom regebon tahena. Ạkil paṛhaoḱ rege dhạrti ar o̠nto̠r reaḱ mẽt́ doe marsaloḱa. Tin hạbić abo do̠ bud ạkil babon hameṭa un hạbić abowaḱ jio̠n do̠ duk kosṭo̠ ar tạklip rege tahena. Nitạḱ o̠kto̠ ar somae do̠ ạḍi damanaḱ somae kana. Noa dhạrti reaḱ jahan jaega gebon calaḱa ar bon tahena bego̠r ạkil paṛhao̠te do̠ suluk do̠ baṅ gebon ńama. Bud ạkil rege dhạrti ar apnaraḱ oprom ar suluk jaega bon ńama. Bud ạkil tege diso̠m benaḱa ar jo̠to̠ hoṛaḱ gharońje marsala. O̠lo̠ḱ paṛhaotege siń cando leka ar ńindạ ipil ko lekabon benaḱa. Ar goṭa dhạrti oloḱ paṛhaote Ḍigir Marsala. O̠nate abokoren gidrạko school tebon kolko ma ar somaere bhage siknạt ar cạl colon(bebharbon) cet́ ako. Somae do̠ ạḍi damgeya ar aboaḱ jibạn re somae do̠ baṅge ruạṛ hijuḱa. Somae bon dulạṛma ar somae jugleka ạkil paṛhao̠te goṭa disom go̠ṭa dhạrti ar go̠ṭa gharońj bon Ḍigir Marsalma.

 




Irạl kilạs reaḱ biḍạu (Mullayan) hoyoḱa apnar siknaṭ thạ̃i re

Santals Times Desk: Dhạrti re heć paṛao̠ akan maraṅ ruạ KORONA re j̣ạbun te calaḱ kan serma reaḱ Junior Iskul certificate (JSC) ar Junior Dakhil certificate (JDC) biḍạu do̠ bond hoe akan rehõ, Irạl kilạs ren paṛhao̠ḱ kan kodo̠ apnar siknạt ṭhạ̃i re biḍạu em katet́ cetan kilạs reko laha idikoa. No̠a babot re jo̠to̠ siknạt ṭhạ̃i kore ṭhik o̠kte o̠laḱ seṭero̠ḱa mente baḍae ocoakadae Dhaka Maddhomik ar Higher secondary Sikkha Board.

Budbar din hiloḱ do̠ jo̠to̠ siknạt ṭhạ̃i koren mukhiạko no̠a ciṭhiko em oco akana Dhakha board khon. Siknạt Ministry seć khon no̠nkan hukum do̠ bahal akana. Menkhan eken tojbij katet́ se go̠ṭa serma reaḱ biḍạu seć te se ar hõ eṭaḱ hudisko oḍok katet́ hoe daṛeaḱa, O̠na do̠ tayomte baḍao̠ḱa. Nitoaḱ ciṭhi re̠do̠ no̠nkan cet́ hõ bako so̠do̠r akada.




Siknạt Gãotako 3 October dhạbić bond tahẽna

Korona ajar o̠kte re siknạt Gãotako arhõ mit́ cando bõnd reaḱ lại jạhirkeda Sarkar.

Teheń siknạt montronaloe reaḱ mit́ sombat parwanare nonkako men o̠cokeda,Disom reaḱ kạumi Madrasa chaḍa jo̠to̠ siknạt gãota reaḱ bõnd arhõ mit́ cando ḍher hoyena.

Niạ laha korona ajar iạte 17 March pạhil do Sarkar khon jo̠to̠ siknạt Gaõta ko bo̠nd leda.26 March kho̠n do̠ Office adalot ar jo̠to̠ daṛan gạdiko(janbahon) bo̠nd kate lockdown ehoṕlena.

Menkhan 66 din tayom 31 May khon Office Adalot ko jhić ket́ rehõ siknạt Gãota ko do̠ bond ge tahẽkana.

Noa ajar iạte higher secondary certificate biḍạu nithõ baṅ hoe akana ar Primary Education Certificate  biḍạu do̠ baṅ hatao reaḱ ko hudiskeda.