Kuiri Ar Nạ̃u Reaḱ

Sedae jugre, kathae, mit́ṭen atore mit́ṭen kuiri ar mit́ṭen nạ̃u unkin  do̠ oḍok duạr oṛaḱ  tahẽkantạkina. Uni kuiri do̠ khub kisạ̃ṛe tahẽkana, ar uni nạ̃u do̠ re̠ṅgećgeye tahẽkana. Khange ado̠ nạ̃u do̠ ać mo̠ne̠ mo̠ne̠teye me̠njoṅa, Durre, nui kuiri do̠ cekate baṅ nonka do̠e kisạ̃ṛ akan, ar ale do̠ cekatele re̠ṅge̠ć akana? Ale do̠ cele, noko leka do̠ bale kạmi kan co̠ṅ cet́ co̠ṅ, onate nonka do̠le re̠ṅge̠joḱ kana. Ado̠ onka leka uni nạ̃u do̠ mo̠ne̠reye hudis baṛajoṅa. Ado̠e me̠nket́a, Ne̠s do̠ bhala ale hõ̠ noko lekagele kạmi legaea; bhala hoyoḱa se̠ baṅa; bhala ona reaḱ tak iń biḍạua. Ado̠ mit́ din do̠ ako oṛaḱren sanam ho̠ṛ ạyuṕ jo̠khe̠će galmaraoat́koa; Ne̠s do̠ o̠ko̠e hõ̠ alope kuṛhiạḱtabona! Kurumuṭutebon kạmia. Nõ̠ḱõ̠e      kạmibo ḍhil idiyet́tebo re̠ṅge̠joḱ kana. Ado̠ń me̠tabon kana, ne̠s do̠ jidạ jidbo kạmia. Bhalabon ńe̠la, hoyoḱtabona se̠ baṅ. Khange ado̠ sanam ho̠ṛko me̠nket́a, Acha bogege. Ado̠ sạri khange uni nạ̃u do̠ e̠n hiloḱ khon do̠ cun thamakur jo̠m lasaṛhẽ̠te onko kuiri oṛaḱte do̠ dinạmgeye calaḱa; cun thamakur ać ṭhen tahẽnre hõ̠, e̠nre hõ̠e calaḱgea. Oka ma ako oṛaḱre se̠ṅge̠l  tahẽnre hõ̠, e̠nre hõ̠ hukạ ńũi lạgit́ se̠ṅge̠l ko̠e onko oṛaḱteye calaḱa, ar oka do̠ e̠ke̠n ajaregeye calaḱa. Me̠nkhan uni do̠ e̠ke̠n ajare se̠ cun thamakur jo̠m do̠ bae calaḱa, tãhã uni do̠ katha cecet́e calaḱa. Uni do̠ ać mo̠ne̠reye me̠na, Bhala teheń do̠ oka kạmi reaḱe batlaoakoa. Ado̠ okakoe batlaoako, onkage ać hõ̠ ao̠ oṛaḱre hećkate akorenkoe batlaoakoa. Ar ạyuṕ jo̠khe̠ć hõ̠ onkogeye ate̠n baṛakoa; bae gitić ho̠doḱa; onkoe ańjo̠m jagakoa, e̠nḍe̠ ane̠ć ać do̠e jagaḱa. Ar tinre kaḍa ḍaṅgrako aṛaḱkoa, unrege ać hõ̠e aṛaḱkoa, ar tin jo̠khe̠ć sioḱko joṛaoa, unrege ako hõ̠ko joṛaoa, ar oka berko aṛaga, inạ berge noko  hõ̠ sioḱko aṛaga. Ado̠ din hiloḱ onkage uni do̠ onkogeye ate̠n baṛakoa. Uni kuiri kisạ̃ṛ okakore sioḱe metako, ona ańjo̠mkate ać hõ̠ akorenkoe metakoa, ar oka hiloḱ okako itạko e̠r, ado̠ ako hõ̠ onako itạgeko e̠ra se̠ko apho̠ra; ar onko kuiri do̠ bako baḍae akadea, baṅma, nui nạ̃u do̠ aboaḱ batlao cet́te ać hõ̠e kạmi kana me̠nte. Me̠nkhan ḍher din tayo̠mko baḍaekedea, baṅma, aboaḱ batlaoaḱ kạmi ańjo̠mtege nui nạ̃u do̠e kạmi kana; ado̠ e̠nre hõ̠ cet́ hõ̠ bako metadea. Khange sạri ado̠ e̠n se̠rma do̠ uni nạ̃uaḱ cas hõ̠ khubge hoeyenta, jonḍra, bajra se̠ je̠ kichuye caslet́, jo̠to̠ge hoeyetaea. Ado̠ ạḍi rạskạkate rihṛạḱe bạndiket́a; Ado̠e me̠nket́a, Nõ̠ḱõ̠e  katha ar bud iń cet́ket́te abo hõ̠bo arjaoket́re; me̠nkhan iń do̠ katha ced do̠ o̠ho̠ń bạgilea. Ado̠e arjaoket́re hõ̠ onko oṛaḱte calaḱ do̠ bae bạgilet́a. Ado̠ Mag boṅga tioḱen khan, uni kuiri do̠e metat́koa, Ma ne̠tar do̠ ạkbo ro̠ho̠ea. Khange uni nạ̃u  hõ̠e ańjo̠mket́ khan do̠, ako oṛaḱte se̠nkateye metako kana, E̠ ya, ma abo hõ̠ ạk ro̠ho̠e lạgit́ si lạhudtabonpe. Khange sạri si lạhut́ket́teko ro̠ho̠eket́a. Ado̠ uni nạ̃u ma cas kạmi reaḱ mo̠ro̠m bae baḍae, arc as mae casket́; ado̠ onko kuiri kisạ̃ṛren cet́ lekako kạmi, ado̠ onko hõ̠ onkageko kạmia. Khange sạri tahẽn tahẽnte ado̠ ona ạk do̠ harayena, onkoaḱ hõ̠ ar nuiaḱ hõ̠. Khange ado̠ uni kuiriye me̠nket́a, Nui nạ̃u do̠ ya abo ańjo̠m ańjo̠mtegeye kạmi kan do̠; eṇgate bhala teheń do̠bo biḍauea. Khange ado̠ ạyuṕen khan, uni kuiri do̠e metat́koa, Eya guti kạmiạ, gapa do̠ ạk ãṛgo̠mkatabonpe. Khange ado̠ uni nạ̃u hõ̠e ańjo̠mket́ khan, aćren hõ̠e metako kana, E̠ ya, abo hõ̠ gapa do̠ ạk ãṛgo̠mkatabonpe; ado̠ Khange aṅgayen khan do̠, ãṛgo̠mko joṛao go̠t́ket́a; ado̠ ona hoe ạkge curmarko ãṛgo̠mket́a, sanamko ãṛgo̠m gitićket́a. Ar uni kuiri do̠ bae ãṛgo̠mlet́a. Khange ado̠ ạḍiko landawadea. Ado̠ inạ tayo̠m khange uni nạ̃uaḱ ạk do̠ mõṛã mõṛãyena se̠, ạḍi bạṛić candheṛ oḍokentaea; ado̠ ạḍi bạṛić hoeyentaea. Uni kuiriaḱ khon do̠ nuiaḱge so̠ro̠sentaea. Ado̠ inạkate mit́ din do̠ uni kuiriye galmarao kantakoa, baṅma, Gapa do̠ buṭbon e̠ra; ma ona buṭ bạndi bo̠go̠jte teheńre baṛe ata do̠ho̠kape; atale khan do̠, mit́ dhaote nãhãḱ janam go̠doḱa, ar bin atawaḱ do̠ baṅ batraoḱa. Gapa do̠ tinrepe ataea? Bilo̠moḱale nãhãḱ; ma teheńre baṛe ata do̠hokape. Ado̠ onka uni kuiri do̠ ạuṛiaḱgeye ro̠ṛket́a, ado̠e thirene.

Khange ado̠ uni nạ̃u hõ̠ onae ańjo̠mket́ khan, oṛaḱre se̠nkate ać hõ̠ buṭ bạndiye bo̠go̠ćket́a, are ata ocoket́koa. Khange ado̠ dosar hiloḱko e̠rket́a. Ado̠ uni kuiriaḱ do̠ mit́ sãote jo̠to̠ janam go̠t́entaea, ar uni nạ̃uaḱ do̠ jãhã kãhã mit́ bar janamena. Khange ado̠ uni nạ̃ue me̠net́a, Henda ho, amaḱ do̠ mit́ dhaote jo̠to̠ o̠mo̠n go̠t́entama, ińaḱ do̠ cekate baṅ o̠mo̠n cabalena? Ado̠ uni kuiriye me̠nket́a, E̠ ho, ale do̠ atakatele e̠r akat́a, onate janam go̠t́entalea. Ado̠ uni nạ̃ue me̠n go̠t́ket́a, Ale hõ̠le atalet́gea. Ado̠ kuiriye me̠ket́a, Pase̠ć ape do̠ atare bape batraolet́? Khub leka bape ata ro̠ṅgo̠ea? E̠ne̠ ńe̠lme, okako ro̠ṅgo̠lentape, inạge janamena, ar oka baṅ ro̠ṅgo̠len, ona do̠ baṅ janamlentapea. Ado̠ uni nạ̃ue me̠nket́a, Hẽ̠ ho, cele atarege ale do̠ bale ṭhiklet́a. Ado̠ oṛaḱre he̠ćkate ạḍi bạṛić kạhur mạhure ruhet́ baṛaket́koa. Ado̠ inạ mit́ baraḱgeye tahẽ ocoat́a. Ado̠ inạ buṭge, cet́ bȧ se̠, uniaḱ khon bạṛti hoeyentaea, ar e̠n jaṅkate hõ̠ nuiaḱge ḍherentaea. Khange ado̠ pe̠ pon sermatege uni kuiri khon do̠ nuige bạṛtiye kisạ̃ṛena, ar uni kuiri do̠e  hẽ̠ṭena. Onko lekate uni nạ̃u do̠e kisạ̃ṛlen tahẽkana. 

Source: Santal Folk Tales

 




Teheń do Baṅgla disom reaḱ jạtiạri Homor Bhabna(Shok) Mãhã

Teheń do Baṅgla disom reaḱ jạtiạri Homor Bhabna(Shok) Mãhã. Boṅgo bondhu Shekh Mujibur Rahmanaḱ 46 aḱ  gujuḱ bạchri. Teheń noa din disạite Jạtiạriren Baba Boṅgo bondhu Shekh Mujiburaḱ citạr re baha malate manote samaṅ keda Maraṅ Montri  Manotan Shekh  Hasina. Teheń Aṭhoar din setaḱ 6 baja okte Dhanmonḍi reaḱ 32 nombor oṛaḱ ṭhen menaḱ Boṅgo bondhu Dinisạ Jadu ghor samaṅre Boṅgobondhuaḱ citạr re baha malate noa man- Manot doe samaṅ akada. Sanam kobon baḍae gea 1975 serma reaḱ 15 August Disomren ̌thoṛa Bạṛíć hoṛko tite Boṅgo bondhu do gharońj renko sãote ạdi ackageye ko goć ocolena.




BUẠṄ BHẠṄKUR

Delaṅ juạn,

Oṛaḱ duạr-duạrbo dukạn,

Jo̠to̠ boeha kumạṅ,

Koe jugilekabo buạṅ.

Dhuti dạhṛi de̠bo e̠ne̠ć so̠go̠e,

Pińcạr maraḱ il lo̠bo̠e-lo̠bo̠e,

E̠ne̠ć koṛa hilạu likir-likir,

Tumdaḱ ṭamak suyuṛ phir-phir.

Re̠ṅge̠ć jala te̠le̠ nonḍoṅakan,

Rạskạ jala te̠le̠ bahe̠rakan,

Hilạu hipiṛle̠ khe̠ńce̠r e̠ne̠ć,

Mõ̠ńjle̠ ńe̠lo̠ḱ to̠be ane̠ć.

Saj tale̠ baj tale̠,

Jho̠mo̠k jho̠to̠r e̠ne̠ć ale̠,

Buạṅ bhạṅkur-bhạṅkur,

Jo̠to̠ ho̠ṛaḱ mo̠ne̠re rạskạ ạṅkur.




PẠRSI REAḰ PAHṬA

Dalahi Khon Talamud, Disomre ạḍi ńut

Jạt bitoṅ,ńutumre, hohore santal,

Siṛog,sipạd,santao abo bin-ạidạri

Lumusuru gạhi meae, doho meae bin-tal.

Berup,risạ tạsil,gạkhuṛ ar ạgil

Alom tahen ramṛa koca roḍroḍo,

Eken ge am, ti samṭao teljo duṛuṕ

Pạrsi rạkhi jogao re ircime boḍ boḍo.

Gabla bir re duṛuṕ akan tirio oroṅ

Gamcha dạhṛi heṛan juạn gupi koṛa,

Jug-jamana sạr sojhe akan parsaṛakan

Pạrsi rạkhi jogao re pahṭa olme thoṛa.

Rạskạ hulạs jiṅgi bitạu manwa jionre

Ạikhạ niạ disomre bin-dam ronoṛ-ead,

Bin raj-ạriạ rehõ sik sipạhi bon dohoe

Okte calaḱ okte hijuḱ pahṭa oloḱ bon buniạd.




Kuṛhni Kuṛi Reaṅ

Mit́ṭen koṛa kathaeko bạhuade tahẽkana. Ado̠ tahẽn tahẽnte ạkin haṛam buḍhi do̠ bhage sulukgekin tahẽkana, me̠nkhan uni bạhutte̠t́ do̠ ạḍi kuṛhnigeye tahẽkana. Kạmi ãṭ hiloḱ khangeye ruạḱa; Asaṛ san cando do̠ ạḍitet́geye kuhrạ kuhri baṛea, ar sanam hoṛ kạmiko se̠n caba baṛayena me̠nkhan, kusiạ̃ daka do̠ ge̠ćkateye jo̠ange, ar baṅ tahẽn khan do̠e dakawange. Ado̠ uni ho̠ńharte̠t́ haṛam do̠e me̠nket́a, O̠ko̠e tora bhala ojhakoń ạgukoa, tikoń tunum baṛa ocokoa, bạhu do̠ cet́ leka bae ruạḱ kan; rankobon ko̠ṭe̠ć baṛa ocoaea, ar judi bae besoḱ khan do̠, nạihạrte-gebon idi oṭokaea. Ado̠ sạri ojhakoe ńam ạguketkoa; ado̠e metat́koa, Ma se̠ bạhutale tiko tunum baṛaetaepe cet́ lekae ruạḱ kana. Ale do̠ bujge bale ńam daṛeaḱ kana, ar baṅkhan balańtekoko me̠n bo̠ṭe̠ćkea, Nõ̠ḱõ̠e ape do̠ oka hõ̠ bape utjogadea. Ado̠ sạri onko ojha do̠ tiko tunum kedea, ar thoṛa muluć machae landaket́a. Khange dosra ojha hõ̠e tunumkedea, ado̠ uni hõ̠e landa machaket́a. Ado̠ko duṛuṕ thir baṛayena. Ado̠ unre uni khạmid ho̠ṛe me̠nket́a, Cele baba, cet́ lekaben buj baṛaket́a? Ado̠ ma lạiben. Ado̠ ona re̠aḱ jãhãṭaḱ babon utjoga?

Ado̠ unkin ojhakin me̠nket́a, Ruạ do̠ uḍi gạhṛigetaea; ma kurumuṭute ran re̠he̠t́ ko ko̠ṭe̠ć ocoaeme. Ado̠ uni khamid ho̠ṛe me̠nket́a, Ran re̠he̠t́ko ma bań baḍae; de̠ ado̠ abengeń sapet́bena; cet́ leketeye bhạlạioḱ, onako ran ńam ạguiben , se̠ kiriń ran lagaoḱ khan , ona hõ̠ lạiben se̠ ; e̠nte cet́ lekate jutoḱa, ona do̠ sanam lại cabaeben, to̠be̠ nạ̃hĩ onakole jurạua. Ar noako katha do̠ uni ruạḱ kan bạhu kuṛi samaṅregeko galmarao kana, uni hõ̠e aḱńjo̠m kangea. Ado̠ unkin ojhakin me̠nket́a, Hẽ̠ do̠ hẽ̠ge, baba, ado̠ ạlińem saṕket́liń khan do̠liń lagaogea; me̠nkhan thoṛaliń babape kana, e̠nte husit́ ńõ̠ḱle e̠ne̠ć ran do̠ lagaoḱa, ar baṅkhan o̠ho̠ lagaolena. Ado̠ uniye me̠nket́a, Acha, jathete jutoḱa, onka baṛe kạmiben, aloben tar antara. Ado̠ unkin ojhakin me̠nket́a, Ma e̠nḍekhan roṛ do̠ inạḱgea; ado̠ ranliń ńam ạgulege, ado̠ onako ńam johṛaokatebon husidea ar ran hõ̠bon lagao utạr go̠da.

Ado̠ uniye metat́kina, Ma e̠nḍe̠khan niạ teheń gapate baṛe̠ ńam ạgu go̠dben. Ne̠tar do̠ ạḍi ṭana ṭạni ạikạuḱ kana: ruạḱ ho̠ṛ eskarre bạgiae hõ̠ baṅ jut, arm it́ ho̠ṛe ho̠rho̠ete ma jutkoḱge, me̠nkhan ho̠ṛtege baṅle kulạuḱ kan. Ma ran do̠ hare phare baṛe̠ ạgu go̠dben. Ado̠kin me̠nket́a, Acha e̠nḍe̠khan teheńgeliń ńam ạgu go̠da, gapa do̠ ranbon lagaoa. Ado̠ sạri unkin do̠ enka me̠n baṛakatekin beret́ena; ado̠ kulhi se̠nre teṅgokate uni khạmid ho̠ṛkin lạiadea, nui do̠ kuṛhni ruạ kantaea me̠nte. Ado̠ uniye me̠nket́a, To̠be̠ cet́ lekateben bạgi ocoyea? Ado̠ unkinkin me̠nket́a, Hape, alom ro̠ṛ baṛaea, ona reaḱ ran do̠ ạlińliń baḍaea, am do̠ thir hataṛoḱme.

Ado̠ sạri unkin do̠ birte se̠nkate tirṛạ da khub hapṛaḱ hapṛaḱa, kohnḍa un tititaḱ, barea dakin la ạguket́a. Ado̠ ạyuṕ khange uni ruạḱ kan ho̠ṛ oṛaḱte se̠katekin me̠nket́a, Ran do̠liń ńam ạguket́a, tehe̠ń do̠ baliń lagaoet́a, me̠nkhan gapa do̠ ạḍi setaḱ piạṅ payaṅreliń lagaoa, ạikha hana kulhi mucạt́re do̠bạṭiạ ṭhen ape sanam ho̠ṛ ar uni dukhạlite o̠nḍe̠liń bulạu baṛalepege; ado̠ o̠nḍe̠ge nãhãḱ ran do̠liń lagaoa. Ado̠ gapa setaḱ o̠ko̠e hõ̠ alope jãhãkoteḱa me̠nte tehe̠ńreliń lại saḍeape kana.. Ado̠ko me̠nket́a, Acha, besge e̠nḍe̠khan. Ado̠kin me̠nket́a, Ma e̠nḍe̠khan ro̠ṛ do̠ niạge, aliń hõ̠ gapa do̠ ạḍreliń he̠ć go̠doḱa. Ado̠ kedoḱ daḱ mạnḍiko emat́kina, ado̠ jo̠m baṛakatekin calaoena. Ado̠ dosar hiloḱ do̠ sim raḱrekin he̠ć go̠t́ena, ar ona tirṛạ da do̠ kulhi mucạt́rekin idi maraṅ oṭokat́a, ado̠ onko ṭhenkin he̠ćentekin beret́ket́koa. Ado̠ loṭa daḱ ar sindur ar dhadra haṭaḱkin kho̠jket́koa.

Ado̠ onako ńamkate jo̠to̠ ho̠ṛ ona kulhi mucạt́ do̠bạṭiạrekin idiket́koa. Ado̠ uni ruạḱ ho̠ṛ ona dhadra haṭaḱre cando rakaṕ se̠n samaṅkatekin duṛuṕ ocokedea, ar ona haṭaḱkin sindur baṛawat́a, ar sukri ḍhumbạḱkotekin bulạu baṛakedea. Ado̠ ona tirṛạ ạgukate banarge uni kuṛhni kuṛi ho̠ṭo̠ḱrekin akawadea, arkin metadea, Am do̠, bạhu, pe̠ dhao noa kulhi o̠ dãṛã rakaṕ dãṛã ạ̃ṛgoeme, ale do̠ ne̠nḍe̠gele tahẽ hataṛoḱa. Pe̠ dhaoem dãṛale e̠ne̠ć ber kaṭaoḱa, ar e̠nḍe̠ ane̠ć ale hõ̠ no̠nḍe khonle uṭhạu daṛeaḱa. Ma hako pako pe̠ dhaote dãṛã rakaṕ ho̠dben. Ado̠ sạri uni bạhu kuṛi do̠ setaḱrege kulhi kulhiteye calaḱ kana; ado̠ bogeteko landawae kana, ar gidrạko do̠ uni tayom tayomte bogeteko pańja baṛayedea, arko tayoyet́a ar ḍe̠ke̠ ceṭaḱ ceṭaḱte rạskạte ućateko kikiạu idiyet́a. Ar onko kulhi mucạt́renko bogeteko landawae kana. Ar unkin ojha do̠kin metae kana, Ạikhạ ạurim bogeḱ dhạbić noa tol ran do̠ tahẽ ocoam; tisem besoḱa raṛa giḍikaben. Ado̠ uni bạhu kuṛi do̠ bar dhaogeye dãṛãlet́a, ado̠ ạḍiko landawae kan  lajaote ona to̠l ran do̠e capat́ giḍiket́te oṛaḱteye dạṛket́a; ado̠ arte̠t́ge bogeteko landawadea. Khangeye dạrket́ khan, ado̠ sanam ho̠ṛ oṛaḱteko calaoena. Ado̠ olhakin metae kana, Henda bạhu, boge go̠t́ente ran do̠ben raṛa giḍikat́a se̠ cet́ leka?

Ado̠ uni hõ̠ muluć muluće landajoṅ kana. Ado̠ unkin ojhakin me̠nket́a, Me̠n ado̠ tis hõ̠ nonka ruạ do̠ aloben ruạḱa, baṅkhan ona rangeliń lagaoabena. Sanam ruạge ạliń do̠liń pachnao daṛeaḱa. Ado̠ e̠n hiloḱ khon uni kuṛi  do̠e phạriạ utạrena, ado̠ tis hõ̠ bae ruạlena, ado̠ kurumuṭuteye kạmijoṅa. Ado̠ o̠ne̠ onkate uni kuṛhni do̠e besena arko bạgi ocokedea.

Source: Santal Folk Tales

         




Me̠ro̠mko Jo̠mlede

Sedae jo̠khe̠n o̠ko̠eren me̠ro̠m co̠ṅ, kathae, dosra ho̠ṛ oṛaḱteye bo̠lo̠len tahẽkana. Ado̠ uni ho̠ṛ do̠ bo̠lo̠ torage uni dosra ho̠ṛren me̠ro̠m do̠e go̠ć go̠t́kedete oṛaḱteye ader go̠t́kkedea. Ado̠ ńuhum khange onko me̠ro̠m kisạ̃r do̠ ńańamko he̠ćena. Ado̠ko kuliket́koa, Henda ho, pase̠ no̠te̠ me̠ro̠mko he̠ć jãhãn akawat́pe? Ado̠ko me̠nket́a, O̠ko̠ baḍae  ho e̠nte , baṅdoko he̠ć akan baṅ do̠ baṅ, ale do̠ bale ńe̠lledea. Ado̠  mase̠ bhala aleren me̠ro̠m gudṛire ńe̠lkom, pase̠ye bo̠lo̠ akange. Ado̠ divhe oḍokkate me̠ro̠m gudṛireko arsal baṛaket́koa; ado̠ bạnugićkhan do̠ onko ńańam ho̠ṛ do̠ko khalkedeteko ge̠t́ kuṭikedea, ado̠ko kokṛo jo̠mket́a, ar ado̠m jel do̠ko do̠ho̠kat́a. Ado̠ uni apat́ ho̠ṛ do̠ aćren gidrạkoe metako kana, E̠ yoi ape gidrạ do̠, nõ̠ḱõ̠e me̠ro̠m jelbon jo̠met́a, ado̠ gupi ṭhen ho̠ṛren gidrạ ṭhen do̠ alope soroḱa, e̠nte me̠ro̠m jel do̠ ạḍi bogea, baṅkhanko bas ṭhik bo̠ṭe̠ćkepea. Ado̠ un jo̠khe̠n onko gidrạ do̠ cet́ hõ bako ro̠ṛlet́a.

Ado̠ dosar hiloḱ uni akoren gại gupi gidrạ do̠ setaḱ jo̠khe̠n gại, me̠ro̠m bhiḍikoe aṛaḱ idiket́koa, ado̠ atoren gidrạ ṭhene laga mit́ket́koa. Ado̠ onko atoren gidrạ ać ṭhenko  soroḱ khange ać do̠e pharak idiḱ kana, ado̠ arhõ  uni se̠ngeko se̠n idiḱ kana. Ado̠ unreye metako kana, Me̠n ya, iń se̠n do̠ alope soroḱa, baṅkhan so̠pea nãhãḱ. Ado̠ko me̠nket́a, Cet́ ya so̠lea?

Ado̠e metat́koa, Me̠ro̠m jel ya, hola ạyuṕ iń jo̠m akat́a e̠nte, arhõ ado̠m jel do̠ menaḱgea. Khange onko ańjo̠mlet́ gidrạ do̠ oṛaḱreko lạiket́a; ado̠ uni ho̠ṛko saṕkedete oṛaḱko todarotket́ khan jelko ńamket́a; ado̠ mõ̠ṛẽ̠ sikạko ḍanḍo̠mkedea; ado̠ bo̠ho̠ḱko ạcur ocokedea.

Source: Santal Folk Tales




Dhuṛi Dhạrtiye Bạgiada Father Cornelius Murmu

Ạḍi gạhir bhabna selet́ baḍae oco hoyoḱ kana je, teheń 4 August bud bar tarasiń 2:20 tiṛ̣ić okte Rajshahi Dhormo prodesh reaḱ Bagwan ko khon mońj so mit́ bhage dare reaḱ mahkaoḱ kan baha do ńurena. Ar uni doe hoyoḱ kana santal somaj talare Sisirjạuićaḱ horte saeota sagaṛ laha seć laga idie re aćaḱ jione bitạulet́ Manotan Father: Cornelius Murmu. 

Uni do calaoen aema cando khonge Cancer rog tey jạbunlena ar Ran ocoḱ regeye tahẽ kana. Calaoen 14 July khonaḱ uni do Dhaka Ahsania Cancer Hospitalre bhortiye kana ar muskil iạte ICU re life support khonge teheń 4 August tarasiń 2:20 okte noa dhuṛi dhạrti reaḱ dulạṛ khonaḱ jaejug lạgit́ baṅ ruạṛoḱ Disom sisirjạuić hobor reye calaoena.

Uni do 26 October 1971 Sermare Rajshahi Jilạ Tanore Thana reaḱ Dibostholi atoreye janam lena. Uni do Mõṛe boeha koṛa arm it́ boeha kuṛi ko khon huḍiń utạriće tahẽkana. Uni do Calaoen 30 December 2005 Sermare naeke hudạ reye ojoḱ bahal ocolena.

Teheń uni manotan Father Cornelius Murmuaḱ nonkate noa dhạrti bagiaḱ te The sandals Times do ạḍi gạhir duk bhanae sodoreda ar ona são sãote onko gharońjren lạgit́ jiwi rareće koejoṅ kana.




AM DO̠ BẠBUM BOKAGEA

Am do̠ bạbum bokagea…

O̠lo̠ḱme paṛhaoḱme,

Hạrjo̠ṅme ạkil,

Teheń baṅ khan gapa,

Benaoḱam ukil.

Am do̠ bạbum bokagea…

Hạrme halaṅme,

Hameṭme bidiạ,

Sesanre baṅ khan,

Benaoḱam sukri bạdhiạ.

Sendrare karkare,

Amge bạbu sikạriạ ;

Jhalkaoḱme bạbu duniạre,

Benaoḱme so̠majre susạriạ.

Bạnuḱ leka caṇḍbo̠l,

Am do̠ bạṇḍi bạṇḍiạ,

Alom daṛan kalo̠ḱ bhaṭo̠ḱ,

Alom benaoḱ ạṇḍiạ.

Buru se̠ṅge̠l moṇḍoḱ-moṇḍoḱ,

Duruṅ-duruṅ aṅgra,

Alose̠m daṛan kabaḱ-kabaḱ,

Bikạuḱam bạbu so̠majre ḍaṅgra.




Kạlu ar Laltekinaḱ pagla galmarao

Kạlu do̠ hoṛo rakab lạgit́ khạrạiye lalaḱ kan tahẽkana. Un jo̠khe̠nge Lalteko pe pon ho̠ṛ birte kaṭ mag lạgit́ko calaḱ kana. Ado̠ Kạlui khạrạiyet́ se̠ntege ho̠r do̠ se̠n akana; ado̠ ona ho̠rtege onko do̠ko calaḱ kana. Ar Kạlu ar Lal do̠ ḍhạuliạ so̠mpo̠ḱ kantạkina. Khange  uniko tioḱkede khan Kạlu do̠e ro̠ṛ go̠t́ket́a, Okatepe helaoena hõ, ṭạmbuć ṭạmbuć? Khange Lal do̠e men go̠t́ket́a, Samań se̠ć. Ad̠oe Kạlui me̠nket́a, Nuiaḱ ṛo̠ṛ ma eṅgate eṛṅga eṛṅgage. Lale me̠nket́a, Cekate eṛṅgagea? Samaṅ se̠n baṅkhan dea se̠nteko calaḱa? Ma bhala am do̠ oka se̠ntem calaḱ kana, samaṅ se̠nte se̠ dea se̠nte?

Kạlui me̠nket́a, Hẽ̠ ma hẽ̠ge.

Lale me̠nket́a, Sei bujhạume.

Khange Kạlui me̠nket́a, Cet́pe mag lạgit́?

Lal do̠e ro̠ṛ ruạṛadea, Kaṭle mag lạgit́.

Ado̠ Kạlui kulikedea, Okare?

Khange Lale ạcuradea, Phe̠ḍre.

Kạlu do̠ ro̠ṛket́a, Hẽ̠ ya, hẽ̠, phe̠ḍ ma phe̠ḍregeko̠ mag; ado̠ oka burure? Khange Lal do̠ ataṅ go̠t́ket́a, Buru ma e̠nte baco̠m kuliyediń kan, e̠ke̠nem me̠net́a, Okarepe maga? Ado̠ onateń lạiam kana, phe̠ḍreko maga me̠nte.  Ado̠ inạko galmaraotege gạḍi sagaṛko laga ạguket́a ona se̠ntege, ar uni sagaṛ laḱgaić do̠ o̠t o̠ttegeye calaḱ kana. Ado̠ uni ńe̠lte Kạlu do̠e me̠nketa, Henda hõ, sagaṛre de̠ćkate do̠ cedaḱ bam lagayet́kina? O̠t kho̠n do̠ ńe̠lme o̠nte no̠te̠ ạcuroḱ hoyoḱ kantama. Khange Lale me̠n go̠t́ket́a, Henda ya, am do̠ ạḍi lelha ho̠ṛ kanam, am soman lelha do̠ dhạrtire hõ bạnḱkoa. Am do̠ eṅgate ić hõ ić lelhage tama. Cekate orad do̠ bạnuḱtama? Ńe̠l oradkate ro̠ṛme se̠. Am do̠ ạḍi lelha ho̠ṛ kanam. Ado̠ Kạlui me̠nket́a, Henda ya, nunạḱ ho̠ṛ samaṅre bejãe ro̠ṛ yam ro̠ṛkediń do̠. Ạḍite̠t́ lelhagem rikạkidiń do̠. Ado̠ Lale me̠nket́a. Hẽ sạrige lelhań me̠n daṛeama; e̠nte am do̠ dare mamaḱ hõ̠ nit́ hạbić bam baḍea. Arhõ nui ma sagaṛre de̠joḱem metae kana. Ado̠ kạlui me̠nket́a, Sagaṛre ̣baṅkhan okare ya de̠joḱ iń metaea? Ado̠ Lale me̠nket́a, Sagaṛ ma ya guḍrạuḱ kan, bam ńe̠l ṭhiket́a? Onare do̠e deć ṭarhao daṛeaḱa? Ar de̠ćlenre hõ e̠nte bae te̠n gujuḱa? Mase̠ bhala ńe̠lme , guḍrạuḱ kana se̠ baṅ?

Kahange tho̠ Kạlu do̠ bitkil lekae thirena, cet́ hõ̠ bae ro̠ṛ daṛeat́a, mo̠ne̠ mo̠ne̠te e̠ke̠n muluć muluće landaket́a ar uni sãotenko hõ̠ jo̠to̠geko landaket́a. Ado̠ mit́ ho̠ṛe me̠nket́a, Ne̠tar do̠ candoe sesaoena, oka hiloḱkote co̠ṅ hape̠ne dạṛa. Ado̠ Kạlui me̠nket́a, Henda ya, bhala ne̠tar do̠ okakore aṅgawae kana? Khange Lal do̠e me̠n go̠t́ket́a, Sermare ya aṅgawae kana. Am do̠ inạ hõ̠ ya bam baḍae do̠? To̠be̠tege lelha do̠laṅ metam kana. Khange ado̠ mit́ ho̠ṛe me̠nket́a. E̠ hõ̠ , ạḍi hạbijoḱ kana , delabon se̠n ho̠doḱa; galmarao do̠ o̠ho̠ cabalentabona. O̠ne̠ko me̠nge, Bo̠sle ko̠tha sutle sapo̠n. Jãhãm ńapamena me̠nkhan, baṅgem bhagao ho̠doḱa; mit́ ho̠ṛe e̠ho̠b khan, mit́ ho̠ṛe mucạt́ idiyet́a; arhõ̠ mit́ ho̠ṛe e̠ho̠ṕ idiyet́a-nonkage galmarao do̠ calao idiḱ kana. Delabo, arhõ̠ nãhãḱ tayo̠mte ruạṛ jo̠khe̠nbo galmaraoa. Ado̠ sạri birteko calaoena. Ado̠ o̠nte̠rege okare co̠ṅ kathae, mit́ṭaṅ jambṛoko go̠ćkedea, ar uni jambṛo do̠ jo̠mea me̠nte Lal do̠e ạgu darayede kangea. Ado̠ arhõ̠ uni Kạlu ho̠rteko tuluć ona khạrại ṭhengeko ńapamena, arhõ̠ onka phukṭi kathagekin e̠ho̠ṕket́a. Khange Kạlui me̠n go̠t́ket́a, Cele biń ya lawar lawarem kuṭuṅ akadea? Ado̠ Lale me̠nket́a, O̠ko̠ baḍae e̠nte, mase̠ ńe̠l oromem. Ado̠e me̠nket́a, Iń do̠ jambṛo lekań ńe̠le kana. Am do̠ cele biń co̠m metae kan? Ado̠ uniye me̠nket́a, Jambṛo do̠e baṅ kana ya. Nui do̠ buru ayaṅko metae kana; e̠nte haṭaḱ lekae saṛoḱa.

Ado̠ Kạlui me̠nketa, O̠karepe go̠ćledea?

Ado̠ Lale me̠n go̠t́ket́a, Ho̠ṭo̠ḱrele dalledea.

Ado̠ Kạlui me̠nket́a, Okarepe ńamledea?

Ado̠ Lale me̠nket́a, Aćaḱ nij oṛaḱre.

Ado̠ Kạlui me̠nket́a, Ape do̠ iạko siń sạṭuṕ phạriạ baj katha- getape.  Ado̠ Lale me̠nket́a, Baṅa ho, ale do̠ thikgele lạiam kana, ma ho̠ne̠ć bujtam; okam kuliyet́lea, ona reaḱgele lại ruạṛam kana. Ado̠ Kạlui me̠nket́a , Baṅ, apeaḱ do̠ ṭhik katha do̠ baṅ kana, e̠nteń kuliyet́pea, Nui biń do̠ okarepe go̠ćledea? Ado̠m me̠net́a, Ho̠ṭo̠rele dalledea. Arhõ̠ń kuliyet́pea, okarepe ńamledea me̠nte, ado̠pe me̠net́a, Aćaḱ nij oṛaḱre. Ado̠ noako ki katha kantapea? Biń do̠ ko̠kho̠no̠ ki oṛaḱ do̠ko benaoet́a? Onate  ṭhik katha do̠ bań metaḱ kantapea.

Ado̠ Lale me̠nket́a, Ṭhik baṅkhan cet́? Ńelme, ho̠ṭo̠ḱrele dalledetele go̠̠ćkedea, ar bhugạḱrele ńamledea, o̠nḍe̠gele go̠ćkedea. Ona do̠ kichu uniaḱ oṛaḱ do̠ baṅ kana? Ma to̠be̠ amge lại bujhạualeme. Khange Kạlu do̠ cet́ hõ̠ bae ro̠ṛ daṛeat́a, thir uṭarenae; e̠ke̠n muluć muluće landwana, inạge, ar baṅkhan katha do̠ bae ro̠ṛ ruạṛ daṛeat́a. Ado̠ Lale me̠nket́a, Oka hõ̠ bam ro̠ṛ ruạṛ daṛeat́a. Ma to̠be̠ cun thamkure e̠mente mit́ ho̠ṛ do̠e beḱnao kantakoa. Ado̠ inạtege mit́ṭen gupi kkoṛa do̠ kaḍae laga ạguket́kina; ado̠ onko kaḍa mo̠to̠re barea do̠ khub moṭakin ńeloḱ kana. Ado̠ unkin kaḍa ńe̠lte Kạlu do̠e me̠n go̠t́ket́a, Nukin kaḍa do̠ khubkin moṭa akana. Ado̠ Lale me̠n go̠t́ket́a, E̠nte ho moṭa baṅkhankin cekaḱa? E̠nte nuking do̠ goṭa tạnḍikin daṛan kana, onatekin moṭa akana. Am hõ̠ goṭa ṭạnḍi daṛanme tho̠, nuking lekage nãhãḱem moṭaḱa. Ado̠ inạre hõ̠ Kạlu do̠ baṅgeye ro̠ṛ ruạṛ daṛeat́a; ado̠kin thir baṛayena. Ado̠ e̠ne̠ noa katha do̠ e̠nḍegeń mucạt́kat́a.




Iskul, kolej ko bond khạtirte Kạuḍi sõćjoṅ re Paṛhaoḱ Gidrạko

Disom reaḱ maraṅ muskil halot re jạruṛ khạtirte Dinajpur sen hoe lena. Dinajpur jilạ reaḱ Kaharol upojilạ Muṭni ato reye tahẽ kana sedae ren mit́ dhiri munḍhet́  haṛamba ńutum do Shamla Hembrom, umer do amdaj sae serma cetan. Ạḍi budan santal hoṛe tahẽ kante pon koṛa, bạhu biṭiko ar soṅgete goṛom gidrạko soṅge ạḍi maraṅ jopoṛao gharońj doe doho oṭo akada. Nãhãḱ jugre nonkan jopoṛao gharońj do baṅge ńeloḱ kana. Uni do calaoen July cando reaḱ 7 tạrik 2021 doye benḍao ena. Boṅga tala akan Shamla Hembrom aḱ bhanḍan re ạḍi aema gadel peṛako seṭer ko tahẽ kana. Ona okte re ńapam hoe lena Sabina Ṭudu soṅge, nui maejiu hõ mońj gharońj benao rakaṕ lạgit́ ar gidrạko oloḱ paṛhao cet́ ocoko lạgit́ ạḍi mon do menaḱ taya.

Sabina Ṭudu soṅge ạḍi jeleń gapalmarao re rakaṕ heć ena disom re Iskul kolejko bond khạtirte ale reṅgeć nacar koren gidrạko do ạḍi ãṭko hale ḍale akana. Cet́ le ceka lekhan gidrạko mońjko tahẽna, oloḱ paṛhaoko cet́ daṛeaḱa, mońj kạmiko ńam joṅa, darakan dinkore mońj gharońj ar mońjte dhạrti jiṅgiko khemao daṛeaḱa.

Korona rog dher khạtirte calaoen March cando 2020 serma khon nit hạbić te joto lekan sikhnạt ṭhạ̃iko do bond gea. Korona lekan mũhin rog do eken sohor bajar do baṅ bickom nãhãḱ okteredo ato ṭola korehõ heć bolo akana. Nonka te ńeloḱ kana ale koaḱ ay-upại ko hõ thoṛa akana. Onkate ńeloḱ kana gidrạko oloḱ paṛhao re jopoṛao baṅ doho katet́ gharońj reaḱ lahanti lạgit́ gidrạko kạmi reko dhurạu et́ koa. Noako chaḍa hõ gidrạko huḍiń umer regeko bapla et́ koa.         

Calaoen 29 tạrik lukhibar ạyuṕ ber 7:30 BBC reaḱ news seć te Gonosikha ren ạyurić Rasheda K. Chaodhuri doe menet́ kana; noa lockdown re disom re oloḱ paṛhao reaḱ do ạḍi ãṭe loksan keda. Sohor bajar ren gidrạko do enrehõ online zoom kilas, hand noteko, assessment seć lekate thoṛa sikhnạt ar oṛaḱ re mahasoe ko doho katet́ dher do sikhnạt ko hameṭ eda. Menkhan ato oṛaḱ ren gidrạko lạgit́ do ạḍi muskil. Ona khon hõ bạṛti muskil do Ạdibạsi gidrạko lạgit́. aema doko laha lena, Menkhan noa maraṅ rog korona khạtirte arhõ ạdibạsiko do dherko tayomoḱa menteye hudis eda.    

Dinajpur jilạ reaḱ Kaharol Upozilạ Muṭni atoren juạn koṛa Moni Hembrom do degree doe purạu akada. ar uni hotete baḍae akana je, khaṭo sạri golpo do santalko ạḍi ãṭe hudis ocoet́ bon kana. Ạḍi aema santal gidrạko do Bhan calao, rajmistri kạmi ar mit́ bar do ńu buloḱ teko jạbun akana.

Rajshahi jilạ reaḱ Godagaṛi upojilạ Dogachi atoren Seuli Kisku do Unihealth Nursing College Dhaka re diploma nursing dosar serma doe paṛhao eda. Lockdown khạtirte joto bond gea, ar onate uni do gogo sãote hoṛo rohoye calaḱ kana. Reṅgeć nacar hoṛ hisạb te noako din re kạmi begor jom do bạnuḱa. Uni soṅge galmarao hoe ena; zoom te class calaḱ kana, ado joṛao dom tahẽn kan gea se baṅ? Roṛ ruạṛ do nonka leka tahẽ kana; mobile re ạḍi mońj internet connection bae ńam te dinạm do kilas re joṛao bạń tahen kana.

Sorkaraḱ goṭawaḱ lekate Iskul kolej kore online te kilạs hatao reaḱ hukum menaḱ rehõ, ạḍi mońj tedo baṅ hoyoḱ kana mente gidrạko ren go babako menet́ kana. Reṅgeć gidrạko Iskul te kolge muskil ar hõ digital kilạs, online, hand note, assessment selet́ eman teaḱ ponthako etohoṕ akada. Santal hoṛ hopon kodo ạḍi thoṛa hoṛaḱ menaḱa haṭaḱ lekanaḱ mobile phone, ar hõ jạruṛ kana internet. phone ge bako kiriń daṛeaḱ kana arhõ internet. Ṭhik onka ge huḍiń kilạs ren gidrạko lạgit́ television re paṛhao ko lạgit́ kurumuṭu keda. Nit hõ aema santal ato oṛaḱ kore karenṭ do bạnuḱa, television ma ar hõ ạḍi sạṅgiń reaḱ katha kan. Aema santal ato oṛaḱ kore do mimit́ dokan re TV ko dohoet́ te maraṅko, sẽṛako se gidrạko ńeńel lạgit́ dokan ko senoḱa ar TV ko ńelet́ kana. Nonkanko lạgit́ do baṅ kana nãhãḱ okte re calaḱ kan oloḱ paṛhao hameṭ system do. Onate ńeloḱ kana darakan din ạḍi maraṅ begar do hoyoḱa. Horo ar kulại reaḱ golpo leka ạḍi bại bạite santalko bon lahaḱ calaḱ kan tahẽ kana. Menkhan korona do arhõ bạṛtiye tayom ket́ bona.        

Munḍumala Women Degree College ren gạkhuṛ Mahasoe Sunil Kumar Majhi (Soren) soṅge ạḍi jeleń santal gidrạko aḱ oloḱ paṛhao, lahanti selet́ emanteaḱ galmarao hoe ena. Nui gạkhuṛ mahasoe do sorkaraḱ goṭa lekage aćaḱ kolej re online kilạs, hand note ko benao ar paṛhaoḱ kan kuṛiko soṅge jopoṛao dohoe lekan bhage kạmikoe kạmi kana. Menkhan bhabna reaḱ katha do hoyoḱ kana; santal kuṛiko do mit́ ṭen hõ online kilạs re joṛao bạnuḱ koa. Noa do ạḍi bhabna uni lạgit́ ar abo santal jạtiko lạgit́.

Onate nonkan halot re santal gidrạko lạgit́ cet́ lekan mońj upại bon ńamte darakan din re bin muskil tebo teṅgo keṭeć daṛeaḱ? Ińaḱ khaṭo hudisteń men keya je, nitoḱ kan gea somoe ar okte do Santal ren manotanko dupuṛuṕ mit́ katet́ santal jạtiyạriko nonkan mũhin halot khon owar rakaṕ ko lạgit́, khạndri hudis ar goṭawakyte disom ren sorkar ṭhen ardas emoḱ jạruṛa ạḍi usạra. Tobe khan do santal gidrạko oloḱ paṛhao sećte babon tayomoḱa. Eken gidrạ koaḱ oloḱ paṛhao do baṅ, bickom santal jạtiạrikoaḱ joto lekan ạidạriko hatao lạgit́ bon kurumuṭua.