Nãwã bochor reaḱ pạhil dinrege nãwã puthi ko̠ ńama pạṭhuạ gidrạ ko̠

Hijuḱkan nãwã bochor re pạṭhuạ gidrạko do jao serma lekage bochor reaḱ pạhil din rege nãwã puthi ko ńama. Tobe calaoen bochor leka jotoko̠ mit́ dhao̠te jarwakate do̠ baṅko emako̠a niạ dhao̠ do̠.

Teheń 25 November 2020 pạthuạ gidrạko̠ pạhil kelas kho̠n erạl kelas dhạbić bhortiko̠ reaṅ mit́ dupuṛuṕre kho̠bo̠riạko̠ ṭhen niạ kathae so̠do̠rkeda sikhnạt mo̠ntri Dr. Dipu Moni. Uni do̠ ar ho̠ lạikeda baṅma niạ dhao̠ ho̠ pạṭhuạ gidrạko̠aḱ puthi em do̠ mano̠tan maraṅ Mukhiạ Montri Sheik Hasina geye uḍhao̠a.  Tobe ko̠ro̠na ajar khạtir jao bocho̠rko leka do̠ niạ dhao̠ pạṭhiuạ gidra mit́ ṭhen jãrwa mit́kate do̠ bako̠ ńama puthi do̠. Sanam gidrạko̠ cet́ lekakate puthiko̠ em hạṭiňako hoyoḱa o̠na do̠ ạḍi usạge jo̠to̠  iskulren mahaso̠e ko̠ baḍae o̠co̠ko̠a.

Enạ chaḍa hõ darakan nãwã serma re do̠ loṭari ho̠tete pạhil kelas ren gidrạko ko bho̠rtiko reaḱ hukum jạriakana. Noko̠ gidrạ bhurti o̠kte akoren go̠ baba do̠ bako̠ sen dariaḱa iskulte  bhurti okte do̠. Ko̠ro̠na ajar kho̠n sahaṛ tahen lạgit́ ge nonkan hukum em ho̠yakana.

Ar hõ baḍae o̠co̠akana je 2021 serma reaḱ SSC ar HSC biḍạu do̠ bar cando̠ tayom hoe daṛeaḱa ente niạ biḍạu lahare pạṭhuạko khaṭo silebaste 3 cando̠ paṛhao̠ḱ reaḱ ạt ko̠ ńama. Ar niạ 2020 serma  reaḱ HSC biḍạu reaḱ jo̠ ho̠ niạ December cando̠ bhitritege chapa so̠do̠ro̠ḱa.




Siknạt gão̠ta kore̠naḱ chuṭi 14 November hạbić baḍhao̠ hoe akana

Siknạt gãota kore̠naḱ calaḱkan bond do̠ darakan 14 November hạbić baḍhao̠ hoe akana, teheń Lukhibar mit́ virtual khobor uchạn okhṛare̠ no̠a kathae̠ lại sodor keda Siknạt Montri Dipu moni.

Teheńaḱ no̠a virtual dupuṛuṕre̠ Dipu Moni do̠e̠ menkeda khaṭo machate̠ Siknạt gão̠tako jhić re̠aḱ hudis calaḱ kana, tobe sanamaḱ koge obosta ce̠t́leka tahena ona ńel kate goṭa hoyoḱa. Diso̠mre̠ KORONA Virus karonte̠ calao̠e̠n 17 March khon joto le̠kan siknạt gão̠ta do̠ bond me̠naḱa. O̠na bond do̠ ae̠ma dophate̠ darakan 31 October hạbić e̠m juṭić akana.

KORONA re̠aḱ no̠a halot ia̠te̠ ḍher din khon siknạt gão̠tako bond me̠naḱ khạtir diso̠mren amdaj 4 kạruṛ pạṭhuạ gidrạko oloḱ paṛhao̠ḱ re̠aḱ muskil re̠ aka akan me̠naḱkoa.

No̠a muskil dosare̠ mahasoe̠, gidrạko ar Go-Babakoaḱ kukli tahẽkana! noa bond do̠ ce̠t́ arhõ ḍhero̠ḱa se ko jhija siknạt gão̠tako. No̠a obostare̠ teheń arhõ bond baḍhao̠ re̠aḱ ḍhạrwạḱ jạhire̠na.

KORONA mãhãmạri iạte̠ noa laha pạhil siknạt ar Ibtedayi somaponi biḍạu ar junior school certificate (JSC)biḍạu ar junior dakhil certificate (JDC) biḍạu bạtil hoe akana.

7 October jạhir hoyle̠na niạ se̠rma do̠ HSC biḍạu hõ baṅ hoyoḱa mente̠,niạ tayo̠m talamala(maddhomik) ṭhại re̠aḱ se̠rma mucạt́ biḍạu hõ baṅ hatao̠ re̠aḱ lại jạhir hoyena, Biḍạu chaḍage joto gidrạko cetan kilạsteko rakaṕa.

No̠te̠ KORONA khatirte bond me̠naḱte̠ maraṅ siknạt gão̠ta (University) re̠aḱ papaṛhao̠ okte̠ko hõ sanam jhạwạ caba akana ar Be sarkari Iskul Kolej kohõ kạuḍi ṭonṭa re̠ko paṛao̠ akana.

Calaḱkan no̠a obosta re̠aḱ e̠ṭaḱ dhara le̠kate̠ Iskul pãhṭare̠ TV ar Redio talate̠ kilạs uduḱ ar Kolej ar Maraṅ siknạt gãota (University) re̠ onlinete̠ kilạs re̠aḱ bạṛti ko mone̠aḱ lerehõ  onakote̠  do̠ ạḍi bạṛti jo do̠ baṅ ńam akana.




Godagaṛi upojilạre̠ Ạdibạsi (Khudro Nrigusṭi) pạṭhuạ gidrạ Goḱṛoko ńam keda

Hola do̠ Godagạṛi upojilạ re̠aḱ upojilạ porisod Auditoriam doṅgolre̠ 2019-2020 kạuḍi serma re̠aḱ Godagaṛi upojilạre̠ me̠naḱko Adibạsi (khudro nrigusṭi) 307 pạṭhuạ Gidrạko talare̠ oloḱ parhao̠ḱ re̠aḱ goṛo ar 400 pạṭhuạ gidrạ talare do oloḱ paṛhao̠ḱ lạgit́ jạruṛanaḱ jinisko em hoe akana arhõ 30 pạṭhuạ gidrạ ko ḍuluṅ gạḍi (By Cycle) ko ńam akada, ona chaḍa Ạdibạsi (Khudro nrigusṭi) re̠n 4 rạskạjoṅ gãotako do Rạskạjoṅ jinisko ńam keda,ona chaḍa arhõ 15 hoṛ kodo̠ ako tahen lạgit́ sarkar emaḱ oraḱ re̠aḱ Choṛanko em calat́ koa.ar hõ “Amar baṛi Amar Khamar” No̠a kạmi hora latarre̠ 100 hoṛko do̠ 25,00,000.00 rinko ńam keda. Adibạsi (khudro nrigusṭi) ko lạgit́ noa goṛoanaḱ kạmi re̠aḱ goḱṛo cal-capat́ akhṛare̠ Maraṅ peṛa lekate seṭere tahẽkana: Godagạṛi-Tanore re̠n lahatiren ạḱyurić rapaḱ hasare hara buru akan A̠diba̠si saõtare̠n bhage peṛa se gate  Alhaj Omor Faruq Chaudhuri MP, Bises peṛa lekate seṭere tahẽkana Mn. Jahangir Alom-Chairman Godagạṛi upojilạ porisod, Mn.Abul Kalam Azad-Sabha mukhiạ (dayik emić) Godagạṛi upojilạ Awamileage, Mn. Md. Abdur Rashid- Secretary Godagạṛi upojilạ Awamileage, Mn. Biplob Baski-Godagạṛi Awamileage.




Amnurare̠ Kolhe Ạdibạsi kuṛi gidrạko online talate siknạt goṛoko ńam keda

KORONA mãhãmạri okte̠ re̠aḱ goṛo sopohot́ ar oloḱ paṛhao̠ḱ calao̠ idiy lạgit́ nacar Kolhe kolej Kuṛi gidrạko Online Meeting talate̠ no̠a ge pạhil dhaote̠ Smart phone ar Tabitha Foundation ar RCC do mit́ṭe̠n Desktop Computer  noko gidrạko trainingte gạkhuṛko lạgit́e̠ ńam keda.

Calaoe̠n Lukhibar hiloḱ ńuhum 7 baja okte̠ mit́ṭe̠n Virtual Meeting talate̠ no̠a 5 goṭen kolejre̠ paṛhao̠ḱkan kuṛi gidrạ koaḱ tire calako akhṛare̠ peṛa ar manotanko seṭerko tahẽkana Rotary Club of Rajshahi Padmare̠n Mn. President Saroar Jahan Sohel Tabitha Foundation re̠n Director Mr.Stephen Soren, BNELC Rajshahi Circle ar Amnura Bible Seminary re̠n Principle Rev.Soban Kisku. ̣No̠a Goro sopohot́ do Tabitha Foundation, RCC Amnura aḱ saṕsor ar Rotary Club of Kawran Bazar Dhaka ar Rotary Club of Rajshahi Padmawaḱ g̣oṛo sopohot́te̠ hoe purạu akana. Sodor tahen kana noko kolhe kuṛi gidrạ do no̠a KORONA khạtirte School Kolejko bondge menaḱte ako oṛaḱ korege ko tahe kana ạuṛiaḱge, ado noko gidrạ koaḱ oloḱ paṛhaoḱ jemon alo teṅgo tahen no̠a hudis kate̠ 3 cando re̠aḱ mit́ program do̠ ehoṕ hoe akana Amnurare̠, No̠a oktere nonḍe do noko Basic computer, tailoring, ar English Grammar ko ceda, ado School/Kolej jhić ruạṛlen khan arhõ ko ruạṛa.




HSC re̠ GPA-5 ko ńama jãhãeko

Bạtil hoe akana niạ se̠rma re̠aḱ HSC biḍạu. No̠a lạgit́ JSC ar SSC biḍạu re̠ ńam akat́ jo se Nombor ce̠tanre̠ tojbij kate̠ HSC re̠aḱ Jo se result do̠ em hoyogoḱa. Niạ dhao do̠ baḍaena okoeko JSC ar SSC banar biḍạu rege GPA-5 ko ńam akat́ onko do̠ HSC re̠hõ inạ mit́ jo̠ geko ńameda. Calaoe̠n bud hiloḱ diso̠m re̠aḱ siknạt board pahṭa khon no̠a katha do̠ baḍae̠ ńam akana.

 Biḍạu e̠moḱ gidrạko ce̠t́ dharare̠ no̠a goṛ nomborko ńama ona goṭae̠ lạgit́ ce̠tan hudạre̠ dupuṛuṕ kankoante̠ mit́ komiṭi be̠nao̠ hoyoḱa. Onko komiṭire̠n koaḱ tojbij ar ńeljut dharate̠ be̠gor biḍạu emtege jo do̠ jahiro̠ḱa. Okoe̠ko mit́ se bar bisại re̠ phel kate̠ arhõ biḍạu emo̠ḱ lạgit́ko sapṛao akana onko kodo̠ Auto Pass ko ńama.

Diso̠m jakat siknạt board re̠n sabha mukhiạ Md. Jiaul Hauqe doe̠ me̠ne̠da je, okoe pạṭhuạ gidrạko ISC ar SSĊ re̠ GPA-5 jo̠ me̠naḱ tako onko do̠ GPA-5 ko ńam daṛeaḱa, ar mit́ se bar bisai re̠ ko phel akat́ biḍạu e̠mo̠ḱ lạgit́ ko sapṛao̠ akan ko do̠ onako bisạire̠ pass kako te̠ sanam GPA te̠ onkoaḱ jo̠ se Result do e̠m hoyoḱa.

Uni do̠ arhõe̠ menke̠da Latar biḍạu kore̠ kom GPA ko ńam akat́ pạṭhuạ gidrạ kodo̠ no̠a HSC biḍạu re̠ arhõ bhage jo̠ ńam re̠aḱ as do̠ tahen tako gea, no̠a iạte̠ pass kako re̠hõ GPA nombor do̠ komge tahena,  Menkhan sanam lekan goṭawaḱge siknạt montronaloe re̠aḱ calao banao̠ komiṭiaḱ tojbij dharate̠ hoe purạuḱa.

Niạ dhao̠ HSC ar ona orasora biḍạu re̠ 13 lakh 65 hajar 689 biḍạu e̠moḱ pạṭhuạ seledo̠ḱ re̠aḱ katha tahẽkana. Onko modre̠ nãwãnko do̠ 10 lakh 79 hajar 181 hoṛ ar marenko do̠ 2 lakh 66 hajar 208 hoṛko kanako,.




Niạ serma HSC biḍạu baṅ ho̠yo̠ḱa: Siknạt Mo̠ntri

Ko̠ro̠na virus khạtir niạ dhao reaḱ  Higher Secondary Certificate (HSC) ar o̠na man reaḱ eṭaḱ  biḍạu do baṅ hoyoḱa.  No̠ko̠ biḍạu em pạṭhuạko̠aḱ jo̠ do̠ JSC ar SSC biḍạu reaḱ jo̠ cetan to̠jbickate emo̠go̠ḱa. Hijuḱkan December cando̠ niạ kạmi ko̠ puṛạua.

Teheń Gurubar O̠nline kho̠bo̠riạ ko̠ são̠ Siknạt Mo̠ntri Dipu Muni niạ katha ko̠e baḍae o̠co̠akana.

Siknạt Mo̠ntri 2020 serma reaḱ HSC biḍạu hatao̠ baṅkate eṭaḱ lekate o̠nko̠ mullayo̠n ko̠a. Niạ dhao̠ren HSC biḍạu em gidrạko̠ ar hõ barea biḍạuko em ago̠akada. O̠nko̠aḱ JSC ar SSC biḍạu reaḱ jo̠ ńelte niạ dhao̠ reaḱ HSC biḍhạu reaḱ jo̠ do̠ niriko̠ḱa.  O̠ko̠e ko̠ SSC pas tayo̠m (Science khon Commerce se Humanities) re ako̠aḱ paṛhao̠ḱ reaḱ ko̠ pherao̠ akada o̠nko̠aḱ mullayo̠n lạgit́ mit́ gạkhuṛ  do̠l bandhao̠ ho̠yakana. O̠nko̠ do̠ o̠ne apnar paṛhao̠ḱ kan bibhag ko̠ bo̠do̠l akat́ ko̠aḱ biso̠i ko̠ ńela.

HSC pas tayo̠m maraṅ siknạt hatao̠ o̠kte cet́ ho̠yo̠ḱa  no̠nkan kukli ledere siknạt Mo̠ntri menkeda Maraṅ siknạt hatao̠ bho̠rti re cet́ ho̠yo̠ḱa se cet́ leka kate o̠na do̠ nit baṅ men baṅ gano̠ḱa. Tayo̠m daram galmarao̠ kate ṭhikoḱa cet́ lekakate gidrạ ko̠ko bhurtiḱa mente.

HSC biḍạu hatao̠ reaḱ katha tahekan niạ serma April cando̠ reaḱ pạhilre. Menkhan o̠na laha ge ko̠ro̠na khạtir ko̠ hape keda. Niạ dhao niạ biḍạure 13 lakh kho̠n ho̠ ḍher pạṭhuạ ko o̠ṅso̠ṅkea.




Sạgun Siknạt Guru Mãhã

Hudiń hudiń kho̠n aboaḱ siknạt do̠ eho̠boḱa. Abo sanamko ge gidrạ kho̠n gebo̠n cet́ ago̠akada puthi reaḱ siknạtko ar o̠na do̠ aboren siknạt Guru ṭhen kho̠nge. Joto manwakoá jion rege Guru se Mahasoeaḱ ạḍi dạyik do menaḱa. Ente hudiń umer re onkgema ti sapaṕkate bud akelko cet́ abokana.

Sạrige Mahasoe se guru do̠ ạḍi mano̠tan ho̠ṛkanako gãota ar sãotako̠re. o̠nko̠aḱ udo̠ḱ dahartege sanamko hiḍiń gidrạ kho̠n hara buruḱ dhạbić ko taṛameda ar sanakoaḱ bud akel hudis bundis daṛe janamo̠ḱ kana. Siknạt Guru do̠ ạḍi bhạlaianićko hoyoḱa. O̠nko redo̠ nãwã hudis ar akel reaḱ jaṅ aboreko era o̠nage mit́ din o̠mo̠n kate hara buruḱa. Sanamko bo̠ge bạṛićko o̠ro̠ma. O̠nto̠r re dulạṛ ar so̠ro̠s akel ko danaboa.

Teheń 05 october goṭa dhạrtire siknạt mãhã hisạbte mano̠toḱ din kana. Niạ dinre  dhạrtiren sanam siknạt Guru lạgit́ Santals Times seć khon tahen kana aema aema mano̠t johar ar sarhao.




Binita Sore̠n Avarest Burure̠ seṭerakan pạhil santal Kuṛi

Dhạrti re̠aḱ sanam khon usul  buru one o̠ka re̠aḱ usulte̠t́ 8,848 Miṭar 1953 se̠rmare̠ Ne̠pal re̠n Buru ṭunḍạṅ de̠jo̠ḱkin Tenzing Norgay ar Australia re̠n Edmund Hillary pạhil kin le̠be̠t́ le̠da no̠a burure̠. 2012 Se̠rma Santal somajre̠n kuṛi Binita So̠ren Pạhil santal kuṛi hisạbte̠ hoe daṛeaḱa Ạdibạsi somajre̠n pạhil kuṛi hisạbte̠ 26 May 2012 se̠rma re̠aḱ se̠taḱ 6 baja 30 Miniṭre̠ Dhạrti re̠aḱ Sanam khon usul buru Avarestre̠ Bharot re̠aḱ diso̠m jhạnḍi bit́ kate̠ aćaḱ ar go̠ṭa Adibạsi somaj re̠aḱ ńutum so̠na harop teye ol oṭo kada.

O̠koe̠ko Avarest se̠ buruko ṭunḍạṅ de̠jo̠ḱ onko ṭhe̠n bare̠a ho̠r tahẽna mit́ṭe̠n do̠ tho̠ṛa alga macha ar mit́ṭe̠n do̠ muskilaḱ. Binita ar unire̠n saõte̠nko do̠ muskil ho̠rgeko bachao le̠da ṭunḍạṅ burute̠ dejo̠ḱ lạgit́,no̠a tege bujhại ńamo̠ḱ kana onkore̠ tinạḱ ke̠ṭe̠ć pạtiạu tah̃ẽkana je, o̠na muskil ho̠rte̠ hõ buru re̠aḱ cuṛạ re̠ko seṭe̠ro̠ḱa me̠nte̠, sạrige noa do̠ onkoaḱ sarhao̠ ńam re̠aḱ kangea.

No̠a Rumuńj ḍaharre̠ Binita saõte̠kin tahẽkana Meghlal Mahato ar Rajendra Sing Pal

Binita Soren do̠ Jhaṛkanḍ khãṛsao̠al  Soraikhela Jilạ re̠aḱ Kesobsora atore̠n kuṛi kanae,uni do̠ buru dejo̠ḱ  lạgit́ aema ṭhạ̃i kore̠ cecet́aḱe hatao̠ leda pạhilre̠ “Basic and Advance mountaineering Course A Grade”ńam kate̠ aćaḱ cecet́aḱ́ mucạt́ keda 2004 se̠rma Darjiling re menaḱ “HIMALAYAN MOUNTAINEEING INSTITUTE (HMI)” khon do̠sar santal kuṛi hisạbte̠ye pass keda seye rakaṕena. Anita soren hõ niạ arore̠n ge kuṛi one okoe pạhil santal kuṛi  hisạbte no̠a kors mońjtey purạu ke̠t́, oana chaḍa hõ 2005 se̠rmare “NEHRU INSTITUTE OF MOUNTAINEERING” hõ mońjteye purạu keda.

 Binita Soren lekan nonkan mit́ṭe̠n nacar casa hoṛre̠n kuṛi Avarest buru cuṛa rey dejo̠ḱ no̠a do̠ go̠ṭa santal somaj re̠aḱ gorob re̠aḱ kana. Darakan dinre̠ arhõ aema Binita Soren bon ńel ńamkoa okoe do̠ Avarẹt cuṛare̠ deć kate aboaḱ somajko marsal tabona.




Darakan 4 October khon HSC online class e̠ho̠bo̠ḱ kana

Daraekan October cando re̠aḱ 04 tạrik khon 2020-2021 siknạt se̠rma re̠n Higher Secondary Certificate (HSC) re̠ bhurti akan pạṭhuạkoaḱ kilạs e̠ho̠ṕ re̠aḱ ko go̠ṭa akada Anto Sikkha Board Somonnoy Sub-committee. Ko̠ro̠na khạtirte̠ college re̠ kilạs hatao̠ ne̠ be̠tar baṅ hoyoḱ kante̠ niạ be̠bo̠sta hatao̠ lạgit́ ko me̠n akada committee.

Gurubar sub-committee re̠n mukhiạ (chairman) ar Dhaka Siknạt Board re̠n mukhiạ (chairman) Professor Md. Ziaul Haque aḱ suhian so̠do̠r sakamre̠ niạ baḍae̠ oco akana.

So̠do̠r sakamre̠ arhõ me̠nakana, hijuḱkan 04 October se̠taḱ 10 baja Dhaka College re̠ mano̠tan pe̠ṛa hisạbte̠ Siknạt Montri Dr. Dipu Moni ar  Siknạt Upo Montri Mohibul Hassan Chowdhury Naofel se̠ṭe̠r tahẽkate̠ 2020-2021 se̠rma re̠n HSC kilạsre̠ bhurti akan pạṭhuạko aḱ Online kilạs re̠aṅkin uḍhạua.

Calao̠e̠n August re̠aḱ 9 tạrik kendro khon 11 kilạs re̠ bhurti kạmiko e̠ho̠ṕ akana. E̠ṭaḱ se̠rma 1 july khon bhurti ar kilạs e̠ho̠ṕle̠nre̠ hõ niạdhao̠ do̠ ko̠ro̠na mãhãmạri karo̠nte̠ no̠a bhurti do̠ bilo̠m akana.

Baḍae̠te̠t́ Online re̠ ardas tayo̠m 13 september khon 21 september hạbić college re̠ bhuriḱ re̠aḱ o̠kte̠ ko bandhao̠ le̠da Bangladesh Anto Sikkha Board Somonnoy Sub-committee. Niạ re̠aḱ mit́ hapta tayo̠m ho̠la kilạs e̠ho̠bo̠ḱ re̠aḱ katha ko baḍae̠ ocoye̠na.




Primary School Jhić re̠aḱ sapṛao̠ḱre̠ 9 go̠ṭe̠n ạn e̠m akana

Sarkari Primary Iskulko jhić dohṛae̠re̠ ol uduḱ ạn le̠kate̠ sapr̠ao̠ḱ lạgit́ mit́ olaḱ hukum do̠e̠ pasnao̠ akada Prathomik ar Gonosikkha Montronaloe. Niro̠po̠n ho̠ṛmo̠ ạn manao̠ kate̠ Siknạt gão̠tako jhić dohṛae̠ lạgit́ sapṛao̠ḱ kạmi ho̠ra hatao̠ kate̠ 9 go̠ṭe̠n ạn e̠m akat́  mit́ hokum do̠ e̠m hoe̠ akana.

Bud hiloḱ Montronaloe re̠n sẽṛa socib  Md. Akram-Al-Hossen sạhiaḱ mit́ o̠laḱ jạhir hoe̠ akana.

No̠a lahare̠ calao̠e̠n 3 September dohṛate̠ Iskul jhić ruạṛ lạgit́ niạm ạrikoe̠ be̠nao̠ le̠da Prathomik ar Gonosikkha Montronaloe, no̠a o̠laḱ manao̠ kate̠ Primary Iskul jhić lahare̠ okako sapṛao̠ḱ re̠aḱ jạruṛ ona hatao̠ lạgit́ hukum e̠m hoe̠le̠na. Apnar ṭhạ̃i re̠ge jạruṛo̠ḱ jinisko kiriń ar Iskul racako ar sanam be̠ohar jinisko sapha sạphie̠ re̠aḱ hõ men hoe̠le̠na.

O̠na o̠laḱte̠ me̠n ho̠e̠ akana Covid-19 Mãhãmạri te̠ṅgo daram lạgit́ go̠ṭa dhạrti re̠aḱ Iskulko le̠ka Baṅgladiso̠m re̠aḱ Primary Iskul kohõ bo̠ndge me̠naḱa. No̠a karo̠nte̠ kilạs re̠aḱ sanam kạmiko se̠le̠t́ kạṭić gidrạ koaḱ cecet́re̠ gạkhuṛo̠ḱ cetanre̠ mit́ṭen akoṭaḱ hoe̠ paṛao̠ akana.Bise̠s kaete̠ re̠ṅgeć o̠re̠ć gidrạko tinạḱ Iskul bahre̠ re̠ko tahena,Iskulte̠ ruạṛo̠ḱ re̠aḱ as do unạḱge ko̠mo̠ḱa.

O̠nate̠ Niro̠po̠n ho̠ṛno̠ ạn manao̠ kate̠ daṛe̠aḱ bhor usạra Iskulko jhić dohṛae̠ do̠ ạḍi jạruṛa , Ar onate̠ dohṛate̠ Iskulko jhić lahare̠ sapṛao̠ḱ kạmi ho̠rako purạou hõ ạḍi jạruṛanaḱ kana. No̠a motlob te̠ge 3 Sepṭe̠mber Covid-19 halo̠t re̠hõ Niro̠po̠n ho̠ṛmo̠ ạn manao̠ kate̠ Iskulko dohṛate̠ jhij lạgit́ mit́ṭe̠n hukum do̠ hoe akana ar o̠na le̠ka sanam kạmi ho̠ra hatao̠ kate̠ kạmi re̠aḱ  me̠n hoe le̠na.

Ponaḱ primary siknạt lahanti kạmiho̠ra (PEDP) re̠aḱ modre̠ paṛao̠ḱ kan Iskulko talare̠ lahanti kạmi ho̠ra (slip) be̠nao̠ ar kạmire̠ purạu re̠aḱ goḱṛo ạri le̠kate̠ apan ạpin Iskul re̠ge apnar kạmi ho̠ra be̠nao̠ ar kạmi purạu do̠ hoe hijuḱ kana. Nit do̠ Covid-19 halotre̠ o̠na goḱṛo ạn le̠kage apan ạpin Iskulko jhić re̠aḱ sapr̠ao̠ kạmiko do̠ hatao̠ hoyoḱa.No̠a khạtir Iskul re̠ slip Fundte̠  ạidari le̠kate̠ kạmiko hatao̠ daṛe̠aḱa.

Gão̠ta j̃ahã ce̠kae̠ hoyoḱ takoa:

  1. Paṛhao̠ḱ kandha são̠ sanam raca ko jao̠ge sapha ar be̠gor teju (jibanu mukto) dohoe̠ hoyo̠ḱa.
  2. Iskul re̠aḱ sanam le̠kan jinisko jao̠ o̠kte̠ge sapha sạphi do̠ho̠e̠ ar be̠go̠r teju (jibanu mukto) do̠ho̠e̠ hoyo̠ḱa.
  1. Ho̠ṛmo̠ re̠aḱ lo̠lo̠ so̠so̠ṅaḱ mesin (Inflared thermometer)  apnarte̠ kiriń hoyoḱa.
  2. Sạbun Bliciṅ paoḍar e̠manteaḱ kiriń.
  3. Ạbuk saphaḱ ar ṭoele̠ṭ jao̠ge sapha sạphi doho.
  4. Mog ,Jog ar Bạlṭin kiriń.
  5. Tho̠ṛa din lạgit́ ti ạruṕ jaega be̠nao̠ ar ti ạruṕ lạgit́ jạruṛ daḱ,daḱ bahre̠ḱ re̠aḱ be̠bo̠sta dohoe̠.
  6. Sapha sạpha lạgit́ jạruṛre̠ kạmiạ do̠ho̠ko.
  7. Covid-10 o̠kte̠re̠ Interne̠ṭ kiriń (judi no̠are̠ kharca lạgit́ bạnuḱ khan)

Source: Sonali sangbad