Iskul, kolej ko bond khạtirte Kạuḍi sõćjoṅ re Paṛhaoḱ Gidrạko

Disom reaḱ maraṅ muskil halot re jạruṛ khạtirte Dinajpur sen hoe lena. Dinajpur jilạ reaḱ Kaharol upojilạ Muṭni ato reye tahẽ kana sedae ren mit́ dhiri munḍhet́  haṛamba ńutum do Shamla Hembrom, umer do amdaj sae serma cetan. Ạḍi budan santal hoṛe tahẽ kante pon koṛa, bạhu biṭiko ar soṅgete goṛom gidrạko soṅge ạḍi maraṅ jopoṛao gharońj doe doho oṭo akada. Nãhãḱ jugre nonkan jopoṛao gharońj do baṅge ńeloḱ kana. Uni do calaoen July cando reaḱ 7 tạrik 2021 doye benḍao ena. Boṅga tala akan Shamla Hembrom aḱ bhanḍan re ạḍi aema gadel peṛako seṭer ko tahẽ kana. Ona okte re ńapam hoe lena Sabina Ṭudu soṅge, nui maejiu hõ mońj gharońj benao rakaṕ lạgit́ ar gidrạko oloḱ paṛhao cet́ ocoko lạgit́ ạḍi mon do menaḱ taya.

Sabina Ṭudu soṅge ạḍi jeleń gapalmarao re rakaṕ heć ena disom re Iskul kolejko bond khạtirte ale reṅgeć nacar koren gidrạko do ạḍi ãṭko hale ḍale akana. Cet́ le ceka lekhan gidrạko mońjko tahẽna, oloḱ paṛhaoko cet́ daṛeaḱa, mońj kạmiko ńam joṅa, darakan dinkore mońj gharońj ar mońjte dhạrti jiṅgiko khemao daṛeaḱa.

Korona rog dher khạtirte calaoen March cando 2020 serma khon nit hạbić te joto lekan sikhnạt ṭhạ̃iko do bond gea. Korona lekan mũhin rog do eken sohor bajar do baṅ bickom nãhãḱ okteredo ato ṭola korehõ heć bolo akana. Nonka te ńeloḱ kana ale koaḱ ay-upại ko hõ thoṛa akana. Onkate ńeloḱ kana gidrạko oloḱ paṛhao re jopoṛao baṅ doho katet́ gharońj reaḱ lahanti lạgit́ gidrạko kạmi reko dhurạu et́ koa. Noako chaḍa hõ gidrạko huḍiń umer regeko bapla et́ koa.         

Calaoen 29 tạrik lukhibar ạyuṕ ber 7:30 BBC reaḱ news seć te Gonosikha ren ạyurić Rasheda K. Chaodhuri doe menet́ kana; noa lockdown re disom re oloḱ paṛhao reaḱ do ạḍi ãṭe loksan keda. Sohor bajar ren gidrạko do enrehõ online zoom kilas, hand noteko, assessment seć lekate thoṛa sikhnạt ar oṛaḱ re mahasoe ko doho katet́ dher do sikhnạt ko hameṭ eda. Menkhan ato oṛaḱ ren gidrạko lạgit́ do ạḍi muskil. Ona khon hõ bạṛti muskil do Ạdibạsi gidrạko lạgit́. aema doko laha lena, Menkhan noa maraṅ rog korona khạtirte arhõ ạdibạsiko do dherko tayomoḱa menteye hudis eda.    

Dinajpur jilạ reaḱ Kaharol Upozilạ Muṭni atoren juạn koṛa Moni Hembrom do degree doe purạu akada. ar uni hotete baḍae akana je, khaṭo sạri golpo do santalko ạḍi ãṭe hudis ocoet́ bon kana. Ạḍi aema santal gidrạko do Bhan calao, rajmistri kạmi ar mit́ bar do ńu buloḱ teko jạbun akana.

Rajshahi jilạ reaḱ Godagaṛi upojilạ Dogachi atoren Seuli Kisku do Unihealth Nursing College Dhaka re diploma nursing dosar serma doe paṛhao eda. Lockdown khạtirte joto bond gea, ar onate uni do gogo sãote hoṛo rohoye calaḱ kana. Reṅgeć nacar hoṛ hisạb te noako din re kạmi begor jom do bạnuḱa. Uni soṅge galmarao hoe ena; zoom te class calaḱ kana, ado joṛao dom tahẽn kan gea se baṅ? Roṛ ruạṛ do nonka leka tahẽ kana; mobile re ạḍi mońj internet connection bae ńam te dinạm do kilas re joṛao bạń tahen kana.

Sorkaraḱ goṭawaḱ lekate Iskul kolej kore online te kilạs hatao reaḱ hukum menaḱ rehõ, ạḍi mońj tedo baṅ hoyoḱ kana mente gidrạko ren go babako menet́ kana. Reṅgeć gidrạko Iskul te kolge muskil ar hõ digital kilạs, online, hand note, assessment selet́ eman teaḱ ponthako etohoṕ akada. Santal hoṛ hopon kodo ạḍi thoṛa hoṛaḱ menaḱa haṭaḱ lekanaḱ mobile phone, ar hõ jạruṛ kana internet. phone ge bako kiriń daṛeaḱ kana arhõ internet. Ṭhik onka ge huḍiń kilạs ren gidrạko lạgit́ television re paṛhao ko lạgit́ kurumuṭu keda. Nit hõ aema santal ato oṛaḱ kore karenṭ do bạnuḱa, television ma ar hõ ạḍi sạṅgiń reaḱ katha kan. Aema santal ato oṛaḱ kore do mimit́ dokan re TV ko dohoet́ te maraṅko, sẽṛako se gidrạko ńeńel lạgit́ dokan ko senoḱa ar TV ko ńelet́ kana. Nonkanko lạgit́ do baṅ kana nãhãḱ okte re calaḱ kan oloḱ paṛhao hameṭ system do. Onate ńeloḱ kana darakan din ạḍi maraṅ begar do hoyoḱa. Horo ar kulại reaḱ golpo leka ạḍi bại bạite santalko bon lahaḱ calaḱ kan tahẽ kana. Menkhan korona do arhõ bạṛtiye tayom ket́ bona.        

Munḍumala Women Degree College ren gạkhuṛ Mahasoe Sunil Kumar Majhi (Soren) soṅge ạḍi jeleń santal gidrạko aḱ oloḱ paṛhao, lahanti selet́ emanteaḱ galmarao hoe ena. Nui gạkhuṛ mahasoe do sorkaraḱ goṭa lekage aćaḱ kolej re online kilạs, hand note ko benao ar paṛhaoḱ kan kuṛiko soṅge jopoṛao dohoe lekan bhage kạmikoe kạmi kana. Menkhan bhabna reaḱ katha do hoyoḱ kana; santal kuṛiko do mit́ ṭen hõ online kilạs re joṛao bạnuḱ koa. Noa do ạḍi bhabna uni lạgit́ ar abo santal jạtiko lạgit́.

Onate nonkan halot re santal gidrạko lạgit́ cet́ lekan mońj upại bon ńamte darakan din re bin muskil tebo teṅgo keṭeć daṛeaḱ? Ińaḱ khaṭo hudisteń men keya je, nitoḱ kan gea somoe ar okte do Santal ren manotanko dupuṛuṕ mit́ katet́ santal jạtiyạriko nonkan mũhin halot khon owar rakaṕ ko lạgit́, khạndri hudis ar goṭawakyte disom ren sorkar ṭhen ardas emoḱ jạruṛa ạḍi usạra. Tobe khan do santal gidrạko oloḱ paṛhao sećte babon tayomoḱa. Eken gidrạ koaḱ oloḱ paṛhao do baṅ, bickom santal jạtiạrikoaḱ joto lekan ạidạriko hatao lạgit́ bon kurumuṭua.   




Pe̠a (3) Bisoi Cetanre SSC ar HSC Biḍạu Hataoḱa

Science , Human, ar Commerce são eṭaḱ group ko bachao akat́ pea bisoi cetanre 2021 se̠rma reaḱ Scondary School Certificate (SSC) se onasomoman ar Higher Secondary School Certificate (HSC) se ona somoman reaḱ biḍau okte ar nombor thoṛakate niropon hoṛmo tahẽn reaḱ ạnko manao ganao kate hatao hoyoḱa menteko lại so̠do̠r akada. Inạ chaḍa hõ, niạ dhao do̠ bachao akan jạruṛaḱ ar ponaḱ (four) subject reaḱ biḍạu do̠ hataoḱa. To̠be subject tojbij kate se̠ nombo̠r mapping hotete jạruṛ bisoi ar ponaḱ (four) bisoi reaḱ nomborte result ko oḍoṅa. Sombar (26 July) Dhaka Secondary ar High School siknạt Board re̠n biḍạu ạyurić Professor S.M Amirul Islam me sohi akat́ mit́ dhạrwạḱ re̠ noa kho̠bo̠r do̠ baḍae ocoakana. Noa re̠ me̠n akana, calaoen serma reaḱ Scondary School Certificate (SSC) ar somoman ar Higher Scondary School Certificate (HSC) ar ona somoman biḍạu do̠ group bachao akat́ pea biso̠i cetanre okte ar biḍạu reaḱ nombor thoṛakate niropon hoṛmo tahẽn reaḱ ạnko manaokate biḍạu do̠ hatao hoyoḱa. Goṭa dhạrtire ko̠ro̠na mãhãmạri khạtirte noa do̠ goṭa hoeakana. Noa dhạrwạḱre arhõ menakana ,Jonior School Certificate (JSC) ar ona somoman ar Scondary School Certificate (SSC) ar ona somoman biḍạu reaḱ nombo̠r lekate ponaḱ (four) subject bisoi reaḱ nombo̠r subject mapping hotete 2021 serma reaḱ Scondary School Certificate (SSC) ar ona somoman ar Higher Scondary School Certificate (HSC) reaḱ man biḍạu reaḱ jo̠ (result) do̠ emo̠go̠ḱa. Ar noate cetan kelasre vorti lạgit́ jãhãn bạṛićaḱ probhab se ektiạr do̠ ban hoyoḱa. Noa okte Pạṭhuạkoaḱ do̠ Registration card re ponaḱ (four) subject bo̠no̠do̠l lạgit́ ạt́ bạnuḱa mente dhạrwạḱre men akana.

Source: Pothmatimes

 




Jatiyo Biswabidaloy (National University) Re̠ B.A Pạhil Serma Reaḱ Kelas Re̠ Vorti Ehoboḱ Kana 28 July

Jatiyo Biswabidaloy (National University) reaḱ 2020-21 siknạt sermare pạhil serma reaḱ B.A kelas re̠ vorti lạgit́ Online re̠ pạhilte ardas ehoboḱ kana 28 July khon. Teheń Biswabidaloy reaḱ mit́ dhạrwaḱ re̠  me̠n akana, noa vorti kạmihora do̠ 28 july ạyuṕbela 4 baja

Khon ehoṕkate 14 August ńindạ 12 baja hạbić calaḱa. Arhõ, Honors pạhil sermare vorti akan pạṭhuạkoaḱ Online kelas do̠ 15 September khon ehoboḱa. Vorti ko̠ me̠ne̠t kan pạṭhuạko̠ do̠ Jatiyo Biswabidaloy vorti babotre website khon ardas form hatao kate purun jạruṛa.  Pạhilte ardas fee College re̠aḱ niṭ akat́ Banking hotete 16 August bhitrire joma e̠m hoyoḱa. Noa babotre khulạte kho̠bo̠r ńamoḱa Biswabidaloy vorti babotre website (www.nu.ac.bd/admissions) khon. Calaoen 12 July 2020-21 siknạt sermare vorti committee sobhare noa goṭa katha do̠ hatao hoeakana. Noa sobhare sobha mukhiạ hisạbte kathae roṛkeda Jatiyo Biswabidaloy re̠n upacharjo Professor Dr. Md. Mushiur Rahman. Noa okte Ko̠ro̠na khạtir sessionjot ko̠m ạgui lạgit́e me̠nkeda. Uni do̠ noa okte pạṭhuạkoaḱ muhim cabae lạgit́ ạḍi usạra Academic calendar benao lạgit́e hukumat́koa.  Noa são jopoṛao me̠naḱko sanamko ko̠ro̠na mãhãmạri babotre jo̠to̠ sasthobidhi se̠ hoṛmo hạṭiń re̠aḱ ạn ko̠ manao kate noa vorti kạmihora Online hotete hõe puḱrạu lạgit́ me̠n akana.




Siknạt Gãota ko̠ Reaḱ Chuṭi Do̠Arhõ Dherena.

Disạm re̠aḱ High iskul ar College porjai  re̠ menaḱ siknạt gãota ko̠ ar Ibtedayi, Madrasa ko̠ re̠ calaḱkan chuṭi do̠ darakan 31 July hạbić ḍher hoy akana. Teheń moṅgolbar siknạt montronaloi lại so̠do̠r keda, goṭa dhạrti re̠ ko̠ro̠na poristhiti arhõ bạṛić seć mohnḍa akana. Lockdown hõ usrạu akana. Oloḱ paṛhaoḱ gidrạ ko̠, Mahasoe ko̠, kạmiạ ko̠ ar goǵo babawaḱ hoṛmo rạkhi-jogao lạgit ar jo̠to̠ seć kho̠n rukhiạḱ ńam lạgit́ hudis ganḍon kate ar covid 19 babot re̠ Jatio solha committee são galmarao kate no̠a chuṭi do̠ ḍher hoy akana. Mucat́ re̠ lại so̠do̠r akan leka chuṭi tahẽkana 30 June hạbić.

Source: Prothom alo 




SIKNẠT GÃOTAKO REAḰ CHUṬI DO ARHÕ ḌHERENA

Darakan 30 June siknạt gãotako̠ jhić re̠aḱ katha tahẽkan re̠ hõ calaḱkan mãhãmạri ko̠ro̠na ḍher idiḱ kante o̠kte nạpitre̠ siknạt gãota ko̠ baṅ jhijuḱ kana. Siknạt montronaloi mit́ maraṅ  subedare me̠nkeda, ko̠ro̠na rog do̠ bạibạite ḍher idiḱ kana. Ko̠ro̠na rog 5 persent latar baṅ hećlen khan siknạt gãotako̠ baṅ jhijuḱa. Me̠nkhan poristhiti ńel bujhạu kateć goṭa kathae baḍae ocoḱa. No̠a lạgit́ thoṛa din taṅgire̠ tahẽn hoyoḱa. No̠te sokolbar sastho odhidaptor do̠e bạḍae oco kedae, calaoen 24 ghonṭa re nạmuna tumạl hoy akana 28 hajar 247 hoṛkoaḱ. Bidạu hoy akana 27 hajar 653 goṭen. Nạmuna biḍau akat́ kho̠n ńamakan 21.99 persent.  Disom re̠ nit́ hạbićte moṭre nạmuna biḍau hoy akana 64 lakh 63 hajar 119 goṭen. Moṭ biḍau kateḱ ńamakana 13.60 persent. Siknạt montronaloi High Iskul ar College bibhag re̠n socib Md. Mahbur Hossain do̠e me̠nkeda, poristhiti bạṛićlen khan siknạt gãotako̠ jhić re̠aḱ jahan upại bạnuḱa. Ale do̠ okoe hõ mũskil re̠ ko̠ paṛaoḱ no̠a do̠ bale khojoḱ kana. Arhõ bo̠n ńel lekhan primary siknạt odhidaptor re̠n maraṅ ạyurić Alomgir Munsurul Alom me̠ menkeda, sarkar re̠ lại so̠do̠r akat́ tạrik re̠ siknạt gãota ko̠ jhić lạgit́te̠ jo̠to̠ le̠kan sapṛao me̠naḱa. Sarkaraḱ hukum ńamlen khange siknạt gãota ko̠ jhić daṛeaḱa. Me̠nkhan sanamaḱge poristhiti cetanre tehãḍoḱ kana.

Source: Pothmatimes




Ạdibạsi Pạṛhaoḱ Kan Kuṛi Gidrạ ko̠ Ḍuluṅ Gạḍi Ko Ńamkeda.

Naogan jilạ manda re̠ adibạsi paṛhaoḱ kan kuṛi ko̠ talare̠ ponaḱ kisti re̠aḱ ḍuluṅ gạḍi ko̠ emat́koa. Maraṅ montri hudạ kho̠n bises ṭoṭha ko̠ lahanti lạgit́ no̠a goṛo do̠ em hoyena. Hola (21 june) so̠mber tikin okte̠ upạjilạ porisod samaṅre̠ e̠m hạṭiń akhṛare̠ seṭer ko̠ tahẽ kana upạjilạ nirbahi officer (UNO) Abdul Halim, upạjilạ vice chairman Mahbuba Sddika Ruma, upạjilạ Engineer Morshedul Hasan. Un o̠kte gel (10) goṭen ạdibạsi paṛhaoḱ kan kuṛi ko̠ talare gel (10) goṭen ḍuluṅ gạḍi ko̠ e̠m hạṭińat́ koa. 

 

Source: Sonali Sangbad




Diso̠m Re̠aḱ Siknạt Gãota ko̠ Re̠aḱ Chuṭi Arhõ 30 June Hạbić Ḍherena

Diso̠m re̠aḱ high iskul ar  college (Secondary) porjai re̠ me̠naḱ sanam siknạt gãota ko̠ re̠aḱ calaḱkan chuṭi do̠ ar mit́ dhap baṛhao  hoy akana. No̠a chuṭi do̠ darakan 30 june hạbić baṛhao hoy akana.

Sunibar (12 june)  siknạt montronaloy re̠aḱ  kho̠bo̠r ar jonosoṅjog kormokorta M A khayer re̠ suhi jạhi akat́ mit́ dhaṛwaḱ re̠ baḍae oco akana. Diso̠m re̠aḱ aema ṭotha ko̠ re̠ ko̠ro̠na ãjaṛ arhõ ḍher chạplạu akan te̠ ar ado̠m ado̠m ṭotha ko̠ re̠ kajaḱ lockdown calaḱkan te̠, pạṭhuạ ko̠, mahasoe, kạmiạ ko̠ ar go babawaḱ hoṛmo jogao joton re̠aḱ katha ko̠ hudis kate Covid- 19  são joṛao me̠naḱ ko̠ parames committee ko̠ são gal marao kate diso̠m re̠aḱ high iskul ar college (secondary) porjai re̠ menaḱ jo̠to̠ siknạt gãota ko̠ ar abtedayi, Qaumi madrasa ko̠ re̠aḱ calaḱ kan chuṭi darakan 30 june 2021 hạbić baṛhao hoy akana.

Ko̠ro̠na re̠aḱ halsal ko̠ lahanti lạgit́ 13 june diso̠m re̠aḱ high iskul ar college (Secondary) porjai re̠aḱ siknạt gãota ko̠ jhić re̠aḱ kathae lại sodor leda siknạt montronaloy.  Ko̠ro̠na virus khạtir amdaj 15 cando kho̠n diso̠m re̠aḱ jo̠to̠ siknạt gãota ko̠ bond me̠naḱa.




BAṄ JHIJHUḰ KANA SIKNẠT GÃOTA (Sikkha Protisthan) KO̠

Calaḱkan lockdown re̠aḱ okte̠ do̠ 16 june tala ńindạ hạbić baṛhao kate̠ Robibar (6 june) palwana  (Progapon)lại  jạjir akadae montri porisod bibhab. O̠nate̠ siknạt gãota ko̠ 13 june baṅ jhijuḱ kana. Tis jhijuḱa baṅ me̠nogoḱ kana. Ko̠ro̠na khạtir mit́ se̠rma kho̠n hõ bạṛti hoyoḱgoḱ kana jo̠to̠ lekan siknạt gãota ko̠ bond me̠naḱa. Siknạt gãota ko̠ jhić lạgit́ mimit́ jaegako̠ re̠ nana parkan kạmi ho̠ra ko̠ manaoeda oloḱ paṛhaoḱ kan gidrạ ko̠.

Siknạt Montri Dr. Dipu Moni , calaoen 26 may  lại so̠do̠rle̠da, ko̠ro̠na ṭhoṛa ko̠m ńoḱle̠n khange̠ 13 june kho̠nge Inter mediate lebel re̠aḱ siknạt gãota ko̠ jhijuḱa.Ar Versity jhijuḱ do̠ pạṭhua gidṛa ko̠ ṭikạ e̠m cetan re̠ ṭehaḍoḱ kana .Siknạt Upomontri Mohibul Hasan do̠ sombat madhome me̠tat́ko̠a  ko̠ro̠na mũskil okte̠ manao bachao khạtir siknạt gãota ko̠ baṅ jhijuḱ kana. Tayom daram gapalmarao kate̠ o̠kte do̠ bạḍae ńamoḱa.

Siknạt Montronaloy re̠n  Primary ar Collage siknạt bibhab re̠n Socib Md. Mahbubur Hosain do̠e me̠nkeda, ‘Siknạt gãota ko̠ jhić lạgit́ ko̠ro̠na rog pasnaoḱ 5 percent latar do̠ hoyoḱ jạruṛa.  Menkhan Robibar sarkar calaḱkan lockdown darakan 16 june hạbić baṛhao hoy akana.  No̠a re̠ jo̠po̠ṛao akan ko̠ são duṛup kate̠ iskul-collage jhić re̠aḱ goṭae hoyoḱa.

Ko̠ro̠na khạtir calaoen se̠rma 17 march kho̠nge disom re̠aḱ jo̠to̠ siknạt gãotako̠ do̠ bond me̠naḱa. Aema din chuti hoyen khạtir  Primary kho̠n e̠hobkate̠ Collage lebel hạbić andaj pon (4) kạruṛ oloḱ paṛhaoḱ gidrạ ko̠ ạḍi mũskil re̠ ko̠ paṛao akana. Calaoen se̠rma ko̠ro̠na rog ạḍi ãṭ ḍherlente̠ ona se̠rma re̠aḱ  5 April kho̠nge lockdown do jahir akana. 13 april hạbić jãhãle̠ka lockdown  hoyle̠n re̠ hõ rog arhõ bạṛti pasnaoente̠ 14 april kho̠n do̠ sarkar ‘KAJAḰ LOCKDOWN’ do̠e e̠mke̠da. Taynomte̠ City Corporetion ṭoṭha ko̠ re̠ gạḍi ko̠ calaḱ re̠aḱe hukum ke̠da.   Men̠khan  sạṅgiń te̠ calaḱ kan bus, lonch ar train ko̠ do̠ Eid hạbićge̠ bo̠nd tahẽkana.

Inạ tayom 24 may kho̠n gạḍi ko̠ calaḱ re̠aḱe hukum ke̠da. Khange 31 may hạbić lockdown baṛhao hoyna ar tayomte̠ 6 june hạbić arhõ mit́ haṕta re̠aḱ lockdown baṛhao hoyna.  Thoṛa din kho̠n Ko̠ro̠na rog do̠ ạdi dãṭ chạplạu akante ar gujuḱ re̠aḱ soṅkha hõ ḍher akante̠ ar mit́ dhap manao bachao baṛhaoena.




Besorkari Kolejere bondok’ kana Onars-Mastars (Honors-Masters) parhaok’

Besorkari collage porjaire̠ menaḱ Honors-Mastars bond hoyoḱa me̠nte Siknạt Montri Dipu moni doe baḍae oco akana . Britimulok siknạt ḍher lạgit́ kạmi hora oṅso hisạbte̠ bebostha hataoa mente uni doe lại ke̠da.Budhbar tarasiń okte̠ ko̠ro̠na khạtir te̠ siknạt gãota ko̠ calaḱkan chuṭi ar siknạt babodre̠ aema bisoi niye virtual songbad sonmelonre̠ uni do̠ noa kathae menke̠da.siknạt montri menke̠da, siknạt montri menke̠da, Besarkari collage porjai re̠ goṭa akadale, porjai lekate̠ noa Honor-Masters bo̠nd kate̠ onḍe do̠ Degree dhapren oloḱ paṛhaoaḱ gidrạko̠ paṛhaoaḱa. Degree biḍạuko̠ ema. Aema lekan short kours, Diploma Cours ko̠ hoyoḱa onḍe. Oka do ạḍi ãṭ kạmi seć , nijaḱ kạmi ṭhại benaore̠ niḍakan hoyoḱ.

Hoṛ soṅkhako̠ gạkhuṛ jono so̠mpo̠d re̠  mit́ko lạgit́ sarkar noa porikolpona hataoda ańjomkate̠ siknạt montri menke̠da, jo̠to̠ collage re̠ honor – masters  temon jạruṛ bạnuḱa. Aema okte̠ oloḱ paṛhaoḱ cet́joń bekar hoyoḱkana. Ale do̠ ona bale khoj kana. Ale sanam hoṛ soṅkha gạkhuṛ jonoso̠mpo̠d mente̠ ṭhikạn le̠ khoj kana. Uni menkeda ,Be sarkari collage porjaire̠ honors- masters bond lạgit́ Jatio Bissobiddaloe são kạmile̠ eho̠b akada. Noa modhe re̠ cometee badhao hoy akana. Onko̠ge̠ noa bisoi ko̠ ńel oromda. Ar bissesoggo ko̠ tuluć hõ galmarao hoyoḱa. Aema lekan biḍạu-binbiḍạu kate̠ noa goṭae jạruṛa.

Menkhan nitoḱge̠ collage ko̠re̠ honors- masters baṅ bondhoḱ kana baḍae kate̠ siknạt montri menke̠da, noa kạmi do̠ aćka baṅ bond lagaḱa. Okoe nitoḱ honors- masters re̠ ko̠ bhorti kana. Onkoaḱ oloḱ paṛhaoḱ baṅ cabaḱ hạbić tạṅgi hoyoḱa. Jkho̠nge̠ abo bon monea- puropuri bond daṛeaḱa, un jokhećge̠ bon bond daṛeaḱa. Jo̠to̠ collage re̠ honors- masters baṅ bondhoḱa mente̠ Dipu moni lại ke̠da. Menke̠dae, sotoborsi 13 goṭen collage menaḱa, thoṛa moṅj collage hõ menaḱa,  okare̠ jo̠to̠ lekan bebostha menaḱa, onakore̠ honors- masters calao hoyoḱa.soṅbad sonmelonre̠ selede̠ tahẽkana prathomiḱ ar gono siknạt protimontri md.

Jakir hossain, siknạt upomontri Berister mohibul hasan choudri moufel, siknạt montronaloe re̠n maddhomik ar uccosikkha bibhab socib md. Mahbub hossain, karigori ar madrasha siknạt bibhab  socib md. Aminul Islam khan, prathomik ar gonosikkha montronaloe re̠n socib Golam md. Hasibul Alom,maddhomik ar uccosikkha doptor re̠n ạyurić oddhapoḱ Dr. Soiyod md. Golam faruq, prathomiḱ siknạt odhidotor re̠n maraṅ ạyurić Alomgir mohamod Monsurul Alom, Dhaka siknạt Board re̠n chairman oddhapoḱ Nehal Ahomed.

 

 




Diso̠m reaḱ Siknạt Gãota ko reaḱ Bo̠ndh ḍherena

Ko̠ro̠na  Ãjaṛ Ạḍi ãṭ bạṛtiyente̠ jo̠to̠ Siknạt gãota ko̠ reaḱ chuṭi se̠ bond arhõ baḍhao hoy akana.Darakan 12 June hạbić jo̠to̠ siknạt gãota ko̠ bond tahẽna  mente̠ siknạt montri Ḍaktor Dipu Moni doe baḍae oco akana. Teheń Budbar hiloḱ 26 may mit́ sãote̠ galmarao kate̠ noa goṭa akan kathae lại ke̠da siknạt montri.

Calaoen se̠rma 8 march 2020 Baṅgladisom re̠ Ko̠ro̠na rugi ńamen tayom ona se̠rmage̠ 17 march Disom re̠aḱ jo̠to̠ siknạt gãota ko̠ reak̠ bond Sarkar doe jạhir ke̠da. Dhap dhapte̠ Darakan 29 may hạbić chuṭi do̠ baḍhao hoy akana. Siknạt gãota ko̠ bond menaḱte̠ online Reḍio ar soṅsod TV re̠ sanam siknạt kạmi ko̠ calao idiḱ kana.

Robibar (23)may Montri Porisod bibhab ko̠ro̠na virus noa mãhãmạri cabae lạgit́ se̠  noa são lạrhai lạgit́ sanamaḱ kạmiko̠ re̠aḱ ạn-ạriko̠ 30 may hạbić baḍhao hoy akana.

Noa muskil okte̠ talate̠ hõ siknạt gãota ko̠ re̠aḱ arhõ mit́ dhap chuṭi baḍhao lạgit́ goṭa ke̠da Siknạt Montronaloe. Calaoen 5 April kho̠n Lockdown metaḱme̠ sanam lekanaḱ kạmi kore badha  hatao hoy akana. Ar ona do̠ 30 may hạbić bohal tahẽna. Menkhan 24 may kho̠n gạḍiko̠ do̠ calaḱ hijuḱ e̠hob akana.