AM DO̠ BẠBUM BOKAGEA

Am do̠ bạbum bokagea…

O̠lo̠ḱme paṛhaoḱme,

Hạrjo̠ṅme ạkil,

Teheń baṅ khan gapa,

Benaoḱam ukil.

Am do̠ bạbum bokagea…

Hạrme halaṅme,

Hameṭme bidiạ,

Sesanre baṅ khan,

Benaoḱam sukri bạdhiạ.

Sendrare karkare,

Amge bạbu sikạriạ ;

Jhalkaoḱme bạbu duniạre,

Benaoḱme so̠majre susạriạ.

Bạnuḱ leka caṇḍbo̠l,

Am do̠ bạṇḍi bạṇḍiạ,

Alom daṛan kalo̠ḱ bhaṭo̠ḱ,

Alom benaoḱ ạṇḍiạ.

Buru se̠ṅge̠l moṇḍoḱ-moṇḍoḱ,

Duruṅ-duruṅ aṅgra,

Alose̠m daṛan kabaḱ-kabaḱ,

Bikạuḱam bạbu so̠majre ḍaṅgra.




Kạlu ar Laltekinaḱ pagla galmarao

Kạlu do̠ hoṛo rakab lạgit́ khạrạiye lalaḱ kan tahẽkana. Un jo̠khe̠nge Lalteko pe pon ho̠ṛ birte kaṭ mag lạgit́ko calaḱ kana. Ado̠ Kạlui khạrạiyet́ se̠ntege ho̠r do̠ se̠n akana; ado̠ ona ho̠rtege onko do̠ko calaḱ kana. Ar Kạlu ar Lal do̠ ḍhạuliạ so̠mpo̠ḱ kantạkina. Khange  uniko tioḱkede khan Kạlu do̠e ro̠ṛ go̠t́ket́a, Okatepe helaoena hõ, ṭạmbuć ṭạmbuć? Khange Lal do̠e men go̠t́ket́a, Samań se̠ć. Ad̠oe Kạlui me̠nket́a, Nuiaḱ ṛo̠ṛ ma eṅgate eṛṅga eṛṅgage. Lale me̠nket́a, Cekate eṛṅgagea? Samaṅ se̠n baṅkhan dea se̠nteko calaḱa? Ma bhala am do̠ oka se̠ntem calaḱ kana, samaṅ se̠nte se̠ dea se̠nte?

Kạlui me̠nket́a, Hẽ̠ ma hẽ̠ge.

Lale me̠nket́a, Sei bujhạume.

Khange Kạlui me̠nket́a, Cet́pe mag lạgit́?

Lal do̠e ro̠ṛ ruạṛadea, Kaṭle mag lạgit́.

Ado̠ Kạlui kulikedea, Okare?

Khange Lale ạcuradea, Phe̠ḍre.

Kạlu do̠ ro̠ṛket́a, Hẽ̠ ya, hẽ̠, phe̠ḍ ma phe̠ḍregeko̠ mag; ado̠ oka burure? Khange Lal do̠ ataṅ go̠t́ket́a, Buru ma e̠nte baco̠m kuliyediń kan, e̠ke̠nem me̠net́a, Okarepe maga? Ado̠ onateń lạiam kana, phe̠ḍreko maga me̠nte.  Ado̠ inạko galmaraotege gạḍi sagaṛko laga ạguket́a ona se̠ntege, ar uni sagaṛ laḱgaić do̠ o̠t o̠ttegeye calaḱ kana. Ado̠ uni ńe̠lte Kạlu do̠e me̠nketa, Henda hõ, sagaṛre de̠ćkate do̠ cedaḱ bam lagayet́kina? O̠t kho̠n do̠ ńe̠lme o̠nte no̠te̠ ạcuroḱ hoyoḱ kantama. Khange Lale me̠n go̠t́ket́a, Henda ya, am do̠ ạḍi lelha ho̠ṛ kanam, am soman lelha do̠ dhạrtire hõ bạnḱkoa. Am do̠ eṅgate ić hõ ić lelhage tama. Cekate orad do̠ bạnuḱtama? Ńe̠l oradkate ro̠ṛme se̠. Am do̠ ạḍi lelha ho̠ṛ kanam. Ado̠ Kạlui me̠nket́a, Henda ya, nunạḱ ho̠ṛ samaṅre bejãe ro̠ṛ yam ro̠ṛkediń do̠. Ạḍite̠t́ lelhagem rikạkidiń do̠. Ado̠ Lale me̠nket́a. Hẽ sạrige lelhań me̠n daṛeama; e̠nte am do̠ dare mamaḱ hõ̠ nit́ hạbić bam baḍea. Arhõ nui ma sagaṛre de̠joḱem metae kana. Ado̠ kạlui me̠nket́a, Sagaṛre ̣baṅkhan okare ya de̠joḱ iń metaea? Ado̠ Lale me̠nket́a, Sagaṛ ma ya guḍrạuḱ kan, bam ńe̠l ṭhiket́a? Onare do̠e deć ṭarhao daṛeaḱa? Ar de̠ćlenre hõ e̠nte bae te̠n gujuḱa? Mase̠ bhala ńe̠lme , guḍrạuḱ kana se̠ baṅ?

Kahange tho̠ Kạlu do̠ bitkil lekae thirena, cet́ hõ̠ bae ro̠ṛ daṛeat́a, mo̠ne̠ mo̠ne̠te e̠ke̠n muluć muluće landaket́a ar uni sãotenko hõ̠ jo̠to̠geko landaket́a. Ado̠ mit́ ho̠ṛe me̠nket́a, Ne̠tar do̠ candoe sesaoena, oka hiloḱkote co̠ṅ hape̠ne dạṛa. Ado̠ Kạlui me̠nket́a, Henda ya, bhala ne̠tar do̠ okakore aṅgawae kana? Khange Lal do̠e me̠n go̠t́ket́a, Sermare ya aṅgawae kana. Am do̠ inạ hõ̠ ya bam baḍae do̠? To̠be̠tege lelha do̠laṅ metam kana. Khange ado̠ mit́ ho̠ṛe me̠nket́a. E̠ hõ̠ , ạḍi hạbijoḱ kana , delabon se̠n ho̠doḱa; galmarao do̠ o̠ho̠ cabalentabona. O̠ne̠ko me̠nge, Bo̠sle ko̠tha sutle sapo̠n. Jãhãm ńapamena me̠nkhan, baṅgem bhagao ho̠doḱa; mit́ ho̠ṛe e̠ho̠b khan, mit́ ho̠ṛe mucạt́ idiyet́a; arhõ̠ mit́ ho̠ṛe e̠ho̠ṕ idiyet́a-nonkage galmarao do̠ calao idiḱ kana. Delabo, arhõ̠ nãhãḱ tayo̠mte ruạṛ jo̠khe̠nbo galmaraoa. Ado̠ sạri birteko calaoena. Ado̠ o̠nte̠rege okare co̠ṅ kathae, mit́ṭaṅ jambṛoko go̠ćkedea, ar uni jambṛo do̠ jo̠mea me̠nte Lal do̠e ạgu darayede kangea. Ado̠ arhõ̠ uni Kạlu ho̠rteko tuluć ona khạrại ṭhengeko ńapamena, arhõ̠ onka phukṭi kathagekin e̠ho̠ṕket́a. Khange Kạlui me̠n go̠t́ket́a, Cele biń ya lawar lawarem kuṭuṅ akadea? Ado̠ Lale me̠nket́a, O̠ko̠ baḍae e̠nte, mase̠ ńe̠l oromem. Ado̠e me̠nket́a, Iń do̠ jambṛo lekań ńe̠le kana. Am do̠ cele biń co̠m metae kan? Ado̠ uniye me̠nket́a, Jambṛo do̠e baṅ kana ya. Nui do̠ buru ayaṅko metae kana; e̠nte haṭaḱ lekae saṛoḱa.

Ado̠ Kạlui me̠nketa, O̠karepe go̠ćledea?

Ado̠ Lale me̠n go̠t́ket́a, Ho̠ṭo̠ḱrele dalledea.

Ado̠ Kạlui me̠nket́a, Okarepe ńamledea?

Ado̠ Lale me̠nket́a, Aćaḱ nij oṛaḱre.

Ado̠ Kạlui me̠nket́a, Ape do̠ iạko siń sạṭuṕ phạriạ baj katha- getape.  Ado̠ Lale me̠nket́a, Baṅa ho, ale do̠ thikgele lạiam kana, ma ho̠ne̠ć bujtam; okam kuliyet́lea, ona reaḱgele lại ruạṛam kana. Ado̠ Kạlui me̠nket́a , Baṅ, apeaḱ do̠ ṭhik katha do̠ baṅ kana, e̠nteń kuliyet́pea, Nui biń do̠ okarepe go̠ćledea? Ado̠m me̠net́a, Ho̠ṭo̠rele dalledea. Arhõ̠ń kuliyet́pea, okarepe ńamledea me̠nte, ado̠pe me̠net́a, Aćaḱ nij oṛaḱre. Ado̠ noako ki katha kantapea? Biń do̠ ko̠kho̠no̠ ki oṛaḱ do̠ko benaoet́a? Onate  ṭhik katha do̠ bań metaḱ kantapea.

Ado̠ Lale me̠nket́a, Ṭhik baṅkhan cet́? Ńelme, ho̠ṭo̠ḱrele dalledetele go̠̠ćkedea, ar bhugạḱrele ńamledea, o̠nḍe̠gele go̠ćkedea. Ona do̠ kichu uniaḱ oṛaḱ do̠ baṅ kana? Ma to̠be̠ amge lại bujhạualeme. Khange Kạlu do̠ cet́ hõ̠ bae ro̠ṛ daṛeat́a, thir uṭarenae; e̠ke̠n muluć muluće landwana, inạge, ar baṅkhan katha do̠ bae ro̠ṛ ruạṛ daṛeat́a. Ado̠ Lale me̠nket́a, Oka hõ̠ bam ro̠ṛ ruạṛ daṛeat́a. Ma to̠be̠ cun thamkure e̠mente mit́ ho̠ṛ do̠e beḱnao kantakoa. Ado̠ inạtege mit́ṭen gupi kkoṛa do̠ kaḍae laga ạguket́kina; ado̠ onko kaḍa mo̠to̠re barea do̠ khub moṭakin ńeloḱ kana. Ado̠ unkin kaḍa ńe̠lte Kạlu do̠e me̠n go̠t́ket́a, Nukin kaḍa do̠ khubkin moṭa akana. Ado̠ Lale me̠n go̠t́ket́a, E̠nte ho moṭa baṅkhankin cekaḱa? E̠nte nuking do̠ goṭa tạnḍikin daṛan kana, onatekin moṭa akana. Am hõ̠ goṭa ṭạnḍi daṛanme tho̠, nuking lekage nãhãḱem moṭaḱa. Ado̠ inạre hõ̠ Kạlu do̠ baṅgeye ro̠ṛ ruạṛ daṛeat́a; ado̠kin thir baṛayena. Ado̠ e̠ne̠ noa katha do̠ e̠nḍegeń mucạt́kat́a.




Iskul, kolej ko bond khạtirte Kạuḍi sõćjoṅ re Paṛhaoḱ Gidrạko

Disom reaḱ maraṅ muskil halot re jạruṛ khạtirte Dinajpur sen hoe lena. Dinajpur jilạ reaḱ Kaharol upojilạ Muṭni ato reye tahẽ kana sedae ren mit́ dhiri munḍhet́  haṛamba ńutum do Shamla Hembrom, umer do amdaj sae serma cetan. Ạḍi budan santal hoṛe tahẽ kante pon koṛa, bạhu biṭiko ar soṅgete goṛom gidrạko soṅge ạḍi maraṅ jopoṛao gharońj doe doho oṭo akada. Nãhãḱ jugre nonkan jopoṛao gharońj do baṅge ńeloḱ kana. Uni do calaoen July cando reaḱ 7 tạrik 2021 doye benḍao ena. Boṅga tala akan Shamla Hembrom aḱ bhanḍan re ạḍi aema gadel peṛako seṭer ko tahẽ kana. Ona okte re ńapam hoe lena Sabina Ṭudu soṅge, nui maejiu hõ mońj gharońj benao rakaṕ lạgit́ ar gidrạko oloḱ paṛhao cet́ ocoko lạgit́ ạḍi mon do menaḱ taya.

Sabina Ṭudu soṅge ạḍi jeleń gapalmarao re rakaṕ heć ena disom re Iskul kolejko bond khạtirte ale reṅgeć nacar koren gidrạko do ạḍi ãṭko hale ḍale akana. Cet́ le ceka lekhan gidrạko mońjko tahẽna, oloḱ paṛhaoko cet́ daṛeaḱa, mońj kạmiko ńam joṅa, darakan dinkore mońj gharońj ar mońjte dhạrti jiṅgiko khemao daṛeaḱa.

Korona rog dher khạtirte calaoen March cando 2020 serma khon nit hạbić te joto lekan sikhnạt ṭhạ̃iko do bond gea. Korona lekan mũhin rog do eken sohor bajar do baṅ bickom nãhãḱ okteredo ato ṭola korehõ heć bolo akana. Nonka te ńeloḱ kana ale koaḱ ay-upại ko hõ thoṛa akana. Onkate ńeloḱ kana gidrạko oloḱ paṛhao re jopoṛao baṅ doho katet́ gharońj reaḱ lahanti lạgit́ gidrạko kạmi reko dhurạu et́ koa. Noako chaḍa hõ gidrạko huḍiń umer regeko bapla et́ koa.         

Calaoen 29 tạrik lukhibar ạyuṕ ber 7:30 BBC reaḱ news seć te Gonosikha ren ạyurić Rasheda K. Chaodhuri doe menet́ kana; noa lockdown re disom re oloḱ paṛhao reaḱ do ạḍi ãṭe loksan keda. Sohor bajar ren gidrạko do enrehõ online zoom kilas, hand noteko, assessment seć lekate thoṛa sikhnạt ar oṛaḱ re mahasoe ko doho katet́ dher do sikhnạt ko hameṭ eda. Menkhan ato oṛaḱ ren gidrạko lạgit́ do ạḍi muskil. Ona khon hõ bạṛti muskil do Ạdibạsi gidrạko lạgit́. aema doko laha lena, Menkhan noa maraṅ rog korona khạtirte arhõ ạdibạsiko do dherko tayomoḱa menteye hudis eda.    

Dinajpur jilạ reaḱ Kaharol Upozilạ Muṭni atoren juạn koṛa Moni Hembrom do degree doe purạu akada. ar uni hotete baḍae akana je, khaṭo sạri golpo do santalko ạḍi ãṭe hudis ocoet́ bon kana. Ạḍi aema santal gidrạko do Bhan calao, rajmistri kạmi ar mit́ bar do ńu buloḱ teko jạbun akana.

Rajshahi jilạ reaḱ Godagaṛi upojilạ Dogachi atoren Seuli Kisku do Unihealth Nursing College Dhaka re diploma nursing dosar serma doe paṛhao eda. Lockdown khạtirte joto bond gea, ar onate uni do gogo sãote hoṛo rohoye calaḱ kana. Reṅgeć nacar hoṛ hisạb te noako din re kạmi begor jom do bạnuḱa. Uni soṅge galmarao hoe ena; zoom te class calaḱ kana, ado joṛao dom tahẽn kan gea se baṅ? Roṛ ruạṛ do nonka leka tahẽ kana; mobile re ạḍi mońj internet connection bae ńam te dinạm do kilas re joṛao bạń tahen kana.

Sorkaraḱ goṭawaḱ lekate Iskul kolej kore online te kilạs hatao reaḱ hukum menaḱ rehõ, ạḍi mońj tedo baṅ hoyoḱ kana mente gidrạko ren go babako menet́ kana. Reṅgeć gidrạko Iskul te kolge muskil ar hõ digital kilạs, online, hand note, assessment selet́ eman teaḱ ponthako etohoṕ akada. Santal hoṛ hopon kodo ạḍi thoṛa hoṛaḱ menaḱa haṭaḱ lekanaḱ mobile phone, ar hõ jạruṛ kana internet. phone ge bako kiriń daṛeaḱ kana arhõ internet. Ṭhik onka ge huḍiń kilạs ren gidrạko lạgit́ television re paṛhao ko lạgit́ kurumuṭu keda. Nit hõ aema santal ato oṛaḱ kore karenṭ do bạnuḱa, television ma ar hõ ạḍi sạṅgiń reaḱ katha kan. Aema santal ato oṛaḱ kore do mimit́ dokan re TV ko dohoet́ te maraṅko, sẽṛako se gidrạko ńeńel lạgit́ dokan ko senoḱa ar TV ko ńelet́ kana. Nonkanko lạgit́ do baṅ kana nãhãḱ okte re calaḱ kan oloḱ paṛhao hameṭ system do. Onate ńeloḱ kana darakan din ạḍi maraṅ begar do hoyoḱa. Horo ar kulại reaḱ golpo leka ạḍi bại bạite santalko bon lahaḱ calaḱ kan tahẽ kana. Menkhan korona do arhõ bạṛtiye tayom ket́ bona.        

Munḍumala Women Degree College ren gạkhuṛ Mahasoe Sunil Kumar Majhi (Soren) soṅge ạḍi jeleń santal gidrạko aḱ oloḱ paṛhao, lahanti selet́ emanteaḱ galmarao hoe ena. Nui gạkhuṛ mahasoe do sorkaraḱ goṭa lekage aćaḱ kolej re online kilạs, hand note ko benao ar paṛhaoḱ kan kuṛiko soṅge jopoṛao dohoe lekan bhage kạmikoe kạmi kana. Menkhan bhabna reaḱ katha do hoyoḱ kana; santal kuṛiko do mit́ ṭen hõ online kilạs re joṛao bạnuḱ koa. Noa do ạḍi bhabna uni lạgit́ ar abo santal jạtiko lạgit́.

Onate nonkan halot re santal gidrạko lạgit́ cet́ lekan mońj upại bon ńamte darakan din re bin muskil tebo teṅgo keṭeć daṛeaḱ? Ińaḱ khaṭo hudisteń men keya je, nitoḱ kan gea somoe ar okte do Santal ren manotanko dupuṛuṕ mit́ katet́ santal jạtiyạriko nonkan mũhin halot khon owar rakaṕ ko lạgit́, khạndri hudis ar goṭawakyte disom ren sorkar ṭhen ardas emoḱ jạruṛa ạḍi usạra. Tobe khan do santal gidrạko oloḱ paṛhao sećte babon tayomoḱa. Eken gidrạ koaḱ oloḱ paṛhao do baṅ, bickom santal jạtiạrikoaḱ joto lekan ạidạriko hatao lạgit́ bon kurumuṭua.   




Mit́ṭeṅ Pạpi Kuṛiwaḱ Katha

Mit́ṭen ho̠ṛren, kathae, ho̠po̠nerate tahẽ̠kana; ado̠ uni kuṛi do̠ mitṭen dosra atoreye ṭhão akadea. Ado̠ pe̠ po̠n go̠ṭe̠nkin gidạr pidạrana. Ado̠ mit́ dhao uni apat́ ho̠ṛe me̠nket́a, O̠ko̠ń tora teheń do̠ phalna mạ̃itakoń hiri ạgukoa, ḍher din khon onko do̠ babon hiri akat́koa. Ado̠ sạri onka me̠n oṭokate e̠n hiloḱ do̠ setaḱrege bin jo̠mtegeye mohnḍayena. Ado̠e me̠nket́a, Tioḱ go̠dạń nãhãḱ, o̠nḍegeń jo̠ma. Ado̠ calaḱ calaḱte mit́ ṭhen mo̠ro̠n aṛaḱe ńellet́a, ona hõ̠ bae jo̠mlet́a. Khange ado̠e calao se̠ṭe̠rena; ado̠ parko̠mko beladete daḱko taṅadea, ado̠ boge judạye kuli baṛakedea. Ado̠ e̠n hiloḱge uni apat́te̠t́ do̠ ruạṛe me̠net́a; ado̠e me̠nket́a, Iạ mạ̃i, iń do̠ ạḍi hạbić do̠ bań pe̠ṛa ho̠ṛo̠ḱape kana, iń do̠ teheńgeń ruạṛa.

Khange ado̠e metadea, Iạ baba, ạkhirem calaḱgea, lo̠lo̠aḱ tạṅgi toraeme. Ar uni jãwãe gomket do̠ ạḍiye sendrawa, ado̠ e̠n hiloḱ  hõ̠ mit́ṭen maraḱe go̠ć ạgu akadea. Ado̠ ro̠ ge̠t́ akadete uni do̠ oka se̠n co̠e calaoena. Ado̠ uni ho̠po̠nerat do̠ apat haṛam menae iạte bae utu dakayet́a. Ado̠ khub setoṅen khan, racae le̠be̠t́ ạikạuket́a, setoṅte ạḍi bạṛić dhipạuena. Un jo̠khe̠n ado̠e metae kana, Ma baba, lo̠lo̠aḱ nitoḱ do̠ tioḱena, ma calaḱme. Ado̠ uni ho̠po̠nerat́ onkae me̠nket́ khan, uni haṛam do̠ mo̠ne̠reye bujhạuket́a, daka do̠ o̠ho̠ko e̠mlińa me̠nte; O̠ko̠ń torań beret́ calaḱa. Khange ṭheṅgae saṕket́taea, ado̠ beret́ calaḱ jo̠khe̠n uni haṛam do̠e ro̠ṛ oṭoako kana, Iạ mạ̃i, mit́ kathań lại oṭoam kana, je̠ jãwãe do̠ ạḍiye sendrawa; ado̠ jãhã leka maraḱ tanaḱe go̠ćleko khan do̠, kũiṅḍi kaṛete le̠ṭo̠kope tho̠, ạḍiko sebela. Ado̠e me̠nket́a, Acha e̠nḍekhanle le̠ṭo̠koa.  Ado̠ e̠nka me̠n baṛakatege uni haṛam do̠e calaoena; cet́ hõ̠ bako emadea, upạstegeye calaoena. Ado̠ uniye calaoen tayo̠m  khange uni ho̠po̠nerat do̠ ona maraḱ jel do̠e utuket́a, ar uni haṛame me̠nlet́ lekage sạri kũinḍi kaṛeteye le̠ṭo̠ket́a. Ado̠ jãwãete̠t́ ar onko gidrạkoe e̠m lahawat́koa. Ado̠ko jo̠m legayet́ do̠ bogete haṛhat́. Ado̠ jãwãete̠t́e me̠nket́a, Cet́ leka ba teheń do̠m utuket́? Bogete haṛhat́ kan do̠. Ado̠ uniye me̠nket́a, Baṅa, teheń do̠ ạḍi sebel iń utu akat́a. Ado̠ onka me̠nkateye me̠nket́a, Hape jo̠m legalege. Ado̠ sạriye  jo̠m legaket́ do̠, bogete haṛhat́ge. Ado̠e me̠nket́a, Babage tho̠e metadińa, kũinḍi kaṛete le̠ṭo̠eme tho̠, ạḍi sebela. Onate teheń do̠ kũinḍi kaṛeteń le̠ṭo̠ket́a. Baba do̠ ạḍiye e̠ḱṛea, sanam jele bạṛić ocokedeńa.

Ado̠ jãwãete̠t́e me̠nket́a, Baba do̠ daka utu do̠pe emadea se̠ baṅa?

Ado̠e menket́a, Bale emadea.

E̠nḍe̠khan re̠ṅgećtegeye calaoena?

Ado̠e me̠nket́a, Hẽ̠ḱ, re̠ṅgećtegeye calaoena.

Ado̠e me̠nket́a, To̠be̠rege e̠nḍekhan nonka do̠e lại oṭoat́mea. Cedaḱ bam emadea? Ạpum lekan ho̠ṛge bam emae khan, e̠nḍe̠khan do̠ celekom pe̠ṛakoa? Unim isinaea me̠nte co̠ṅ hare phareń ge̠t́ kuṭi oṭoat́me. Ado̠ bam emadete noa do̠e batlao oṭoat́mea. Ńe̠lme, uni bam emadete abo hõ̠ okorbo jo̠m daṛeat́a? Jo̠to̠ baṅ kharapena? Ado̠ uni bạhutte̠t́ do̠ cet́ hõ̠ bae ro̠ṛlet́a, hapegeye tahẽ̠yena. Ado̠ jo̠to̠ jelko giḍikat́a.

– TUMẠL- SANTAL FOLK TALES, P.O. BODDING




Rajshahire mit́ At́len Ạdibạsiaḱ mạṛi ńamena.

Rajshahire pon din khonaḱ at́ geye tahẽkan mit́ ạdibạsi murubbi hoṛaḱ mạ̃ṛi ńamakana.Uniaḱ ńutum do Chutạr Murmu(80) Oṛaḱ do Rajshahi  Poba Upojilạ reaḱ Koikuṛi atore.

Kornohar Thanaren dạyik ńam akat́ Ạpisar (OC) Anowar Ali Tuhine baḍae oco akana,calaoen 19 Julại setaḱ khonge at́geye tahẽkana Chutạr Murmu. Lukhibar (22 Julại) Ńuhum okte oṛaḱ khonaḱ amdaj 200 moka sạṅgiń renaḱ mit́ jhuputuṛu gajaṛ bhitrire atoren hoṛko ńel ńamkeda Chutạr Murmuaḱ mạ̃ṛi.

Ona tayom onkoaḱ oṛaḱre noa khobor ko lạiat́ koa, ar ona tayomge onko do noa khobor thana reko lại keda ar thanaren kodo ona todontoe lạgit́ ṭhạiteko seṭerena ar mạ̃ṛi hatao ket́te thana teko idikeda. OC doe menkeda cet́ iạte Chutạr Murmuaḱ gujuḱ do hoe akana ona do nit niạ ghạṛi tedo baṅ baḍae akana. Onko do khuṭi nạṭi ńel ar todonto kate uniaḱ ona mạ̃ṛi do moena todontoe lạgit́ rajshahi Meḍikel kolej reaḱ goć hoṛko dohoko oṛaḱ(Morg) teko kola. Ado onḍe moena todonto reaḱ khuṭinạṭi baḍae se report ńam tayom ge goćen reaḱ asol karon pusṭạute baḍaeoḱa.

Tobe enrehõ hạli do mit́ṭen opomritu reaḱ mamla do hoyoḱa. Ar moena todonto reaḱ report ńam tayom jạruṛokaḱ sanam lekan kạmihorako do hoyoḱa menteye baḍae oco akana OC.

 

Tumạl-Sonali RR 22 July’2021




Sạriaḱ Lạlại

Barea gidrạkin tahẽkana. Unkinaḱ ńutum do Coron ar Noha. Mit́ din oṛaḱ pinḍạrekin eneć kan tahẽkana. Eneć eneć kandha bhitritekin ńir boloyena. Khadha do thoṛa ńũt ńoḱge tahẽkana. Mit́ṭeć sunum cukạḱ oṛaḱ bhitrireko doho akat́ tahẽkana, ar onare mit́ pereć kũiḍi sunum tahẽkana. Bạkin ńel ńamlet́a, ona dokin kãṛgo hirićket́a. Onakin kãṛgo hirićket́te ạḍi ạ̃ṭkin bhabnayena, arkin raḱket́a ar botor hõ ạḍi ạ̃ṭkin botorena.

                                                                                                                                                Noha doe menket́a; “E dada, nitoḱ do ạḍi maraṅlaṅ dosket́a, Baba ar go do ạḍi ạ̃ṭkin ruhet́laṅa nãhaḱ , Iń do ạḍi ãṭiń botoroḱ kana.” Corone menket́a, “Iń doń maraṅgea, onate baba ińgeye ruhedińa, am khon do ińge ạḍi ãṭiń botoroḱ kana.” Nohae menket́a. “Ạḍi ạ̃ṭlaṅ dos akat́a; dela tobelaṅ lạiaea; arlaṅ metaea, E baba, ạḍi ạ̃ṭliń bhabnaḱ kana, enteliń dos akat́a, cukạḱ sunum doliń hirićket́a. Ado khạṭige baba do bae ruhet́lańa.”

                                                                                                                                                             Unkinkin galmarao kan jokhećge ạkinren go do ona kandhateye boloyena. Unkin gidrạ do hako pako ạkinren go ṭhenkin sen sor got́ena, ar uni samaṅre ạḍi bhabnaḱkin teṅgoyena, arkin tumbut́ena.  Unkinren go doe bujhạu got́ket́a, khạṭige jãhãnaḱ hoe akantạkina. Uni doe kuliket́kinạ, “Cekayenaben? Cedaḱ nunạḱ bhabna doben teṅgoyena? ” Coron do kusut́ kusudoḱe ehoṕena. Ar Nohawaḱ mẽt́ daḱ hiḍir hiḍir joroḱ kan tahẽkantaea. Unkinren go doe metat́kina, “Cedaḱben raḱet́a? Ma lạiben, aloben raga.” 

                                                                                                                                                Corone menket́a, “Ạliń do pinḍreliń eneć kan tahẽkana, ado eneć eneć kandha bhitriteliń ńir boloyena. Unre cukạḱ reaḱ sunum doliń hirićket́a, Onate ạḍi ạ̃ṭliń bhabnaḱ kana, arliń botoroḱ kana, ente baba do ạḍi ãṭe ruhet́lińạ nãhaḱ.” Go doe metat́kinạ, “Sunumben hirićket́te doń bhabnaḱ kangea, menkhan aben do aben tege iń ṭhenben heć sorena, ar sạriaḱben lạiadińte ạḍi ãṭiń rạskạḱ kana. Aloben raga, ar aloben bhabnaḱa. Iń do baba nãhaḱ jotoń lạiaea. Bae egerbena, ente abentege hećkate sạriaḱben lạiadińa.”

-Cetan emen citạr do Internet khon tumạl hoe akana.




O̠KO̠E KANAE UNI KẠRIGO̠L?

O̠ko̠e kanae uni Kạrigo̠l?

Nunạḱ mõ̠ńj muṭhạne e̠mat́me,

Nunạḱ mõ̠ńj rupe e̠mat́me,

O̠ko̠e kanae uni Kạrigo̠l?

Nunạḱ husnạḱ,

Nunạḱ cehra do̠e benaoket́me,

O̠ko̠e kanae uni Kạrigo̠l?

Nunạḱ le̠ńje̠rre benaoket́me,

Nunạḱ saj-sãwãrtey sajaoket́me,

O̠ko̠e kanae uni Kạrigo̠l?

Hạriạṛ dhạrti talae benaoket́me,

Rup,muṭhạn,ho̠ṛmo̠ jo̠to̠e e̠mat́me,

Dukiń bujhạuet́,

E̠ke̠n sãhẽ̠t́ baco̠e o̠ṅãt́me,

O̠ko̠e lekanić bhala baco̠e hahaṛaḱ?

O̠ko̠e lekanić bhala baco̠e mạluṅoḱ?

O̠ko̠e lekanić bhala baco̠e bhaṛoḱ?

Bhạgangeae uni Kạrigo̠l,

Benaoket́meae go̠l-go̠l,

O̠ko̠eaḱ mẽ̠t́ bhala amre calaḱ,

O̠ko̠eaḱ mẽ̠t́ bhala amre baṅ ḍhaṅo̠ḱ,

O̠ko̠e lekanić bhala am ńe̠lte baetạkić,

Bo̠ho̠ḱ horasire mõ̠ńjge nạkić,

O̠ko̠e kaṭ jibạ am ńe̠lte bae harhaoḱ,

Sesanre uni Kạrigo̠l do̠ iń se̠ć kho̠n aema sarhao.

 

(Noa citạr do̠ John Emmi Sorenaḱ Fb bhit kho̠n ạḍi mano̠t se̠le̠t́ hataoakana).




SIŃ SADO̠M E̠NE̠Ć

Kaṛaṕ -kaṛaṕ saṛaṕ-saṛaṕ,

Siń sado̠mkin e̠ne̠ć;

Jhunkạ saḍe jhunur-jhunur,

Gidrạ khe̠ne̠ć-khe̠ne̠ć.

Ghane do̠kin laha calaḱ,

Ghane do̠kin pạcạḱ;

Beṛhaetekin e̠ne̠ć ạcur,

Dhạcri lạcạḱ-lạcạḱ.

Siń sado̠m kamsao koṛa,

Ńe̠l tạkinam saj;

Ạrsi lagao urmạlte,

Bo̠ho̠ḱ tạkin baj.

Banar lipur pạigạn,

Hursil suyuṛ-suyuṛ;

Siń sado̠m e̠ne̠ć ńe̠ńe̠l,

Ho̠ṛma guyuṛ-guyuṛ.




Ũṭ ar Cuṭiạ

Mit́ dhao mit́ṭeṅ ũṭ cekate coe at́lena. Aćren kisạ̃ṛaḱ oṛaḱ do bae ńam daṛeat́a, ar onte  noteye dãṛã baṛae kan tahẽkana. Oka baberte aćren kisạ̃ṛ nạthureye tollede, ona baber do ot otte or calaḱ kan tahẽkana. Calaḱ calaḱte mit́ṭeṅ cuṭiạ taṛam paromede kan jokhec, uni cuṭiạ do ona babere ger  got́ket́a, Ar uni lạṭu janwar laha lahateye dạṛ idiket́a, ar mone moneteye menwana,  “Ạḍi maraṅ  lạṭu janwariń idiyedea”.

Thoṛa ghạṛić khange mit́ṭeṅ hopon gaḍakin tioḱket́a. khange cuṭiạ doe teṅgo got́ena. Mit́  ghạṛi do ona gaḍa aṛerekin teṅgo thirena. Ũṭ do cuṭiạ metadea, “Ma sen idiḱ-talaṅme”. cuṭiại menket́a, “Bạṅ sen daṛeaḱa, ạḍi utạr  daḱ menaḱa, unumoḱạń’. Ũṭe menket́a, “Ạḍi utạr daḱ do bạnuḱa, ṭemećgea. Acha tobe  bolokateń ạikạulege ”.

Ũṭ do tala gaḍae tioḱket́ khan cuṭiại hohowadea, “Dela hijuḱme, eken gunṭhitege menaḱa” Cuṭiại  men got́ket́a “Hẽ ma hẽge, menkhan amaḱ gunṭhi ar ińaḱ gunṭhire ạḍi begar menaḱa. Dayakate or paromińme”. Ũṭ do noṅkae roṛ ruạṛadea, “Teheń khon ado amaḱ monre unạḱ lạṭu do alom hudisjoṅa, bạpurićre tahenme, nitoḱ iń doń parommea.” Cuṭiạ doe bujhạuket́a ar ạḍi rạskạteye hẽḱket́a, ar ũṭ do uni cuṭiại or paromkedea.




Ela Mitro Aḱ Ṭhạ̃i re MADOL Ar Santals Times re Santal Hul-166 zoom gapalmarao

Calaoen 30 tạrik do̠ tahẽ kana ‘Santal Hul’ 166 serma. Dhạrtire heć bolo akan maraṅ rog Korona do sanam Manwa koye hale ḍale akat́ bona. Pạhile ḍheo, Dosar ḍheo ar hõko menet́ kana hijuḱ kana Tesar ḍheo, inạ tayom cet́ hoyoḱa babon baḍaea. Menkhan noa hõko menet́ kana je, Tesaraḱ do ạḍi muskil pạhil ar dosar ḍheo khon hõ. Sisirjạuić ṭhen koejoṅ tahẽn kana jemon goṭa dhạrtiren Manwako selet́ sanam santalko jemon bes bon tahẽn. Noa lockdown ar shutdown re Baṅgladisom redo jãhã leka manot hoe ina ‘Santal Hul’ 166 serma.

Te-bhaga ạidạri hameṭ/hul ren ạyurić Ela Mitro Nacholre casa ar  santal hoṛko bondobos kate Te bhaga ạidạri hameṭ lạgit́e tear rakaṕleda.1950 serma reaḱ 5 January casa koaḱ ạidạri hok ńam lạgit́e hoṛkoe mit́ mon let́koa. Police ar Army noa hulk o dobnao leda. Uni do dạṛ okte police ṭhene saṕ oco lena ar Rajshahi Jelre ạḍi haron ar koclonreye paṛao lena.

Jessor reaḱ Bạguṭia atore pạhil oṛaḱ tahẽ kanre hõ Chapainawabgońj reaḱ Itihãsre uniaḱ ńutum selet́ tahẽ kana. Kolkata khon oloḱ paṛhaoḱ mucạt́ kate uni do 1945 sermare Chapainawabgońj reaḱ sodor upojilạ reaḱ Ramchondropur atorée hećlena  Romen Mitraren bạhu lekate.1947-50 serma Nachol re hoelenaḱ Te-bhaga ragbagre/se ạidạri hameṭ re uni doe ạyurleda. Onate teheń hõ uniaḱ katha mone reko rebet́ dohoakada noa koren sanam hoṛko.

Ela Mitro do mit́ ạidạri ńam lạgit́ lạṛhại reaḱ ńutum kana. Mit́ eṛe ocoḱ kan hoṛren ạyur ipil reak ńutum. Mit́ mãyãwan maejiuaḱ ńutum. One oke do ne-hoṛaḱ ạidạri ṭarhao lạgit́ kusite jiṅgi reaḱ joto kusi-rạskại alae akat́. Jom ledae besobbok saset́. Enre hõ bae thir tahẽ lena aćaḱ adorso reaḱ lạrhại re. Jiṅgi reaḱ mucạt́ din hạbić ne-hoṛko lạgit́ lạṛhại sen lenae  sontori nui maejiu. sanam saset́ gusuṅte sahao kate koclon ocoḱkan hoṛkoaḱ Chaḱḍao lạgit́ goṭa jiṅgi lạṛhại kate hoṛko marsal ḍahare uduḱ at́koa.

Siń cando barag nui maejiu Ela Mitro aḱ jonom 1925 serma reaḱ 18 October Jhenaidah jilạ Shailkupa upjilạ reaḱ Baguṭia atore. Lekman nui maejiu ren apat́ doe tahẽ kana Nogendronath Sen ar eṅgat́ do Monoroma Sen. Baba doe tahẽ kana beṅgol ren Deputy Accountant  General. Ar gogo doe tahẽ kana ghirni era. 1942 serma re noa disomre maraṅ akal hoe lena. Unre casa ko cetanre koclon ko ḍher lena. Casako doko ehoṕ leda pe hạṭiń reaḱ bar hạṭiń phosol lạgit́ ragbag/ạidạri hameṭ. Noa ragbag/ạidạri hameṭ do calao idiena Bharot  Pakistan hạtiṅoḱ tayom hõ. Noa okte nãhãḱ Baṅladisom ( lahatenaḱ Purbo Pakistan) Cominist Party ko baṅ ket́ koa. Sarkaraḱ koclon ạri khạtirte Cominist ar casa ragbag/ạidạri hameṭ ren ạyurko doko okoena. Ela Mitro ar Romendro tạkin hõ nachol reaḱ Chunḍipur atore kin okoena. Noa atore̠ye̠ tahẽ kana santal koren ạyurić ar pạhil santal Cominist matla mạńjhiaḱ oṛaḱ.

Te-bhaga ragbag/ạidạri hameṭ do mit́ sạri muṭhạne ńamkeda. Casakoaḱ takićaḱ re paṛao kate ạn lekate te-bhaga kạmiko do hoyoḱ kan tahẽ kanre hasa ren mạlik ko do baṅko thir tahẽ lena. Sarkar ren ạn rakhi-jogao sipạhi do aema lekate casako cetanre nãhãcar ko calao idikeda. Mit́ jokheć police officer ar 5 goṭen constable ko goć ocoena ragbag/ạidạri hameṭ ko hotete. Inạ tayom ge ehoṕena police ar sipạhi koaḱ nãhãcar saset.1945 sermare British sason reaḱ mucat́ seć Ela Mitro do tahẽ kana Chapainawabgoṅj re jãwãe oṛaḱre. Jãwãe Romendro Mitra ar uniren gate Altaf Mia tạkin kin ehoṕ leda mit́ṭen Iskul. Jumidar oraḱ pheḍre Krisno Gobindopur Iskulre uni do mahasoyoḱ kan tahẽ kana. 3 goṭen pạṭhuạ gidrạwante muruk caba giḍi/nirokkhorota durikoron kạmie ehoṕ let́ rehõ mit́ serma tayom Iskulre pạṭhuạ ko hoyena 55 goṭen. Noa Iskul talate uniaḱ jid jiṅgi do ehoṕentaya. Joto hoṛ lạgit́ sikhnạt kạmi hora ehoṕ leda uni do ar noa oktere ge uni do casa kạmiạ ko sãoe mitlena. Un khon ge ona ṭoṭharen hoṛko Ela do Rạni Ma menteko metaekan tahẽ kana. Jumidar oṛaḱ ren bạhukuṛi hoe kate hõ Ila do jãwãe aḱ goṛote ạḍi usarae hoyenae casako khuṭren ạyurić. Jãwãe Romendro doe tahẽ kana mit́ soṛa monan phurgạliạ/sạdhinceta hoṛ. Food commission Report purạu ar casa koaḱ jumi hạṭiń babotre muskil khạtirte goṭa disom unre sarkar birudre ragbag/ạidạri hameṭ lạgit́ umjhạuena. Nachol ren casa geko tahẽ kana ragbag/ạidạri hameṭ reaḱ goṭ hạṭińre. Noa ragbag/ạidạri hameṭ reaḱ samaṅre ko tahẽ kana santalko. Noa ragbag/ạidạri hameṭ ge teheń Itihãs re Nachol hul, Te-bhaga ragbag/ạidạri hameṭ se Nachol casa ragbag/ạidạri hameṭ emanteaḱ ńutumte oprom akana.1946 khon 1953 serma hạbić noa ragbag/ạidạri hameṭ doe ạyur leda Ela Mitro. 1946 serma re Ela Mitro do aćaḱ dol ren sanamko ante hindu-Muslạ khuḍ halmal teṅgo daram lạgit́ ko ragbag leda.

1950 serma reaḱ 5 january police ar casako talare lạṛhại hoelena. Noa reaḱ sarećaḱ saṕ kate un jokheć ren Pakistan sarkar bar din tayom Nacholre amdaj 2 hajar palṭon kol ket́ koa suluk hoyoḱ lạgit́. Menkhan palṭonko do ona ṭoṭhare hoṛ ko ạdi-ãṭ ko dal-tol ket́ koa ar ṭhu kate tala sae hoṛko goć ket́ koa ar 12 goṭen ato reaḱ sae sae oṛaḱ duạr ko Lo-rapaḱ keda. Ona bhitrire ḍheṛ hạṭiń geko tahẽ kana santal hoṛ. Pakistan palṭon ar police aḱ nãhãcarte joto gharońj ren sanam hoṛ ona ṭoṭha bạgi kate ko dạṛ keda. Ela Mitro hõ santal koaḱ horoḱ bande horoḱ kateye dạṛ keda. Horoaḱe bodol ket́ rehõ pạrsi khạtirte jạsu (goenda) police ṭhen Ela Mitro ar ać pańjae kan hoṛ selet́ ko saṕ ocokedea Rohonpur khon. Nachol thana re uni cetanre policeko calao keda janwar ko leka koclon. Pạhil dhap mit́ leka pon din calaoena noa koclon. Ạḍi ãṭ ruạ ar mãyãmoḱ dosare uni do ko idikedea chapainawabgonj haspatalte. Ona cando reaḱ ge 21 tạrikre disom bạiri se daṅgabaj phiriạdi ạgu kate Rajshahi kendrio/tala kạd oraḱ reko kolkadea. Ar onḍe ge ehoṕena dosar dhap.

Noa koclon babotre Ela Mitro Rajshahi  kacahạrire oka oitihasik jobanbondie emlet́ ona do nonka;

“ Casa babotre ińdo cet́ hõ bạń badaea. Calaoen 07.01.1950 tạrik re iń do Rohonpur reń girptarena ar dosar hiloḱ iń do Nachol ko idikedeńa. Ar calaḱ okte hoṛre iń do police ko dal kidińa ar ona tayom iń do mit́ṭen sel  bhitri reko idikidińa. Police goć babot jotoaḱ bạń sikạr/hẽḱ lekhan iń doko uloṅgoińa mente S.I do dhomoḱe uduḱ ạdińa. Ińaḱ khon memen/lạlại teaḱ jahanaḱ baṅ tahẽ kana.  Ado onko ińaḱ joto kicrić ko bhũṛũć keda ar goṭa uluṅ kate sel bhitrire iń do bundi kate ko doho kedeńa. Iń do jahan jomaḱ bako emadińa, mit́ ṭhoṕ daḱ hõ baṅ. En hiloḱ ńũhũm okte S.I aḱ seṭer tahẽ kate sipạhi ko do akoaḱ bạnduk reaḱ ḍanḍomte ińaḱ bohoḱre hạnko ehoṕ keda. …. Onko do janwar leka koclon ko calao keda. Sel re poneya  lolo baphao bele ạguko hukum keda. Ona tayom pon-morẽ hoṛ sipạhi do jor jobosti saṕkate sạmbir teko gitić kedeńa ar mit́ hoṛ do ińaḱ joinaṅgo/ racate hoṛre mit́ṭen beleye bhorao keda. Iń do seṅgel teń loḱ kan tahẽ kana. Inạ tayom doń ogean/acet ena. 9 January 1950 setaḱ jokheć tinre ińaḱ gian/cetao ena unre do uni S.I ar thoṛa sipạhi ińaḱ sel re heć kate akoaḱ buṭ panahi te ota kate thạyạ ko lagaoena. Inạ tayom ińaḱ jojom jaṅga reaḱ iḍire mit́ṭen gojal ko gutuadińa. Ona jokheć adha ceton dosare tahẽ kate iń do S.I biṛ biṛ ṛoṛor iń ańjom kedia, ale do arhõ ńindạle hijuḱ kana ar am judi bam sikạr/hẽḱ lekhan tobe sipạhi ko do mimit́ mimit́ te ko dhorson mea. Tala ńindạ S.I ar sipạhiko doko ṛuaṛ hećena ar onko do arhõ ona dhomoḱ geko uduḱ adińa. Menkhan un rehõ jahanaḱ lạlại/memen bạń reben lena ado unre pe-pon hoṛ ko saṕ kedeńa ar mit́ṭen sipạhi do sạri sạri dhorsone lagaoena. Ina mit́ ghạri tayom geń ogean/acetena. Dosar hiloḱ 10 January tinre ińaḱ gean se disạ ṛuaṛena unre doń ńel keda ińaḱ hoṛmo khon adi ãṭ mãyãm joroḱ kana ar kicrić ko do sanam lohot́ caba akana. Ina tayom Chapainawabgońj haspatalte ko kol kedeńa ar 21 January do Capainawabgońj khon Rajshahi kendrio jel khana re heć kate onḍenaḱ jel haspatal re ko bhurti kadińa. … Okalekate hõ police ko cet́ hõ bạń lai akat́ koa.

Inạ tayom Ela Mitro do kol hoyena Dhaka kendrio jel khana. Onḍe koclon reaḱ tesar dhap calaoena. Ghạl dosare Ela Mitro do ran ocoye lạgit́ Dhaka medical college haspatalte kol hoyena. Dosa bạrijoḱ ńelente 1954 serma reaḱ 5 April un jokheć ren Jukto Fronṭ sarkar ren moṛẽ hoṛ ren mit́ committee Ila Mitra aḱ dosa ạri bạndi kate mit́ṭen Report ko emkeda. Maolana Abdul Hamid khan bhasani selet́ arhõ thoṛa mukhiạ ko Report ko olkeda. Jãhãn ạikạ se sorto chaḍa Judi Ela Mitro aṛaḱ baṅ hoelen khan, tobe ar uni do bạń bańcao daṛewaya. Unre Ela Mitro ńele lạgit́ Dhaka medical college haspatal ren sae sae pạṭhuạ, Raj ạriạko/rajnitibid, mahasoe, saṅbadik selet́ sãota susạr hoṛ ko ńir senena. Mucạt́re sarkar do uni parole te khalas ńam kate Kolkata calaḱ reaḱ chaṛe emadea. Inạ tayom uni do ar bae ṛuạṛ hećlena.

Baṅgladisomre kạd jiṅgi reaḱ botoranaḱ ona dinko tis hõ bae hiṛiń daṛe akada Ela Mitro. Noa disome ṛuạr len khan uni arhõ giriptareyako — noage tahẽ kan taya cintạ. Amdaj 13 serma tayom Kolkata University khon uni do 1957 serma re  private te AM biḍạue emkeda are pass keda. 1962 khon 1972 serma hạbić do Bharot sarker hõ uni kom do bae haron akadea. Ona gel sermare  uni do 4 dhao ko giriptar ledeako ar aema lekan ạ̃ṭre se miạd reko sạjại ledea. Nunạḱ tạkić aphod cet́ jahanaḱ ge bae ṭarhao daṛe akadea Ela Mitro do. 1962 khon 1978 serma hạbić uni do Maniktola Ason khon pon dhao West Bengal  Bidhan Sobha ren Member re goṭa lena. 1971 serma re Bangladisom reaḱ phurgạl lạṛhại okte uni do hat cuṭi goṛoe emleda. Kạmi jiṅgi re uni do  Kolkata City college re Baṅgla Sahittoren Odhapika lekate 1989 serma re istopa hatao kida. Raj ạri/Rajniti são sãote sahitto hewa hõ tahẽ kantaya uniaḱ ana gonḍa. Heroshima ren kuri aḱ puthi torjomae lạgit́ uni do Soviet Lạ – Nehru puroskere ńam keda. Britis sason birodhi jeleń soṅgram reaḱ ragbag/ạidạri lạṛhai re jos ạyure emlet́te iạte kendrio Bharot sarkar do uni Tamropatro Award emadea. West Bengal Junior Athletic haparao re pe dhao ren champion Ela Mitro do khelod reaḱ soros/obodan lagit́e kuṛạie ńamana. 77 serma umer re  2002 serma reaḱ 13 October uni do Dhạrti khone jirạuena.

Uttạr boṇgo Ạdibasi Forum aḱ kurumuṭu te 30 June 2021 setaḱ 11 baja tala okte Santal Hul Mãhã 166 serma ko manao keda Te-bhaga ragbag/ạidạri hameṭ reaḱ kendro Chapainawabgonj jila reaḱ Nachol re. Sidu-Kạnhuaḱ naksare bahamala em sećlekate noa akhṛa do ehoṕena.

Noa gapal marao akhṛa re Uttạrboṅgo Ạdibasi Forum ren sabha mukhiạ Hingu Murmu doe menkeda, 1855 serma reaḱ 30 June Shidu- Kạnhu, Cand,bhairo aḱ ạyurte Bhognaḍihi ato re amdaj 10 hajar hoṛko seṭer kate reṅgeć nacar hoṛko santao ocoḱ kan birudre lạṛhại lagit́ ko udgạuket́ koa. Noa lahare sudkhor, mahajon ar ina tayom Britis sarkar ragbag te amdaj 30 hajar hoṛ jiwi ko emleda. Teheń hõ abo aema lekate bon koclon ocoḱ kana. Teheń gapa abo hõ aboaḱ oprom ṭonṭa rebo paṛao akana. Sarkar abo do upojạti, kaṭić jạtren hoṛ ar aema lekan ńutumte ko bahanayet́ bon kana. Menkhan abo do sae sae serma khonge noa disomrebo girobas hijuḱ kana. Jahã Britis sarkar Bharot sarker Pakistan sarkar abo do ạdibasi menteko lekhayet́ bon tahẽ kana. Menkhan phurgạl tayom ren sarkar kodo saṅbidhanik lekate ạdibasi mentege bako lekhaet́ bona. Uni do sarkar ṭhen ạdibạsi santal ko lạgit́ ạt́ jemon ko ńam ona lạgit́e dạbi keda.

Nachol ạdibasi academi ren sabha mukhia Jotin Hembrom doe menkeda, hasa do ạdibasi koaḱ Maraṅ muskilanaḱ kana. Noa hasa lạgit́ ge ạdibasi santal hoṛko do bạṛti bon koclon ocoḱ kana. Uni hõ sarkar ṭhen uttạrboṅgo ạdibasi santal ko lạgit́ begar hasa montronaloi tear lạgit́e dạbi keda.

The sandals Times ren sapraorić Sephan Soren doe menkeda, okte reaḱ bodol hoelen rehõ ạdibasi ko khon santao do baṅ kom akana koclonko ar santao ko do eken akoaḱ  santao reaḱ muṭhạn ko bodol akada. Ṛopoṛ ko do sarkar ṭhen akoaḱ nirapotta sadhon ar Manob unnoyon khon boraddo ḍher lạgit́ dạbiko baḍae ocokeda. 

Akhrare Advocate Probhat Tudu, Mithushilak Murmu sapraote Region onolia komitte “Madol” soronika joṛao akadae Birbanṭa Amin Hembrom. Madol sodor re  rakaṕ heć akana  santal hul reaḱ Itihãs, soman ar pahaṛ ren ạdibasi koaḱ suk-duk reaḱ katha, ca-bagwan re kạmiạ koaḱ katha, adibasi Nagam lạṛhại/ạitihasik soṅgram, probondh- nibondh, onorhẽ, sereṅ selet́ daman ghoṭona ko.

Madol= Ma+dol. Madol se Tomdaḱ do santal koaḱ asol bajna kana. Madol se tomdaḱ são santal koaḱ bukạ reaḱ joporao meanḱa. Abo jãhãtinaḱ sạṅgiń regebo tahẽn rehõ gogo ar gogo hasa reaḱ ũihạrte ńir hijuḱ ge lagaoabona. Onkage jahan santal ato re tala ńindạ seć bapla se jahan porob re tumdaḱ reaḱ  raṛań saḍe ańjom heć lenkhan mone jiwi oṛaḱ bhitri re baṅ tahẽna. Kaje tege ona saḍe ańjomteń ńir senoḱa. Onatege sedae do santal ạricạli ar legcar lekate santal koaḱ bapla kạmi kodo ḍher ńindạ ko purạuet́ tahẽ kana. Nãwã juri-pạri kin lạgit́ ạsirbad ar sonot eṭaḱ nãwã juri-pạri ko ạsirbad ar sonot reaḱ aema legcar/ạri purạu lạgit́ge nokan tala ńindạ lạgit́ ko koyoḱ horet́ kan tahẽ kana. Tobe goroj bisoe hoyoḱ kana midoḱ do eken nãwã juri-pạri lạgit́ do baṅ. Nonḍe sãotare eyae susạriạ ko, juạn koṛa-kuṛi, maeju-herel, gidṛạ selet́ joto hoṛaḱ eṭaḱ eṭaḱ lekate rạskạ joṅ reaḱ ạt́ tahẽna. Mimit́ hoṛ ar mit́ hoṛaḱ ti ti sapaṕ kate asambeṛ mãyã reaḱ tonol te jeleń tiriyaḱ re tumdaḱ reaḱ ṛaṛaṅ ar hilạḱ te eneć akhrạ re bises kaete juạn koṛa-kuṛi kedeć rakaṕ ako sader porobre. Teheń santal sãota eṭaḱ aḱ culture re divert se bulạk kana. Santal ko talare ona ṛaṛaṅ reaḱ mãyã tonol do nit́ adoḱgoḱ kana. Apnaraḱ sader porob kore ar rạskạ te kedeć ko do baṅ ńeloḱ kana. Ńuhum tayom baṅ ańjomoḱ kana ona tumdaḱ reaḱ ceṭaḱ ṛaṛaṅ do. Nit hõ okte menaḱa. Joto ato ṭola re dinạm ńuhum tayom ạgil hapṛam koaḱ ona tumdaḱ  reaḱ akhṛa bilbilạu ar tińjạu kate tayom piṛhi ren ko santal culture reaḱ asol sebel soṛom reaḱ ạt́ tear ako. Cedaḱ je culture hewa do manwa koaḱ mone ko laha cahe ar carhao aḱ. Culture bhitre ṭikạu tahẽna jạtiạri.

The Santals Times Zoom sec te gapalmarao Santal HUL mãhã reaḱ 166 serma Baṅgladiso̠m ar Bharot (India) diso̠m ren, Sãota susạriạko, sãota galojko, ghạkhuṛ onoliạ ar kho̠bo̠r sakam, Telivision ren sasaṕṛaoko Virtual gapalmarao sec te manot hoyena. The Santals Times do huḍiń huḍiń kạmi horate lạṭu kạmi kore jopoṛao reaḱ hudis are kurumuṭu kana. 

Online virtual (online zoom) ar muṭhạn puthire (Face book live) so̠do̠r uchạn do The Santals Times (Santali online news portal) aḱ saṕṛao te gapal marao bạisi do̠ ạyurena. 30 June 2021 ạyuṕ  Baṅgladiso̠m okte 7:30 ar Bharo̠t diso̠m 7:00 okte niạ virtual Hul nagam gapalmarao bạisi do ehoṕkate 2 ghanṭa  cetan okte hạbić niạ HUL nagam reaḱ galmarao toṅge idiyena.

Niạ ge pạhil dhao leka Bharot ar Baṅgladiso̠mren Sãota susạriạko, sãota galojko, ghạkhuṛ onoliạ ar kho̠bo̠r sakam, Telivision ren sasaṕṛaoko ar Ạn bepariko niạ Hul Mãhã re Sidu- Kạnhũ-Cand bhairo-Fulomuni koaḱ ạyurte Santal Hul reaḱ nagam babot ko̠ lại hạtiń keda. Ar niạ galmaraore Hul reaḱ aema baṅ baḍae nagam ko̠ do̠ so̠do̠rena. Oka do̠ muṭhạn puthi se facebook live so̠dor uchạn sećte 1900 hoṛ cetan do̠ ko ańjom keda.

Santal Hul nagam  reaḱ diḱsạ idi ar abo̠aḱ baḍae ar tayo̠m daram piṛhi ko ṭhen niạ sạriaḱ nagam lại so̠do̠rre aboaḱ dạyik noa cetan gapalmarao bạisi re selet́ ko tahẽkana Bharo̠t diso̠m kho̠n Jugsirigol magazine ren sasaṕṛaoić Mn. Tonol Murmu, Santal sãota  susạri  Mn. Dr. Sontosh Kurmar Besra, All India Radio ren Santali kho̠bo̠r pạthuạ ar Jugsirijolren maren sasaṕṛaić ar Mn. Dilip Hembrom, Sãota susạri ar onoṛiạ Mn. Gabriel Soren, Sarsạgun kho̠bo̠r sakam ar Television ren sasaṕṛaoić Manlinda Hasdaḱ, Khobor sakam Adivasi Patheyo ren são-sasaṕṛaoić Mn. Sidan Murmu, Titri Ghuṭu Express kho̠bo̠r sakam sasaṕṛaoić Mn. Lalchand Murmu, Sandes magazine ren sasaṕṛaoić Mn. Joshep Soren ar Baṅladiso̠m ren Sãota susạriạ ar Jatiyo kho̠bo̠r sakam ren Columnist Mn. Mithusilak Murmu, The Santals Times chapa so̠do̠rić ar Sãota lahanti galojić ar kạmiạ Mn. Stephen Soren, Santali News-24.com ren são sasaṕṛaić ar Language Research Hub ren bandhaoić Mn. Somor M. Soren, Mado̠l Magazine ren sasaṕṛaoić ar Uttạr Boṅgo Adivasi Forum ren Secretary Mn. Advocate Probhat Tuḍu.

Hul mãhã reaḱ 166 sermare HUL reaḱ karon ar Hul nagam ol cetan ạḍi khạndri galmaro hoyena. Ar nonḍe kho̠n nagam reaḱ aema nãwã nãwã mare katha ko̠ lại so̠do̠rena.  Niạ virtual bạisi kho̠n sanam santalko ar ranajoṭ kate nãwãte  nitoḱ aḱ sãota ar ạidạri koclon cetan tengo daram lạgit́ ar mit́ dhao HUL lagao abona mente joto manotan ko hohoket́a. Sanam ko mit kate o̠t baṛge dhokhol ko, luṭpaṭ ko siknạt ar nukhri re ạidạri kho̠n eṛanoḱ ko teṅgo daram la̠git́ ko menkeda.

Nonkan kạmi hora ar hudisko ńutumte The Santals Times ạyurren sanamko ạḍi aema sarhao doko hameṭ akada. Darakan dinkore arhõ jemon manotanko joṛaoko reaḱ hoṛko benaote santalko lạgit́ mońj hoṛbon benao rakaṕ te mońj dhạrti jiṅgi bon khemao daṛeaḱ.

Source; Nachol Upozila Proshasod, Madol- Uttorbaṅgo Ạdibạsi Forum online sombad ar The Santals Times Zoom Gapalmarao