Pea Lelha Hoṛaḱ Golpo

Mit́ atore pea lelha ko tahẽkana. Lelha ma lelhage, menkhan ạḍi bạṛti lelha. Mit́din onko oṛaḱren hoṛko goṭakeda noko lelha do ato khongeko lagakoa mente. Sạrige mit́din do pea lelha mit́ dhaote ato khonko oḍokket́koa. Becara onko lelha do ato khon onḍokente mit́ṭen dare umulreko jirạuena. Ado ko galmarao goṭakeda, jãhã sạńgiń disomko calaḱma mente. Onka leka onko lelha do gaḍa nala, dorẽao ko paromkate mit́ṭen nawa atoteko rakaṕena. Nawa atore mit́ṭen maraṅ utạr oṛaḱko ńel ńamkeda. Onko lelha hoṛ khojko hataoket́re baḍaeyena baṅma ona do mit́ṭen Mahasoe hoṛaḱ oṛaḱ kana. Inạ jokhenge Mahasoe do enege Iskul-e calaḱa mente sapṛao akana. Khange onko lelha doko calaoente Mahasoe aḱ jaṅgako hạṛuṕket́taea. Ado Mahasoe doe mengot́keda, aṛaḱkạńpe, Iskul calaḱiń bilomoḱ kana. Enrehõ onko lelha do bako aṛaḱledea. Onko lelha do memenko dhurạuena, E Mahasoe eṭaḱ ato khonle heć akana, ma daya kate tahẽn ṭhạ̃i emawaleme baṛe.

Mahasoe doe mengot́keda, ṭhikgea ṭhikgea. Iskul khon ruạr kate sanamaḱiń bebosthaea. Oṛaḱre eṅgań menaea. Do enḍekhan onḍege jom ńũ haṭarpe. Oṛaḱre thoṛa kạmi menaḱa ona hõ sạitạukaḱpe. Ona menkate Iskule mohnḍayena. Khange lelha do uni buḍhi gogo ṭhen daḱ mạnḍi daka, khạjạṛi, berel mạṛić mesalkate lać perećko jomkeda. Inạkate buḍhi ko metaekana, cet́ kạmi menaḱa? Buḍhi gogo doe menkeda, do um saphaḱpe ar mil khon pe ṭukuć jom sunum ạguipe. Onkage onko lelha doko um saphayena ar sunum ạguko senena. Hasa reaḱ kạṭić kạṭić ṭukućte sunum ante enege oṛaḱko ruạṛ kana, ackage horre maraṅ utạṛ baṛe dareko ńamkeda. Ona baṛe darere thoṛa ko jirạuḱa mente sunum ṭukuć do otreko dohokeda arko duṛuṕena.

Tinre jirạukate ona ṭukuć sećko beṅget́keda unreko ńelkeda baṅma ona pea ṭukućrege kombṛo bolokate ko duṛuṕ akana. Menkhan ona ṭukućre do cele kombṛoge bako tahẽkana, akoaḱ umulge ṭukuć sunumre ńel ńamoḱkan tahẽkana. Onko lelha do kombṛo hudiskate hasa ṭukuć kajakteko dalkeda. Dal dalte ṭukuć doko posaḱkeda ar joto sunum do hạṛić cabayen khan eken tige oṛaḱko ruạṛ hećena. Ạyuṕ okte Mahasoe do ghoṭao akan jotowaḱ kathae ańjomket́ khane metat́koa, gapa joto hoṛ pe bojha rohoṛ sahan bir khon ńam ạguipe, noa dope daṛeaḱa se baṅ? Noa katha ańjomkate jom ńũ kate lelha doko jạpit́ jirạuena. Dosar hiloḱ Mahasoe do arhõ Iskule senenre lelha hõ birteko senena. Inạkate joto hoṛ sahan bojha dipilkate oṛaḱko hećena. Buḍhi do un joheć khạjạṛi atayet́kan tahẽkana. Lolo setoṅte buḍhi doe laṅga akan tahẽkana. Ṭhik inạ okterege lelha do hećkate kikiạuko dhurạuena, okare sahanle dohoea? Mit́ rogoṛ sãhẽt́ pichạ inạ kathageko menet́kana. Onkoaḱ kathate buḍhi doe raṅgaoente mengot́keda, jaega bape ńameda? Ińaḱ bohoḱre dohoepe. Khange onko lelha do buḍhi aḱ katha lekage dipil akat́ bojha sahan aćaḱ bohoḱreko giḍiket́ torage buḍhi doe goć hapeyena.

Tinre Mahasoe oṛaḱe hećena, ạḍi bạṛić dosa do hoe akana. Cedaḱ je nonkan lelha doe ṭhạ̃iakat́ko? Adoe raḱ homor baṛakeda ar onko lelhae metaḱkoa do gaḍa seć idikate topa oṭokaepe. Noate judi thoṛagan rehõ kại ikạḱtape. Khange tale sakam reaḱ cạṭạinire buḍhi aḱ hoṛmo tolkate gaḍateko calaoena. Calaḱ calaḱte tinre coṅ buḍhi do ona caṭạini khone ńur akana bako tạṅkhi akada. Gaḍa seṭerkate ko ńelkede buḍhi gogo do bạnuia. Unre lelha do kikiạuateko menkeda okayenae nui buḍhi do? Adoko hudiskeda paseće jiwet́ beret́ena are oko akana.

Onate uni buḍhi saṕ ạguye lạgit́ arhõ ato sećge taṛamko dhurạuena. Calaḱ calaḱte eṭaḱ mit́ṭen atoteko seṭerena. Ona atore mit́ṭen buḍhi hoṛ oṛaḱ bahrekore jojoḱkan tahẽkana. Inạkate uni buḍhi jormoṭ saṕ ạgukateko topakedea. Ạyuṕ okte Mahasoe ṭhen hećkateko lạlạikana, teheń do Mahasoe ạḍi kajakle khaṭao akana. Buḍhi gogo do tale sakam cạṭạini khone dạṛleda. Tinạḱ haron kosṭote saṕ ạgukatele topakedea. Mahasoe do onko lelha hoṛaḱ katha ańjomte hahaṛayena. Adoe metat́koa aemape kạmi akada. Are hudiskeda nonkan lelha do okarege bạnuḱkoa. Noko do ar bạń dohokoa. Ente dhape dhape kạmiko bạṛićeda ar muskil dosare paṛaoḱ hoyoḱ kana. Onka hudis baṛakate sạrige laga ńirket́koa. Khange onko lelha hoṛ do arhõ eṭaḱ ato sećko mohnḍayena.




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Gel mit́ Aḱ Porbo

Dulạṛiạ boeha,

Cet́ iạte okoege noa reaḱ lahare bako lạiạdiń tahẽkana? Noa babotre baṅ do iń go baba são, baṅ do hapṛam são ar baṅ do Pasṭor sãoge jãhãtisiń galmarao akada. Noa bisoeteaḱ eken mit́ṭeć galmaraoiń disạeda mit́ṭen Amerika disomren Missonạriye galmaraoet́ tahẽkana laṭghaṭ reaḱ, un do eken gel bochor umerren iń tahẽna ar ona selet́ ạḍi lekman kukli iń monre janamena. Menkhan onako reaḱge iń babań kulikede khan doe kạṛạikedińa. Nit do dusi hoṛ menkateń sạjại ocoḱ kana ar “ḍanṭaoreń jobdo” oco akana begor jãhãe iń dusi reaḱ lại bujhạuạń reaḱ kosṭoe hataote.

Arhõ eṭakaḱ do noa kana, nit doń ńel orom daṛeaḱ kana je jãhãe kuṛi tulućge tharemere sombondh joṛao god, asokaete onkanić okoe algateye rạji goloḱ onkanić khon maejiuko cet́ lekan, cet́ selet́ cetat́ goṛoge baṅ ńamoḱa. Menkhan bapla utạre lạgit́ khan pạhilte bachao maṛaṅe hoyoḱa. Cet́ lekatem bachaojoṅa lahare judi kuṛiko sãote bam cinhạpkoḱ khan do? Cekate ar okare kuṛiko doń ńapamkekoa? Okateń senlenaneć? Okate aloń senlenaneć? Eneć babotre amaḱ do cet́ hudis menaḱtama? Karon do cet́ kana je mit́ṭen koṛa do kuṛiko ṭhen jãhãe seṭeren kolponagodako je phalna do onkan kạituk lạgit́ chaḍa eṭaḱ hudisante do bae heć akana? Sesre, judim menet́ khan je hoṛmo moto reaḱ jaḱ joṭet́te juri bachaojoṅre purạ puri goṛo do baṅ ńamoḱa, tobe khan iń bachaojoṅ lạgit́ bheḱyaṛ reaḱ tạrika do cet́ kana? Oka lekateń baḍae daṛekea je phalna kuṛi do ińe dulạṛedińa se iń hõ uniń dulạṛedea? Sawaltema thoń pereć cabaket́! Asoḱ kạnạń iń selet́em sombhuria.

Noage,

Boeha reaḱ dulạṛ johar selet́

gatetam

 

 

 

 




Raj Ar Gupi Koṛawaḱ Sikhạuna Golpo

Mit́ disomre Raje tahẽkana. Uni Raj do golpo ańjom ar lại banarge bogete kusiaḱkan tahẽkana. Golpo ańjom lạgit́ aćaḱ Raj bakholre mit́ṭen akhṛae bondoboskeda. Ado mit́tdin aćaḱ bakholren hoṛkoe metat́koa ape modre okoe do ehoṕ khon mucạt́ dhạbić golpoe lại dạṛeạń uni do kuṛại se siropań emaea.

Siropa lekate Raj do aćaḱ dhon dạulạt reaḱ mit́ bhag doe emoḱa. Noa katha ańjomte mimit́ hoṛ kate Raj bakholte hijuḱko dhurạuena, ar joto hoṛ Raj akoaḱ saṕṛao golpo ko ańjomadea, menkhan Raj do golpo mucạt́re menet́ tahẽkana niạ tayom do cet́ hoyoḱa? Okoe hõ ar Raj aḱ golpo bako mucạt́ daṛeaḱkan tahẽkana. Onko modre mit́ṭen gupi koṛae tahẽkana. Uni do ạḍi calak cạtur ar budan machae tahẽkana. Uni doe mengot́keda, Raj golpo do ińiń mucạt́ daṛeaḱa.

Ona katha ańjomte joto hoṛko hahaṛayena. Khan Raje menkeda, ma enḍekhan lạime. Raj aḱ katha leka gupi koṛa do golpo lạlạiye ehoṕena, mit́ṭen cẽṛẽ sikạri tahẽkana. Uni do jaoge din hiloḱ cẽṛẽ sikạr baṛaet́ko kan tahẽkana. Mit́ bar cẽṛẽ sikạr tayome laṅgayena. Mit́dine hudiskeda dhạrtiren joto cẽṛẽń sikạr cabakoa. Onate maraṅ okoć jhạli galaṅkeda ar joto jomaḱ ona jhạli bhitrire emkeda. Ado ona jomaḱ ńelte jhạli phãkte mit́ mit́kate dhạrtiren joto cẽṛẽ ko boloyena. Inạkate sikạri do jhạli mit́ aṛe bhugạḱkeda. Ar ona bhugạḱte mit́ mit́ kate joto cẽṛẽ phur phurko uḍạuena. Raj doe mengot́keda inạkate cet́ cekayena? Gupi koṛa doe menkeda, phur. Raj doe menkeda inạkate? Gupi koṛa do arhõe menkeda phur. Raj do gupi koṛae metadea, cedaḱ ghane ghane phur phur dom bakhẽṛeda? Gupi koṛa doe menkeda, E Raj nunạḱgan cẽṛẽ menaḱkoa, ado onko udạu calaḱ do thoṛa somoe lagaoḱa? Raje menkeda, sạrige, nonkate Raj do golpo reaḱ mucạt́e ńamkeda are kusiyente aćaḱ dhon dạulạt reaḱ mit́ bhag do siropa hisạbte gupi koṛae emadea.




Gaḍa Reaḱ Ḍheo Ar Kaṭkom

Mit́ dhao mit́ṭen Kaṭkom gaḍa aṛe aṛete taṛam baṛaet́ tahẽkana ar aćaḱ jaṅga pańjae ńelet́kan tahẽkana. Nonkage thoṛa pharak ńõḱe calaḱ kana ar koyoḱ ạcurkate pańja ńelte bogete raskạḱ kana. Menkhan inạ oktere ackage hoe hećena ar gaḍa daḱ reaḱ ḍheote sanam jaṅga pańja do ạruṕ cabayentaea. Onate Kaṭkom do mon ạṛisentaea are edreyena ar ḍheoe metadea, Cekate nonka dom kạmikeda, ente ińren gateń hudiset́me tahẽkana, menkhan cedaḱem nonkakeda? Ińaḱ joto jaṅga pańja ḍheotem ạruṕ cabakeda? Cet́ lekan gate kanam? Kaṭkom aḱ nonkan kathate ḍheo doe menkeda, ma hante koyogme, hako sasaṕ kẽoṭako cet́ leka jaṅga pańja ńel ńelte Kaṭkom ko sasaṕkan. Am aloko saṕme ona khạtirte jaṅga pańja doń ạruṕ saphaket́tama.

Sikhạuna:Sạriaḱ do noa kana je, aema okte begor bujhạute aboko upkạret́ bon kan hoṛge bhul bon hudiset́koa. Menkhan disại hoyoḱa joto kạmi reaḱge bhage ar bạṛić dig tahẽna.




Sadom Hopon Ar Mĩhũ Aḱ Golpo

Mit́ṭen Sadom hopon maṭhre ńir baṛaekan tahẽkana. Onḍege mit́ṭen sãnḍ ḍaṅgra ar mĩhũ ghãs kin ạtińkan tahẽkana. Sadom hopon ńelte Sãnḍ ḍaṅgra hõ aćren Mĩhũi metadea, hạni ńeleme! Sadom hopon tinạḱ riạḱ riạḱe ńir baṛae kana. Ar Am do eken ghãs jom chaḍa ar cet́em daṛeaḱa?

Unre uni Mĩhũ doe menkeda, uni do ạḍi riạḱ riạḱe ńir baṛae kana ente Sadom hopon kanae. Ar iń do Sãnḍ ḍaṅgra ren hopon kạnạń. Sãnḍ ḍaṅgra ren hopon do tis hõ Sadom leka do bako ńir baṛa daṛeaḱa.

Sikhạuna: Apnar ren gidrạ ṭhen nonka as dohoeme tinạḱ khemota do ać bhitrire menaḱ.                                                                                                                                                                                                                                                             




Mit́ṭen Gadha Ar Apa Hon aḱ Sikhạuna Golpo

Mit́din mit́ṭen hoṛ do aćren gidrạ sãote daṛane onḍokena. Ar sãote tahẽkana akoren dulạṛiạ ạsul Gadha, one okoe do jao okte gạḍi lekae kạmiet́ tahẽkan. Ado uni hoṛ aćren gidrạ Gadhare dećkedete ać doe taṛam idieda. Calaḱkan okte horre bar hoṛkin ńapamket́kinạ, onkin hoṛ dokin menkeda, ńelme nui koṛa gidrạ tinạḱe banḍheja, aćge Gadhare deć akana ar apat́tet́ doe taṛam ocoedea.

Noa katha ańjomte uni koṛa gidrạ doe pheḍena ar apat́tet́e dećkedea. Thoṛa sạńgińkin calaoenre arhõ hoṛkin ńapamket́koa, onko hõko menkeda, Ńelme nui hoṛ do tinạḱe kumãyãgea, ente aćren gidrạ baṅkate aćtet́ge Gadhare deć akana. Niạ dhao onkoaḱ onkan kathate bana hoṛ taṛamkin dhurạuena ar Gadha hõ onkin sãoe calaḱ kana. Nonkage thoṛa sạńginkin calao idiyenre arhõ hoṛkin ńapamket́koa, ado onko hoṛko menkeda, ma ńelepe nui hoṛ, Gadha sãore menaea enhõrekin taṛam idiyeda. Bud ạkil mente paseć cet́ge bạnuḱtạkina. Khange onko hoṛaḱ katha ańjomte bana hoṛ Gadharekin dećena.

Ado onkage niạ dhao hõ thoṛa hoṛkin ńapamket́koa, onko hõ onkageko menkeda, Haere, nui hoṛ do tinạḱ kumãyã, Gadha cetanre nase hõ mãyã bạnuḱtaea, Gadha tinạḱe julumede kana, ar Gadha hõ tinạḱ co mone monete sarap ạkin kana. Niạ dhao uni hoṛ do Gadhae tolkedete goḱkedea. Horre mit́ṭen sako tahẽkana ona parom jokhen ackage Gadha doe ńurena ar ạḍi sạńgińe ạtu calaoena. Niạ dhao tayom seć khon bar hoṛkin mengot́keda, mase tinạḱ lelha hoṛ kanae nui do, tis hõ nonka jãhãe Gadha ko goḱ idikoa?

Sikhạuna: Aboaḱ noa dhạrtire abo aḍepasere nonkan hoṛ menaḱkoa. Okoe do amaḱ joto kạmi bako kusiaḱa. Menkhan am do tis hõ onkan hoṛaḱ katha leka do bam calao daṛeaḱa. Onate amaḱ jionre amaḱ goṭa ar kusi sana lekage kạmi me ar lahaḱ calaḱ me.




TARKO

Hur-r-r hãṭ hãṭ. Hur-r-r hãṭ hãṭ. Cekate bạkin taṛam taṛam daṛeaḱ kanaya! Hur-r-r hãṭ hãṭ. Cet́ lekam sereńet́ kanaya. Serma setoṅ rokoṛ dhiri, lolo kan do dulạṛ lolo kan do? Ber ge ṭhik leka bae rakaṕ akana-lolo ede kana! Ar noa Cạṭại Bạrin redo okare rokoṛ dhiri dom ńamkedaya? Buru disom reaḱ sereń do cedaḱ nonḍe dom sereńeda! Thoṛa gan hõ bae etom koyẽ daṛeaḱa! Nonka sereńme-Cạṭại Bạrin rokoṛ ḍahar, tarko kan do dada tarko kan do. Ei, ei ńelkedam, ńelkedam? Bar bareń manaet́ me kana, hinạ niạ do alom sereńa, ma nit do sambṛaome. Cet́ cekayena! Nit hõ bam ańjomeda? Hũm-ro-ro-ro, nẽ baber sab me. Ma lutur kiṛbit́ kate huḍiń haṛambawaḱ sereń aten me, sereń te cet́e menet́ kana?

Dhutiyenam bạbum dạṛhiena,

Tala kulhirem teṅgoyena.

Hor do disại me ber do koyog me,

Sạńgiń disom nãihạr tinrem tiyog?

Sor ar sạńgiń ren manotan goṅke ko, noa “Tarko” akhṛa khon jotoko dulạṛ johar selet́ manot johariń baḍae ocoyet́bon kana. Asoḱ kạnạń joto koge Isoraḱ sạhạite napaege menaḱbona. Hẽ, ạḍi din khonge mit́ bar kathako mon ontor re heḍeć heḍeć te daḱ rimil lekage upcạo rakaṕente-ape ko ṭhen iń ṭhelao pasnaoet́ kana. Paseć co paseć okoyaḱ mon khon coṅ noa ko katha reaḱ joto, haṛhat́ ar heṛem sebel katha do roḍoć oḍokoḱte, aboaḱ dhạ̣rti tunḍạṅ re mit́ṭen bhage ạyurić lekae kạmie. Ona do babon men daṛeaḱa karon; daḱ nũt, mon nũ tar rimil nũt-noa ko nũt redo baṅma cet́ge baṅ ńel ńamoḱa. Ona rege gaynaha Hõe sereń leda:

Rimil nũte nũt keda, ti reaḱ baj mundạm hosor ńuren.

Landa sạgại baṅ hale, landa kateń koyeya, bahõń hariń bhalae halaṅkeda.

Bapre bap! ạḍi khid khidạuḱ bạhu kuṛi kan geaeya. Hosor ńuren mundạm bahõń hartet́ bae halaṅ lekan je at́ koḱ tae, ona re mon duk baṅ kate, landa kate koye ge maraṅ do hoyena! Jotoge ereltet́ koṛa ko hoelen khan jạnić arhõ bhage hoe koḱa, base! Un umer re noa sereń do manḍwa latar reaḱ doṅ sereń moneaḱ kan tahẽa. Menkhan thoṛa din laha haṛambawaḱ noa sereń do, ceka co mon reaḱ arhantar re luṛgạu tiyoḱ keda jiạl hako leka mon do hurlạ/tarko rakaṕ ente ar bań sambṛao daṛeada. Jạruṛte noa sereń reaḱ jahan phen se gạhri katha do menaḱa. Oka do ińaḱ pạilạ bohoḱ re bae cape rakaṕ oco daṛeaḱ kan. Haṛambawaḱ noa sereńte aboawaḱ jiṅgi khemao re cet́e batlao se oka seaḱ hore uduḱ abon kana?

Dhạrti ṭunḍạṅ babot, hoṛmo-haraburu, orthonoitik (economic) se dhorom reaḱ lahanti babote ceḱhao kana, se cet́e menet́ kana? Ma tobe do nenkage. Ạḍi gạkhuṛ gaṛowan doń baṅ kana, onate thoṛa doń tarko ocobongea. Ar hõ nonkage oka hiloḱ coṅ…! Ińaḱ din hạbić rạkhi jogao, suluk, nirại ar jagwar selet́ Isor ṭhen koejon re jamaṛ akan bon tahen ma, jemon biḍạu re alobon nũruḱ. Mucạt́re arhõ joto ko tahẽkana “Tarko” akhṛa khon aema aema dulạṛ ar manot johar.




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Gel Aḱ Porbo

Dulạṛiạ Boeha,

Amaḱ ses ciṭhire okam olạdiń, iń lạgit́ do ekalte nawa katha kana. Noa do ińaḱ monere tisge baṅ boloadińa je okoe kuṛi aćgeye nẽotakedeńteń joṭet́kede uniyiń bạṛićkedea. Iń ma jaogeń hudisan je onate doń kusi ocokedea. Noa reaḱ mit́ bar gateko tuluć hõń galmarao baṛa akada.  Menkhan onko doko meneda je okoe kuṛi ona reaḱ hewa menaḱtako, mit́ lekama, menkeako “ko berbad cukạuge”, ar kharap giḍikako reaḱ jãhãn sawalge bạnuḱ, onkanko tuluć cet́joṅ do alae koragea, boroṅ subita hõ menaḱa. Baḍae sanakińạ noa sawal selet́ amaḱ do cet́ hudis menaḱa? Mit́ṭeć ińaḱ kukli reaḱ roṛ ruạṛ do ạurim emạńa, onko ayo okoe gidrạ bako janam daṛeako reaḱ. Bapla lahare khạṭite baḍae maṛaṅ je mit́ṭen ayo do gidrại janam daṛeakoa seye bạńjhigea, jạruṛa se baṅ, jemon tayomte gidrại janam daṛeako dosar bạhu hataojoṅ biḍạure alo boḱlo. Cedaḱ je oka baplate gidrạ bako hoyoḱ onare jãhãn manege bạnuḱa. 

Ma tobe teheń do inạḱgelaṅ galmaraoa. Nonḍegeń mucạt́et́ kana, mońj ar napaege baṛe tahẽnme.

Noage,

Boeha reaḱ dulạṛ johar selet́

Gatetam

 




Nurse Ar Nursing Babot Thoṛa Katha

Ạḍi sedae reaḱ katha, tin okte nurse babotre hoṛaḱ bạṛić́ hudis cintạ tahẽkan. Nurse ko do bạṛić nońjorteko ńelet́ko tahẽkante tis hõ okoe hoṛ hõ nurse kạmi do bako hẽḱ aḱ kan tahẽkana. Menkhan ona okte mit́ hoṛe tahẽkana, okoe do nurse kạmi ạḍi ãṭe manot are dulạṛet́ tahẽkan. Uni do nurse ko lạgit́ hõe hudisoḱkan tahẽkana ar aema lekan kạmi talate hoṛko samaṅre teṅgonkan tahẽkana.  Nit joto hoṛaḱ monre noa kukuli heć botećkoḱa je, okoe kanae uni hoṛ do? Iń do uni namḍaḱ metaḱme bhạgan maejiu aḱ kathań meneda, okoe do aćaḱ gidrạ umer khonge hoṛkoe jotonet́ko tahẽkan.

Florance Nightingale ńutuman mit́ maejiu aḱ katha do paseć amdaj joto hoṛ lekagebon baḍaea. Uni do aćaḱ gidrạ umer khon ehoṕkate goṭa jion bhor hoṛko seba joton talate khemao akada. Uniaḱ onkan kạmi ńutumte ạḍi manot ar johar ńam lek kangeae. 1854 sermare Crimian lạṛhạire akhamlen birbanṭako jotonko talate aćaḱ oko dulạṛ doe sodor akada. Ona jokhen unạḱ kaṛaṅ kucạń ńutre harkin marsalte joto hoṛaḱ oṛaḱ hiri senoḱkan tahẽkana are jotonet́ko tahẽkana. Ona iạte uniaḱ janam din disạ ruạṛ ar manot lạgit́ge jao serma reaḱ 12 May do Nursing mãhã manotoḱ kana.

Onate Florance Nightingale do “Lady with the Lamp” ko metaekana. Abo okoe do nurse kạmire jopoṛao menaḱbon onko joto ko lạgit́ tahẽnkana aema aema manot ar dulạṛ johar. Okoe do nurse kạmibon bachaojoṅ kan se dạyik bon goḱet́kan, jemon abon hõ uni lekabon benao rakaṕ daṛeaḱ. Aboaḱ goṭa jion hoṛko jogao joton ar sebare jamaṛ akanbon tahẽn ma. Sanam lekan ruạḱkan hoṛko bogeko talatege abo hõ aboaḱ jionrebon jitkar daṛeaḱa. Bohoḱre noa katha rebet́ dohoe hoyoḱa je, Nursing reaḱ bhedge kana hoṛ jotonko. Nonka katha menaḱa, “Nursing is an Art and Science”.   

 

 

 

 

 




Janam Disom

Janam disom Baṅgladisom

Ạḍi sohag dulạṛ reaḱ janam disom,

Ạḍi leka jạti menaḱbon

Ạḍi leka ạri-cạli tabon.

Pereć akat́bon disom goḍako

Judạ getabon horoḱ bande ko,

Judạ getabon jomaḱ ńũ aḱ

Enhõ janam disomre mit́ge menaḱbon.

Nana hunạr cẽṛẽ raha

Nana hunạr baha joḱ,

Setaḱ sińgạṛ andoṛakan sarhao akan do.

Jo bahate pereć akan,

Tinạḱ sebel soṛom

Bir gajaṛ dare nạṛĩte sajao akan,

Mońjge Janam disom.