Mombạti

Mit́ṭen oṛaḱ bhitrire ponea mombạti joloḱkan tahẽkana. Ado onako mombạti do ako akoko galmaraoḱ kana. Pạhil mombạti doe menkeda, iń do suk kạnạń. Okoe hõ jol katet́ bako doho daṛeạńa. Nit́ doń iṛijoḱa. Inạ men torage ĩṛićena.

Inạ tayom dosar mombạti hõe menkeda, iń do biswạs. Okare suk bạnuḱa, onḍe do joloḱ reaḱ jãhãn jạruṛge bạnuḱatińa. Nit́ doń ĩṛijoḱa. Enka roṛ mucạt́ torage ĩṛić got́ena.

Tesar mombạti niạ dhaoe menkeda, iń do dulạṛ kạnạń. Suk ar biswạs okaṭaḱge bạnuḱa, onate ḍher joloḱ lekan daṛe hõ bạnuḱtińa. Ińaḱ jãhãn jạruṛ bạnuḱte hoṛko mit́ aṛereko dohokạńa. Eken inạ eskar do baṅ, akoren dulạṛiạ hoṛko hõko hiṛińkoa. Inạko menkatećge tesar mombạti hõe ĩṛićena.

Thoṛa ghạṛić tayom mit́ṭen gidrạ ona oṛaḱe boloyena, ĩṛić akan pea mombạti aṛere nase nase joloḱkan mombạti ńelte gidrạ doe kukliket́koa, cedaḱ ape do bape joloḱ kana?  Auṛipe cabaḱ dhạbić joloḱ reaḱ jạruṛ tahẽkantapea. Inạkateć uni gidrạ do raraḱe dhurạuena. Ado ponaḱ mombạti doe menkeda, alom botoroḱa. Tin ghạṛić iń joloḱkan, iń hotetege sareć akan mombạti dom jol daṛeaḱa. Iń do kạnạń as se bhorsa. Khange uni gidrạ do onako sareć akan mombạti doe jeret́keda. Ado goṭa oṛaḱ arhõ marsal ruạṛena.

Nonkage aboaḱ jionre aema lekan duk-dạndi se muskilaḱ kotebon ten eset́koḱa. Menkhan as bhorsa ńutuman marsal do tishõ ohoge  ĩṛić jạruṛa. Cedaḱ je, as baṅ tahẽlen khan aboaḱ se apnaraḱ jion khon suk, biswạs ar dulạṛ hõ danaṅoḱa.




Meskoć

Meskoć

(1)

Barea gate koṛawaḱ galmarao:

Kabul: E gate, 2000 ṭaka dharem emạńa? 7 din tayomgeń emama.

Abul: Noḱoe 2000 ṭaka.

Kabul: Ṭaka ńam tayome menkeda, E gate, ạḍi maraṅem upkạr kedeńa. Noa dhar se rin do tis hõ ohogeń sod daṛeatama. 2 cando paromena, enhõ ṭaka ruạṛge bae meneda.

Abul: Ińaḱ ṭaka ma ruaṛge bam ruạṛạń kan do?

Kabul: Cet́ ṭaka?

Abul: Ene jotowaḱem hiriń cabakeda? 2 cando lahare in ṭhen khon 2000 ṭaka dharem hatao akat́.

Kabul: O ona ṭaka reaḱ katham meneda, enhiloḱge saphateń lại akat́mea, noa amaḱ nunạḱ maraṅ rin do tis hõ ohogeń sod daṛeatama.

(2)

Eṅgat́ ar gidrạ talare galmarao:

Gogo: E beṭa, cedaḱ teṅgo kateć dakam jojom kana?

Gidrạ: Nit́ khonaḱ do teṅgo katećge dakań joma.

Gogo: Cedaḱ beṭa?

Gidrạ: Nunạḱ maraṅ opoman do bạń sahao daṛeaḱ kana. Din hiloḱ babae metạń kana, unạḱ maraṅ koṛa gidrạ duṛuṕ duṛuṕem jojom kana. Onate teheń khonaḱ do teṅgo katećgeń joma.

 

 

 

 




Parwa Parwa

(Gidrạ Eneć)

Noa eneć do ạyuṕ jokheć kulhire gidrạko eneća. Are bochor khon latarren kuṛi ar koṛa gidrạko eneć mit́ daṛeaḱa. Tinạḱge gidrạko tahẽna unạḱ eneć do jomkaoḱa. Enećko modre mit́ṭen Parwa kisạ̃ṛe tahẽna. Eṭagić do oṛaḱ kisạ̃ṛ. Parwa do akoren mạlikaḱ ḍanḍa khon ehoṕ kate otoṅ tayomko hạṛuṕkoḱa. Metaḱme, mit́ hoṛaḱ ḍanḍare eṭagiće hạṛuṕkoḱa.

Oṛaḱ kisạ̃ṛ do hoṛo tase kạmi uduḱ baṛa kateye mena, “Umuḱiń calaoena” Pukhrireye umoḱa. Un jokhene mena, “Ḍạbućkuć ḍạbućkuć”. Khange Parwa kisạ̃ṛ doye hohoya, “Hoṛo buḍhi parwako jomet́tama”. Buḍhi doye ńir hijuḱa ar “Halat́ Halat́ doye roṛa. Khane mena, “Okoeren parwa bhala hoṛoko jomket́tińa?” Unre parwa kisạ̃ṛ doye mena, “Ohoń menlea ińren parwa doń kapaṭ eset́ akat́koa.” Ona takrege parwako bhak bhạkuṛa. Buḍhi doye mena,” Amren parwage hoṛo doko jomket́tińa.

Khan buḍhi do ṭirmuṭiye benaoḱa, ar parwaye ạtkirkoa. Parwa kisạ̃ṛ do tiye ṭap ṭapae taya ar ṭirmuṭiye laga ńireya. Parwa do boraborge kisạ̃ṛ tayomreko tahẽna, Ṭirmuṭi do tayomre menae gidrạge pạhilte doe ạtkirea. Ḍanḍa khone or chaḍao leko khange boleye jomket́koa. Ado onkatege eneć do cabaḱa.




Mahasoe Ar Gidrạkoaḱ Golpo

Mit́din mit́ṭen Mahasoe kelase hataoet́ tahẽkana. Ado gidrạkoe metat́koa, teheń mit́ṭen nawa jinis iń cet́apea. Inạkateć Mahasoe do aćaḱ gubli khon  100 ṭakae onḍoṅkeda ar gidrạkoe metat́koa, noa ṭaka okoe hatao sanaet́pea ma ti tulpe. Khange ona ṭaka hatao lạgit́ aema gidrạge tiko tulkeda. Inạkate Mahasoe do ona ṭaka tite saṕ kacṛa kạcṛikeda are menkeda, niạ dhao ma okoe noa ṭakape hataoa? Onko pạṭhuạ gidrạ modre aema gidrạge ona ṭaka hatao lạgit́ tiko tulkeda.

Inạ tayom Mahasoe do ona ṭaka arhõ otre giḍikeda ar senḍelte lebet́ bebet́te mạilạ cabakeda. Inạkate arhõe kuliket́koa, ti tulpe, okoe do noa ṭaka hatao sanaet́pe. Ona kathate arhõ gidrạko do tiko tulkeda.

Ado Mahasoe do joto gidrạkoe sarhaoket́koa are menkeda, teheń do abo nawa mit́ṭen jinisbon cet́keda. Tinre ona ṭaka mońjge tahẽkan unre ona reaḱ dam do 100 ṭaka, arhõ tinre tite ona ṭaka kacṛa kạcṛiyena unre hõ ona reaḱ dam do 100 ge ar tinre senḍelte lebet́ lebet́te mạilạyena unre hõ ona reaḱ dam do 100 ge tahẽyena. Enḍekhan ona ṭaka reaḱ dosa do jãhã lekage hoyen ona reaḱ dam do enkage tahẽyena. Aboaḱ jion hõ ona ṭaka lekage.

Aboaḱ jionre ạḍi dhaoge oka bon goṭae ar aema lekan dosarebon paṛaoḱ, jionre aema mạilạ do paṛaoabona. Unre abo do ạḍigebon as chuṭạuḱa je aboaḱ jãhãn damge bạnuḱa nonkabon hudisa. Cet khạṭige aboaḱ do jãhãn dam bạnuḱa?

Sikhnạt: Ona 100 ṭaka leka abo hõbon damangea. Eken aboaḱ dosa se obostha bodoloḱa. Menkhan oka hoeakan ar cet́ hoyoḱa ona hudis baṅkate tis rehõ babon as chuṭạuḱa. Ente aboaḱ se apnaraḱ mit́ṭen bises gun se man do menaḱa.




Meskoć

Meskoć

(1)

Mit́ṭen pạṭhuạ gidrạ ar Mahasoe talare gapalmarao:

Mahasoe: Mase lạime, 5 -2 bad lekhan tinạḱ tahẽna?

Pạṭhuạ: Bạń baḍaea Mahasoe.

Mahasoe: Sạrige, am do mit́ṭen Ḍaṅgra kanam.

Pạthuạ: Mahasoe, iń ma nit hõń kạṭićge. Onate Ḍaṅgra baṅ kate Mĩhũ metạńme, Mahasoe.

(2)

Barea gate koṛawaḱ galmarao:

Ronju: Baḍeam, teheń iskul hijuḱ jokhen 5 ṭakań bańcaokeda.

Hablu: Cekate?

Ronju: Teheń do Bus gạḍi tayom tayomteń dạṛ ạgu akada. Judi Bus reń dećlen khan enḍekhan 5 ṭaka emoḱ hoekoḱtińa.

Hablu: Haere Gadha!

Ronju: 5 ṭakań bańcaokeda, cedaḱ Gadha dom metạńkana?

Hablu: Bus tayomte bań dạṛkate, mit́ṭen Taxi tayomtem dạr ạgu lekhan, enḍekhan 100 ṭakam bańcaokea. Mase lạime amge, Gadha baṅkhan celeń metama!




Golap Baha

Mit́ṭen huḍiń gidrại tahẽkana. Uni gidra do din hiloḱ iskule senoḱkan tahẽkana. Mit́din iskul calaḱ jokhen ḍahar aṛere golap baha dare koyoḱ ńamkeda. Ona darere do mit́ṭen ạḍi mońj araḱge golap bahawakan tahẽkana. Adoe hudiskeda, noa baha do oṛaḱe sit́ idiya. Thoṛa ghạrić tayom arhõe hudiskeda, teheń do baṅ gapań sida.

Dosar hiloḱ iskul khon ruạṛ jokhene ńelkeda ona darere barea utaṛ golap baha. Ńeloḱte arhõ mońjge ńeloḱ kana ekal jeṅget́ jeṅget́ araḱge. Ado mone monete ganḍonena, hola noa bahań sit́ lekhan teheń do unạḱ mońj do ohoge ńelkoḱa. Teheń barea baha menaḱa, nonkage din dinte arhõ ḍher baha idiḱa ar mońjge ńeloḱa .Cet́leka iń mońjgeń ńeleda, eṭaḱko hõ onkage mońj ko ńel daṛeaḱa. Adoe hudiskeda, noa baha do bạń sida. Aema hoṛ do noa baha ko ńela ar mońjko aṭkara.

Sikhạuna: Apnaraḱ kusi rạskạ se as purun lạgit́ tis hõ aḍepase beṛhaeteaḱ mońj jisnis alobon bạrịć ma. Ente am cetleka noa jinis ńelte monre rạskạm bujhạu, onkage eṭaḱko hõko rạskạ daṛeaḱa. Enḍekhan nonkanaḱ kạmikote amaḱ jionre sukem sendra ńam daṛeaḱa.    




Mit́ṭen Raj Ar Montri

Mit́ṭen Raj ren pea Montri ko tahẽkana.Mit́din Raj do aćren pea Montri hohoat́kote metat́koa, noḱoe ape joto hoṛ mit́ṭen kateć khạli bostań emape kana, birte calaḱpe ar noa bosta do aema lekan jo kote halaṅ pereć ạguipe, okoe lahape pereć ạgu daṛeaḱ kana.Khange onko pe hoṛ do bir gajaṛteko mohnḍayena.

Pạhil Montri doe hudiskeda, Raje menakat́ leka mońj mońj jote bostań halaṅ pereja ar onka leka uni do bir gajaṛ reaḱ ńeloḱte joto khon mońj jote bostae halaṅ perećkeda are ruaṛ hećena.

Dosar Montri doe hudiskeda, Raj do unạḱ napaete bosta do bae ńela onate bạṛić jo kote bostae perećkeda ar cetanre thoṛa mońj joe sajaokeda are ruạṛ hećena.

Onka leka tesar Montri hõe hudiskeda, Raj aḱ do unạḱ opsor hõ bạnuḱa je noa bosta jhićkateć mit́ mit́te ńela. Onate Montri do aćaḱ bosta rohoṛ sakam, ghãs, kaṭh emanteaḱkote halaṅ perećkeda are ạgukeda.

Ado onko pea Montri Raj dorbarreko hạjirena, khan joto hoṛaḱ bosta pereć ńelte Raj do ạḍige khusiyena. Tesar Montri do aćaḱ bud reaḱ katha hudis ganḍonkate mone monete ạḍi budan hoṛe lekhaḱ kana. Raj do thoṛa ghạṛić tayome menkeda, noko Montri do akoaḱ bosta selet́ 7 din lạgit́ jehel oṛaḱte idikope ar joto hoṛ judạ judạ oṛaḱre dohokakope. Noa 7 din cet́ jomaḱ hõ alope emakoa. Raj aḱ hukum lekage pea Montri do jehel oṛaḱko idiket́koa. Pạhil Montri do 7 din aćaḱ bosta reaḱ jo jomte dine khemaokeda. Dosar Montri hõ aćaḱ tinạḱ mońj jo tahẽkan onage bar dine jomkeda, eṭaḱ din do bạṛić se sea jo jom kateć din khemaoe kurumuṭukeda menkhan ruạre jạbunena. Tesar Montri aḱ bostare jãhãn jo baṅ tahẽkante begor jomte jehel oṛaḱrege goćena.

Sikhạuna: Judi abo hõ jãhãn kạmire gạphlạt baṅkate ṭhikte oloḱ paṛhao bon hameṭ enḍekhan aboaḱ ḍahar hõ phaelaoḱa. Okoe hõ bako aṭkao daṛeabona. Enḍekhan ạḍi algate jãhãn kạmirege mońj jo bon ńam daṛeaḱa.




Mit́ṭen Koṛa Ar Dhiri Reaḱ Golpo

Mit́ṭen huḍiń atore mit́ṭen koṛae tahẽkana. Uni koṛawaḱ do jãhãn gharońj hõ baṅ tahẽkana ar nacarge tahẽkana. Onate eṭaḱ hoṛaḱ oṛaḱre kạmikate ạsuloḱkan tahẽkana. Mit́din uni koṛa do ạḍi maraṅ dhiri ńel ńamkeda. Ona dhiri do ạḍi hamal tahẽkana ar eskarte tul hõ bae tul daṛeaḱkan tahẽkana. Ado thoṛa hoṛaḱ goṛoe hataokeda, menkhan onko hõ ona dhiri do bako tul daṛeada. 

Khange uni koṛa doe asketena ar dhiri hõe aṛaḱ giḍikeda. Inạkate cet́e cekaea mente nawate hudis ganḍonena. Uni do mit́ṭen dhiri reaḱ hạtuṛ ar mit́ṭen gojale ạgukeda ar dhiri bhugạḱkeda. Inạ tayom uni do mit́ṭen baber dhiri bhugạḱre aderkeda are tol urićkeda. Ado aćren gateko soṅge kate ona baberko orkeda. Onko do ạḍi haron ar kosṭote mucạt́ dhạbićte hõ dhiri ko tul rakaṕkeda. Uni koṛa do ạḍi ãṭe kusiyena ar gateko sãote rạskạyena. Adoe bujhạukeda jãhã tinạḱ hamal se kạṭhin kạmige kurumuṭutem kạmi lekhan ona jo se kuṛại dom ńamgea




Meskoć

Meskoć

Mit́ okte thoṛa bidisiạ Baṅgladisom ko hećlena. Ado Baṅgladisom ren mit́ṭen koṛa ko kulikedea, ape disom reaḱ jatio khilạḍ do okaṭaḱ kana? Ado uni koṛa doe roṛ ruạṛkeda, ale disom reaḱ jatio khilạḍ do kana kabaḍi. Khangeko kuli ruạṛkedea, enḍekhan cedaḱ noa do jatio khilạḍ kana?

Adoe roṛ ruạṛkeda, ente noa khilạḍ redo ạḍi aema akoṭ se tạkićaḱ menaḱa. Tinạḱ laha seć calaḱem kurumuṭuia unạḱge am são gateḱkan eṭaḱ dolko doko aṭkaomea. Jemon alom laha daṛeaḱ. Ṭhik onkage mit́bar hoṛ menaḱkoa tinạḱ laha seć se cetan seć rakaboḱem kurumuṭui unạḱgeko or pheḍmea.   




Sikhạuna Golpo

Mit́ṭen Pajhaṛ dare ḍar re duṛuṕkate jirạuḱkan tahẽkana. Ado mit́ṭen Kulại do Pajhaṛe ńelkedete kulikedea, Iń hõ am lekań jirạu daṛeaḱa? Pajhaṛe roṛ ruạṛadea, hẽ, cedaḱ bam daṛeaḱa. Inạkate uni Kulại do otrege mit́ jaegare jirạuḱa mente duṛuṕena. Ackage mit́ṭen Toyo onḍe hạjirena, ar don kate uni Kulại-e saṕkedete jomkedea.

Cecet́aḱ bisoe: Jãhãn kạmi begor duṛuṕkate suluk se nirạite  jirạu joṅem menet́ khan, enḍekhan am do ạḍi cetanre tahẽn hoyoḱtama