Korona re cet́ le̠ka me̠naḱ koa Baṅgladiso̠m ren Santalko

Ko̠ro̠na Bhairas lekan maraṅ mũhin ro̠g (COVID-19) do̠ go̠ṭa dhạrti re lạgit́ ạḍi bhabna ar duk reaḱ kangea. Korona bhairas te go̠ṭa dhạrti ren manwakoe ạulạu akat́ bonae. Tinạḱ din tahẽna, cekate cabaḱa, tis no̠a ro̠g reaḱ ran ńamo̠ḱa, e̠manteaḱ kukli do̠ apnaraḱ mo̠nre he̠ḍe̠jo̠ḱ kana. Menkhan ko̠ro̠nate aema nãwãcecet́aḱdo̠ o̠mo̠n akana.No̠a mũhimro̠g do̠ pạhil ko ńamke̠da 2019 sal Wuhan, China disạm re, Inạ tayo̠m go̠ṭa dhạrti redo̠ pasnao̠ akana. Ko̠ro̠na ro̠g reaḱ pạhil cinhạ do̠ hoyoḱ kana; ho̠ṛmo̠re ruạ, khoḱ manda, sãhet́ re ko̠sṭo̠, ti jaṅga kore haso, thu/kharaḱ ho̠yo̠ḱa, leńje̠r ṭạnḍite, ho̠ṭo̠ḱ haso lekan cinhạkoaṭkar ńam lenkhange bujhạu me ko̠ro̠na do̠ hoe akana. No̠a mũhim ro̠g do̠ pasnao̠ ena go̠ṭa Pạchim Disạm Europe, Amerika, Dạkhin-Purub Asia se̠le̠t́ go̠ṭa dhạrtire ar no̠a mũhimro̠g Baṅgladiso̠mre hõ heć paṛao̠akana, ar nit hạbić o̠na re̠aḱ elaṅ do̠ calaḱ kan gea. No̠nkan mũhimro̠g re cet́ akadabon aema lekan nãwã kathako; lockdown, home quarantine, stay home, save life, Isolation,mask, hand sanitizer ar araḱko.

March cando 2020 reaḱ tala mala khon ge COVID-19 lekan maraṅ mũhimro̠g do̠ Baṅgladiso̠m rehõ hećbo̠lo̠akana. Ko̠ro̠na le̠kan maraṅ mũhim khon disạm ren ho̠ṛko bańcao̠ ko lạgit́ sarkar bahador ren maraṅ mukhiạko dupuṛuṕ kateko go̠ṭa keda je, 26th March 2020 khon ge go̠ṭa disạmre o̠laḱ pasnao̠te baḍae ocoko̠pe nito̠ḱ do̠ disạm re lockdown reaḱ jạruṛ menaḱa; jeleka Office, School, College, University, Hotel, Market, Court, Bus, Relgạḍi, Do̠kanko, Church, Mosque, Mundil, Pago̠da ar emanteaḱko.

Dinạm din kạmi kate jo̠jo̠m ho̠ṛkoaḱ kạmi hõ bond hoe ena, ente sarkaraḱ go̠ṭa aḱdo o̠ṛaḱ re tahen hoyoḱa. Baṅgladiso̠m redo̠ Santalko ạḍi tho̠ṛa ho̠ṛge Sarkari/Besorkari Nukri, Londbon kore do̠ menaḱ koa, Bạṛti santal ho̠ṛ hoponge cas-bas, nalha kạmi ar dinko kạmi dinko jo̠ma. Tinre no̠nkan kho̠bo̠rko heć bol̠o̠ena ạto o̠ṛaḱ́ korenhõ, maraṅ muskil reko paṛao̠ ena santal ho̠ṛko bạṛti kaete jo̠m ńu reaḱ ṭo̠ṇta do̠ hoyēna.

Nãhãḱjugre 99 percent ren mạlik do̠ dhạrti re e̠ke̠n 1 percent kisạ̃ṛ ho̠ŕ.Ar adha horte calaḱ kanako 99 percent ho̠ṛ.O̠na modre ar hõ menaḱa eṛeaḱ, phạsiạra ar mañmiko talare begarteć. Go̠ṭa dhạrti re 2/3 leka ho̠ṛ do̠ko re̠ṅgeć gea ar ạḍi tho̠ṛa se latar utạr ro̠jgar kate jãhã lekate apnaraḱ gharo̠ńjko calao̠e̠da. Dhạrti ren ho̠ṛko khon 9/10 bhitri re e̠ke̠n 1 ho̠ṛ ạḍi re̠ṅgeć, e̠kal te̠ge nacar.(Samakal; 11 may 2020, Orthonitibid Kaji Kolikujjaman Ahmed )

Dhạrti reaḱ report lekate, Babako khon Maejiuko bạṛti ko re̠ṅgejo̠ḱa, Maejiukoaḱ jo̠to̠ ṭhạ̃ikore so̠man ạidạri baṅ tahẽna, ko̠clo̠n ar hõ bạṛtiaḱa. (Prothom Alo; 5 September 2020, Najnin Akhtar)

“ 300 khon hõ bạṛti kićrić benao̠ karkhana bond akana ar lakh ce̠tan ho̠ṛaḱ kạmi bạnuḱa. noko modre bạṛtige dọ maejiuko. Be̠-sarkari kindergarten kore hõ aema maejiuko kạmie̠t́tahẽna.Kisạṛ ho̠ṛaḱ o̠ṛaḱ re, beauty parlar re, maejiu koaḱ apnar huḍiń lonbon ko hõ bond akana”.

“Aema maejiuko Ko̠ro̠na o̠kte re kạmi mucạt́ en takote ato o̠ṛaḱ ko ruạṛ akana, arhõ so̠ho̠r te ruạṛ kate̠ bạṛti ro̠jgar(income) do̠ bako daṛeaḱ kana”(Nanin Ahmed, Fello, Bangladesh Institute of Development Service-BIDS)

Calao̠en April cando BRAC reaḱ mit́ surver te ńel akana, mit́ le̠ka 90% maejiu ge eṭaḱ hoṛaḱ o̠ṛaḱ re̠ko kạmiạ ar onate ńeloḱ kana je, gharo̠ńj ko reaḱ jo̠to̠n kạmi hõ ḍhe̠r akan takoa. Maejiuko me̠ne̠t́ kana kạmi jalare jirạuḱ so̠mo̠ege bako ńame̠da.

“Kạmi ar aema le̠kan e̠ṭke̠ṭõ̠ṛe̠te̠, kạuḍi(orthonoytik) te̠ maejiuko mon se̠ć te̠ko bhenge/laṅgaḱ kana. O̠nkodo̠ bhabnate̠ko ar hudisteko laṅgaakana. Lock down re maejiuko o̠ṛaḱ re tahẽn te bạṛtiko ko̠clo̠n ocoakana” (Gender Bisesoggo Ferdos Sultana)

Maraṅ mũhim muskilaḱ ko̠ro̠na do̠ siknạte e̠mabon kan je, manwa koaḱ dhạrti jiṅgi do̠ tinạḱ ãṭbe̠suluk gea.Ko̠ro̠na re̠do̠ jo̠to̠ manwa gebon so̠man se mit́gea.Baṅ do̠ kisạ̃ṛ ar baṅ do̠ reṅgeć.Ko̠ro̠na do̠ jo̠to̠ ho̠ṛe aṭkar se disạ ocoke̠t́ bona.Kukli do̠ hoyoḱ kana; no̠a khon jo̠to̠ ho̠ṛ bon ce̠t́ daṛeada se baṅ?

Diso̠m re̠aḱ nonkan mũhim muskil re̠ diso̠m Sarkar “Ministry of Disaster & Rehabilitation Department” do̠ ạḍi kurumuṭu se̠le̠t́ jo̠maḱ go̠ṛo̠e e̠mat́ koa nacar/bhabna se̠ mũhim do̠sare̠ paṛao̠ akan ho̠ṛko talare̠. No̠a jo̠maḱ do̠ bạṛti baṅ tahẽle̠nte̠ jo̠to̠ ho̠ṛ do̠ bako anṭao̠ daṛe̠aḱ koa, sarkar go̠ṛo̠ae lạgit́ lạṭu kạṭić NGO’s, Saeotare̠ bhạlại kạmiạko, kisạṛ ho̠ṛko, lạṭu lo̠nbo̠nd ko hõko e̠m ke̠da aema go̠ṛo̠, ar no̠nkate̠ re̠ṅge̠ć nacar re̠ me̠naḱ ko ho̠ṛko ńamke̠da j̠omaḱko.

E̠ke̠n ruạ haso se̠ bo̠to̠r do̠ baṅ, bicko̠m ho̠ṛko gujuḱ re̠aḱ kho̠bo̠r hõ ńamo̠ḱ lagao̠ e̠na. Dinạm din ge Ko̠ro̠na ruạ te̠ko go̠ć e̠na 40/50 ho̠ṛkate̠t́ar bạṛti bo̠to̠r do̠ he̠ć paṛao̠ e̠na santal ho̠ṛko talare̠. No̠nkan mũhim muskil o̠kte̠ re̠ ińaḱ huḍiń hudiste̠ń kurumuṭu ke̠da je, ce̠t́ le̠ka me̠naḱ koa Baṅgladiso̠m ren santlako, bise̠s kae̠te̠ Utto̠rbo̠ṅgo̠ Rajshahi ar Rangpur Division se̠le̠t́ Sylheṭ jila. Ṭhạkurgaon re̠aḱ so̠do̠r Upojilạ re̠ye̠ kạmie̠t́ sarkari Officer Samiel Mardi so̠ṅge̠ jao̠ din ae̠ma gapalmarao̠ hoyoḱ re̠hõ, nitaḱ gapalmarao̠ do̠ tahẽ kana; ko̠ro̠na re̠aḱ maraṅ mũhim o̠kte̠re̠ ce̠t́ le̠ka me̠naḱ koa Thakurgaon re̠n santalko. Nui sarkari Officer Samiel Mardi do̠e baḍae̠ ocokedińa je, sarkar khon do̠ aema go̠ṛo̠ge ńam akana ar mũhim re̠ paṛao̠ akanko hõle̠ e̠mako kana. Uni do Ministry of Disaster & Rehabilitation Department re̠ye̠ kạmie̠t́a go̠ṛo̠ e̠mo̠ḱ lạgit́ ạḍi bạṛti do̠ jo̠po̠ṛao̠e̠ tahẽ kana se̠ me̠nae̠a are tahẽna. Mit́ ṭe̠n aćaḱ kạmi reaḱ gạkhuṛ katha do̠e so̠do̠r ke̠da; abo santal kodo̠ ạḍi usạrate̠ sarkari office kore babon calaḱa. Me̠nkhan deko pusi do̠ bin lajao̠ te̠ Office re heć kate̠ hõko kho̠jo̠ḱa. O̠nate̠ santalko hõ mũhim o̠kte̠ re̠do̠ calaḱ tabon pe̠ sarkari office kore̠ ar koe tud tabon pe̠ ạidạriko.

Ko̠ro̠na re̠aḱ maraṅ mũhim o̠kte̠re̠ se̠ lockdown re̠ barhe̠ te̠ calaḱ re̠aḱ ãṭ baṅ tahẽ kan te̠; mobile phone, imo, viver, whatsapps, messenger ar zoom meeting te̠ ae̠ma kho̠bo̠r ko do̠ hatao̠ hoe akana, ar daṛe̠aḱ bho̠r go̠ṛo̠ko e̠moḱ re̠aḱ iń kurumuṭu akada kạmie̠t́ kan gãota se̠ć khon.

Ińaḱ kạmi ṭhạ̃i so̠r re̠me̠naḱ koa Kolhe ho̠ṛko.Baṅglaso̠m re̠do̠ ạḍi tho̠ṛa ho̠ṛ kanako.Mit́ ho̠po̠n ńutum ol caṛhao̠ se̠ć te̠ baḍae̠ akana je; Baṅgladiso̠m re̠do̠ amdaj pe̠ (3) hajar Kolhe ho̠ṛme̠naḱ koa.Ạḍi rạskạń bujhạu e̠da je̠; no̠ko Kolhe ho̠ṛ bise̠s kaete̠ Babuḍaṅ, Santipaṛa, Bilbo̠lṭha, Catra, Philṭi paṛa, Cuṭṭigram, Sidnạ, Bo̠so̠tpur ar Chuṭipukur ato kore do̠ ạḍi be̠s go̠ṛo̠ko ńam akada.Noko Kolhe hoṛ do̠ 2 Upajilạre jeleka; Godagari re, Rajshahi jilạ ar So̠do̠r Upojila, Chapainawabgonj jilạ re̠ me̠naḱ koa. Diso̠m sarkar aḱgo̠ṛo̠ e̠moḱ re̠ tahẽkan ạn le̠kate̠ banar Upojilạ Office khonge goṛo emako reaḱ aṅgoc hatao̠ tahẽkana ar go̠ṛo̠ do̠ e̠m hoepurạu akana. Government re̠n officer (UNO) do̠e lại so̠do̠r ke̠da je, sarkar se̠ć khon nunaḱgo̠ṛo̠ e̠m bale daṛeaḱ re̠hõ ape se̠ć khon pe̠ e̠m daṛeaḱte̠ ạḍi ãṭ iń sarhao̠e̠t́ pe̠ kana. No̠nka ge judi jo̠to̠ ho̠ṛ mit́ mo̠nte̠ bon kạmi le̠khan Baṅgladiso̠m do̠ sạrige̠ so̠na reak diso̠m ge hoyoḱa, ar okoe hõ re̠ṅgeć te̠do̠ bako gujuḱa. Noko Kolhe ho̠ṛ do̠ sarkar khon mit́ bar gharo̠ńj re̠nko go̠ṛo̠ ko ńam le̠da, me̠nkhan purạpuri go̠ṛo̠ do̠ Tabitha Foundation se̠ć khon ko ńam akada.

O̠nkage Mahali jạtre̠n ko so̠ṅge hõ ạḍi mo̠ńj jo̠po̠ṛao̠ me̠naḱ te̠ algatege duk suk re̠aḱ kho̠bo̠r doń ńam go̠t́ ke̠da. Dinajpur re̠aḱ Birampur bajar aṛere̠ me̠naḱ koa ạḍi tho̠ṛa Mahaliko. Noko jạtre̠n khon mit́ bo̠eha Mr. Dilip Tudu do̠ mãt́ re̠aḱ be̠nao̠ jinisko kiriń samṭao̠ kate̠ pạikạṛi te̠ye̠ ạkhrińa. Uni ṭhe̠n kukli do̠ń do̠ho̠ le̠da ce̠t́ le̠ka me̠naḱ pe̠a no̠a ko dinkore̠; uniaḱ ro̠ṛ ruạṛ do̠ tahẽkana no̠nka le̠ka, ạḍi haron te̠ Mahalikoaḱ din do̠ calaḱ kana. E̠nte̠t́ baḍae geabon je, Mahaliko do̠ mãt́ te̠ḍạlić, kaṭha, khạclạḱ, haṭaḱ, mạlại, cạṅgri, khạlại e̠mante̠aḱgharo̠ńj re̠aḱ ae̠ma le̠kan jạruṛjinisko be̠nao̠a ar haṭ/bajar re̠ ạkhriń kate̠ le̠ jo̠ma. Me̠nkhan no̠a Ko̠ro̠na o̠kte̠ re̠ lo̠nbo̠nd do̠ ạḍi bạṛić o̠bo̠stha ar be̠nao̠ akan jinisko ạkhriń baṅ hoyoḱ kante̠ ạḍi muskil re̠ me̠naḱ le̠a. Niạko o̠kte̠ re̠ae upại(income) do̠ bạnuḱa ar kharca do̠ ạḍi ḍhe̠r akana.

Tanor Upajilạ latarre̠ me̠naḱa Santal ato Bo̠do̠lpur ar Badhair. No̠a ato re̠hõ cetan re̠ o̠l akan ạn ar dhara le̠kage go̠ṛo̠ le̠e̠m akada. Tanore Upozilạ ren Chairman manotan Md.Lutfor Haidar Roshid Moena doe menkeda nonkan kạmi re̠go̠ṛo̠ e̠mo̠ḱkan ńutumte̠aema sarhao ar ać se̠nkhon hõ santalko lạgit́ Musk doe e̠m mit́ ke̠da. Uni do aćaḱ ro̠po̠ṛ re̠ye̠ me̠n saḍe ke̠da, Ạdibạsi ko jãhãe judi jo̠maḱ bạnuḱ tae khan je̠mon ińaḱ mobile phone re̠ye̠ ro̠ṛ se̠ sms te aćaḱ kho̠jo̠go̠ḱ doe ol daṛeaḱa aćaḱ ṭhạ̃i se̠le̠t́. Ińre̠n ho̠ṛ do̠ko sapr̠ao̠ ge̠a o̠na ṭhạ̃i re̠ go̠ṛo̠ se̠ṭe̠r kaḱ lạgit́.

Mano̠tan Mithusilak Murmu okoe do Santalko modre mit́ Onolia, Columnist, Reasearcher kanae, uni so̠ṅge ạḍi jeleń galmarao̠ do̠ tahẽ kana. Baḍae geabon je, o̠no̠liạ koaḱ hudis do̠ ạḍi khạndri gea. O̠nka ge uniaḱ hudis ar kạmi kodo̠. Aćaḱ kạmi ṭhạ̃i khon e̠ke̠n go̠ṛo̠ e̠mo̠got́ do̠ baṅ, bickom aćaḱ gharońj khon hõ aema go̠ṛo̠ do̠e e̠m so̠do̠r akada nacar nindha̠n ho̠ṛko ṭhe̠n.Ạḍi aema boge hudis me̠naḱ taea ạdibạsi ho̠ṛko lạgit́.Onate uniaḱ lại sodoraḱ do kana, No̠a bo̠to̠r anaḱ Ko̠ro̠na bhairas khon jo̠to̠ko so̠nto̠r tahẽn tabon pe̠ ar aboren sisirjạoić bon hohoae ma.

Nachol re̠aḱ sarkari Upajilạ health Complex reye kạmi kan Nurse biṭi Ronjoli Hembrom so̠ṅge jao̠ ge jo̠po̠ṛao̠ iń do̠ho akada mobile phone te̠ ar office re̠ se̠ṭe̠r kate̠ galmarao̠ hõ. Cedaḱ je, abo ho̠ṛ hoponko ruạ haso re̠sorkari hospital re̠ me̠naḱ koa secet́, santalko muskil re̠ me̠naḱko khan hõ daya kate baḍae̠ ocoń me̠.Uni se̠ć khon mit́ bar ho̠ṛaḱ katha do̠ nonkae o̠l so̠do̠r akada;

  1. Santalko modre do̠ ḍher geko re̠ṅgeć ar nacar gea. Ko̠ro̠na re̠ bako kạmi daṛeaḱ kante̠ kạuḍi re̠aḱ ạḍi ṭonṭa re̠ me̠naḱ koa. Ae serojgar(Income) tho̠ṛagete̠ gharo̠ńj re̠ ạḍi harket ar saset se̠le̠t́ dhạrti jiṅgi ko khe̠mao̠ e̠da.
  2. Iskul college ko bond gete ae̠ma gidrạko do̠ o̠lo̠ḱ paṛhao̠ḱ khon mon do̠ e̠ṭaḱ se̠ć calao̠ akan takoa. Aema gidrạko do̠ ạuṛiaḱ so̠mo̠e ko khe̠mao̠ e̠da. O̠nline te̠ class calaḱ kana, me̠nkhan smart phone se̠ o̠nkan be̠bo̠stha bạnuḱ te̠ bako class daṛeaḱ kana.
  3. Ko̠ro̠na le̠kan maraṅ mũhimre̠ ae̠ma ko go̠ć akan re̠hõ santal ho̠ṛaḱ do̠ nit hạbić baṅ ańjo̠m akana.

Rajshahi jilạ Go̠dagạṛi Upajilạ re̠aḱ Cobbisno̠go̠r High Iskul & College ren juạn mahaso̠e Biplob Baski; One uni apnaraḱ ṭhạ̃i khon Rajshahi jilạ Go̠dagạṛi upajilạ re̠aḱ Kakon haṭ aḍe̠pase̠ re̠n santalko sarkar ar ać se̠ć khon daṛe̠aḱ bhore go̠ṛo̠ akat́ koa.E̠ke̠n no̠a Ko̠ro̠na re̠aḱ do̠ baṅ.Bickom jaega jumi, bicạr sạlis se̠le̠t́ santalkoaḱ jo̠to̠ le̠kan duk suk re̠ ạḍi sor khon go̠ṛo̠ do̠e̠ e̠moḱ kana.

Rajshahi JilạTanor Upojilạ re̠aḱ 3no Pachondor Union Porisod 7,8,9 ward re̠n maejiu Somiron Kisku do̠ ạḍi tukhạṛ kạmi se̠le̠t́ aćaḱ ward re̠n santal ho̠ṛko daṛe̠aḱ bhore̠ go̠ṛo̠ akat́ koa sarkar se̠ć khon.O̠kte̠ re̠ Council re̠n chairman se̠ Upojilạ re̠aḱ aema le̠kan go̠ṛo̠ko santal ho̠ṛ ho̠po̠n lạgit́e̠ ko̠e oḍok ạgu e̠da ar santalko tala re̠ye̠ e̠m hạṭiń ako kana no̠a Ko̠ro̠na le̠kan maraṅ mũhim re̠.

Gaibandha jila Gobindoganj Upojilare̠n Ạdibạsi ạyurić Dr. Philimon Baskey so̠ṅge hõ e̠ṭaḱko le̠ka aema galmarao̠ hoe e̠na. Bạṛti do̠ Bagda Farm re̠ me̠naḱ koaḱ do̠sa babo̠t. Ado̠ baḍae̠n je, aḍepase̠ re̠ me̠naḱsȧotakhon go̠ṛo̠ do̠ko ńam akada.Me̠nkhan o̠na do̠ tho̠ṛa gea, arhõ go̠ṛo̠ ńam le̠n khan ạḍi boge hoekoḱa me̠nte̠ye̠ baḍae̠ oco kedeńa.

Ko̠ro̠na do̠ go̠ṭa dhạrti re̠aḱ jo̠to̠ khon muskil uta̠r ruạ me̠n kate̠ bujhạuḱ kana. Ar bạṛtikaete̠ ume̠rte̠ laha akan haṛam buḍhi ar O̠nto̠r ( ) re̠aḱ muskil, HBP(bạṛti mayam cap), high level risk se̠ jạsti muskilaḱ re̠ me̠naḱ ko ho̠ṛaḱ ge hoyoḱ re̠aḱ ạt me̠naḱa. O̠ko̠eko do̠ hạnḍi pạurạ, cuṭi ko se̠ judạ judạ nisạko jo̠m ńuya. O̠nkoaḱ do̠ no̠a ruạ bạṛti hoe daṛekoḱa. To̠be Baṅgladiso̠m re̠ Ho̠ṛ ho̠po̠n koaḱ hoyoḱ re̠aḱ ạt do̠ me̠naḱ gea, e̠nte̠ Santal Ho̠ṛ do̠ bin bo̠to̠r te̠ dilgạṛiạ le̠ka bon cạl colone̠da, jaha man tãhã bon daṛan kana, jo̠m ńu ar Mask ar be̠go̠r mo̠ńj sapha sạphite̠ tahen ar eman te̠aḱ koge karon hoe daṛeaḱa. Hisạb le̠kate̠, ạḍi so̠nto̠r iạte̠ Dhaka se̠ lạṭu nangraha re̠n tho̠ṛa ho̠ṛ hopon ńamle̠t́ ko re̠hõ 99.9% ko bogeyna. Bạṛti ao̠dhan r̠eaḱ kạmi kạmie hoyoḱ tabona.O̠na lạgit́ kạuḍi ar so̠mo̠e hõ e̠m jạruṛa.

Dhaka Judge Court ren Advocate Provat Tudu doe meneda je,Nia Covid 19 oktere Bangladesh ren Santal horko monj do banuk’ koa. Aema Hor hopon ge akoak’ kamiko khonko jirao ocoakana ar bankhan thora kaudi te Kamire bahal menak’koa. Ar okoe ko do cas-bas re menak’ko onko ho adi monj do bạnuk’koa. Ar disom reak’ an aricali ho hoṛ hopon pahaṭa do ekalte baṅ mon̄ja. Sarige okte okte abo santal somajren hoṛkoaḱ oṛak’ bhiṭa- jomi jaega, khet baṛge ko eṭak’ Jạtren ar Sorkari ho jor-jobor kateko dokholet́ tabona. Noa covid-19 oktere aboren maejiu ar kuṛi gidrạko jaega jaegare do ko bạric’ (rape) ocowakana. Jemon Hobigonj reak’Cunarughaṭ Upozila, Rajshahi reak’ Godagari Upozila, Dinajpur reak’ Nobabganj Upozilare nonkan ghoṭona ko ghoṭao akana. Aema jaegare ạuṛiak’ te hoṛ hopon ko mamlawakat́ koa. Ar aema hor hopon do courṭ re bicạr ho bako n’ameda. Sạrige sorkar bahadur ṭhen dạbi ar nehorin’ dohoyeda- Okoe do hoṛ hopon koak’ jaega- jomi ko dokholet́, hoṛ hopon ko koclonet́ ko ar maejiu se kuṛi gidrạ ko bạṛic’et́ ko onko sanam bạṛic’ hoṛ jemon ko sap’ ko arko bicạr ko.

Dhaka University ren paṛhaoḱkanbạbu Susil Kisku so̠ṅge ạḍi jeleńgalmarao̠ hoe e̠na aema din tayom. Ạḍi aema galmarao̠ bhitrire̠ jạruṛaḱ do̠ tahẽ kana; Ko̠ro̠na re̠ cet́ leka me̠naḱ koa aboren ạḍibạsi santal ho̠ṛko. Dhaka re̠ o̠lo̠ḱ paṛhao̠ khạtir tahen te̠ aema ho̠ṛ so̠ṅge mo̠ńj jo̠po̠ṛao̠ do̠ hoe akan taya. O̠nate̠ mũhim muskil o̠kte̠re̠ Ko̠ro̠na re̠aḱ go̠ṛo̠ko e̠msohot akada Sushil bạbu se̠ć te̠. Bises kaete̠ ako atore̠n Santal ko̠ṛa/kuṛi ko o̠lo̠ḱ paṛhao̠ se̠ć laha idiḱ lạgit́ ạḍi ãṭ te̠ye̠ uskure̠t́ koa.

Ansel Tudu, Van calaoić, Bo̠ṛo̠bo̠n ato, Amnura, Chapainawabgonj; Pahil do Caritas khon calaḱkan school ren mahasoe hisab teye kạmi kan tahē kana. School bond en khan do cas-bas kạmi selet́ bazar re van doe calao eda. Ạḍi kạmi koṛa kan geae, ente uniaḱ nonkan kurumuṭu ńelte sạrige gharońj re mońj ae upại se rojgar do hoyoḱ kana. Ado noa Korona oktere uni son̄ge ropoṛ ńapamre uniaḱ roṛ ruạṛ do nonka tahekan, “Nia Korona okte aema lekan muskil rege menaḱ lea ale reṅgeć oreć hoṛko do. Korona khạtir dher hoṛ barhe bako daṛan kana ar ińaḱ van re hō bạṛti hoṛ baṅ deć daṛeako kana. Onate lahate khon do aema thoṛa rojgar do hoyoḱ kana.Ar onate gharońj calao ho ạḍi muskil do hoyoḱkana. Niạ Korona do ale thoṛa aerojgar hoṛ lạgit́ do ạḍi muskil ge kana.

Cas-Bas kạmire̠n gạkhuṛ kạmiạić Manotan Dhoronjoy Hembrom, Kaharol, Dinajpur; Caritas ren Field worker khon gakhuṛ cas-bas kạmiạić doe hoy akana. Uni do Ạlu, Kaira, Pepe, Jonḍra, Hoṛo selet́ emanteaḱ phosolko cas-bas se londbond kạmi kore jopṛao menaeya. Sạrige Disom Baba Shekh Mozibur Rahaman doe menlet́ katha leka ge, Sona reaḱ disom kan tabona. Onka ge nui gạkhuṛ cas-bas kạmiạić hō sona leka geye jo-bele ocoeda.

Goṭa disom leka ge Kaharol Upozila reaḱ Cuḍuk Mutni ato reho Korona reaḱ halot do heć seṭer akan gea. Hoṛko Korona baṅ ńam akat́ko reho jom-ńu sećte ạḍi ṭonṭa reko tahen kana. Dareaḱ bhor sorkar seć khon em hoe akana jom-ńu se jạruṛaḱ jinisko.  

Bo̠ho̠ḱ uṕ ge̠ge̠t́ ić/lạpit Fransis Hembrom, Amnura Jhilim Bajar, Chapainawabgonj; Lạpit kạmi lạgit́ ho̠ṛ ho̠po̠n kodo̠ ạḍi ãṭ ko lajao̠ḱa. Me̠nkhan Fransis Hembrom d̠o no̠a kạmi te̠ ạḍi aema lahanti do̠ hoe akan taea. Ko̠ro̠na o̠kte̠ re̠ aema din lock down tahẽkante̠, aema din duṛuṕ re̠ tahẽ kate̠ aema do̠e loksan akana. Me̠nkhan ạḍi mo̠ńj uṕ ge̠ge̠t́ićkan te̠ye̠ o̠ṛaḱ re̠hõ ko ho̠ho̠aete̠ tho̠ṛa rojgar tahẽ kantaea. Sarkar khon loksan babo̠t re̠ jahan g̠oṛo̠ do̠ bae ńam akada; me̠nkhan Rotary Community Corps se̠ć khon jo̠maḱ lạgit́ boge go̠ṛo̠ do̠e ńam akada me̠nte̠ye̠ so̠do̠r ke̠da.

Kicrić lonbondić Bạbulal Ṭudu, Kakonhat, Godagaṛi, Rajshahi do̠ pạhil te̠ Ạdibạsi ̣Unnoyon Songstha re̠n ạḍibạsi lahanti hisạb te̠ye̠ kạmie̠t́ tahẽna.So̠ṅgstha re̠aḱ project mucạt́ e̠n khan o̠t baṛge re̠ cas-base kạmie̠ e̠ho̠ṕ ke̠da.Cas-Bas kạmi re̠ ạḍi be̠s bae daṛe̠aḱ te̠ ar hoe dhurạu e̠na huḍiń lonbond kạmi re. O̠na do̠ hoyoḱkana Kicrić londbond kạmige. No̠a lonbond kạmi do̠ ạḍi be̠sge calaḱ kan tae tahe̠na. Me̠nkhan o̠ko̠e barḍaea je, Dhạrti re̠ nun maraṅ mũhim muskil do̠ he̠ć paṛao̠ḱa.No̠a Ko̠ro̠na te̠ lonbond re̠ ạḍi maraṅ loksan do̠ hoe akan taea.Bae baḍaea tinạḱ din te̠ no̠a loksankoe purun ruạṛ daṛeaḱa.

Sylhet Jila khon Dinesh Kisku; Ca bagwan re kạmi katet́ aema santal hoṛ koaḱ gharońj jahā lekage do calaḱ kan tahena. Menkhan noa Korona reaḱ muhun muskil oktere ạḍi aṭ do haron reko paṛao akana. Onate iń men daṛeaḱ je, eken Korona do baṅ bickom sedae khon ge ạḍi muskilaḱ ko talate Sylhet ca bagwan re menaḱ ko hoṛ hopon doko thamgaḍi akana ar jiyi hoṛmo ko jiwer doho akada.

Dinajpur re̠aḱ Ghoraghaṭ Upojilạ re̠n Vice-Chairman manotan Rusni Soren; Baṅgladiso̠m re̠ pạhil maejiuko mod khon do̠sar do̠m hõhaprao̠ kate̠ vice-chairmań hisạb te̠ me̠nae̠a. Mobile te ropoṛ katet́ baḍae kedań je, sarkari aḱ goṛoko reṅgeć orećko cet́ lekate baṛtiko ńam daṛekea onado ać aḱ dạyik seć khon ạḍi bes doe kạmi purạu akada. Ạḍi aema jạruṛ menaḱ rehō, tinaḱ doe daṛeakada ona do kạmi teye purạu akada. Darakan dinkore arhō hoṛko soṅge mońj jopoṛao tahē katet́ santalkoaḱ bhạlại kạmi lạgit́ aćaḱ jińgi khemao lạgit́ doe ekraṛ gea.

Bangladesh Santals MusicianAssociation re̠n President John Hembrom;Baṅgladiso̠m re ato o̠ṛaḱ koren santal ko do̠ Korona ajar reaḱ bo̠to̠ranaḱ khạndri tet́ do̠ nithõ bako ãć daṛe akada.Menkhan no̠a ajar iạte santal boeha miserako ạḍi duk ar bhabna re menaḱ koa.Ente sorkar khon ńamoḱ kan go̠ṛo̠ babot baḍae hõ mońjte bako baḍae daṛeaḱ kana ar cet́leka teko ńam daṛeaḱa o̠na babot hudisan ho̠ṛ ko hõ bako go̠ṛo̠wako kana. Ạricạli sãote saote jo̠po̠ṛao̠ akanhoṛko hō no̠a Korona ajar iạte ạḍi bhabna selet́ din ko khemao̠ da. Ente so̠rkaraḱ hukum se nawã ạn iạte jahan akhṛa ko hõ baṅ hoyoḱ kana. Onate okoe do̠ Sereń durạṅ sãote re jo̠po̠ṛao̠ menaḱ ko onkoaḱ ae ro̠jgar do̠ bạnuḱa.Onkage so̠ho̠r bajar kore o̠ko̠e ko kạmi ạsulo̠ḱ kan tahekan, onko hõ bako sen daṛeaḱ kana kạmi lạgit́, o̠nate atokoren dhon doribte nijo̠rakan ho̠ṛ do̠ ạḍi eṭkeṭõṛe re ko paṛao̠ akana. Korona ajar iạte kạmi ko bạnuḱ rehõ ho̠ṛ ho̠po̠naḱ jo̠m-ńu se ruạ-haso kodo baṅ ko̠mo̠ḱ kana.Onate ạḍi haron din ko khe̠mao̠eda.Ińaḱ hudisre reṅgeć ar ho̠ṛmo̠ jo̠to̠n babot santal ho̠ṛko so̠rkar ar NGO ko selet́ sãotaren akelan hoṛkoaḱ go̠ṛo̠ do̠ ạḍi jạruṛakoa.

Ińaḱ noa oloḱ reaḱ mucat́ re noa geń mena; De̠labon jahãe jahanaḱ gebon kạmi kan, baṅ do̠ nukri, lonbond, labor, van calao̠, uṕ ge̠t́/lạpit, o̠lo̠ḱ paṛhao̠ḱ re̠ me̠naḱ ko pạṭhuạko, school/college re̠n mahaso̠eko, o̠no̠liạ, sereń durạn re jopoṛao akanko, ạkilanko ararko  jo̠to̠ aḱ hiṛiń kate̠ ar no̠a mũhim khon siknạt hatao̠ kate̠ te̠ṅgo ruạṛo̠ḱ re̠aḱ bon kurumuṭuea darakan dhạrti jiṅgi mońjte khe̠mao̠ lạgit́.




Jhinạphulbạṛi re̠ uḍhạue̠na Iskul gidrạ ko lạgit́ niro̠po̠n ho̠ṛmo̠ tahẽ̠n ạbuk sapha o̠ṛaḱ

Jhinạphulbạṛi re̠ uḍhạue̠na Iskul gidrạ ko lạgit́ niro̠po̠n ho̠ṛmo̠ tahẽ̠n ạbuk sapha  se̠ (sastho sommoto latrine) o̠ṛaḱ. Teheń se̠taḱ 11 baja o̠kte̠ Tabitha Foundation ho̠te̠te̠ calao̠ḱ kan Jhinạphulbaṛi Ạdibạsi primary school rẹ gidrạko  lạgit́ niro̠po̠n ho̠ṛmo̠ tahẽ̠n ạbuk saphaḱ  se̠ (sastho sommoto latrine) o̠ṛaḱ uḍhạu do̠ hoe̠ puṛạu akana. Niạ o̠ṛaḱ do̠ World Vision aḱ go̠ṛo̠te̠ be̠nao̠e̠na. Jhinạphulbari Ạdibạsi Primary school do̠ Baṅgladiso̠m Northern Evangelical Lutheran Church (BNELC) Rajshahi circle re̠aḱ Jhinaphulbaṛi manḍe̠r re̠ me̠naḱa.

Niạ uḍhạu akhṛare̠ se̠le̠t́ko tahẽkana BNELC-re̠n mano̠tan General Superintendent Rev. Amin Hembrom, Rajshahi Circle Pasṭor Rev. Soban Kisku, chairman Mr. Robindronath Hembrom, Tabitha Foundation re̠n Program coordinator Mr. Shamson Soren, World Vision Godagari AP re̠n Sontosh Mitra, schoolre̠n mahaso̠e̠ Francis Mardy ar school managemennt committee re̠n ho̠ṛko.  Uḍhạu ạkhṛare̠ ạyurić maraṅ mukhiạ hisạbte̠ye̠ tahẽkana Jhinạphulbaṛi Ạdibạsi Primary School re̠ chairman mano̠tan Biplob Baskey.

Gidrạ ko napae̠ tahe̠n lạgit́ niạ go̠ṛo̠ ńame̠nte̠ Tabitha Foundation ar BNELC-re̠n mukhiạko do̠ World Vision ae̠ma sarhao̠ko e̠mae̠kana.    




O̠LO̠Ḱ O̠KTE̠

Santals times re̠ iń do̠ o̠lo̠ḱ o̠kte̠

Disạ kedạń jo̠m ńu re̠aḱ kathako bại bạite̠

Baṅgladisạm re̠ abo manwa jo̠to̠koge

 Ae̠ma le̠kanaḱ bon jo̠m ńua jao̠ din rạskạge

 O̠ṛaḱ re̠bon jo̠m ńuye̠da daḱ, daka, utu

Dokan re̠do̠ pan, biṛi arhõ ca lạḍu,

Gateko so̠ṅge jo̠m ńu hạnḍi pạura ar tạṛi,cuṭi,  

Oṛaḱ re̠do̠ hoyoḱ kana jao̠ge jhogṛa jhạṭi,

 Nitoḱ abo ae̠ma le̠ka jo̠m ńu e̠da bon no̠a hana

Jo̠m abon ńu abon ar rạskạ re̠bon tahẽna,

 jharna ḍạḍi daḱ le̠ka sapha tahe̠n ma mo̠n o̠nto̠r

Babon  kạphariạḱ santal gharo̠ńjre̠ tahenabon sontor,

 Alo gebon kạphạriḱa sona santal so̠majre̠

Tul rakap mabon sona somaj sanamko talare̠,

Dhạrtire̠n ho̠ṛko soṅge̠ taṛamabon hara hạri

Jo̠gao̠abon jotonabon aboaḱ santal jạtiạri




Ạkil Duạr

O̠lo̠ḱ paṛhao̠ baṅte̠

O̠lo̠ḱ p̠aṛhao̠ḱ babon baḍae̠

Khaṭao̠ḱ kanabon kadae kadae̠

Le̠kha jokha baṅ baḍae̠te̠

E̠ṛe̠ ocoḱ kanam hante̠ no̠te̠

Upại baṅte̠ bạḍgu pạṭuṕ

Raṭen birhõ marao̠e̠na

Aṛha kolosaṅ hõ cabae̠na

Ańjom pe̠ho hoṛ hopon

Alom tahen thoroṅ thopoṅ

O̠lo̠ḱ p̠ṛhao̠re̠ lagao̠me̠ mon

Ńam ruạṛam ae̠ma dhon

Dhorom korom suluk dulạṛ

Jhijo̠ḱ tama Ạkil Duạr.




Pirthimire Maraṅ Akal hijuḱ re̠aḱe̠ Ohmae̠da Jạtiạri Gão̠ta.

Prithimire̠ maraṅ bo̠to̠r̠an̠aḱ AKAL hijuḱ kana. Jo̠m Ńu re̠aḱ Ạḍi muskil re̠ye̠ paṛao̠ḱa go̠ṭ̠a dhạrti jakat .Kạruṛ kạruṛ Manwako re̠ṅge̠ćte̠ko gujuḱa. Haro̠n ko̠sṭo re̠aḱ samaṅre̠y paṛao̠ḱa  manwa são̠ta.KO̠RO̠NA Mãhãmạri e̠to̠ho̠ṕ kho̠n ghane̠ ghuṛige̠ no̠ako babo̠t husiạr do̠e̠ e̠mle̠na dhạrti jakat ‘Jạtiạri Gão̠ta’. Niạ dhao̠ do̠ saphate̠ Manwa são̠ta ao̠dhan  re̠aḱe̠ Lại ke̠da.

So̠ko̠l hilo̠ḱ Jạtiạri Gão̠ta Jo̠maḱ Hĩs (Khaddo Odhidoptor) WFO re̠n Mạńjhiaḱ Bhabna se̠le̠t́ gapal marao̠re̠ no̠a kathae̠ jạhir keda. Niạ Gão̠ta re̠aḱ Hudis, nit dhạrtire̠ usạra Go̠po̠ṛo̠ re̠aḱ ti baṅ tiạr le̠khan ko̠m se kom 3 kạruṛ ho̠ṛko do̠ be̠gor jo̠mte̠ko gujuḱa. Bise̠s kaete̠ Aphrika (Africa) ar Dhạrti tala malakore̠ (Moddho pracco) no̠a Akal  do̠ bạṛtige ńe̠lo̠go̠ḱa.No̠ae̠  kho̠bo̠r akadae-AFP

Bo̠to̠ranaḱ no̠a halo̠t (obo̠sta) te̠ṅgo daram re̠ Jạtiạri Gão̠ta do̠ nit kho̠nge dhạrti re̠n lạṭu lạṭu kisãṛ ko ṭhe̠n tiye̠ ataṅe̠da. World Food Program (WFP)  aḱ ńe̠laḱ (porjobekkhon) le̠kate̠ dhạrtire̠ 27 kạruṛ ho̠ṛko jo̠maḱ haronre̠ko paṛao̠ḱa, No̠nkan halo̠t hoe̠len khan niạ se̠rma re̠aḱ mucạt́ se̠ćge 13 kạruṛ 80 lakh ho̠ṛko jom ńu re̠aḱ okulạn se̠ haro̠n re̠ko paṛao̠ḱa. Niạ muskil o̠kte̠re̠ Jạtiạri Gão̠ta Jomaḱ Hĩsre̠n Maraṅić David Beasley kisạ̃ṛko ṭhe̠n no̠are̠ go̠ṛo̠ e̠m lạgit́ nẽ̠ho̠re̠ do̠ho akada.

Uni do̠e̠ me̠nke̠da, “Bar sãńj (be̠la) mit́ cuput́kate̠ jo̠maḱ be̠go̠rte̠ gujuḱ dạkhilre̠ teṅgo akan onko 3 kạruṛ ho̠ṛko bańcao̠ko lạgit́ se̠rma re̠ kom se kom 490 karuṛ Ḍolar kạuḍi go̠ṛo̠ jaruṛa”

Jạtiạri Gão̠ta Jo̠maḱ hĩs re̠n Maraṅ Mukhiạ arhõe baḍae oco akana, dhạrtire̠ kom se̠ kom 2 hajar Billionior (Mit́ sae kạruṛ ḍolarren mạlik) me̠naḱkoa. O̠nkoaḱ jo̠to̠ dhon/duribko ar go̠ṭa se̠rma re̠aḱ labko (Interest) mit́ le̠khan 8 lakh kạruṛ ḍolar kạuḍi khon hõ bạṛtige hoyoḱa,.

Beasley arhõe̠ me̠nke̠da, No̠a mãhãmạrire̠ ae̠ma ho̠ṛ do̠ kạruṛ kạruṛ kạuḍiko ro̠jgar  seko lab akada, jãhãe ge aema kạuḍiko rojgar daṛeaḱa onate̠ ce̠t́ hõ men re̠aḱ do̠ bạnuḱa, menkhan dhạrtire̠n manwakoaḱ no̠a halot do̠ abo aema ho̠ṛge̠ aboaḱ jiṅgire̠ babon ńe̠l akada.

WFP-re̠n Maraṅićaḱ no̠a dạbi  e̠ṛe̠ se̠ bhulaḱ do̠ baṅ kana,calao̠e̠n June cando Institute for policy-re̠aḱ reportre̠ o̠l akana,No̠a mãhãmạri e̠to̠hoṕ tayom Amerikare̠n kạruṛan (kotipoti) ho̠ṛkoaḱ dhon/durib kodo̠ saere̠ 19% bhag ḍhe̠r akan takoa (50 hajar kạruṛ ḍolar)

Amajon re̠n Mạlik Jeff bezos aḱ katha ge saṕle̠khan, reporte̠ me̠ne̠da 18 March Amerikare̠ Lockdown e̠ho̠ṕe̠n 11 hapta re̠ Bezosaḱ 3620 kạruṛ dhon durib bạṛtie̠n taea. FACEBOOK –re̠n e̠to̠ho̠ṕić Zuckerberg aḱ dhon duribko ḍhe̠r akan taea 3010 kạruṛ ḍolar,Tesla CEO Elon Musk aḱ́ 1410 kạruṛ dhon durib ḍhe̠r akan taea.

Beasley Me̠ne̠da, O̠ko̠e ṭhe̠n aeama me̠naḱa no̠age so̠mo̠e o̠kte̠ onkoaḱ soroḱ/sor se̠ć hijuḱ re̠ak, no̠ạ ghuṛige ape̠aḱ jạruṛ me̠naḱa, Asolaḱ kạmi uddg re̠aḱ noage so̠mo̠e oktere̠t́ kana.

̕̕WFP o̠laḱe̠ (protibedon)̣ me̠ne̠da Kongore̠ rẹṅgeć sãoko lạṛhại kana 1.5 kạruṛ ho̠ṛ, Nigeri̠re̠ 40-60 lakh ho̠ṛaḱ jomaḱ re̠aḱ jahan ṭhikan bạnuḱa ,Yemenre̠ 30 lakh ho̠ṛ nit hõ reṅgećte me̠naḱkoa,arhõ 20 lakh ho̠ṛko mit́ cuput́ jomaḱ ńam re̠aḱ hokko ada ạḍi usạrage.

Source: AFP




Dhạrti jakat sirạ Kho̠bo̠riạko mo̠dre̠ Baṅladiso̠mre̠n Ador

Jao̠ se̠rmage Dhạrti jakat Kho̠bo̠r gão̠ta ( Intenational News Media Asociation) (INMA) aḱ kurumuṭu re̠aḱ hĩs le̠kate̠ dhạrti re̠n sirạ 30 go̠ṭe̠n juạn kho̠bo̠riạ koaḱ mit́ tạlikako (list) so̠do̠re̠da. Niạ se̠rma lạgit́ “thirty under thirty Award”re̠aḱ tạlika se̠ Lisṭre̠ jaegar̠ ńam ke̠da Baṅdiso̠mre̠n Ador Rahman.

Ador Rahman do̠ “Dainik Prothom Alo”re̠n são̠ sasapṛao̠ić re̠aḱ dạyikre̠ me̠nae̠a, o̠na chaḍa hõ “Bangla tribune”re̠n kho̠bo̠riạ ar “Bonik barta” re̠n rạskạjoṅ o̠lo̠ḱiće̠ hisạbtey kạmi akada.

E̠ken 20 se̠rm̠a ume̠rre̠  são̠ sasapṛao̠ićaḱ dạyik re̠ye̠ dhurạu le̠na nui Ador Rahman, niạ re̠aḱ 2 se̠rm̠a tayo̠mge̠ 71 aḱ “Cannes cinema “ re̠aḱ po̠ro̠b re̠ kho̠bo̠riạ hisạbte̠ calao̠le̠na, Aso̠lte̠ Baṅladiso̠mre̠n pạhil maejiu kho̠bo̠riạ hisạbte̠ France re̠akDamanaḱ no̠a po̠ro̠bre̠ye̠ se̠le̠t́le̠na.

Cannes po̠ro̠bre̠ Ador Rahmanaḱ ńum uduḱ kạmi do̠ tahẽkan taea mit́ṭe̠n cecet́ić so̠ṅge̠ gũṭ kathako(Protibedon) be̠nao̠, uni do̠ be̠go̠r ṭikiṭte̠ 100 mail taṛam kate̠ no̠a po̠ro̠b ńel lạgit́e̠ he̠ćle̠na.

20 Diso̠mre̠n 30 ho̠ṛko modre̠ ce̠tanre̠ ṭhạ̃ie̠ ń̠am ke̠da Ador Rahman. Lahanti se̠ć mohnḍa akan diso̠mren mit́ṭe̠n maejiu hisạbte̠ Cannes po̠ro̠bre calaḱ ar Gũṭ katha be̠nao̠ (Protibedon) do̠ ać lạgit́ mit́ṭe̠n maraṅ hame̠ṭ me̠nteye̠ mo̠ne̠ye̠da, uni do̠ aćaḱ no̠a bhage hame̠ṭ joṅ re̠aḱ ḍahar saṕ do̠ho̠  ar Baṅladiso̠m re̠aḱ khobo̠r sakamre̠n sanam khon ce̠tanre̠ tahẽn ńe̠ńe̠l sanaye̠de̠a.

Uniaḱ mo̠ne̠ do̠ jele̠ka no̠a kạmi do̠ pe̠rao̠ḱ se̠ lahanti talate̠ calao̠ḱa, o̠nare̠ nonḍe̠ do̠ nãwã jionan ar hudisko re̠aḱ jạruṛ me̠naḱa, Uni apnar do̠ no̠a hudisaḱ re̠n karigo̠l hoyo̠ḱ re̠aḱ mon me̠naḱ taya. Ador doe̠ me̠ne̠da “iń do̠ jo̠to̠ sanam haparao̠, sanam e̠ṭke̠to̠ṛẽ, ar sanam lekan akoṭaḱ ińaḱ mit́te̠n ạt mente̠ń hatao̠a.

-Sorce: Banglar Jonopod




Kukmu Ko Adogoḱ Kana Oka Seć Coň

Kuḱmu Ko Adogoḱ Kana Oka Seć Coň

-Subodh M Baskey

 

Nahaḱ okte sanamaḱ ge bujuroḱ kana ạḍi usạrate

Ḍạňguạ kuṛiaḱ pag̣ra, jaňga reaḱ lipur

Hara goduḱ kuṛiaḱ koṛam, paseć mạnmi tet́ ho, Sanamaḱge

Hoe daṛeaḱa hotot́ nạṛige cet́ coń hoṛmo seć te

Latar te liwạt pheḍoḱ kana.

 

Gaḍa aṛe re kạsi baha bir ar hoṛo geleko,

Jạput́ din reaḱ serma daḱte ạtu hećakan

Gitil kote gitil reaḱ buru benawakana

Baňgem hudis keya, jãhãtis nonḍe sorot candore

Kạsi baha bhuṭạḱlena, hoṛo gele ko belena.

 

Bạrsa reaḱ hende rimil jhar daḱ em men begor

Pagla hoete bharot reaḱ cerapuńjire seṭerena

Rohoṛ keṭeć dhạrti ṭunḍạňre bańcao tãhen baň dãṛe kana

Abad begor kạiko ḍher idiḱkana.

 

Ale atoren hara godoḱ chaṭpaṭić gidrạ koṛa

Akil begor sãṛoḱte, juạn okte reaḱ hoṛmo reňgećte

Din ge bạrić ṭolatei monḍ-haḱ kana

Somaj reaḱ muṭhạn samaňre kạli dulwate

Ạḍi rạskạ tegei jiňgei khemaoyet́ taya

Tayom daram beňget́ bạgi kateć.

 

Santal somaj reaḱ apnartet́ banadhao

Mạńj-hi, Pargana, Desh Mạńj-hi ar

Lo Bir Bạisi kodo, din ke din rạpudoḱ kana

Goć hoṛ rapaḱ ko ghaṭre

Ńit́ ge paseć rapaḱ roňgoḱa sạri kuḱmu kodo

Onḍe ko ruạṛ hijuḱa Saitanren peṛako.

 

Ạḍi duḱ kosṭo te benaowakan kuḱmu reaḱ diuhạ̃

Hoe bharḍo chaḍa ge iṛĩjoḱkana dinamge

Marsal begor ńut́gei sandes ale kana

Baḱ junuwaḱ marsal cerceṭećaḱ

Moca rege mucạdoḱ kana jaijug lạgit́.

 

Ato khon nagraha tei monḍ-hawakan

Nahaḱ jugren juạn koṛa, maraň ạkil hãmẽṭ begor

Din dine bạrić idiḱ kana

Santal ạricạli bhenḍao lạgit́ baňma bole

Serma coṭ khon dãṛei ńamakada,

Eṛe phạsiara hudis bolo toraḱ kana

Sirjon khon teyarakan Santal Atore.

 

Sona jugren juạn kuṛiaḱ sapha mon do

Mạila hoe são tapam kateć

Nagraha renaḱ mạila tuluć pantewakana,

Gate ko mudre kạhu, haena (khĩḱṛi lekan) ar eken ayaň biń ko

Sebel peṛa metaḱme diku koṛa, naeke baba

Ar joto khon lạṭkuṭạ bulakan koṛa.

 

Aema utạr Santal juạn koṛa ko

Somajre ạulạhan ạgu begor, Jug reaḱ

Ulṭạu khon patal puri seć ko monḍ-hawakan

Je leka asoḱ ṭayok bako oṭaň len khan

Paseć lạṛhại re do bako jitạoḱa,

Juạn reaḱ jostet́ baňkhan acka ge paseć

Ạḍi usạrate bodoloḱ renaḱ cinhạ baň ńelogoḱ kana.

 

Jiňgi renaḱ oṛhẽ sereń ko se lạṛhại kore

Jitạu bakhra ganḍon; teheń

Eken banar bạiri leka ge kin hạjirakana,

Bul akan juạn koṛa koaḱ joha ko do cowagoḱ kana,

Bhạṭạmin ṭonṭate dhaṛako eken coeta cabaḱ kan takowa

Ṭhiḱ Romio sṭail lekage,

Belṭ begor jaha okte rege penṭe bhuṛujoḱa.

 

Gel mit́ sai sermaren nãwã juri pạri

Cirgal gidrạ sodor bakhra kin goṭawakat

Somaj reaḱ niạm bạgi kateć gharońj kin sajaoket́.

Menkha gidrạ benao ńindạ hiloḱ ḍoboḱ johar

Jokhen baḍae ńamen, Jamai doe nacar geya

Bilạmtei urgumoḱa ar maraň katha

Uni do AIDS ruạren ruạić kanai

 

Eratet́aḱ buru jharna ho rohoṛ geya,

Dulạṛ bhumbuḱ ḍạḍi daḱ ho baň siṭińoḱ kana

Buru lodam kore ho eṭaḱ disomren dãṛan ko ko

Ạcur baṛalena, paseć ńit́ ge lạndupoḱa

Buru lodam; ṭhik paseć oka hiloḱ coń

Noňka te birbão se bharḍo oṭaň calaolena

Erawaḱ begor baḍaite.

 

Noňka leka ge napai kuḱmu ko do adogoḱkan

Mạnmitet́ ho danaňoḱkana Saitan ko ṭhen,

Dhạrti ṭunḍaň sajao bad kateć

Serma rajosṭi boloḱ lạgit́ haparao  ehoṕakada

Manwa ruṕan phạsiara ko

Ar dhạrti purige noroḱ ko benaowakada.

 

Ar ale okoe serma calaḱ lạgit́ bale ãs chuṭạoḱkan

Jạruṛ khan goć giḍi kateć ho serma purite

Seṭer ocko sạbut akada dhorom bạnij ko;

Sạrige ale do dhạrti puri ạḍi nacar ar riṭhạ

Cele ge bako koyoḱ eda ale seć.

 




Go̠go̠ ge Maraṅ

So̠ro̠s utạr sirjo̠n modre

Go̠go̠ ge maraṅ iń bujre

Reaṛ rabaṅ ar ho̠e lo̠lo̠ din

Jo̠to̠neyae gidrạ ge dinạm din

Gharońj reaḱ sanamaḱ kạmi

E̠skar ge samṭao̠ geae khạṭi

Gharońj  ho̠ṛko bho̠rsaḱa unire

Khạṭige  maraṅ geae dhạrtire

Gidrạwaḱ paṛhao̠ lahantire

Go̠go̠ ge man ńamae pạhilre

Ruạ haso ar duk dinkore unige

Jivi raṛeć tey pereja khạṭi unige

Maraṅ hoṛem hoyoḱ gea unre

Hukum batao̠em pańjaya tinre

Akel ạn am GO̠GO̠ emaeme man

Am hõm ńama man uni soman




Ḍuluṅ Gạḍi

Ḍuluṅ gạḍi do̠ bar caka reaḱ ạḍi sadharon gạḍi kana. Dhạrti re menaḱ joto lekan dejoḱaḱ gạḍi ko khon ḍuluṅ gạḍirege manwa do bạṛti ko dejoḱ kana. Iń hõ gidrạ pạṛiạ khonge ḍuluṅ gạḍi ạḍiń kusi akat́a.

Pạhil do̠ o̠ko̠e ḍuluṅ gạḍi do̠e benaolet́a ona baḍae do̠ sạrige sanagea! To̠be aema din do̠ baṅ hoe akana ḍuluṅ gạḍi reaḱ janam do̠. 1817 sermare Baron var Drais ńutuman Garman diso̠mren ạkilan biggani pạhil bar caka reaḱ gạḍiye benaolet́a. Aćaḱ ńutum lekatege ona dejoḱ gạḍi reaḱ ńutum doe doholeta Draisain. Benao let́ gạḍi reaḱ banar caka do̠ mit́ṭan kaṭ ṭhengateye aṭkao̠ akat́ tahẽkana. Nebetar ḍuluṅ gạḍireaḱ lebetaḱ peḍel leka peḍel do̠ baṅ tahẽkana. Dejoḱić do̠ kaṭ reaḱ ṭ̣heṅga cetan reye dejo̠ḱ kan tahẽkana. O̠na tayo̠m bar seć banar jaṅga phe̠ḍ kate hasa lebet́ lebet́ kateko guṛgạu calaḱ kan tahẽkana. Laha sećaḱ caka cetan re do̠ sasaṕaḱ henḍel tahẽkana. Henḍel saṕkatege jo̠jo̠m ti seć, leṅga ti se eto̠m-kõye ạ̣cur daṛeaḱ kan tahẽkana.

No̠nkan ạḍi hahaṛa ḍuluṅ gạḍireaḱ dam do̠ sorosge tahẽkana. Reṅgeć oṛećkodo̠ baṅgeko beṅget́ daṛeaḱ kan tahẽkana. Hoṛkoaḱ mocare no̠a gạḍi reaḱ ńutum ko bahna leda Ḍạndi Ghoṛa. Thoṛa serma tayom Drise saheb do̠ arhõ thoṛae kurumuṭu ket́te Ḍạnḍi Ghoṛa do̠e benao jut ńoḱ kedea. 1840 serma re Macmilan ńutuman hoṛ do̠ benao̠ akat́ gạḍi ḍher geye jut keda. Uni do̠ tayo̠m caka sãote jo̠ṛao̠ jut keda mit́ṭen peḍel. Onatayom 1865 serma re France diso̠mren Lallement ńutuman mit́ hoṛ do nãwã lekate ar mit́ lekan ḍuluṅ gạḍiye benao̠ o̠ḍo̠ḱ keda. Lahateyaḱ khon no̠a do̠ ekal judạge. Laha reaḱ caka do̠ ḍherge lạṭu tahekana ar tayom reaḱ caka do̠ aema aema kạṭić ge! Lahareaḱ caka sãotege jo̠ṛao̠ tahekana peḍel do̠. Laha ar tayom reaḱ cakakin lạṭu kạṭić tahekante calao̠ do bogete muskil ạikạuḱ kan tahekana. Duṛuṕ jaega hõ laha reaḱ caka cetanre bạisạu let́a. Paseć onatege deć kate calao̠ oktere ekal laṛaoḱ kan tahekana. Ḍher o̠ktege dejo̠ḱkodo̠ ko ńurhạḱ kan ar ti jaṅga ko bạjaoḱ kan tahekana. Arhõ kurumuṭu hoena ḍuluṅ gạḍi mońj ar jut aroe lạgit́. 1885 sermare benao̠ena nebetar dejo̠ḱ kan ḍuluṅ gạḍi lekanaḱ gạḍi. Laha tayom banar cakage soman ko benao̠ let́a. 2020 serma reaḱ o̠ktekore ḍuluṅ gạḍi do̠ ḍher ḍher ge bo̠do̠l akana ar joto lekan kogebon behoharet́a. Lạṭu kạtić ar gidrạko lạgit́ hõ judạ judạ ḍuluṅ gȧḍi menaḱa.




RẠNU

RẠNU

Kạrigol Dontosho Mardi

Okoe kodo pạruạ ńũ

Okoe kodo Hạnḍi

Sãota menaḱ caole ata

menaḱ cakha sạnḍi.

Sohrae, baha, eroḱ

Aema ar hõ porob

Rạskạte pereć menaḱ

Bujhạu ạḍi gorob.

Joto nisạ benao lạgit́

Mit́ ṭaṅ menaḱ ran

Okoe sendra manḍer gajaṛ

Okoe bạnijko daran.

Bender hoṛo, guhum rạput́

Arhõ matkom reaḱ

Lạlu – bạcu moṛẽ mãhã

Jate ona seyaḱ.

Bir tala sagen menaḱ

Aema dare-nạṛi

Tumạl ako benao lạgit́ Rạnu bapari.