Gaibandha re Sohrae Porob ko Manaoeda Santal Hoṛko

Gaibandha reaḱ Gobindogonj Rajabiraṭ santal atore pon din reaḱ Sohrae porob ehoṕ akana. Moṅgolbar (13 January) Rajabiraṭ mạńjhi porisod hotete bondobos akan Santali sari dhorom (Sarna dhorom) lekateko manaoeda. Noa Sohrae porob reaḱ mul jos katha do kana Aboaḱ pạrsi, sãohet́, leg-ạri-cạli, dhorom jiwet́ dohoe. Santal atore bar sae (200) khon hõ ḍher gharońjren hoṛ noa porob ko manao ạguet́ kana.

Sohrae porob do santal jạtkoaḱ maraṅ porob mente opromoḱ kana. Okte ar jug bodoḱkan khạtirte noa do mit́ leka adoḱ horre menaḱa. Menkhan onko hoṛ do jao serma noa sari dhorom piṛhi ke piṛhi jiạṛ ar jiwet́ dohoe lạgit́ jaogeko kurumuṭuet́ kana.

Noa Sohrae porob do mõṛẽ hạṭińteko manaoeda, Um, Daka, Khunṭạu, Jale ar Sakrat.

Sohrae porob do eken dhorom porob do baṅ kana-noa do Santal jạt koaḱ pạrsi, leg-ạri-cạli ar goṭa jion reaḱ mit́ṭen jiwet́ dạlil kana.

Tumạl: bd-pratidin




LOBAN POROB

Paromena daḱ jạput́ asin kạrtik

Seṭerena hilạu hisit́ cando ãghaṛ,

Setaḱ ạyuṕ judim oḍokoḱ bahre

Bujhạuam nit ạikạuḱ thoṛa reaṛ.

 

Bilạn bạihạṛ ńeloḱ eken sona roṅ

Hara hạri sanamko kạmire ạujhạṛ ,

Samṭaoako arjao akat́ sanam phosol

Setaḱ tora hanko tora jhaṛ jhaṛ.

 

Bele hoṛo ńelte ạikạuḱ ạḍi rạskạ

Cabaḱ aneć nit do sanam reṅgeć,

Hoṛmo reaḱ joto lekan laṅga hisạ

Nit ko ńama  jom ńu  aseć taseć.

 

Onatege pạhil phosol samṭao tora

Kulhi duṛuṕkate goṭayako din khon,

Nenḍayako sanamko kạmi hora

Nãwã hoṛote rạskạ POROB LOBAN.




PORAINI

Kulhi mucạt́ dene banar sare menaḱ juri pukhri

Mit́ do ḍaṅra kaḍa gasao mańjao ar jobeako  sukri,

Ona sorre  dosaraḱ do ekal heṛan sohan kedeć

Ona re do menaḱ aneć hạriạṛ poraini sakam  pereć.

 

Ona sorem calaḱ khanem ńama monre nirạ sahẽt́

Oka leka tehõ eṭaḱ redo bam sendra ńamet́ tahẽt́,

Noa sakam sedae redo aema kạmi reko lagao

Ona baṅkhan bapla bihạ hoyoḱ kan tahena lajao.

 

Netar leka unre do baṅ tahẽkan polithin ar Ṭisu

Sanam kạmi purạuḱ kan tahena onatge ạḍi kusi,

Hạṭiạ bajar buluṅ hako jel ar emanteaḱ saoda

Hoṛ deko jotowaḱge kiriń kate noa teko reda.

 

Bapla bihạ bhoj eman kore jom ńu ato peṛa

Santal koaḱ hudis redo noa tege manot ḍhera,

Sakam hạriạṛ nạṛ̃i jạnum baha do nirạ rạni

Sanam lekan bahako tala noage daḱ PORAINI.




Mit́ ṭen toyo ar sim reaḱ katha.

Ol toṅgeaḱ.

Khange adoe cahaṕ ocokedea, ado mocareye ić got́adea, adoe uḍạu got́ena. Uḍạue uḍạuena se, aḍi sạṅgińre mit́ṭen bunum danaṅreye tạpuḱ got́ena. Ado uni toyo do ićtet́ko melot́ baṛaketŕteye calaoena ona bunum ṭhen, ado beṛhae bunume oyoṅ ạcuret́a. Ado mit́ sećre ti boloḱ in maraṅ gan bunum bhugạḱe ńamket́a, adoe men ket́a, Dhora noa bhugạḱregeye bolo akana. Ado cur mar ona bhugạḱgeye soḱet’a ; ado ona hõ bae soḱ tioḱ daṛeaḱ kana. Ado khange jaṅgateye raboṛ gelaḱ kana; ghane do mocate hõe ger chaḍao gelaḱ kana. Ado oka lekate hõ bae daṛeaḱ kana, enre hõ bae bạgiaḱ kana. Ar uni sim do tãhã oka sen coe calaoen. Ado uni toyoe menket’a, Bhalare, sim, mocare ić oṭokatem dạṛ akat’a; am do ạurilaṅ jomme dhạbić do balaṅ bạgiam kana. Ado bae tioḱ daṛeae khane menket’a, Iạ simge, tin hạbićem bolo koḱa? Bhalalaṅ ńelmea; bhugạḱ iń duṛuṕ eseda; amtege nãhãḱem ghul ghulạu goć adoḱa. Ado sạri onka menkate ona bhugạk doe duruṕ eset́ket’a. Ado, kathae, tin hạbić coṅ onḍegeye duṛuṕen khan bhuku do goṭa dhaṛako jom khalkedea. Adoe duruṕ ạṛisen khan do reṅgeć kedea. Adoe beret́en khan doe menket́a, Amar muhẽr mas gelo; nãhakgeń duṛuṕ akana; nui sim do ạḍiye eṛekidińa. Unre baṛeń jomle khan doń beskea; nahakge moca reaḱ jel iń pạskaoket́a

Ado siṭhạl miṭhạl beret́ente bạihạṛ sen hako kaṭkom sendrae beret́ calaoena. Khange ado mit́ṭen buḍhi hakoe sasaṕ kane ńamkedea ; adoe metae kana, E buḍhi, iń hõ hako saṕ ocoạńme. Ado uni buḍhiye menket́a, Areć haron akanạń, ohoń saṕ oco lema. Am do kichum arećlaka ? Ado uni toyoe menket́a, Ho, iạ buḍhige, bam saṕ ocoạń khan Dolaṅ ger aḍomea. Ado uni buḍhiye menket́a, Baṅa, saṕ ocoamgeań, alom gereńa. Dela hijuḱme! Bana hortelaṅ saṕ hạṭińkoa. Khange uni toyoe Ãṛgoyena, adokin saṕet́koa. Ado uni buḍhiye menet́a, Ma am hõ leoḍaeme, umjhạukoalaṅ. Ado uni toyo hoe leoḍayet́a, khenṭe peṛe khenṭe peṛeye donet́a. Ado khange miṭ́ṭen puṭhiye ńam got́kedea, adoe jom got́kedea. Ado uni buḍhi do ghuṭuteye rakaṕena. Ado arhõ onka khenṭe peṛe khenṭe peṛeye leoḍa got́ket́a. Ado uniye jomlede puṭhi hakoge, kathae, dhaṛa sen khone parom got́ena. Ado arhõ inigeye ńam got́kedea. Ado uni toyoe men got́ket́a, Henda buḍhi, cet́ leka bam saṕet́ko? Ekṭi khaelam ekṭi paelam. Ado uni buḍhiye menket́a, Inige coṅ ghạṛi ghạṛim sabe kan. Ado uniye menket́a, Baṅa, buḍhi, eṭaḱkogeń ńamet́koa. Ado uni buḍhiye menkét́a, Baṅ, ini kangeae, dhaṛa tapaṕ getamte inigeye parom godoḱ kana. Bam pạtiạuḱ kan khan, ma nãhãḱ careć gutu cinhạ waeme ar jomeme; ńelam nãhãḱ, inigeye parom godoḱa. Ado sạri buḍhiaḱ katha lekage careće gutuadea, are jom hot’kedea. Ado arhõ onka khenṭe peṛeye leoḍayet́ tahẽkan jokhenge uni puṭhi hako doe parom got́ena. Adoe ńelkede [do, careć menaḱtae. Ado dhaṛaye tunumlen doe ạikạuket́, dhaṛa do bhugạḱgetae. Adoe menket́a, Henda buḍhi, okoe esedtińa? Ado uni buḍhiye metadea, Muci ṭhen calaḱme; uniye daṕ katama. Ado toyoe menket́a, Acha, enḍekhan uni ṭhengeń calaḱa.

— Santal Folk Tales reaḱ́ Vol-1 khon tumạlakana.  Ol toṅgeḱa




Santalkoren Rạni Ayo Ela Mitrowaḱ Sae Serma

Calaoen 10 june’2024 tạrik amdaj ạyuṕ bela 5 baja tesar dhao leka Te-Bhaga Laṛaonaren Ạḱyurić Ela Mitrowaḱ Ona ṭhạ̃i One okare uniaḱ dinisạ dhiriko beret́ akat́ Nachol upojilạ reaḱ kenduate. Ela Mitro do nachol ren casa(Krisok) ar Santal ko mit́ jomkao samṭao ket́kote mit́ laṛaonae benao rakaṕ leda. 1950 sal reaḱ 5 January tạrikre noa teṅgo daḱram se bidrho do ehoṕlena, pulis ar palṭonko noa teṅgo daḱram se bidroho ko thkomlet́ tahena.Ela mitrowaḱ noa dinisa dhiri ńeńel kạmi horare sãoteye tahẽkana Inḍia khon Dr. Boro Baski ear uniren sãotenko National Agenć for Green revulation(NAGR) ren staffko ar Gram bikash kendro(GBK) ren ạḱyurić ar onaren Chairman.

Bidrhi kobi Kaji najrul Islamaḱ katha, ‘Jago nari jago bonhi sikha’ ar Dr.Omorto senaḱ ‘Empowering woman is key to building a future we want’ kathatet́ do hoyoḱ kana kobi ar orthonitibid bana hoṛge ạkinaḱ hudiskinsodor akat́a, ar ona do kana goṭa akat́ ṭhạ̃ite seṭeroḱ lạgit́ do eken baba hoṛ moto do baṅ bickom maejiu koaḱ ektiạri ńam se emako ạḍi jạruṛa.

Ṭhãotet́ reaḱ simạ lekate Chapai nobabgonj jilạ do bangladisạm reaḱ utạr pạchim nakhare. Noa jilạ reaḱ utạrre bharot reaḱ pạchim boṅgo reaḱ malda jilạ menaḱa. Dạkhinre padma gaḍa ar bharot reaḱ mursidabad jilạ. Pạchimre padma nại gaḍa ar malda jilạ ar purub seć do Rajshahi jilạ ar Naogaon jila. Noa Chapai nobabgonj reaḱ nachol do mit́ṭen nagam te bhaga ren maraṅ  ạḱyurić Ela mitroaḱsae serma janam mãhã do teheń 18 October’2025 sunibar hiloḱ manao hoyena. Noa Disạ mãhã do te bhaga laṛaona Ela mitroaḱ sae mãhã manao komiṭi ko manao keda. Menkhan noa hõ sạri katha rajạri lekate nun maraṅ hoṛaḱ jahan manao do bạnuḱa. Ela mitroaḱ dinisạ dhiri huḍiń lekate joton jogaṛ memaḱ rehõ okako atore santal ạdibạsiko jeleka tebhaga laṛaonako benao rakaṕ leda, onkoaḱ noa diḱsạ hõ jahan jogao do bạnuḱa se darakan dinre noa diḱsạ doḱho hoyoḱa ona reaḱ jahan bhorsa hõ bạnuḱa.

Ạd ren Sãota laṛaona maejiu ạḱyurić Ela Mitro Chapai nababgonj reaḱ okako santal aroren ạdibạsiko sãote no ate bhaga laṛaonae benao rakaṕlet́ onako atore nãhãḱ do hoṛko do bạnuḱkoa. Nachol Upo̠ilạren santal koaḱ mon duk do, nunạḱ maraṅ laṛaona je nonḍe hoelen nit ona reaḱ jahan ṭewange bạnuḱa se baṅ ńel ńamoḱ kana.Onko sanamkoaḱ nitaḱ dạbi se khojogoḱ do eken Ela mitrowaḱ Diḱsạ Ṭuṭa doho se benao kate do baṅ hoyoḱa menkhan ona laṛaonare okoe koko tahẽkan onko sanamkoaḱ diḱsạ ar Ṭuṭa hõ sarkari lekate dạyik hatao reaḱ ko khoj akada.

Aema dhao hiri ar ńel hoe akante ạḍi baḍaejoṅ reaḱ ahkaoḱ janamakana. Noa Nagam reaḱ Laṛaona do Nagam lekage hoyoḱ jạruṛ tahẽkana. Menkhan nun maraṅ noa Laṛaona reaḱ jahan dinisạ sendra tege baṅ ńamoḱ kana, Onḍen ko hoṛ ar ńeńelko heć hoṛko sãote noa te bhaga laṛaona bisoete gapalmarao hoeyena.

Luthru Mạńjhiaḱ (Soren) umer nit amdaj 110 serma cetan ato Dogachi Godagari upojila, Jilạ Rajshahi.Uni sãote Ela mitro babotreń gapalmarao keda, Unie menkeda cet́iń mena bhại te bhaga laṛaona reaḱ ghạṭi do tahẽkana nachol reaḱ kendua ghasuṛa, Rạitaṛa,cunḍipur noako santal atore, Ale koren ńepel oporom peṛa ko hõko tahekana noako atore.

Nit do onte noteko dạṛ cabakeda, iń tinre Ela mitro bisạite kathań kuliyede kan tahekana unre uni doe kuli ruạṛ kedeńa henda bhại cedaḱ Ela mitro bisạite dom kuliyedeńa, Unre iń do uniń metadea niạ serma do uniaḱ(Ela Mitro) janam sae mãhã kantaea, unre uni do ińe metadińa Ela mitrowaḱ noa dinisạ jaoge lolo tahenma uniaḱ kạmi jionre aema cecet́aḱ menaḱa, tobe santal ko lạgit́ aema doe  lạṛhại akana abo do bhại kạṭić jạt kanabon onate lạṛhại katege bańcao tahen hoyoḱ tabona.

Luthru Mạńjhi (Soren) Barea bisoe doe ńum uduḱ akada,pạhilaḱ do Ela mitro do Santal maejiu bhusạ lekate dạṛ okte rohonpur rel isṭison rey saṕ ọcolena, ona tayom do nachol thanare idi kate uni do ạḍiko nãhacar kedea. Dosar do Tebhaga bisạire uniaḱ mit́ṭen keṭeć aṛaṅ.

Ela mitro do bapla laharege BA doe pas alat́ tahekana, 1940 serma do baṅgali kuṛi hisạbte japan reaḱ Olimpik khilạḍ lạgit́e bachao ocoyena. Sohor reaḱ siknạt ar ruṛiwaxdi(Rokhkonsil) jumidar gharońjren bạhu hoe kate hõ nook ca̠sa hoṛkoaḱ laṛaonare ạri apnar kate Ela mitro doe hoe lena santal koren Rạni Ayo.

Baṅgladisạmre hajot join reak botoranaḱ ona din ar okte kodo tis hõ bae hiṛińleda Ela mitro, Noa disạmre judi jahãtise ruạṛlen khan ar hõko hajotia noa hudis daram do tahẽkan taea. Amdaj 13 serma tayom Kolkata jeget́ biddagaṛ (University) re uni do praebheṭ MA biḍạu doe emkeda are paskeda.

1962 khon 1972 serma hạbić Bharot sarkaraḱ ho uni kom do bae haron akadea,onḍe uni do 10 sermare 4 dhao hajot kate kạd oṛaḱ reko bhorao ledea ar aema leka mead teko sạjại ledea, nunạḱ eṭkeṭõṛẽ tahen rehõ oka lekateho uni do baṅko akoṭ daṛe akadea nui keṭeć monan maejiu Ela mitro. 1962 khon 1972 hạbićte uni do Kolkata reaḱ manic tola ason khon 4 dhaote bidhan sobharen rạsiại bachao bahallena.

1971 serma baṅgla disạm phurgạl lạṛhại oktere uni do onare oṅsoṅ goḱṛo tahekan taea. Kami jionre uni do Kolkata ciṭi kolejren baṅgla sãohet́ren mahasoe tahekana uni do ona kạmi khon 1989 sermae jirạuena.Uni do rajạri sãosãote sãohet́ reaḱ ho ạdiye hewa dohoyena, Hirosima Maejiu puthi khạtirte uni do “Neheru” siropae ńam leda. Bilạt sason birud jeleń laṛaona jowanaḱ ạḱyurre uniaḱ enem iạte bharot sarkar “tamro patro” siropako emade tahekana. Pascim baṅgla junior Athletic haparaore pe dhaoe champion lena Ela mitro, uni do nonkan eneć khilạḍ re aema sećteaḱ unia

 

ḱ enem khạtirte hõ siropae ńam leda, 77 serma re 2002 serma 13 Octobor uni so noa dhuṛi dhạrti khone bidạyena.

Teheń 18 Octobor 2025 serma santal koren Rạni Ayoaḱ sae serma janam mãhã manao khạtirte sanicar hiloḱ chapai nobagonjre ạdibạsi ar baṅgali casbạsiạ hoṛ(krisok) ko mit́kate mit́ kạmihorako sapṛaoleda, noa kạmihora reaḱ etohoṕ re mit́ ḍahar daṛan tahekana.

Ona ḍahar daṛan mucạt́re jarwaakan sanamko samaṅre aćak daman kathae lại calkeda Rajshahi jeget́ biddạgaṛre sãohet́ ar sãota lahanti cecet́ thokren mahasoe Amirul Islam, Ạdibasi oloḱić ar khondroṅ joṅić Mithusilak Murmu, Uttar boṅgo Ạdibasi Phoramren sabhamukhiạ Hiṅgu Murmu, Jatio adibasi porisodren kendrio sabha mukhiạ bicitra Tirki,mukhiạ sekreṭari Bimol Rajoaṛ, Ela mitro sanskritik rạsia Tapos Mojumdar, Jila Puja manao porisod ren sabha mukhiạ Ḍablu Kumar  Ghos, NAGR ren caḱlaoić Stephen Soren, Prothom Aloren Rajshahi ren ạḱyurić Abul kalam ajad, Chapai nobabgonj ạḱyurić Anoar hossain Dilu, noa kạmi hora sapṛao ar cacalaore tahekana Prodip Hembrom.

Ela mitro sae serma manao sabhare Manotan ko menkeda, Ela mitro oka soson bemanot, ar beabruk birudre laṛaona ehoṕlet ona do nit hõ baṅ purạu akana.

Teheń Ạdibạsi ar baṅgali cacasko(Krisiok) najjo ạidạri khon ko pạsuṛ oco akana, nit hõ bạrin ṭoṭhare santalko khet re daḱ baṅ ńam kateko apnar teko gujuḱ kana. Roroṛ koko menkeda sanam lekan nahacar eḱṛe aḱ caba kate mit́ṭen ektiạrian sanamko sulukte tahe daṛeaḱ taṛam daṛeaḱ mit́ṭen ḍahar panja lạgit́ sanam ko cehao ocoyena.

Mucạt́re men sanań kana santalkoren Rạni Ayo Ela mitro lạṛhại join ar disạm ren sanam hoṛko nahacar khon bańcao ńam lạgit́ mit́ cahaonako ńama.

“Am okoe hiṛiń me menlet mit́din

Unie baḍaea am hiṛiń tinạḱ kạṭhin !!”

-Kaji nojrul Islam.




Daḱ Bapla

Baplare mit́ṭen niom menaḱa je daḱko baplaea. Daḱ bapla reaḱ mane do kana daḱko saphaeada. Ente daḱ redo aema lekan bạiriko tahẽ daṛeaḱa. Sedae reaḱ ghoṭnako disạia, one mit́ṭen kuṛi do pukhrite daḱ loe sen akan tahẽkan ar bạiri tạruṕ do uni kuṛi jome lạgit́ daḱ bhitrireye tãṛã akan tahẽkana. Uni kuṛiren barettet́ do aḱsarte uni bạiriye tuń goć kedea ar uni miserate bańcao kedea. São sãote ona pukhri daḱ hõe saphakeda. Metaḱme daḱren bạiri doe marao kedea. Noa ghoṭna disạ katege baplare daḱ doko sapha maṛaṅa, one ona daḱ do bapla kạmire beoharoḱ.

Daḱ bapla jokheć mit́ṭen maejiu do aḱsare saba ar daḱ reye ṭunḍu ńoga are habaga. Ona do uni bạiriye tuńe kana. Onkate ona daḱ doko saphaea ar bin-bạirian daḱko hoe ocoea. Ona daḱ do barea nawa ṭhilire bhorao kate mońj teko eseda ar barea kuṛi ona dokin dipila arko eneć ạguia oṛaḱte. Ona daḱ do ekal sonot daḱ kana, ente ona daḱ redo cele hõ bạnuḱkoa. Noa Daḱ Bapla do jãwãe ar bạhu, banar sećrege hoyoḱa.

Tumạl: Santal Leg-Ạri Reaḱ Bhed




DIBI MELA

Teheń Lukhibar (2 October) setak̕ khonge jạṛi daḱ ar hisit́ hoete serma sapha baṅ tahẽkan rehõ noa Bharotio upomohadesh reaḱ mit́ joto Disom rege ạḍi jomok selet́ DIBI mela do hoe purạuena. Noa Dibi pujạ do jahatinạḱ Hindu hoṛkoaḱ kan enrehõ abo santal hoṛko do noa pujạ okte dãsãe daṛan ar Dibi mela ńel do ạḍi rạskạ selet́ko daṛana.

Onate jao serma reaḱ noa Dibi pujạ do eken Hindu hoṛkoaḱ dhorom porob reaḱ mucạt́ din do eken onko lạgit́ do baṅ, menkhan sanamkoaḱ porob hoe akana. Noa melarebon ńel lekhan Hindu, Muslạ, Buddhist ar Isại dhorom sãote eṭaḱ jạtren ko hõ ko seledoḱ kana. Cox Bazar nagraha ren Saju Barua doe meneda, ‘Bijaya Dashami do̠ nit do̠ e̠ke̠n Hindu ko lạgit́ do̠ baṅ, Baṅgali koaḱ be-jaman( Osomprodayik) porob hoe akana.

Dibi Murti reaḱ ḍubuć do̠ 5:30 baja seć khon puja pạriạko se naeke ko hotete mantar ko paṛhao katet́ e̠ho̠ṕ akana. Dhol/Ḍhak reaḱ rãhã são sãote don kocoṛ  ạḍi rạskạ hoṛmo ar mon te, murti ko do mit́ mit́ oka do pukhrire ar oka gaṅga koreko ḍubućket́ koa.




CE̠T́ REAḰ SANTAL?

Santali ro̠ṛ bam baḍaea,

Santali o̠lo̠ḱ bam baḍaea;

Santali paṛhaoḱ bam baḍaea,

To̠be̠ amdo̠…,

Ce̠t́ reaḱ Santal?

 

Santali sereń bam baḍaea,

Santali e̠ne̠ć bam baḍaea;

So̠go̠e pajhẹṛ bam baḍaea,

To̠be̠ amdo̠…,

Ce̠t́ reaḱ Santal?

 

Tumdaḱ ṭamak ru bam baḍaea,

Tiriọ, Murli o̠ro̠ṅ bam baḍaea;

Banam bam baḍaea,

To̠be̠ amdo̠…,

Ce̠t́ reaḱ Santal?

 

Santal sạgại bam baḍaea,

Peṛa beohar bam baḍaea;

Ḍo̠bo̠ḱ johar bam baḍaea,

To̠be̠ amdo̠…,

Ce̠t́ reaḱ Santal?

 

Lạṭu kạṭić man-mano̠t,

Bam baḍaea;

Santal pạris bam baḍaea,

Santal itihas bam baḍaea;

To̠be̠ amdo̠…,

Ce̠t́ reaḱ Santal?

 

Lajaoḱ kanam,

pạńci pãṛhãṭ ladey lạgit́;

Lajaoḱ kanam,

Ạricạli beohar lạgit́,

Lajaoḱ kanam,

Ạn-ạri pạńjae lạgit́;

To̠be̠ amdo̠…

Ce̠t́ reaḱ Santal?




SASAṄ

Sasaṅ do ạḍi gunanaḱ kante din hiloḱ reaḱ kạmiremako beoharge, ona sãote leg-acar ar ạri cạli rehõ sasaṅ do boloakana. Noa do mosolako reaḱ mit́ṭen hĩs kana. Sasaṅ do Santal somajre ạḍitet́ jạruṛ jinis kangea. Gidrạko omonoḱre noa do neo dhorom lekate jạruṛoḱ kana. Bapla bihạre sasaṅ reaḱ jạruṛ menaḱa, gujuḱ guroḱ rehõ sasaṅ jạruṛoḱ kana ar ran murgạn rehõ sasaṅ do jạruṛabon kana. Gidrạko punilen khan ran sãote sasaṅ mesal reaḱ jạruṛ paṛaoḱ kana. Gidrạwaḱ lać goromlen khan dumur rasa sãote sasaṅ mesalkateko jom ocokoa. Reaṛ jinis kante lać do reaṛoḱa.

Khoḱ manda rehõ sasaṅ beohar lekhan do usạra beleḱte besoḱa. Jel-hako redo sasaṅem lagaoaḱ khan bako ãsãea, noare rogren tejo hõ bako soroḱa. Onatege hapṛam kodo nãwã bạhu jãwãe sunum sasaṅte ojoḱkin reaḱ ạri-cạliko sorwa oṭo akawat́bona, jemon ḍạn jugin bạṛić-jiu koaḱ mẽt́ alo lagaoḱ ar aloko jalbon. Noa do Santal somaj reaḱ sonot legcar kana, jemon aboren sasaṅ siń cando do aloe hạsuroḱ tabon.

Tumạl: Santal Leg-Ạri Reaḱ Bhed




Jaṅga Ạruṕ

Peṛako jaṅga ạruṕ ko do Santal somaj reaḱ mit́ṭen mońj ạricạli kana. Eṭaḱ somajkore do ạḍi komge jaṅga ạruṕ do ńel baṛaḱa. Tobe Jihudiko talare jaṅga ạruṕ do menaḱa.

Santal kodo akoaḱ mahajatrare Palesṭain, Israel, Mesopoṭemia eman disomko talateko heć parom akana. Eken heć parom moto do baṅ, bickom aema bochor kate onako disomreko tahẽkana. Hoedaṛeaḱa, onako disom khonge jaṅga ạruṕ reaḱ ạri doko cet́ akawana se Santal ko ṭhen khonge onako disomren hoṛ do jaṅga ạruṕ ạriko cet́ akada. Jãhãleka tege enhõ jaṅga ạruṕ ạri do sedae khonge santal somajre menaḱ ạgua. Sedae do gạḍiko baṅ tahẽkante taṛam tege hoṛ do mit́ jaega khon ar mit́ jaega teko senoḱkan tahẽkana. Ado ḍher ghạṛićem taṛam lekhan jaṅga kodo ạḍi laṅga ar obosoḱ leka aṭkaroḱa. Onka ạikạuḱ khan Santal kodo jaṅgako iskiroḱa, ado ạḍi pharnaoko bujhạua. Sedae Santalko talare iskir do maejiukoaḱ asokaete mit́ṭen mońj gun tahẽkantakoa. Joto maejiu rege iskir baḍae gun do tahẽkana. Bạhuko sendrako rehõko kulikoa-iskir-sekao doe baḍaea se baṅ. Nonkate iskir baḍae gun do joto maejiu rege tahẽkana.

Ado akoren peṛa sạṅgiń khonko hećlenre, duṛuṕ oco katege daḱ ar sunumte jaṅgako iskir kakokan tahẽkana, jemon pharnaoko aṭkar. Metaḱme jaṅga ạruṕko reaḱ motlob do kana apnar ren peṛa iskir pharnaoko. Noage ado somajre tahẽ hećena ar ạricạlire boloyena. Jaṅga ạruṕ reaḱ asol niom do kana-pạhilre daḱte jaṅga do ạruṕ maṛaṅtaeme, inạkate sunum selet́ coṭ khon, metaḱme gunṭhi latar khon murukte barpe dom iskir pheḍme, inạkate mucạt́re daḱte bohoeme. Banar jaṅgage onka ạrubem. Jaṅga ạbuk reaḱ noako joto kạmige eṅgot́ kateko kạmia, duṛuṕ kate do baṅ. Netar hõ aboren peṛako hećlen khan, bako taṛam ạguakat́ rehõ, gạḍi teko heć akan rehõ, jaṅgabon ạruṕet́koa, ente ạricạli kana. Bapla rehõ Ạbuk Jaṅga do bapla reaḱ kạmi reaḱ mit́ṭen hĩs kana. Bạriạt kodo bạhu oṛaḱ reko ạruṕet́koa se lumti baret hõ koṛa oṛaḱ reko ạruṕet́koa ar bạhu kuṛi do koṛa sećren jotokoe ạruṕet́koa, ente jotogeko peṛa kana. Tobe nahaḱ reaḱ jaṅga ạruṕ redo sedae reaḱ “iskir pahṭa” do cabaena. Ekenko bohoe kabon kana, jemon jaṅga ạruṕ reaḱ niom do purạuḱ. Metaḱme eken leg purạuaḱge.

Tumạl: Santal Leg-Ạri Reaḱ Bhed