Meskoć

Meskoć

(1)

Barea gate koṛa mit́din setaḱ rekin galmaraoeda,

Pạhilić: Baḍaeam hola ńindạ cet́ hoelena?

Dosarić: Cet́ hoyena?

Pạhilić: Barea kombṛo saṕkate sanamaḱ kin reć idikedeńa.

Dosarić: Accha, am ṭhen ma coṅ mit́ṭen pistol menaḱ! Onam uduḱ ạkina.

Pạhilić: Loṛo leka do alom roṛase, ona do penṭ pokeṭ rege tahẽkana, judi kin baḍae lekhan ona hõkin rećkińa.

(2)

Gidrạ ar eṅgatet́kin galmaraoeda;

Gidrạ: E go ińren Pusi aćaḱ ńutume roṛ daṛeaḱ kana.

Eṅgat́tet́: Ado mại amren Pusi do cet́em ńutum akadea?

Gidrạ: Iạ go Miãu.




Goḍo ar Hirạ

Mit́din mit́ṭen goḍo mit́ṭen hirạ kecaḱe ut́keda. Hirạ ren mạlik hirạ bae ńam daṛeaḱte ńindạ bae jạpit́ daṛeaḱ kana. Uni mạlik do sanam goḍo goć cabako lạgit́ mit́ṭen sikạriại ạgukedea ar hirạ ńam oḍok lạgit́ ṭhikại emadea. Uni sikạri goḍo goćko lạgit́ goḍowaḱ tahen ḍinḍạtei seṭeren khane ńelkeda hajar  hajar aema goḍo mit́ṭen cetanre ar mit́ṭeć goḍo sogobogo ko gitić akana. Ar mit́ṭeć goḍo do pharaḱre ać eskarge galasaṅe jạpit́ akada.

Sikạri do eskar menae uni goḍogei tak kedea. Ar saṕ kateć laće cirạ ket́taea ar hirạ onḍoḱ kate mạlike jimạwadea. Ar sikạri do mạlik ṭhen khon kạuḍi ńam kate oṛaḱ seć mohonḍaḱe dhurạuena.

Un okterege mạlik do uni sikạriye kulikedea cekate hajar hajar goḍo tala khon uni hirạ ut́ić goḍo dom ńam kedea?

Sikạri do roṛ ruạṛe em keda, je noa do ạḍi alga kạmi kana.  Lelha hoṛ jokhon aćkageko kisạṛoḱa ,un oktere onko do akoren jạt tuluć bako mesaoḱa ar bako gateḱa.




Jel Aḱ Golpo

Sedae reaḱ katha, mit́ṭen birre Jel gharońj tahẽkana. Ona gharońjre mit́ṭen haṛam hoṛ, aćren koṛa ar goṛom gidrại tahẽkana. Uni haṛam jel do umerte ạḍi laha akane tahẽkana. Onate jãhãnaḱ kam-kaj kohõ bae daṛeaḱkan tahẽkana. Ado uni haṛam do aćren hopontet́ cetanrege ṭehãḍoḱkan tahẽkana.

Mitdin haṛam ren hopontet́ do hạṭiạte senente ńeloḱte maraṅ utạr khạclạḱe kiriń ạgukeda. Inạkate ona khạclạḱre apat́tet́e bhorao kedete bir talare giḍi oṭokedea. Khange uni jel hopon do eneć khilạḍ baṛakate oṛaḱe hećenre ać haṛam bawaḱ katha apat́tet́e kulikedea. Apat́tet́ doe menkeda, “am haṛamba do ạḍige haṛam cabayena, cet́ge bae kạmi dareaḱ kana. Eken bạṛti jalao are jańjalet́ kana. Onate bir talareń doho oṭokedea. Onḍe tạruṕ menaea, unige nahaḱe jomea. Enḍekhan aboaḱ jańjal cabaḱa. Apat́tet́ aḱ katha ańjomte uni jel hopon doe menkeda, menkhan baba mit́ṭenem bhul akada. Disạ kate ona khạclaḱem ạgu lekhan, amem haṛam lenre ṭaka paesa khoroć kate khạclạḱ baṅ kiriń lagaoạńa. Aćren gidrạwaḱ katha ańjomte apat́tet́e tharbasaoena ar aćaḱ bhule aṅgoćkeda. Ado ene harephare bire senente jel haṛam oṛaḱe ạgukedea.

Sikhạuna: Aboren gogo-baba são cet́ lekabon beohar, aboren gidrạ ko hõ abo são onkageko beohara.




Meskoć

Meskoć

(1)

Iskulte bilom calaḱ reaḱ karontet́-

Mahasoe: E Gạblu, cedaḱ kelas hijuḱem bilomena?

Gạblu: Mahasoe, eṅgạń ạpuń kin jhogṛaḱ kan tahẽkana.

Mahasoe: Cedaḱ am dom thiret́kina ado? Juri-pạri aḱ jhogṛa do ać aćtege cabaḱa.

Gạblu: Ona doń baḍaegea Mahasoe.

Mahasoe: Enḍekhan cet́ tobe?

Gạblu: Ente ińaḱ senḍel mit́ṭen eṅgạń ar mit́ṭen do ạpuń aḱ tire tahẽkana.

(2)

Mit́ṭen ḍurukiạ pocra hoṛ gaḍate paeraḱ-e sen akana-

Pocra hoṛ: E kẽoṭa boeha, gaḍare biń ko bạnuḱkoa tho?

Kẽoṭa: Baṅa boeha, bạnuḱkoa biń.

Pocra hoṛ: enḍekhan ma nirbhabnań paera daṛeaḱa.

Kẽoṭa: Hẽ paera daṛeaḱgeam, Menkhan thoṛa sontorte paera hoyoḱa.

Pocra hoṛ: Cedak?

Kẽoṭa: Mit́ṭen tayan menaea. Unige sanam biń-e jom marao akat́koa.

 

 




Ạkilan Hoṛ

Mit́ṭen ạkilan bhạgan hoṛe tahẽkana. Jao hiloḱ ạyuṕ bela uni ṭhen hoṛko hijuḱkan tahẽkana. Ar uni hoṛ do onkoaḱ suk-duk muskil reaḱ katha ańjomkate aema lekan solhae emakoa ar ona muskil cabae reaḱ hore uduḱako kan tahena. Adom hoṛ do inạ mit́ muskil karonaḱte ghane ghane hijuḱ ko ehoṕena. Ado hećkate ko raḱet tahena.

Mit́din uni ạkilan hoṛ do heć akan hoṛko  mit́ṭen meskoće lạiat́koa. Ona meskoć ańjomte selet́ akan joto hoṛ landa landateko laṅga cabayena. Inạ mit́ ghạṛi tayom arhõ inạ mit́ meskoć ge lạiat́koa, niạ dhao do ańjomkate thoṛa hoṛko landakeda.  Tinre tesar dhao ona meskoće lạikeda, unre onko hoṛ modre okoege bako landaleda. Adoe menkeda, “Ghane ghane mit́ṭen meskoć ańjomte landa baṅ sanayet́pea, menkhan inạ mit́ muskil iạte cedaḱ ghane ghane pe raraḱ kana?

Sikhạuna: Duk-dạndi, muskil do eken daṛe ar okto-e nosṭoya. Noa do tis hõ muskil do bae mimaṅsa daṛeaḱa.




Gạ̃ṛĩ Aḱ Go̠lpo̠

Mit́ atore ạḍi utạr gạ̃ṛĩ ko tahẽkana. Mit́ dhao mit́ṭen ho̠ṛe lại jạhirkeda je, uni do̠ Gạ̃rĩ kiriń koa ar mimit́ goṭen Gạ̃ṛĩ aḱ dam gel (10) ṭaka kateće emo̠ḱa. Ado̠ atoren ho̠ṛ hõko tạńkhikeda aḍepasere ạḍi utạr Gạ̃ṛĩ menaḱkoa, enḍekhan noa katha hõ ạḍi bạṛićaḱ do̠ baṅ kana. Khange atoren ho̠ṛko bir-gajaṛ ko senente Gạ̃ṛĩ sasaṕ kạmiko dhurạuena. Ado̠ ro̠ṛ saḍe akat́ katha lekage atoren ho̠ṛko ṭhen khonaḱ gel ṭaka kateć mit́ hajar (1,000) goṭen Gạ̃ṛĩ kirińket́koa. Inạkate arhõe jạhirkeda, nit khon do̠ mimit́ goṭen Gạ̃ṛĩ aḱ dam bargel (20) ṭaka kateć.

Atoren ho̠ṛko noa katha ańjomte arhõ ạḍi kurumuṭu salaḱ Gạ̃ṛĩ sasaṕko onḍoṅena. Onate ạḍi usạra aḍepasere Gạ̃ṛĩ koaḱ soṅkha hõ kom cabayena. Hoṛko hõ apan ạpin oṛaḱ ruạṛoḱ ko ehoṕena. Khange uni ho̠ṛ do̠ niạ dhao Gạ̃ṛĩ aḱ dam bargel mõṛẽ (25) ṭaka kateće goṭakeda. Note Gạ̃ṛĩ ko hõ nunạḱ ko komena je, Gạ̃ṛĩ sendra ńańamge ạḍi muskil.

Inạkate onkage arhõ mõṛẽgel (50) ṭakae ḍherkeda. Uni ho̠ṛ do̠ noa nawa dam jạhir katet́ aćaḱ bạnij bepar kạmi khạtirte so̠ho̠r bajarte senena. Ado̠ aćaḱ kạmi reaḱ dạyik do̠ aćren soṅge ho̠ṛe emadea. Niạ dhao uni ho̠ṛren são go̠ṛo̠ić do̠ khańca pereć Gạ̃ṛĩ oḍoḱket́kote ato ho̠ṛkoe ńel ocoket́koa. Are metat́koa, nit noko mimit́ goṭen Gạ̃ṛĩ iń ṭhen khon pegel mõṛẽ (35) ṭaka katećpe kiriń daṛeakoa. Ente nit́ ma ar bir-gajaṛre cele Gạ̃ṛĩge bạnuḱko. Enḍekhan mahasoe-e ruạṛ hećlen khan mõṛẽgel (50) ṭaka kateć uni ṭhenpe ạkhriń daṛeakkoa. Khange onko bebuj lelha ho̠ṛ do̠ ạḍi usạra uniaḱ kathateko mạluṅena ar jo̠to̠ Gạ̃ṛĩko kirińket́koa. Inạkate dosar hiloḱ khon uni ho̠ṛ hõe aṅgenena, inạ tayom nit dhạbićte unkin ho̠ṛ ona atore bạkin ńel ńam akana.

 




Capṛawaḱ Kạhni

Mit́ṭen oṛaḱre barea Capṛa kin tahẽkana. Unkin do ona oṛaḱ reaḱ isin basaṅ metaḱme daka-utui oṛakregekin tahẽkana. Ado unkin do ona daka-utu oṛaḱ khonge jomaḱ jom katećkin tahẽnkan tahẽna. Mit́din unkin dokin tạṅkhikeda, oṛaḱ reaḱ fridge re ạḍigan mońj mońj jomaḱ doho menaḱa. Nonkate unkinaḱ monre laloc se lob hećena.

Khange unkin Capṛa kin guni bhạbiyena, ceckate onko hoṛaḱ mẽthã danȧnkate fridge re bolokate jomaḱkin kombṛoea mente. Nonka kurumuṭu kurumuṭute mit́din ạt́ ńamkate fridge rekin boloyena. Bolo tayom ona bhitrirekin eset́ tahẽyena. Ado Fridge bhitrire reaṛte ekalkin ruạ utạrena. Menkhan ńelme inạko dinrege oṛaḱren hoṛko thoṛa din lạgit́ peṛaḱko sen akan tahẽkana. Onate fridge hõ bondge tahẽyena. Okoe hõ bạnuḱko khạtir fridge bako jhićlet́te bhitrire Oxygen reaḱ ṭonṭa paṛaoena. Ar baḍaeabon cele jib janwar hõ Oxygen begor bańcao bako tahẽ daṛeaḱa. Inạkate ona Oxygen ṭonṭatege unkin Capṛa do bhitriregekin goć hapeyena.

Cecet́aḱ: Jãhãnaḱ jinis cetanre Lob se laloc lekhan kại hoyoḱa Ar kạilere gujuḱ lekan dosare paṛaoḱ hoyoḱa.




Meskoć

Meskoć

Barea guṅgṛạ hoṛkin ropoṛ kana:

Pạhilić: Hạṭiạ sećem calaḱ kana se cet́?

Dosarić: Baṅ, hạṭiạ sećiń calaḱkana.

Pạhilić: O, iń doń hudiset́ kana, paseć hạṭiạ sećem calaḱ kan.

Dosarić: Baṅ, enan khoniń metam kana tho hạṭiạteń calaḱ kana.




Tạruṕ ar Gadha

Mit́ṭen birre Tạruṕ ar Gadha kin tahẽkana. Ạkin ạkin talare ạḍi gatekin tahẽkana. Mit́din Gadha Tạruṕe  metae kana,  “ghãs reaḱ ro̠ṅ do̠ lilgea.” Tạruṕe menkeda, “ baṅ ghãs reaḱ ro̠ṅ do̠ hạriạṛ gea.” Ado noa karonaḱte rapṭa rạpṭikin ehoṕena. Khange noa reaḱ roṛ ruạṛ ńam lạgit́te bir ren raja dhạcri kul ṭhenkin senena. Gadha dạṛ idikate, ạḍi kikiạuate Dhạcri kule metadea, “ hujur, ghãs reaḱ roṅ do̠ lilgea. Dhạcri Kule metadea, ‘hẽ ghãs reaḱ roṅ do̠ lil gea.’ Gadha do̠ Dhạcri kul aḱ moca khon noa katha ańjom kate khusite, dạṛ kucuṛate ghãs reaḱ roṅ lilgea lại lạite birte boloyena. Ar bir ren raj Dhạcri kul do̠ uni Tạruṕ  bar bochor lạgit́ sạsti emadea.

Inạ tayom taruṕ Kul-e metadea, “ hujur ghãs reaḱ ro̠ṅ do̠ hạriạṛgea.” Kule menkeda , hẽ ghãs reaḱ ro̠ṅ do̠ hạriạṛgea. Tạruṕe menkeda, “ Enḍekhan cedaḱ sạsti do̠m emạń kana?”unre bir ren raj Kul-e menkeda, amaḱ do̠  bud ạkil ar daṛe menaḱtama ar Gadha sãotem rapṭa rạpṭi kana ar am do̠ ạuṛiaḱte ińak daman somoy em nosṭokeda. Eken noa karonaḱtege sạsti do̠ń emat́mea.




Kunạmi

Kunạmi am menama sạṅgińre

Khoj me rehõ bam ńamoḱa jạruṛre,

Hẽ! Am dom tahena eken amaḱre

Tinre hoyoḱa okte amaḱ unre.

               Jaogeń khojme iń monete

              Tobe okareń ńelme iń mẽt́te.

              Dinạmge sanań am são ńapam

              Baṅ purạuḱ ona as tisge baṅ

Jao candogeń ńamme eken mit́ dhom

Roṛ kathage baṅ cabaḱ tahena adom.

Okado oktere bam ńeloḱ tahenam poṭom

Mẽt́ daḱ joroḱ leka sermae daga jokhon.

                Niạko dinge ińaḱ monem rạskại

                Ona tisge baṅiń hiṛiń jaogeń disại.

                Dulạṛ am do judi baṅem batao

               Cedaḱem ńel ocoń amaḱ rãttam.

Dulạṛiạ bạń hiṛiń mea tis hõ

 Jao candoń koyoḱ baṛae ńel meạń arhõ.

Am begor iń nãhãk mạnmi

Sanam ko lạgit́ tahẽnam amge KUNẠMI.