Mit́ṭen Toa Aḳhriń Hoṛaḱ Go̠lpo̠

Mit́ṭen hoṛe tahẽkana. Ado̠ uni hoṛ do̠ enege aćren gạiye duhạukedete bar bạlṭin toae ńamkeda. Khange ekal cehel cepel bạltin pereć toa ante hạṭiạre ạkhrińa mente monhḍayena. Khange calaḱ calaḱte gunạnoḱ kana bạlṭin pereć toa ar tinạḱ kạuḍie ńama mente.

Ado̠ mone monete bhạbhitoḱ kana, kạuḍiń ńam lekange mit́ṭen sim eṅgań kirińea nahak. Ado̠ uni sime bele lere arhõ simiń ńamkoa. Onko sim do̠ arhõ ko bele hoponkoa ar onko ko ạkhrińkate ạḍi utạr kạuḍiń socjoṅa. Inakate mit́ṭen maraṅ oṛaḱiń kirińa, khan ato-paṛaren sanam hoṛko ńela arko hiskạḱa. Unre onko hoṛko sim khamar bạisạuko metańa, menkhan iń do̠ ohogeń rebena. Ar nonka bo̠ho̠ḱiń hut́mạea. Onka men tora metaḱme bo̠ho̠ḱ hut́mạ torage dipil akat́ bạlṭin pereć toa do̠ ńũrhoyentaea. Ado̠ ạḍige bhabnayena ente joto toa do̠ hạrić pạsirentaea.

Sikhạuna:Onate ạuri bele hoponre sim do̠ alogem lekhakoa.




Mit́ṭen Pajhaṛ Aḱ Go̠lpo̠

Mit́ṭen Pajhaṛ do̠ buru muthni cetanre tukạ benaojoṅlena. Ado̠ ona tukạre ponea bele tahẽkantaea. Pajhaṛ do̠ jao hiloḱge beleko bạgikate jomaḱ sendrae calaḱkan tahẽkana. Khan mit́din dhaṛti laṛaoente, goṭa buru dalkaoena ar onate mit́ṭen bele do̠ guṛdạu ńũrena. Khan guṛdạu guṛdạute buru latar mitṭen simaḱ oṛaḱ bahrere ńũrhoyena. Ado̠ sim ona bele ńel ńamket́te ạgukeda ar aćaḱ oṛaḱre do̠hokeda. Eṭaḱ beleko sãote jotonte do̠hokeda.

Mit́din ona bele khon Pajhaṛ hopone tot́ena. Inạkate Pajhaṛ hopon hõ sim hoponko são hara buruḱe ehoṕena. Menkhan aćaḱ monre jao ghuṛige eṭaḱaḱkoe hudis ganḍonet́kan tahẽkana. Mit́din ạḍi utạr Pajhaṛ  udạu baṛaekan ńelte sime metadea, nonkageń uḍạu daṛeaḱ khan. Ona katha ańjomte sime landakeda, are menkeda cekatem uḍạuḱa? Am dom sim kana, ar sim do̠ tis hõ ohoko uḍạu daṛekea. Uni Pajhaṛ do̠ eṭaḱ pajhaṛko ńelte jaoge hudiset́ tahẽkana ać hõ onkage uḍạuḱa mente.

Menkhan aćaḱ kukmu tinre sime sodorae unre sime mengot́et́ tahẽkana noa do tisre hõ baṅ hoe daṛeaḱa. Nonkate Pajhaṛ do̠ simaḱ kathare bhorsaḱe ehoṕena. Khan aćaḱ jion jingi hõ sim lekage khemaokeda. Nonkage khemao khemaote mit́din hiloḱe goćena. Aboaḱ jion hõ sạrige nonka kangea. Ente okaṭaḱem pạtiạuḱ mit́din onagem hoyoḱa. Onate uni Pajhaṛ leka uḍạuḱ sanalemre, ona leka kạmime. Simaḱ katha alom hetawaḱa. Ado̠ abo hõ uni Pajhaṛ leka baṅkate  kurumuṭure tahẽnoḱ hoyoḱa. Enḍekhan nonkate aboaḱ  jionre khạṭige kukmu bon sạri daṛeaḱa.




Jid Ar Bạḍại

Gạṛại hako ar ḍhõṛ biń ạḍi gatekin tahẽkana. Jaha sećge mit́ soṅgekin calaḱkan tahẽkana. Ḍhõṛ biń do gạṛại hako khon jeleń ar lạṭugey tahẽkana. Onate uni do ạḍi maraṅe hudisoḱ kan tahẽkana. Ar uni ḍhõṛ biń do bạḍại ar jid tahẽkantaea. Onate uni gạṛại hako aḱ jahan katha, porames hõ bae ańjomet́ tahẽkana. Ać okaṭaḱe hudis are bujhạu onage kạmiya. Noa karonaḱte gạrại hako do ạḍi cipạrey tahẽkana.

 

Mit́din unkin biń ar gạṛại hako do pharak seć daṛa baṛakin goṭakeda. Ḍhõṛ biń ḍanḍa lebdawate taṛame dhurạuena. Ado gạrại hako do biń-e metadea, nonka do alom taṛama, sojhete taṛamme. Khange bińe raṅgaoena are menkeda, ińem hiṅsạwạń kana ar mońk mẽt́te bam ńelena. Onate am do iń tuluć jhogṛam janameda. Gạṛại hakoe menkeda, emon cet́iń metaḱmea onate noako katham metadińa? Ar hapeyentekin laha sećgekin mohnḍayena.

 

Ar hõ onkage mit́din bana hoṛ kạmi lạgit́kin oḍokena. Unrehõ uni ḍhõṛ biń do ḍanḍa ghanṭa kateć taṛamae dhurạuena. Ado gạrại hako uni ḍhõṛ biń inạ mit́ kathage maetadea, ma sojhete taṛam me. Unre bińe menkeda, iń taṛamem cet́ạń kana? Eṭaḱ ko cet́ hõ baṅko roṛeda, menkhan eken amaḱge osibidạ hoyoḱ kantama? Jạsti alom dona baṅkhan muskilrem paṛaoḱa honaṅ. Uni gạrại hako do cet́ kathage bae roṛleda, ente biń okaṭaḱ kathage bae hetaowaḱ kan tahẽkana. Mit́din kẽoṭa hako goć lạgit́ko hećena ar jhạli ko oḍaokeda. Khan Ona jhạlire bińe jhạliyena ar dal goć kate dare reko aka oṭokedea. Ar nitoḱ uni goć biń do sojhege tiạr akana.




Moṅgol Hiloḱ Jalapuri Ḍhipreye Hạn Daṛeaḱa Birbão “Sitrang”

Birbão Sitrang do̠ sạkti ar daṛeante hijugoḱ kana. Andaman doreão re hoelen birbão reaḱ sạkti ḍherente lạṭkić/nimnocap re heć paṛao akana. Ar ona reaṅ lạṭkićtege jalapuri Boṅgoposagor re seṭerkate sạkti do̠ ḍheroḱ ehoṕ akana.

Ona iạte Sombar (24 October) ghurni se birbão Sitrang re pherao daṛeaḱa. Khan  Moṅgol hiloḱ (25 October) arhõ ghurni hoe re pheraoḱa mente hoe –daḱ (abohaoa) ạpis ko lại so̠do̠r akada. Menkhan oka nakhae hạna, nit hõ baṅ baḍae akana.

Bạrtikaete Pạchimboṅgo reaḱ aḍepase kore “Sitrang” do̠e hạn daṛeaḱa. Baṅgladisomre hõe hạn daṛeaḱa. Onate Baṅgladisom hõ sontor akan menaea. Moṅgol hiloḱ bhitritege birbão hoe do pạchimboṅgo-Baṅgladisom ḍhipe tioga. Ado noa ghurni se birbão hoe reaḱ to̠ṛtet́ do̠ ghonṭa re 110 kilomeṭer tahẽ daṛeaḱa.




Barea Kẽoṭa

Mit́ atore bar boeha koṛakin tahẽkana. Huḍiń aḱ ńutum do̠ Shanto ar maraṅić do̠ Akash. Ado̠ maraṅić do̠ lubhiạ macha hoṛe tahẽkana. Ar huḍińić do̠ ạḍi bhage. Jao hiloḱge hako kin goćet́ko tahẽkana. Khan hako kin goćlekore maraṅ koṛa do̠ ńeloḱte lạṭu ńõḱ hakoge bachao hataojonoḱa. Onka leka mit́din hako goćkin senena. Setaḱ khonaḱ jhạlikin oret́kana, enrehõ baṅkin ńamlet́koa. Ackage huḍiń koṛawaḱ jhạli ạḍi ãṭ hamalena. Maraṅ koṛa hudiskeda paseć niạ dhao do̠ lạṭu hakoe jhạli akana. Onate bhag hatao lạgit́ jhạli ore goṛowadea.

Menkhan thoṛa ghạṛi tayom jhạlikin rakaṕket́re barea celaṅkin ńamkeda. Ona celaṅ reaḱ moca do̠ tol eset́ akan menaḱa. Ona hõ mit́ṭen kạṭić ar lạṭu celaṅge. Maraṅ koṛa do̠ lạṭu celaṅ ńelte onage harephare hataokeda. Ar huḍiń koṛa do kạṭićaḱ.

Ado̠ ạyuṕ jokhen bana hoṛge ona celaṅkin jhićkeda. Maraṅ koṛa celaṅe jhićket́re ona khonaḱ ạḍi jeleń bińe oḍokena are jomkedea. Ar note huḍińić hõ aćaḱ celaṅe jhićket́re ạḍi aema sonae ńamkeda. Ado̠ ać dadat́tete uduḱaea mente senenre bae ńamledea. Khane hudiskeda dadań do̠ paseć arhõ daman jinise ńamket́te so̠ho̠r-bajarteye calaojoṅna. Ado̠ uni huḍiń koṛa hõ suluk nirạite jion jingi khemaoe ehoṕena.




Te-bhaga Ạidạri Ren Ayurić Ela Mitro

Ela Mitro aḱ jonom 1925 serma reaḱ 18 October Jhenaidah jilạ Shailkupa upjilạ reaḱ Baguṭia atore. Ela Mitro aḱ ńutum do Te-bhaga andolon se ạidạriren maraṅ mit́ṭen nạmuna. 1945 sermare Chapainawabgonj jilạ reaḱ Ramchondropur atoteko bapla acguledea. 1947 serma re disom bar bhagen re, purub pạkistanren hoṛko hudislena nit́ do onkoaḱ joto lekanaḱ okolanaḱ khon rukhiạko ńama, ar onko cetanre calaḱkan koclonko hõ hapeḱa. Menkhan baṅa, onka do baṅ hoylena. Enḍeteṛoṅ hoṛko ạidạri hameṭ lạgit́te lạihại ko calao idikeda. Ne-hoṛ se casa ko lạṛhạilena eken bańcaoḱ aste.

1946-47 serma reaḱ Te-bhaga ạidạri lạṛhại ãć do disom reaḱ aema ṭoṭhakore hõ ḍherkaete pasnaolena. Menkhan Chapainawabgonj reaḱ Nachol re 1950 sermare lạṛhại eken Ela mitro aḱ ạyurte hoylena. Te-bhaga reaḱ manetet́ do kana pe bhag. Ente casakoaḱ khojoḱaḱ tahẽkana, casabad kateć mit́ bhag akoko dohojoṅa ar mit́ bhag do jumidar ko hạṭińakoa. Inạ begor hõ phosol ko samṭao kateć bargel ạṛi hoelenre pe ạrị do casako ńamet́ tahẽkana. Noa lạṛhại reaḱ asol motlob do tahẽkana “Eyae ạṛi jhin ar phosol reaḱ Te-bhaga se pe bhag”.

Ela mitro do 1942 sermare cominist party re selet́lena. Jumidar jãwãe Romen Mitro aḱ gharońjre kuṛi hoponko oṛaḱre tahẽn reaḱ ạn se ạri tahẽkana. Menkhan Ela Mitro do ona  ạn/ạri rạput́keda. Ramchondropur aṛere Krisnogobindopurre mit́ṭen sikhnạt ṭhãona bạisạu talate bahre oḍokoḱe ehoṕena. Un jokhen Nachol re tayom akan hoṛkoaḱ soṅkha ḍherge tahẽkana; biseskate santal jạtigosṭhiko. Nachol são são Chapainawabgonj ren ạḍi utạr metaḱme hajar hajar gidrạ ko reṅgeć ar pusṭi begor gujuḱ dosareko tahẽkana. Nonkan gidrạko ńelte Ela Mitro mon dukena. Casako ma ente jumidar koaḱ tabere kạmiteko heowa akan. Enḍekhan noako babotre casako jãhãn kathako roṛma baṅge ganoḱ. Onḍe khonaḱge Ela Mitro do hoṛkoe aodhanket́koa. Mit́ṭen maraṅ bisoe do Romen Mitro aḱ mõṛẽ (500) sae bighạ jumi tahẽkantaea. Unige pạhilte Te-bhaga niạm doe ehoṕleda. Unre Ela Mitro cetanre hoṛko bhorsaḱko ehoṕena. Nonkan as ar dulạṛte uni do hoṛkoren “Rạni” hoyena. Purbo pạkistanre cominist party bond jahirenre Ela Mitro ar jãwãetet́ bana hoṛgekin danaṅena. Jumidar oṛaḱren bạhukuṛi hoe kateć jãhãn jạruṛge baṅ tahẽkana nacar hoṛko lạgit́ nonka lạihạioḱ lạgit́. Menkhan mit́ṭen nirại somaj bandhao aste lạṛhạilena. Lahatenaḱ Te-bhaga ạidạri  (1946-47) re nunạḱ maejiu do bako selet́lena, tinạḱ do Ela Mitro aḱ ạyurteko selet́len.

Andolon se lạihại khạtirte jumi reaḱ phosol bar ako ar bar bhag do jumidarkoaḱ oṛaḱko seṭerkaḱkan tahẽkana. Santal, hindu, muslạ casa sanamko mit́ente jumidarko nacar cabayena. 1950 serma reaḱ 5 January polis ar nacar hoṛko talare lạṛhại hoelena . Menkhan hoṛko polis ko cetanre nunạḱko raṅgaoena jeleka, pon goṭen polisko goćket́koa.

Nonkate ona ṭoṭhare arhõ bạṛić dosa heć paṛaoena. Ela Mitro selet́ ạḍi utạr casako giripterena. Oṛaḱ duạrko Lo-rapaḱkeda, hoṛko guli goćket́koa. Ạḍi utạr maejiuko konac ocolena. Ela Mitro do kạd oṛaḱre ạḍi haron ar koclonreye paṛaolena, jemon hoṛko lajaoḱte hapeḱko. Pạhilre Nachol thana, inạkate Chapainawabgonj, inạkate do Rajshahi kạdre mit́ serma bhor hahaṅkar kaṛaṅ ńũtre tahẽ tayom cikit́sa ńam lạgit́te Dhaka Medical te kol ocolena.Bicạr lekate Ela Mitro são Nachol andolonren namḍak asamiko kạd oṛaḱre jaejug jion bhor dohoko goṭakeda. Menkhan aṛaḱko lạgit́ menenre adalot arm it dhao bicạr lạgit́e hukumkeda. Bicạrre gohako baṅko ńamlenre Ela Mitro ar eṭaḱkoaḱ sạjại komkate gel sermako goṭakeda.

Inạkate 1954 serma paromenre aṛaḱkedea. Unre Ela Mitro ren sor peṛa Horek do jor jobosti ocoyena jemone men, Ela Mitro aḱ hukumte polis ko goćlena. Menkhan enrehõ Horek do moca bae jhićleda; bickom jiwi alaekeda. Un okteren Muslim League sarkar arhõ uni ńutumte goha emoḱ lạgit́ sạkhi ńam baṛayet́ko tahẽkana are batlaoet́ko tahẽkana.

Noa kạhni cet́leka gạthni akana, onkage duk ar bhabna reaḱ hõ kana. Ente One oke do ne-hoṛaḱ ạidạri ṭarhao lạgit́ kusite jiṅgi reaḱ joto kusi-rạskại alae akat́.  Itihãs sakamre nuiaḱ ńutum do serma ipil leka jaejug jhalkao se ḍigḍigạu akae tahẽna.




Mit́ṭen Gạ̃ṛĩ Ar Toyo

Mitṭen bir gajaṛre aema lekan bir janwar ko rajoḱkan tahẽkana. Ado ona bir caḱlao banaoić lạgit́ mit́ṭen mukhiạ se ạyurić benaoe reaḱ ko portonkeda. Onka leka janwar ko mod khon ạyurić hisạbte gạ̃ṛĩ ko bachao kedea.

Khan toyo hećente metaekana, nit́ khonaḱ am do aleren maraṅić kanam, amiń seba ariń jotonmea. Noa birre oko akan  dhon/sompot ḍunḍhạu ariń tolas ńam akada, Dela iń são onań uduḱama. Ado gạ̃ṛĩ do uniaḱ kathate bogete khusiyente pańja kedea.

Ado taṛam taṛamte mit́ jaegare phãnd ṭhene ạgukedea. Are metaekana, nõkõe noa jaega, ma ado joto sompot rakaṕjoṅme. Ente am lahare iń do cet́ge ohoń hataokea. Inạkate uni gạ̃ṛĩ do ona uduḱaḱ jaegare tinre lebet́keda ekal ona phãndre aṭkaoena. Ado toyo do eṭaḱ janwarko hoho jarwaket́koa are uduḱate metako kana, ma ńelepe, nonkan ạyurićpe bachao akadea? okoe do aćtet́ge phañdre paṛaoḱ kan? Nonka kana uniaḱ bud akel do.

 




Cẽṛẽ Ar Dumur

Mit́ṭen dare ḍạrre cẽṛẽ aṕ akan tahẽkana. Ona darere dumur chata hõ tahẽkana. Ado̠ mit́ṭen huḍiń macha dumur ho̠po̠n  cẽṛẽ samaṅte rạskạge uḍạu calaḱkan tahẽkana. Khange cẽṛẽ do uni dumure kulikedea “Cet́ leka menama boeha dumur? Ado̠e roṛ ruạṛadea, bes baṛage. Am cet́ leka menama? Cẽṛẽ hõe mengot́keda, iń hõ bes baṛage. Aḍi din khonaḱge am sãoteń gapalamaraoa menteń hudis baṛa akada. Ado dumure menkeda, cet́ katha boeha?

Khange cẽṛẽ do memene ehoṕena, tinạḱ haronte chatam benao rakaṕa , menkhan am begor lạitege hoṛko nonḍe khon rasako idijoṅ kana. Enḍete bam asketoḱ kana? Dumure roṛ ruạṛkeda, baṅa, baco̠ nase hõ bạń asketoḱa. Ado uni cẽṛẽ hahaṛayente kuli ruạṛkedea, cedaḱ ban asketoḱa? Ente noko do̠ ińaḱ rasako tumạl idijoṅa, menkhan noa rasa benao reaḱ silpạ do o̠ho̠geko reć daṛekeńa.

Cecet́aḱ: Nui dumur ńeloḱte huḍiń machage rehõ mon sećte ạḍitet́e akel are maraṅgea. Aboaḱ jạruṛ kana nui huḍiń dumur khonak sikhnạt hameṭjoṅ. Jemo̠n aboaḱ mon-ontorko nui dumur lekagebon sapṛao daṛeaḱte hoṛkobon upkạrko ma. Ar aboaḱ tiko jao ghuṛige bhạlạianaḱ kạmi sećbon ạwiltabona.

 

 

 

 




Tạruṕ Ar Ḍaṅgra

Mit́din mit́ṭen Ḍaṅgra bathan ṭạnḍire ạtińkan tahẽkana. Ackage mit́ṭen Taruṕ hećkate uni Ḍaṅgra jome lạgit́ laga sabe dhurạuena. Uni ḍaṅgra aćaḱ jiwi bańcao lạgit́ dạṛ dạṛte mit́ pukhrire ńir khańjoena. Ona pukhri do ańjet́ge tahẽkana. Ar ḍaṅgra ar tạruṕ do ạkinaḱ hoṭoḱ dhạbić losotre jobe akankin tahẽkana. Ado Tạruṕe menkeda don reaḱ jaega bam ńamleda? Ghuṭurem tahẽlen khan raṭpaṭiń jomkema honaṅ. Ar nitoḱ losot́rem don akat́te am hõm gujuḱa ar iń hõń gujuḱa.

Ado Ḍaṅgra uni Tạruṕe kulikedea, amren mạlik menaea? Tạruṕ do ạḍi raṅgaote menkeda, Okoeren mạlik? Bam baḍaea ińge noa birren raja do ar iń kangeạń mạlik do. Ado Ḍaṅgrae menkeda, nonḍe amaḱ jion reaḱ bạṛić dosa do! Khange mit́ ghạṛi tayom Ḍaṅgra reń mạlike hećena. Ar Tạruṕ aḱ bohoḱe kuṭạmket́taea ar Ḍaṅgra do ona losot́ khon rakaṕ kate oṛaḱe idikedea.

Jos katha: Jãhãtinaḱ abo nijeraḱ khemota tahẽntabon, Ar muskilre bon paṛaolen khan abon cetanren mạlik se boss babo manaoleko khan ar onkoaḱ katha baṅbo ańjomlekhan enḍekhan bańcao o̠ho̠gebon ńamkea.




Mit́ṭen Gadha Aḱ Go̠lpo̠

Mit́ṭen casa hoṛren gadhae tahẽkana. Uni gadha tege mit́ jokhen ạḍitet́e cas-abadjoṅ kan tahẽkana. Menkhan nit́ gadha do umerte lahayente bae kạmi daṛeaḱ kana. Mit́din ạḍi ńindạyena enrehõ gadha do oṛaḱte bae ruạṛoḱa. Enterehõ ̣casa do baṅgey bhabnalena. Ente uni ma jãhãn kạmige bae daṛeaḱkan do. Goṭa din bhore asoḱ ṭayoḱ baṛae kana.

Ado dosar hiloḱ gadha sendare oḍoḱena. Onkage mit́ jokhen bir gajaṛre gadhae aḍraoḱ kane ańjomkeda. Khange ńelket́a aćren gadha mit́ṭen gạhir kũire ńir khanjo akan. Becariạ rakaboḱ lạgit́e kurumuṭu kana, baṅgey daṛeaḱ kana. Ado uni hoṛ do gadha cetanre nase hõ bae mãyãlena. Onate rakaṕkae bodolte kuḍi ạgu maṛaṅkate kũire hasa gidiye dhurạuena. Nonkae hudiskeda je, nit́ ma jãhãnaḱ bae kạmirege bae lagaoḱkan. Eken jomaḱe jom giḍikaḱ kana. Thoṛadin tayom ma nahaḱe gujuḱge, unre topakae hoyoḱa. Nit́geń topakaege, khan bạṛti baṅ khaṭao hoyoḱtińa. Nonkan hudis ganḍon kate gadha topa poṭomkaeye portonkeda.

Gadha kantey cet́ bud akelte khaṭo baḍhogea! Ado ekal eṭaḱ sećge koyoḱkate murukte hasa giḍi kana. Tinre kũi perećena adoe tạṅkhiket́ma gadha ma kũi cetanre teṅgo akan. Sạrige uni hoṛ tinre hasa giḍiyet́ tahẽn, unre gadha do hoṛmo reaḱ hasa irchi giḍikan tahẽkana. Enḍete nonkate kũi do perećente cetante rakaṕ hećena.

Sikhạuniạ Katha: Jãhãtinạḱge hoṛem upkạre, tinre bam jạruroḱ, unre baṅge moneyama. Pharaḱme lạgit́e kurumuṭia. Menkeam, dhạrti khone ocog giḍime rehõ, cet́ge bae hudisoḱa. Onkan hoṛko khonaḱ paharaḱre tahẽnge bhạlạianaḱ porho kana.