Mit́ṭen Jel Aḱ Golpo

Mit́ṭen Jel-e tahẽkana. Ado uniaḱ do mit́ mẽt́ bạṛić ar mit́ mẽt́ do mońjge tahẽkantaea.  Jemon jãhãn muskilre aloe paṛaoḱ ona iạte jaoge din hiloḱ doreão aṛe aṛete ạtiń baṛaet́ tahẽkana. Aćaḱ mońj mẽt́te do jao ghuṛige ḍaṅga seće nońjoret́kan tahẽna, jemon jãhãe sikạri se setako hećlenre usạrate tạńkhi daṛeako. Ente doreão seć khon jãhãn muskil hijuḱa mente bae hudiset́ tahẽkana. Onate aćaḱ bạṛić mẽt́ do doreão nakhage samaṅet́ tahẽkana. Mit́din ackage doreão re lạukạte thoṛa hoṛko calaḱkan tahẽkana. Onko hoṛ do Jel ko ńel ńamkede torageko tuń goćkedea. Ado gujuḱ okte Jel doe menkeda, haere bạṛić bhạgtiń! Daṅga seć khon hećlenre jãhãn muskilre aloń paṛaoḱ ona lạgit́ tinạḱ lekan bebosthań hataokeda, menkhan enrehõ artet́ge algateń goć ocoyena.

Sikhạuna: Joto khon bạṛti oka nakha khon jãhãn muskil baṅ hijuḱa mentebon hudis, aema okte ńeloḱ kana ona nakha khon hijuḱkan muskilaḱrege bạṛtibon paṛaoḱ kana.




 Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Turuiaḱ Porbo

Dulạṛiạ Gate,

Amaḱ ses dhao reaḱ kuklige acha ehoṕ ocoạńme: Baṅ, noare do ińaḱ pạtiạuge bạnuḱa je mit́ hoṛ do inạ somoerege aema ayoye dulạṛ daṛeako. Asol do am “ dulạṛ” reaḱ cet́ maneyem lagaoet́ onarege ṭarhao akana. Judi mit́ṭen kuṛiye “dulạṛ” kan khan, judi dulạṛ do sukbhogjoṅ chaḍa cet́ hõ baṅ kan khan tobe khan do ṭhikgem meneda. Menkhan “ Sạri dulạṛ” , one okaṭaḱ reaḱ Baebele lạiet́kan ar am hõm ńam akat́ ona do eken jel reaḱ do baṅ kana menkhan ontor reaḱ hõ.

Khạṭige ona kạhtuk dom baḍaegea : “ Okaṭaḱ ontorre aema hoṛ lạgit́ ṭhạ̃i menaḱ onare mit́ hoṛ moto lạgit́ do ṭhạ̃ige bạnuḱa.” Noa do sạri utạrgea. Baljaḱ do mit́ dhaoe menleda: “ Noa biswạsoḱ je bapla akadeyić motoge jaoge dulạṛe do baṅ hoe daṛeaḱa noa kolpona sik osombhoggea je mit́ṭen banam raja do mit́ṭeć mońj sereń samaṅ lạgit́ aema okoć sapaṕ jạruṛaea.” Lahareń beyanaḱme leka je juri lạgit́ purạ lekate dạyik do eken mit́ṭen ayo lạgit́gem daṛeaḱa. Noa hõm meneda je Baebelre do aema erajoṅ do baṅ barona. Noa bisoyre Baebel do cet́ lekae menet́ ona selet́ khub sabitate lạilen khan nit nonḍe ḍher okte lagaokoḱa. Eken khaṭote ninạḱge roṛ ocowạńme. Mare Niạmre hõ aema erajoṅan ạn do baṅ tahẽkana, menkhan chaḍ lekage hoe akana. Adam, Noah, Isạhaḱ, Josephteko do jotoge mit́ erawan hoṛko tahẽkana ar onka leka joto nạbiko hõ. Judire hõ aema era reaḱ ńamoḱ kan khan onakore karontet́ do ḍhertet́ bạńjhi obosthare. Jaehok Baebel do aema erajoṅte okako osubita ar muskilaḱko menaḱ onako do bhage sạbitteye uduḱakada-hiskạ, bhabna bachao begarkate bạsut bhasate dosar era reaḱ mane do “repeć” kana.

 Baebel do noa selet́e maḱna kan inạ eskar do baṅ. Ona do bapla reaḱ sạbik bhaṅgaoe emoḱ kana one ona khonge abo do bhoṅtet́ ńam tot́joṅ hoyoḱtabona. Menedae, “Ona iạte mit́ṭen hoṛ do aćren eṅgat apat bạgiạkinte rinićtet́ ṭhene jamaṛoḱa, ar unkin (barea) do mit́ jelkin hoyoḱa”. “Mit́ jel” katha do nonka hõ torjoma daṛeaḱa mit́ jivian, ar hõ ona khon bes ńõḱ do “mit́ hoṛ”. Baplare herel ar maejiu ghuriạ̃ bar hoṛ dokin baṅ kana, menkhan mit́ kanakin. Baplate do bar hoṛ mit́ jel nonkagekin hoyoḱ kana je nukin do mit́ hoekatere hõ ekaṛhageakin. Bapla- hoṛ (juri-pạri) re bar bises hĩs menaḱa, bohoḱ ar “ontor kunḍi”. Herel do bohoḱ khan ayo do kunḍiye menogoḱa. Banarge somange nui bapla-hoṛ (juri-pạri-aḱ jibon lạgit́ jạruṛa, nui bapla-hoṛ do begor bohoḱ se begor kunḍiante jivet́ bae tahẽ daṛeaḱa se bar bohoḱante se bar kunḍiante hõ baṅ. Eken mit́ bohoḱan ar mit́ kunḍian hoyoḱ cahiye. Mane do noage je aemam erawanić kan khanem amaḱ bapla do bapla kangea, menkhan am ar amren erako “mit́ hoṛ” dope baṅ kana; ar ape jotoko mit́kate Isoraḱ “urgạn” do baṅgepe hoyoḱa. Noage Isoraḱ motlob manwae sirjạukedere tahẽkana: “Isor Aćaḱ urgạnan do manwae sirjạukedea………Isor reaḱ urgạnangeye sirjạukedea; herel ar maejiugeye sirjạuket́kina.” Aema erawanre bapla-hoṛ do bạnuia one uni Isor hĩse bikạukoḱ. Onkanaḱ baplate do Isoraḱ “purạ dulạṛ” oho ạrsi daṛelena, one oka do herel maejiu ạkinaḱ dupulạṛtekin sodoret́. Ekmatro mit́ erawan baplage Isoraḱ dulạṛ reaḱ doe goha daṛeaḱa.

Amren gateko okako lại akawat́me ona do eken pakka ạuṛiaḱ chaḍa cet́ hõ baṅ kana. Baplaḱ lahare sambaṛaoḱte okoe hõ tis hõ bae ruạ akana. Jạpit́re itạ baheroḱ hõ jãhãn ruạ reaḱ cinhạ do baṅ kana, bickom onate do noage baḍaeoḱ kana je amaḱ hoṛmo do sadharon kạmi kana. Noako joto do Isoraḱ sirjon bhitri reaḱ kana je hoṛmo okaṭaḱ baṅ jạruṛtae ona do aćtet́ge oḍok baheroḱa. Bas inạ kana. Noa danaṅre jãhãn osobhabik se ajana cet́ hõ bạnuḱa. Ona uprạ̃tre, judi am do jãhãe man tãhãe kuṛi sãotem gitić mit́len khan, Gurmi eman karon ńamjoṅ reaḱ maraṅ botorrem boloḱ kana, ar baṅkhan manobaigyanik lekate mãyo botećgeam botorrem paṛaoḱ kana. Onko okoeko metamkan je alo jemonem ruạḱ se ona kạmi selet́em niropon hoṛkan porman lạgit́ jãhãe kuṛiyem onkayege, onko do akoge besapṛao hoṛkanteko onkanaḱ bahanako ńamtot́ akawana. Noa do khạṭi baḍaekam je amaḱ okaṭaḱ hudistege onkam sodorạńkan se jãhãṭaḱ kuklitege ińtet́ do bam tharbasao oco daṛeạńa. Ińaḱ mon do teheń onko aema juạnko seć dạuṛạuḱ kantińạ okoe do mone monetege kosṭoko saḱhao kana ente akoaḱ muskilaḱante jibon kheḱmao hoyoḱ kantako. Sanań kana jãhã lekate onko do uskurko ńamte onkan hoṛ ṭhen akoaḱ mone reaḱko sodorkaḱ okoe do onkanaḱ selet́ solhako em daṛeako. Mạsire boeha lekageń joharam kana. Uni kangeae Isoraḱ “purạ dulạṛ” reaḱ sạbik nạmuna do, arem jãhãe lekanić kange dulạṛet́megeae.

Noage

Boeha reaḱ dulạṛ johar selet́

gatetam




Mit́ṭen Koṛa Ar Rel Gạḍi Reaḱ Golpo

Bargel pon (24) serma umer ren mit́ṭen koṛae tahẽkana. Ado mit́ dhao uni koṛa ar ać baba do rel gạḍirekin deć akan tahẽkana. Uni koṛa do janla aṛere duṛuṕ akan tahẽkante janlate bahre seće koyoḱ baṛaet́ tahẽkana. Ackage kikiạuate mengot́keda, E ba, mase ńelme joto dare nạṛĩko tayom sećge dạṛet́ kana. Noa katha ańjomte ać baba do muluć muluće landayeda ar ona aṛere duṛuṕ akan barea juri pạṛi hõ uni koṛawaḱ kạituk kin ńelet́ tahẽkana.

Arhõ mit́ ghạṛi tayom ackage kikiạukeda, E ba, ma ńelme, serma rimil hõ abo sãotege dạṛ idiyeda. Ona katha ańjomte unkin juri pạri do ar thir bạkin tahẽlena, uni koṛa ren apat́kin metadea, cedaḱ amren gidrạ do jãhãe mońj ḍakṭor ṭhen bam ńel ocoedea? Ado uni koṛa ren apat́ do landawate menkeda, Ńel oco akadigeạń, nit do Haspatal khongeliń ruạṛ kana, ińren gidrạ do jonom kãṛã kanae, teheńge mẽt́ marsale ńam ruạṛ akada. Onate teheńge sanamaḱ nawate ńel reaḱ ạte ńam akada are ńel daṛeaḱ kana.

Sikhạuna: Dhạrtire joto hoṛaḱge mit́ṭen kạhni tahẽna. Onate Okoe hõ bin baḍaete uni birudre jãhãnaḱ bicạr do ohoge ṭhika. Paseć sạriaḱ ghoṭna ame comkao daṛekem.




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Mõrẽaḱ Porbo

Dulạṛiạ gate,

Amaḱ ciṭhiń paṛhaoḱkan tahẽkanre, mit́ṭeć Baebel reaḱ kạli monere hećadińa, noa do aema dhaoteń ańjom akada, menkhan nitoḱ alaṅaḱ ciṭhi capaṭijoṅ reaḱ goṛote nawa mane iń ńameda: “Botor bạnuḱanaṅ dulạṛre do; bickom purạ dulạṛ do botore oḍok giḍiyeda; ente botorre do sạjại menaḱa; ar okoeye botoroḱkan, uni do dulạṛre purạ bae hoe akana.”

Hẽḱ, ona do sạri kangea. Botor doń botoroḱ kan tahẽkanrege, ar sạri sạrigeń lạiam kana, uni kuṛi sãoteń tahẽkan ńindạ do ạḍi kom rạskạń ạikauleda. Menkhanem baḍaea, arhõ tahẽkantińa botor, one onate enhiloḱ onka kạmi hoyentiń – botorenạń judi pandere ạḍi okoć itạ jarwawan khan khạṭigeń ruạḱa. Jãhãtis do ńindạ kukmũte itạń aṛaḱet́ tahẽkana. Ado ińren gatekoko lạiadińa je noa muskilaḱ khon bańcaoḱ reaḱ do eken mit́ṭeć upại menaḱa ar ona do jãhãe kuṛi sãoiń sukbhog.  Am do noa reaḱ cet́em menkea?

Am dom sontor akadińgea ińre rakaṕkoḱ aema erajoṅ reaḱ sana khon. Cet́ jãhãe–man-tãhã kuṛiko sãote onka sukbhogjoṅ do baṅ hoe daṛeaḱte? Baebelre okare hõ ol bạnuḱa je alom erajoṅa mente.

Noa ciṭhire iń do ińaḱ mon reaḱ oko danaṅ utạraḱ iń lại sodor akawat́mea. Asoḱạń jạnić bam tharbasaoḱa. Menkhan baḍaekam noa babot jãhãe sãoiń galmarao onkankoge bạnuḱkotińa, iń go baba ma tho artet́ge oho ganlen. Ar ḍakṭori biḍạu onare ma tho biswạsge bạnuḱtiń. Ale disomren ḍakṭor do jao do sạriaḱ do bako lạlạia, ente ale oṛaḱrenko botorakoa jãhã lekako ciṛhạu ocokoḱa.

Amaḱ sombhuri ńutumte arhõń gun marao joharam kana.

Amren pạtiạr,

Gate




Mit́ṭen Kạhũ Ar Pajhaṛ

Mit́ dhao mit́ hoṛ buru ṭoṭhate daṛane calaoena. Ado onḍe daṛankan jokhen ackage mit́ṭen kạhũ ńelkedea, one okoeaḱ do banar phạ̃kṛạ̃ḱge baṅ tahẽkantae. Kạhũ aḱ nonkan dosa ńelte uni hoṛ do bogete bhabnayena are gunạnena paseć okoe banḍhej gidrạwaḱ kạmi kan coṅ noa do. Are meneda, haere cando, cekate nui Kạhũ doe uḍạuḱa? Aćaḱ jomaḱ aćte bae jogaṛ khan cekate bańcaoḱa? Tinre noa kathakoe gunạnoḱkan tahẽkan ṭhik inạ oktere mit́ṭen Pajhaṛ do ṭhonṭate jomaḱ ger katet́e hećena. Ado Pajhaṛ lahare teṅgoyente ger akat́ jomaḱe giḍikeda are uḍạu calaoena. Pajhaṛ aḱ noa kạmi ńelte uni hoṛ do artet́ge hahaṛayena. Onate hudisena, nonkage sisirjạuić do aćaḱ sirjone bańcao dohoe khan cedaḱ nunạḱ haron doń kạmia? Teheń khon cet́ge bạń kạmia, unige jomaḱe jogaṛạńa.

Nonka menkate uni hoṛ do kạmi bạgikeda. Menkhan bar din paromen rehõ oka nakha khon jãhãn goṛoge bae ńamleda. Noa reaḱ karontet́ baḍaejoṅ bakhra mit́ ạkelan hoṛ ṭhene senena. Adoe metadea, am do cet́ barea cẽṛẽm ńellet́kina? Mit́ do Kạhũ, one okoe doe akhamge ar mit́ do Pajhaṛ. Am do cedaḱ uni Kạhũ leka hoyoḱem menjoṅ kana? Cedaḱ uni Pajhaṛ leka hoyoḱ baṅ monam kana? okoe do aćaḱ jomaḱ aćte jogaṛet́kan, ar okoe do bin jomte menaḱko onkan ko hõe jom ocoyet́ko kan?

Noa kạhni ren hoṛ lekage abo aḍepasere hõ aema hoṛ menaḱkoa okoe do jaoge eṭaḱ hoṛ cetanreko ṭehãdọḱkan. Onko doko hiṛińet́ kana, nijete bam goṛo-gopoṛojoṅ khan, sisirjạuić hõ bae goṛowaea. Babar goṭen kạmi modre alga kạmi lạgit́ hana nahwako ạnḍuṅa. Tinre apnarte bańcaoḱ tahẽn lạgit́ jotowaḱ tebon kulạu anṭaoḱ ṭhik un khonge abo do apnarte uni Pajhaṛ leka bon hudis ganḍona. Eṭaḱko hõ bańcaoḱ tahẽn lạgit́ goṛowako hoyoḱa.




Ḍaṅgra Ar Tạruṕ

Mit́ṭen Ḍaṅgra ghãse ạtińkan tahẽkana. Ackage mit́ṭen Tạruṕ do uni hamla se jhapṭaokedea. Uni Ḍaṅgra do ạḍi ghạṛić dạṛ katet́ jahan upại bae ńamlet́te pukhri re donkeda. Menkhan ona pukhri enege ańjet́ akante losot́ chaḍa cet́ dakge baṅ tahẽkana. Note Tạruṕ hõ Ḍaṅgra tayom tayomte ać hõ pukhrire donkeda. Ado Tạruṕ ar Ḍaṅgra do hoṭoḱ dhạbić losot́rekin thạliyena.

Khange Tạruṕ do raṅgaote menkeda, don reaḱ jaega bam ńamleda? Cetanrem tahen khan nitteń jomkema. Ma nit do bana hoṛlaṅ gujuḱa. Ona kathate Ḍaṅgra do muluć mạchi landawate menkeda, amren  mạlik menaea?  Tạruṕ do artet́ge edrete mengot́keda, iń kangeạń bir ren Raj, ińren do okoe mạlike tahẽna. Ente iń kangeạń bir ren mạlik hõ.  Ḍaṅgra kantem am dom nijorgea. Thoṛa ghṛić tayomge Mạlike hijuḱtińa ar nonḍe khone rukhiạ idińa ar am doe dal goć oṭokama.  Ona katha ańjomte Tạruṕ do Ḍaṅgra seć lạṭu ńõḱe beṅget́ hapekeda.  Sạrige ạyuṕ ber jokhen Ḍaṅgra ren mạlik do hećente Tạruṕ bar-pe dhao bohoḱe dalkedete goćkedea. Inạkate ona losot́ khon Ḍaṅgra or rakaṕkedea ar oṛaḱe idikedea. Menkhan Tạruṕ do onḍege goć tahẽyena.

Jos katha: Abo okoe do aboren mạlik cetanre bhorsa menaḱtabon, jãhã lekan muskilge heć paṛaoḱ malik abone rukhiạbona. Menkhan tạṅgi hoyoḱa.




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Ponaḱ Porbo

Unạḱ soṛa montem olakawadiń ńutumte arhõń sarhaoet́mea. Noa do mit́ṭeć cinhạń bujhạueda je ińre amaḱ biswạs menaḱtama mente. Baebelre ạḍi hahaṛa tulạna menaḱa, nonka: “Moron leka daṛeanaḱ kana dulạṛ do” (Sereńko reaḱ Sereń 8:6). Dulạṛ ar moron banarre noa do sadharon gun kante laha khon ohom laga baṛa daṛelea. Ṭhik ona iạtege noakin banarge cakhae jemon temon khemota reaḱ do baṅ kana. Hudisedam gujuḱ cet́ leka aṭkaroḱem legakea losot́ sik jạpidte? Dulạṛ cet́ leka aṭkaroḱ ona do koṛa-kuṛi jopoṭedoḱte biḍạu aṭkar cet́cet́ge bam aṭkar dheja. Oka   obosthare dulạṛ cakha aṭkaroḱ ona obostha do ạḍi jadawa ar ạḍitet́ judạgea. Ar mit́ṭeć eṭagaḱ nạmuna hataome : Monekore mit́ṭeć parasuṭem biḍạu lạgit́, ado sạṛim se usul dare coṭ khon don lạgit́em lomosoroḱa. Menkhan pegel se pongel phuṭ usul do parasuṭ jhijoḱ lạgit́ ma kichui baṅ kan; kajetege am do hoṭoḱge ńur cowagoḱtama. Tobe ạḍi aema hajar phuṭ usul uḍạuḱ jahaj khon dodon jạruṛtama tobe aneć parasuṭ do jhijoḱte nae napaeteye pheḍmea jãhãnaḱ loksan baṅ paṛaoama. Dulạṛ selet́ hõ ṭhik onka kangea. “Bapla reaḱ cuṛonto” aṭkar lega baṛae do bam daṛeaḱa. Tobeanaeć ona reaḱ momoṅgonaḱ hõ raṛa oṭagoḱa. Tobeanaeć amaḱ herel-maejiu oṅso (sex organs),  do motlobtet́ leka kạmi daṛeaḱa.

Baplakate herel-maejiu kạmi do ekal judạ obosthare hoyoḱa. Jãhãn hạṛmạ̃ṛ bạnuḱa, tebaḱ ocoḱ botor bạnuḱa, chapaḍao se bodnam giḍi dapoṛeń reaḱ botor bạnuḱa, ona sompokte hoṛmore oka saboḱ ona reaḱ botor hõ bạnuḱa. Bickom ona uprạ̃tre apan ạpinaḱ mone ontor jhij lạgit́, bapaḍaeoḱ ar hewaḱ lạgit́ tesnek somoe ńamoḱa ar onkate dulạṛ selet́ mit́ bar kạṭić kạṭić muskilaḱko ar haṛyagaṛya oka pạhil pạhil ạikạuḱ onako hõ cabaḱa. Ṭhik ma ṭhikgem meneda je baplaḱ lạgit́em sapṛaoḱ kana. Menkhan niạ takre oka sanam khon bạṛti jạruṛ ona do amaḱ hoṛmo reaḱ herel-oṅso selet́ do baṅ kana. Oka jạruṛkan ona do manobaigyanik se mon-mon reaḱ sapahoṕ kana – eṭaḱ kathate khan iń mena bar hoṛaḱ mon-midoḱ. Baplaḱ jibonre jãhãnaḱ muskilaḱ menaḱ khan, ona jãhãn jạruṛ do baṅ kana je hoṛmo reaḱ herel oṅsorege dos menaḱa. Noako ma bapla lahare ḍakṭori jãctege sodor daṛeaḱa ar jut daṛekoḱa. Hape nahaḱ, asol maraṅ karon do negeń menket́ leka manobaigyanik se mon selet́teaḱ sapahoṕ selet́ apabạṛiạḱ kana.

Jãhãtis lạṭu band dol baḱnamem ańjom akat́koa, etohoṕre cet́ leka sasaṕko reaḱ rạṛko milạu pạhil? Etohoṕre do pạhil rạṛteaḱ pẽpṛẽt́ saḍeḱa inạkate behlako at tirioko juria. Onka baṅkate judi bakya (cornet) ar ḍram oka kũsiạ tạpis saḍeḱa, etohoṕlen khan tobe ạḱyurić do pẽpṛẽt́, behla ar tirio saḍe do ekalte ohoe ańjom daṛelea. Bapla hõ noa band dol leka kangea. Mon ontor reaḱ milạuḱ hõ norom jutạ saḍ ear tạ̃t saḍe leka; ona tayom do tạpis saḍeḱ bakya (cornet) ar ḍram tạpis bajna sik herel-maejiu soroḱ do. Baplaḱem sapṛaoḱre etohoṕre noa norom jutạ saḍe, mon ontor reaḱ milạuḱge cet́joṅ jạruṛtama. Noage tho pạhil porthom training do. Menkhan am tho noa do bam onkayeda jokhon jãhãe man tãhã kuṛi ṭhenem soroḱ kana. Nonkate ma amaḱ mon ontorgem kạṭhuạ ocoyet́. Ḍram saḍe do tirio saḍeye loṭom leka am hõ apnartege aṭkar daṛem goć ocoyeda. Asolre do tobe cet́ reaḱem botoroḱa amaḱ herel-oṅso baṅ benao rakaboḱ do baṅ, menkhan dulạṛ baṅ-benao-rakaboḱge. Baplaḱ lạgit́em sapṛaoḱ kana begor dulạṛteaḱ herel-maejiu reaḱ jopoṭedoḱ dharate, tobeń mena asolre do bapla reaḱ eken mit́ bar kistitet́ bahre bahretem noḱol kana. Am do noa herel-maejiu jopoṭedoḱ kạmi do misin reaḱ kạmi lekam bujhạueda, janwar dhara reaḱ leka, cedaḱ je amaḱ mon tho baṅ tarkoḱ kana. Ona jothat aṭkaroḱ, metaḱme, “Iń” reaḱ phuṭạuḱ “am lạgit́”, ona dom pạsuṛoḱ kana ar hoyoḱ lạgidoḱ amren bạhu am khone asjoṅkan bhage sạ̃hĩtte purạpuri khon apnarem akoṭoḱ kana.

Cet́ jãhãtis monere rakaṕ boteć akawat́mea je bapla lahare noa bạṛić kạmirem copaolen khan amre nonkan sanae hoe ocoea je hạni nhại são onkam kạituk, judạ judạ rokom reaḱem cakhae one okakote laharege amaḱ darakan bapla do mũhinre paṛaokoḱ? Ạḍi bạṛić hewa sudhạ hoekoḱtama one oka do tayomte bạgige ohom bạgi daṛele. Amaḱ ona kạmi-daṛere ạḍi muskil aḱkoṭaḱ, je leka sanatet́ge ṭhanḍa cabaḱ, hoe daṛekoḱa ar amaḱ bapla jibon hạ̃s rạskạ do mạṭire milạukoḱa. Pasṭor hũyãte jãhãtis iń do bapla akan hoṛ muskilre paṛao akanko solhawako lạgit́iń diloi ocoḱa, onkan takre onkoaḱ muskilaḱ reaḱ gonḍa do ekalte bapla laha koṛa ar kuṛi apan ạpin cet́ lekan jibonkin biḱtạu kan tahẽkan onḍe hạbićiń pańja tioḱeda. Uni koṛa okoe ḍạṅguạ bidạlre apnar sambṛaoḱ bae cet́an, baplakate hõ ona do baṅgeye cet́ daṛeaḱa; onatem ńel daṛeaḱ kana je amaḱ mamla hõ bapla tuluć joṛaogea. Mit́ lekate do am do amren darakan bạhu cet́ com eṛan ocoyea nãhãḱ, cahe nitoḱ uniye okoeṭaḱ kan ạurim baḍayere hõ, menkhan khạṭige aben bana hoṛaḱ hạ̃s rạskạ do khatrarem paṛao ocoyeda.

Dulạṛiạ gate, komte kom mit́ṭeć dom bujhạua, Iń do amaḱ rạskạ bhaṅgaotam do bạń menjoṅ kana, bickom am rukhiạme sanań kana jemon noa jibon reaḱ sanam khon soros utạraḱ hạ̃s rạskạ lahare alom kharap giḍikaḱ. Judi naraṅgi bahatet́gem sit́le khan ona reaḱ jo do ohotet́gem cakha ạikạulea. Onate do alom bujhạua je jãhãnaḱiń recćet́mea mente, menkhan khạtirjomań emam kana je mon purun noa reaḱ́ kuṛại dom ńama hapen.

Acha iń hõ amaḱ Aphrika disom reaḱ kạhtuk reaḱ jobab iń emama: “Mit́ṭen kisạ̃ṛ juṭujoḱa mentem lega ạisạnkat́ tãhãma artet́gem ḍiṅgrạ dapoṛen.”

Boeha reaḱ dulạṛ johar selet́

gatetam

 




Mit́ṭen Koṛa Gidrạ

Mit́ṭen koṛa gidrại tahẽkana. Uni do gidrạ umere tahẽkanrege eṅgat́tet́ doe goć bạgi akadea. Ona iạte ać kạki ṭhenge tahẽkana. Engat́tet́ bạnuite uni gidrạ do okoege thoṛa hõ bako egerea. Kạkitet́ do ạḍi ãṭe dulạredekan tahẽkana. Mit́din uni gidrạ do Iskul khon mit́ gateaḱ kolome kombṛo ạguket́te ać kạki uduḱadea, menkhan kạkitet́ do jãhãn eger se mit́bar katha baṅ bakhẽṛkate boroṅe sarhaokedea. Onkage arhõ mit́din uni gidrạ do aćren gate aḱ oṛaḱ khon aṅroṕ kombṛo ạgukate kạkitaeye emadea, kạkitet́ do ona ńutumte arhõ bạṛtiye sarhaokedea.

Nonkage ńel ńelte koṛa gidrạ doe hara buru metaḱme juạnena. Harayen khane arhõ bạṛić hor sećge taṛamkeda, kạṭić-lạṭu joto lekan jinis kombṛo dhurạuena. Ado mit́din kombṛo jokhene saṕ ńamena. Ado uniạḱ bicạr do adalot re hoyen khan jiwi ṭonṭa se gujuḱ reaḱko hukumkeda. Ado idi lahareko kulikedea, amaḱ jãhãn sana menaḱtama? Menaḱkhanem lại sodor daṛeaḱa. Note kạkitet́ hõ uniaḱ gujuḱ sạjại ańjomte bogete moca bet́kate hũk hũke raḱeda. Ado calaḱ lahare uni koṛa doe menkeda, hẽ menaḱtińa, thoṛa iń kạki sãoiń ropoṛa. Ona menket́ torage ać kạki ṭhene senena ar luture gerketaete metadea, kạki am karontege teheń ińaḱ nonkan dosa. Pạhil khonge bạṛićaḱ khonem or ruạṛliń khan nonkan gujuḱ dosare ohoń paṛaokoḱa.

Sikhạuna: Hok-behok se bhage-bạṛić kạmi babotre gidrạko do kạṭić khonge sikhnạt se cecet́aḱ emako hoyoḱa.




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Tesar Porbo

Dulạṛiạ Gate,

Amaḱ ciṭhi seṭer akawadińa. Ona ńutumte aema gunman johar. Upkạriń manaoet́tama je am do bam bạgi giḍiyedińa. Khub kajakge gun-abgunem sabeń kana menkhan goṛo hõm goṛoań kana. Khubge rạskạń ạikạueda am do nonkan hoṛiń ńam akat́mea okoe ṭhen do phaṅka phayaṛgeń ol daṛeaḱ, menkhan aṅgoctege hoyoḱtińa je am okakom metańkan joto do bạń bujhạu sạbiteda. Jạsti do ciṭhi reaḱ ses sećre okam men akat́ onateń bhaṛoḱ kana.

Judire hõ ińaḱ kạituk reaḱ asol motlob tahẽkan khan ona do khạṭi utạrge mit́ṭeć rạskạwanaḱ bapla lạgit́ sapṛaoḱge tahẽkana. Menkhan nitoḱ do ṭhik ona reaḱ ulṭạugem lạiạń kana. Mit́ṭeć iń kulijoṅ kana, mit́ hoṛ begore cet́ lahaete cekateye baḍae ńama? Cekateye ceda begore biḍạu pạhilte do? Cet́ aleaḱ chemistry ar physics klasre bale onkayet́te?

Ale pạrsire mit́ṭeć kạhtuk nonka menaḱa: “Sendra calaḱ lahare sikriạ do aćaḱ ṭhenṭaye laser maṛaṅa. Baplaḱte cet́ lab menaḱtaea leṛosiạyić do; laha khon ać hoṛmo reaḱ herel khemota bhage sạhĩtte bae eto bhawãrlet́tae khan? Cet́ arhõ botor do bạnuḱte belaṛcaṛge ona hoṛmo hĩs tahen khan enka reṭheage tahen reaḱ botor do bạnuḱte? Iń okań menet́ ona dom bujhạu daṛeaḱ kangea tho? Asoḱ kạnạń ar mit́ dhao roṛ ruạṛạń lạgit́ somoe hoyoḱtama.

Noage

Amren Biswạsi

Gate

 




Mit́ṭen Lelha Hoṛaḱ Golpo

Mit́ṭen lelha hoṛe tahẽkana. Ato-ṭolaren sanam hoṛgeko baḍaekan tahẽkana nui do ạḍitet́ge lelhagea. Uni do mit́din hạṭiạte Merom kirińe senena. Ado senkate Merom ạkhrińiće kulikedea, nui kạṭić macha Merom aḱ dam do tinạḱ paṛaoḱa? Uni hoṛ hõe baḍaekan tahẽkana je, nui doe lelha machagea onate metadea, pongel (40) hajar paṛaoḱa. Unre uni hoṛ doe mengot́keda, nui kạṭić Merom aḱ dam nunạḱ ṭaka cedaḱ? Khan ạkhrińić doe metadea, ente nui Merom do ńeloḱte kạṭićge rehõ joto mahna se cando reaḱ ńutume ńum daṛeaḱa! Ado Merom mạlik do Meromaḱ dea ceṭaḱgot́ket́ torage Merom do May May raraḱe dhurạuena, adoe metadea ńelkedam eṭaḱ Merom ko khon nui do ṭhoṛae dosra machagea, cet́leka mahna se cando reaḱ ńutume ńum daṛeaḱ kana.

Inạkate uni lelha hoṛ do harephare kirińkedete oṛaḱe idikedea. Oṛaḱ calaokateće hudisena nui Meromtege bạṛti ṭakań arjaoa, cedaḱje hoṛko samaṅre cando reaḱ ńutumiń roṛ ocoea ar nonkate ṭakań ńama ariń kisạ̃ṛoḱa. Un jokhen uni hoṛ do uni Merom hoṛko samaṅre January cando reaḱ ńutum roṛe metadere, Merom do khạli ghane ghane May cando reaḱ ńutumge lạieda. Ona ańjomte ato-ṭolaren sanam hoṛ landawaeko ehoṕena. Ado un aneć uni lelha hoṛ doe andajkeda, sạrige Merom mạlik se ạkhrińic doe eṛe akadea mente.

Nonḍe khon noa cecet́aḱ bon ńamkea je, jãhãnaḱ kạmi lahare pạhilte mońjte guni bhạbi, hudis ganḍon ar bujhạukate kạmi hoyoḱa.