Rajren Sipạhi

Mit́ṭen raje tahẽkana ar uniren mit́ṭen sipạhi. Uni sipạhi do̠ pạcri duạr ṭhene pahraea; ado̠ jãhãe ho̠ṛ jãhãnaḱ ạkriń lạgit́ raj ṭhenko ạgui khan do̠e metakoa, Noa jinis tinạḱ damoḱtapea, ona reaḱ adha dampe emań khan, e̠nḍe̠khan raj ṭhen bhitri mo̠ho̠lteń bo̠lo̠ ocoapea; ar bape emań khan do̠ o̠ho̠ń bo̠lo̠ ocolepea. Ado̠ cekaeako be̠cara? Re̠ṅge̠ć ho̠ṛ bako ạkrińle khan ma din gujrạn baṅ calaḱtako. Ado̠ khange adha damko go̠ḱaea, to̠be̠ko bo̠lo̠ḱa. Nonkage uni sipạhi do̠ je kichu o̠nḍe̠ calaḱ ho̠ṛ do̠, sanam ho̠ṛgeye onkakoa. Ado̠ khange mit́ dhao do̠ mit́ṭen kẽ̠oṭa maraṅ utạr hakoe jhạlikedea; ado̠e me̠nket́a, Nui hako do̠ raj ṭhen iń ạkrińea, ḍher dam nãhãḱ hoyoḱtińa. Onka bundis baṛakate uni kẽ̠oṭa do̠e idikedea. Ado̠ ona pạcri duạr ṭhe̠ćren sipạhi do̠e metae kana, Okatem bo̠lo̠ḱ kana bin hukumte do? Hape teṅgonme. Ado̠ uni kẽ̠oṭa do̠e me̠nket́a, Raj ṭhen hako ạkrińe lạgit́ iń bo̠lo̠ḱ kana.

Ado̠e metadea, Nui hako tinạḱe damoḱtam, ona reaḱ adha dam emańme. Cet́ kichu ona do̠ bam baḍaea? Nun din khonem ạguyet́kore hõ̠ bam baḍaea? Ạnạṛiḱ kangeam? Khange ado̠e me̠nket́a, E̠ baba, baḍae do̠ń baḍaegea, me̠nkhan, bana am ṭhen iń ne̠hõ̠roḱ kana, niạ dhao do̠ ikạkańme. Nui hako reaḱ purạ dam ińge hatao ocoańme; alo onka do̠m pajhetińa; ikạkạńme baṛe̠. Jãhã hiloḱ iń ạguleko khan do̠ unre do̠ń emamgea, o̠ho̠ń e̠ṛe̠mea; me̠nkhan niạ dhao do̠ ikạkạńme. Me̠nkhan sipạhi do̠ bae ańjo̠mlet́taea; unạḱe ne̠hõ̠renre hõ̠ bae ikạledea. Ado̠ khange uni kẽ̠oṭa ać mo̠ne̠reye bujhạu baṛaket́a, Judi nui hako bạń ạkrińle khan do̠ nãhãḱe seaḱtińa. Nonka hudis baṛakate ado̠ bạpuṛićkate adha dame go̠ḱadea. Khange ado̠ bhitri mo̠ho̠lte raj ṭhene bo̠lo̠yena. Ado̠ raje kuli kedea, Cele ho, okatem he̠ć akana? Ado̠e me̠nket́a, Hakoń ạgu akadea; nui hako reaḱ dam emańme. Ado̠e metadea, Nui hako do̠ tinạḱem damea? Ado̠ uni kẽ̠oṭae me̠nket́a, Iạ raja saheb , nui hako reaḱ dam do̠ mit́ sae ṭheṅga dal.

Ado̠ khange raje me̠nket́a, Henda kẽ̠oṭa, cedaḱ onka do̠m dame kana? Nonkan dam do̠ nun jug iń hoyoḱ kana, me̠nkhan bań ańjo̠m akat́a. Onate ạḍi hahaṛań ańjo̠met́ kana. Mase̠ noa reaḱ bhe̠d bhaṅgaoańme. Noa do̠ cet́ lekan dam kana? Ado̠e lạiae kana, Noa reaḱ bhe̠d do̠ noa kana: jãhãe ho̠ṛge jãhãnaḱ ạkriń lạgit́ am ṭhenle hijuḱ khan, uni pạcri duạrren sipạhi do̠ bae bo̠lo̠ ocoalea. Ado̠e metalea, Noa jinis tinạḱ damoḱtape, ona reaḱ adha dam emańpe, e̠nḍe̠khan iń bo̠lo̠ ocoapea. Onkae metalea; ado̠ adha damle go̠ḱaea, to̠be̠ e̠ne̠ć am ṭhenle bo̠lo̠ daṛeaḱ kana. Ar teheń hõ̠ adha dam ạuriń go̠ḱae hạbić do̠ bae bo̠lo̠ ocoań kan tahẽkana, onate onka do̠ń dam akadea; mit́ sae ṭheṅgam dalliń khan, e̠nḍe̠khan ona reaḱ adha, bar isi ge̠l ṭheṅga do̠ unim dalea.

Khange ado̠ noa kathae ańjo̠m cabaket́ khan, raj do̠e raṅgaoente uni sipạhige mit́ sae bẽ̠te dalkedea, ar cạkri khon hõ̠e barkhas utạrkedea.  

Tumạl- Santal Folk Tales




Meskoć

                                                   Meskoć

                                             (3)

Raja ar Montri kin galmaraoeda,

Raja: Onko do̠ ko okoe kana je, ińaḱ SMS reaḱ ro̠ṛ ruạṛ bako e̠mạń kana.

Montri: Mạlik, noko do̠ hoyoḱ kana onko cuṭhiạ ho̠ṛ okoe do̠ akoaḱ oṛaḱre se̠ṅge̠l lagaolenre phayar sarbhis ren ho̠ṛ ṭhen Miss kol ko e̠m.

                                            (4)

Mit́ din uṕ get́ lạgit́ aćren gidrạ lạpit́ ṭhene idi akadea,

Lạpit́: Cet́ lekań ged tama bạbu?

Gidrạ: Iń baba leka, cetan seć do̠ je̠mon phaka tahẽn.




 Meskoć

                         Meskoć

                             (1)

Kạmiạ ar Officer kin galmraoeda,

Kạmiạ hoṛ: Mahasoe, Manwa geko Bạrija baṅ se?

Officer: Hẽ, tobe Officer ona jotowaḱ bae ikạya.

                            (2)

Kirińić: Sạbun menaḱa?

Dokandar: Hẽ, menaḱgea.

Kirińić: Minarel daḱ menaḱa?

Dokandar: Hẽ, Menaḱa,

Kirińić: Tahle Sạbun ar ona daḱte sapha kate bar taka khạjạṛi emạń mese.




Hisi Cẽṛẽ

Hisi cẽṛẽ cero bero

Tale dare coṭre,

Tukạ tako latar duạr

Ṭamkurakan ḍagṛaṛe.

Khijur sakam ciri biti

Tukạ benao khatuạḱ,

Inạ chaḍa menaḱ tako

Eman teaḱ khatuạḱ.

Khijur sakam ạgukate

Benao ako tukạ,

Reṅgeć tetaṅ tahen tako

Eken khạli tukạ

Purub khone hisit́ hoeaḱ,

Hoete laṛaoḱ tukạ,

Benao ako keṭeć machi

Baṅ ńuruḱ tukạ.

Bạnuḱ tako resa- risi

Tahenako sukre,

Hoe bharḍote tukạ ńuruḱ

Unrekopaṛaoḱ dukre.




Santal Hoṛ

Santal ho̠ṛ ho ạdibạsi

Reṅgeć- tetaṅre tahenako ạḍi kusi.

Bir- buru sendra daṛanre

Aḱ- sar tahẽntako banar tire

Kulại, maraḱ ar eṭaḱ janwar

Goć ạgukoako nana hunạr

Tirio- murli oroṅkate

Ar hohoeako ạḍi jomkaote.

Tumạl: BAḌAEJOṄ HOR, Pạhil hạṭiń




Toareye Caḍolen Cuṭiạ

Mit́ṭen mahrae tahẽkana. Uni do toa ạkrińkataye ạsuloḱ kan tahẽkana. Setaḱre toae duhạua, ar mit́ṭeć lạṭu karahireye dul jarwaea. Mit́ din mit́ṭeć cuṭiạ do̠ cekate co̠ṅ ona toareye caḍoyena. Tala karahi toa tahẽkana. Oḍoṅoḱ lạgit́ ạḍi ghạrić ona toareye paera baṛayena, menkhan bae odoṅ daṛeat́a. Ar paera paerate hõe laṅgayena. Ado bogeteye cõ cõket́a. Uni mahraren mit́ṭen pusi hõe tahẽkana. Ona karahi bhitrire cõ cõye ańjomket́a, ar caḍaḱ cuḍuḱ hõ saḍekan tahẽkana. Uni pusi do̠ ạdi ãṭe hahaṛayena. Ar karahi ṭhen hako pakoye ńir senena, are oyoṅket́a.

Cuṭiạ do̠e koyoḱ rakaṕket́a, ar pusiye metadea, “Ạḍi muskilreń paṛao akana, ma dayakate bańcaoińme ạḍi ãṭiń laṅgayena. Bam bańcaoliń khan do̠ń unum gujuḱa. Noa karahi dayakate ulṭạu go̠t́kam.” Pusi do̠e ro̠ṛ ruaṛket́a, “Baṅ bạń ulṭạua. Ulṭạule khan do̠ń jo̠to̠ toa hirijoḱa, iń pạri nãhãḱ muskilreń paṛaoḱa; ar ạḍi maraṅiń dosa, Hapeń hudis baṛalege.”       

Pusi do̠ mo̠ne mo̠nete nonkae hudisket́a “Nui cuṭiạń oḍokea, ado̠ niạ setaḱre ạḍi sebel baskeaḱ hoyoḱtińa.” Uni pusi do̠ cuṭiại metadea , “Acha ińaḱ canḍbo̠l toareń caḍoea. Am do̠ canḍbo̠lre deć kajaḱkoḱme adoń or oḍoḱmea.” Cuṭiạ do̠ ạḍi ãṭe rạskạyena, are men go̠t́ket́a, “Hẽ to̠be, ạḍi ṭhikem budket́a.” Pusi hõ̠ usạra aćaḱ canḍbol toareye caḍoket́a. Cuṭiạ hõ̠ pusiaḱ canḍbo̠lreye kapṭao go̠t́ena, ar ạḍi usạra pusiaḱ deareye ṭunḍạṅ rakaṕ go̠t́ena, ar o̠treye do̠n aṛgoyena,  ar bhugạḱreye ńir bo̠lo̠yena.

Pusi do̠ ona bhugạḱ ṭhene senena, ar bhugạḱ ṭhen moca do̠e lahaket́taea. Cuṭiạ hõ̠ bhitri seć kho̠n do̠e oḍoḱ ńo̠ḱena, ar pusiye metadea, “Cet́ katham ạgu akawadińa? Ha ha ha.” Pusi do̠ cuṭiại metadea, “Am do̠ cuṭiạ ạḍi ạḍitet́ bam ṭhika. Am do̠ń bańcaoket́mea, ar nitoḱ do̠m ńir pharakena!” Uni cuṭiạ do̠ muluć muluće landaket́a, ar pusiye metadea, “Am do̠ iń jo̠meńem menwan tahẽkana, onatege nonka do̠ń mo̠ńjket́mea.” Ado̠ pusi o̠nḍe khone ocoḱena.




Kurumuṭu Gidrạ

Heć akanạń paṛhaoḱ cet́joṅ

Skul oṛaḱte,

Sanań kana oloḱ cet́jon

Diṛạmunḍate.

Nawa puthi ńam akat́iń,

Ạḍiń kusiḱ kan;

Usạrage paṛhao sạtiń

Muruk akawan.

Hante nhate beṅget́ baṛae

Opsor bạnuḱtiń,

Jãhãe são galmarao baṛae

Jạruṛ bạnuḱtiń.

Cecet́ićtiń okae lạiạń

Onań atena,

Baṅre ma, okae batlaoań

Khạṭiń pạsuṛa.

Hola oka bharadińae

Paṛhao ceṅgodạń,

Tobe nạ̃hiń lại ańjomae

Khane kusiạń.




Bul Ho̠ṛaḱ Katha

Sedae jo̠khe̠n, kathae, so̠hraere mit́ṭen ho̠ṛ do̠ hạnḍi ńũ bulkate kulhi se̠ chaṭka duạr macha se̠n jhạnṭi phe̠ḍreye bul bindạṛ akana, ar cele hõ bạnuḱkoa. Ado̠ kathae, ghaṭao ńindạ jo̠khe̠n raj do̠ hạtire de̠ćkate ona kulhi talatege okate co̠e calaḱ kana.

Khange uni bul ho̠ṛ do̠e disạ go̠t́kedea, ar se̠ beret́ do̠ bae beret́ daṛeaḱ kana. Ado̠ kathae gitić kategeye ado̠p go̠t́ket́a, me̠n gọt́ket́ae, Kiska hạti hae, becega to̠ ham lega. Ketna rupạiya am hoga, ham hạti lega, ar jạruṛ ham hạti lene sakega. Onkaye ro̠ṛket́ khange tho̠ raj do̠e bhaṛo utạrena, me̠nket́ae, O̠ko̠e perja nonka kisạ̃ṛ do̠ menaḱkotińa? Bhala tho̠ń ńe̠le̠gea. Ado̠ oka tin sạṅgiń co̠ṅ calaḱ mo̠tlo̠b tahẽkantaea, ado̠ ona ro̠ṛ ańjo̠mteye hahaṛayente mạhute kulikedea, e̠n kathae, Noa atore o̠ko̠e nonkan ho̠ṛ menaea, je̠ hạtiye hatao daṛeaetińa? Ado̠ mạhute me̠nket́a, O̠ko̠ baḍae co̠ṅ.

Ado̠ raje me̠nketa, Balaṅ calaḱa, kulhi mucạt́relaṅ ḍeraḱa; judi nui hạtiye hataole khan bogege, ar hõ iń do̠ inạ damtege eṭaḱkoń kirińjoṅa. Onka me̠nkatekin ḍerayena. Ar uni ho̠ṛ do̠ bae baḍaelet́a, je̠ nui do̠e raj kana, ar rajren hạti kanae me̠nte do̠, ar o̠ne̠ raj ar mạhut cet́kokin ro̠ṛ idiket́a, ona ro̠ṛ hõ uni ho̠ṛ do̠ bae ańjo̠mlet́a; me̠nkhan dosra oṛaḱren do̠ko ańjo̠mlet́gea, ar nui ho̠ṛaḱ ro̠ṛ hõko ańjo̠m ṭhiklet́taegea. Ado̠ setaḱko ńe̠lkede do̠, kulhi mucạt́re hạtiye ḍera akan; ado̠ khanko bujhạu go̠t́ ket́te uni ho̠ṛko lạiadea, baṅma, nonka onka raje ro̠ṛ idiket́a me̠nte. Khange uni ho̠ṛ do̠ ać mo̠nreye hudis go̠t́ket́a. Ado̠ je̠ḍe̠r ke̠ṭe̠ćkate khange raj do̠e he̠ć go̠t́enteye kulikedea, Henda ho, e̠n kathae, hola ńindạ jo̠khe̠n ińren hạti hataoeye me̠nlet́ ho̠ṛ do̠e okayena? Delabon do̠r damea. Khangeye metadea, Uni ho̠ṛ do̠ celeaea?

Ado̠ raje me̠nket́a, Ńutum do̠ bạń kuliledea, me̠nkhan noa oṛaḱren kangeae; niạ chaṭka ṭhen khongeye metadińa. Ado̠e metadea, Hẽ ho, noa oṛaḱrege okaren co̠ṅ mit́ ho̠ṛe he̠ćkengea; ar amren hạti hataoegeye me̠nlet́a, ado̠ uni ho̠ṛ ma enan sim    raḱrege oka se̠n co̠e calaoen, bạnugićan; ado̠ holanaḱ tho̠ nui hạti ạkrińe reaḱ katha do̠ baco̠m  metade, onate enan ńindạrege  oka se̠n co̠e calaoen. Ado̠ noa reaḱ bhe̠d do̠ noa kana, Bulkate do̠ ạḍi lekako bhakaea, ńe̠lme, linḍhire bhagwa hõ bạnuḱtaea ar uni hõ ya hạti kirińeye me̠nlet́a, ar ńe̠lme ṭhik kathageye ạcuradea; e̠nte uni ho̠ṛmo̠re nisạ tahẽkana; ado̠ uni nisạgeye ro̠ṛ ocoledea; ado̠ nisạ mae oḍok calaoen, se̠ye cetaoena, ado̠ kajege uni ho̠ṛ do̠ bae calaoengea?

Ado̠ ona iạte hạnḍi ńũan ho̠ṛaḱ mambla ạḍi utạr do̠ bako saba; cedaḱ? E̠nte bin disạge ro̠ṛo̠goḱa, ona ghuṛi do̠ cet́ko co̠m ro̠ṛket́ge, ar tayo̠mte do̠ bam disạ daṛeaḱa; ma ńe̠lme nui ho̠ṛ bul jhũkte hạti hõ hạtiye kiriń aḍoyede tahẽkana. 

Tumạl- Santal Folk Tales




Robarṭ Brus

Mit́ṭen rajae tahẽkana. Uniaḱ ńutum do̠ Roberṭ Brus. Uni do̠ lạṛhaireye bhagaoena, ar aćaḱ disom hõe reć ocoyena. Mucạt́reye as chuṭạuena. Ado̠ jivi bo̠to̠rte mit́ṭen birreye okoyena. Ona birreye dãṛã baṛae kan tahẽkana, ar bir reaḱ jo̠e jo̠met́ kan tahẽkana.

Mit́ din tikin jo̠khe̠ć mit́ṭeć danderreye duṛuṕ akan tahẽkana. Mit́ṭaṅ bindi do̠ acka–geye ńũr go̠t́ena, ar mit́ṭeć sutạm leka bindi kho̠ne oḍokena, are jhiloḱ kan tahẽkana.

Robarṭ Brus do̠ uni bindiye ńelkedea. Ạḍi dhao ona sutạm sutạmte rakabo̠ḱe kurumuṭuket́a, thoṛa rakaṕ ńõḱlen khangeye ńuroḱ kan tahẽkana. Mucạt́re do̠e rakaṕengea. Roberṭ Brus do̠ uni bindi ńelkate mo̠ne̠ mo̠ne̠te̠ye me̠nket́a. “Nui hopon hopon bindi are dhaote bae rakaṕ daṛeat́a. E̠nre hõ bae as chuṭạulena: Menkhan gelaḱ dhaore do̠e dećengea. Iń hõ ińaḱ disom hatao lạgit́iń kurumuṭuia, khạṭigeń daṛeaḱa ”.

Roberṭ Brus do̠ ona bir khone oḍokena, ar aćren sipạhiye jarwaket́koa, ar aćaḱ disom do̠ arhõe hatao ruạṛket́taea.




At́ Cabaḱ Kana Guṛgu Dhiri

Mit́ okte tahẽkana, unre sasaṅ, dhạniạ, mạric, mosola ko samamaḱ goṭate hạṭiạ- bajar re ńamoḱ kan tahẽna. Ar noa mosola ko rit́ gunḍại lạgit́ ato-ṭola ren hoṛko dhiriko beoharet́ tahẽkana. Ar onate Ato-ṭolare jo̠to̠ hoṛ koaḱ gharońjre ge dhiri-gurgu do tahẽkana. Aṅga simraḱ kho̠nge maejiu kodo̠ mae-mosola rit́ okte ạḍitet́ kajaḱ guṛgute dhiriko kuṭạmet́ tahẽkan ona reaḱ saḍe do̠ mit́ oṛaḱ kho̠n ar mit́ oṛaḱ ańjo̠m calaḱ kan tahẽkana.

Noako dhiri do̠ hako, baha e̠manteaḱ nana parkan naksa kote ạḍi napae sajaoge ńe̠loḱ kan tahẽkana. E̠nte Dhiri ḍaṭayet́ kan hoṛko akoaḱ monere gadao akanaḱ do̠ naksa talate dhirireko phuṭạuet́ tahẽkana. Mimit́ hoṛ do̠ E̠nrehõ apnaraḱ kusi sana leka hõko naksa ocoyet́ko tahẽna. Ente ạkhrińko do̠ guṛgu dhiri dipil kate mit́ mit́te jo̠to̠ ṭolako dãṛã arko asen ạcuret́ tahẽkana. Ar onate sanam hoṛko ạḍi algateko kiriń daṛeaḱ kan tahẽkana. Guṛgu dhiri akrińko do̠ caole, takate ato-ṭolaren hoṛko ṭhenko ạkhrińet́ tahẽkana.

Ar sạrige dhirire rit́ akat́ mosola te utu lekhan ạḍitet́ so̠ro̠ma. Niạ sibil so̠ṛo̠m o̠koe do̠ baṅko hiṛiń daṛeaḱ kan onko do̠ netar hõ dhiri ko beoharet́ kana. Ar un okto re bon ńel lekhan maejiu ko ạdi haron kosṭo kate dhirire mosola rit́ kate uture ko lagaoet́ kan tahẽkana. Arhõ lahaten hoṛko do̠ ruạ okte dactor ṭhen bako senoḱ kan tahẽna. Mimit́ ṭolaren murubbi ko ạḍi ãṭ ran rehet́ ko badạe kan tahẽkana. Bo̠ho̠ḱ haso, lać haso, jaṅga haso, gunṭhi haso emanteaḱ hasore aema lekan ran rehet́ko beoharet́ tahẽkana. Noa ranko ho rit́ gunḍạ kate beohar lạgit́ dhiri reaḱ beohar tahẽkana. Me̠nkhan nãhãḱ jugre maejiu ko lạgit́ ạḍi bhạlại hoe akana ente, Rit́ gunḍa (blanding) Mesin upel akante uture beoharoḱkan jo̠to̠ lekan mosola ko rit́ gunḍa aḱge hạṭiạ- bajarre kirinte ńamoḱ kana.

Ona iạte nãhãḱ jugre ma e̠nte, ato-ṭolare mimit́ hoṛaḱ gharońj kho̠n dhiri guṛgu bại bạite at́ idiḱ kana. Ar naṅgra kore ma blanding mesin se rit́ gundạ aḱ mesin ar noako gunḍạ mesin reaḱ factory ko  khạtir sanam guṛgu-dhiri hiṛińoḱ kana. Enre hõ dhiri re rit́ reaḱ sebel mosola kaṭko̠m sipi ar utu reaḱ sebel soṛom do baṅ hiriňoḱa. Onate aema hoṛge kiriń mo̠so̠la utureko beohareda. Ar nonkate ńeloḱ kana gharońjko kho̠n bại bạite dhiri-gurgu do̠ adoḱ seć mohnḍhaḱ akana. Ar thoṛa din tayom do paseć dhiri-gurgu ar baṅ ńel ńamoḱa.