Mit́ṭen Koṛa Ar Rel Gạḍi Reaḱ Golpo

Bargel pon (24) serma umer ren mit́ṭen koṛae tahẽkana. Ado mit́ dhao uni koṛa ar ać baba do rel gạḍirekin deć akan tahẽkana. Uni koṛa do janla aṛere duṛuṕ akan tahẽkante janlate bahre seće koyoḱ baṛaet́ tahẽkana. Ackage kikiạuate mengot́keda, E ba, mase ńelme joto dare nạṛĩko tayom sećge dạṛet́ kana. Noa katha ańjomte ać baba do muluć muluće landayeda ar ona aṛere duṛuṕ akan barea juri pạṛi hõ uni koṛawaḱ kạituk kin ńelet́ tahẽkana.

Arhõ mit́ ghạṛi tayom ackage kikiạukeda, E ba, ma ńelme, serma rimil hõ abo sãotege dạṛ idiyeda. Ona katha ańjomte unkin juri pạri do ar thir bạkin tahẽlena, uni koṛa ren apat́kin metadea, cedaḱ amren gidrạ do jãhãe mońj ḍakṭor ṭhen bam ńel ocoedea? Ado uni koṛa ren apat́ do landawate menkeda, Ńel oco akadigeạń, nit do Haspatal khongeliń ruạṛ kana, ińren gidrạ do jonom kãṛã kanae, teheńge mẽt́ marsale ńam ruạṛ akada. Onate teheńge sanamaḱ nawate ńel reaḱ ạte ńam akada are ńel daṛeaḱ kana.

Sikhạuna: Dhạrtire joto hoṛaḱge mit́ṭen kạhni tahẽna. Onate Okoe hõ bin baḍaete uni birudre jãhãnaḱ bicạr do ohoge ṭhika. Paseć sạriaḱ ghoṭna ame comkao daṛekem.




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Mõrẽaḱ Porbo

Dulạṛiạ gate,

Amaḱ ciṭhiń paṛhaoḱkan tahẽkanre, mit́ṭeć Baebel reaḱ kạli monere hećadińa, noa do aema dhaoteń ańjom akada, menkhan nitoḱ alaṅaḱ ciṭhi capaṭijoṅ reaḱ goṛote nawa mane iń ńameda: “Botor bạnuḱanaṅ dulạṛre do; bickom purạ dulạṛ do botore oḍok giḍiyeda; ente botorre do sạjại menaḱa; ar okoeye botoroḱkan, uni do dulạṛre purạ bae hoe akana.”

Hẽḱ, ona do sạri kangea. Botor doń botoroḱ kan tahẽkanrege, ar sạri sạrigeń lạiam kana, uni kuṛi sãoteń tahẽkan ńindạ do ạḍi kom rạskạń ạikauleda. Menkhanem baḍaea, arhõ tahẽkantińa botor, one onate enhiloḱ onka kạmi hoyentiń – botorenạń judi pandere ạḍi okoć itạ jarwawan khan khạṭigeń ruạḱa. Jãhãtis do ńindạ kukmũte itạń aṛaḱet́ tahẽkana. Ado ińren gatekoko lạiadińa je noa muskilaḱ khon bańcaoḱ reaḱ do eken mit́ṭeć upại menaḱa ar ona do jãhãe kuṛi sãoiń sukbhog.  Am do noa reaḱ cet́em menkea?

Am dom sontor akadińgea ińre rakaṕkoḱ aema erajoṅ reaḱ sana khon. Cet́ jãhãe–man-tãhã kuṛiko sãote onka sukbhogjoṅ do baṅ hoe daṛeaḱte? Baebelre okare hõ ol bạnuḱa je alom erajoṅa mente.

Noa ciṭhire iń do ińaḱ mon reaḱ oko danaṅ utạraḱ iń lại sodor akawat́mea. Asoḱạń jạnić bam tharbasaoḱa. Menkhan baḍaekam noa babot jãhãe sãoiń galmarao onkankoge bạnuḱkotińa, iń go baba ma tho artet́ge oho ganlen. Ar ḍakṭori biḍạu onare ma tho biswạsge bạnuḱtiń. Ale disomren ḍakṭor do jao do sạriaḱ do bako lạlạia, ente ale oṛaḱrenko botorakoa jãhã lekako ciṛhạu ocokoḱa.

Amaḱ sombhuri ńutumte arhõń gun marao joharam kana.

Amren pạtiạr,

Gate




Mit́ṭen Kạhũ Ar Pajhaṛ

Mit́ dhao mit́ hoṛ buru ṭoṭhate daṛane calaoena. Ado onḍe daṛankan jokhen ackage mit́ṭen kạhũ ńelkedea, one okoeaḱ do banar phạ̃kṛạ̃ḱge baṅ tahẽkantae. Kạhũ aḱ nonkan dosa ńelte uni hoṛ do bogete bhabnayena are gunạnena paseć okoe banḍhej gidrạwaḱ kạmi kan coṅ noa do. Are meneda, haere cando, cekate nui Kạhũ doe uḍạuḱa? Aćaḱ jomaḱ aćte bae jogaṛ khan cekate bańcaoḱa? Tinre noa kathakoe gunạnoḱkan tahẽkan ṭhik inạ oktere mit́ṭen Pajhaṛ do ṭhonṭate jomaḱ ger katet́e hećena. Ado Pajhaṛ lahare teṅgoyente ger akat́ jomaḱe giḍikeda are uḍạu calaoena. Pajhaṛ aḱ noa kạmi ńelte uni hoṛ do artet́ge hahaṛayena. Onate hudisena, nonkage sisirjạuić do aćaḱ sirjone bańcao dohoe khan cedaḱ nunạḱ haron doń kạmia? Teheń khon cet́ge bạń kạmia, unige jomaḱe jogaṛạńa.

Nonka menkate uni hoṛ do kạmi bạgikeda. Menkhan bar din paromen rehõ oka nakha khon jãhãn goṛoge bae ńamleda. Noa reaḱ karontet́ baḍaejoṅ bakhra mit́ ạkelan hoṛ ṭhene senena. Adoe metadea, am do cet́ barea cẽṛẽm ńellet́kina? Mit́ do Kạhũ, one okoe doe akhamge ar mit́ do Pajhaṛ. Am do cedaḱ uni Kạhũ leka hoyoḱem menjoṅ kana? Cedaḱ uni Pajhaṛ leka hoyoḱ baṅ monam kana? okoe do aćaḱ jomaḱ aćte jogaṛet́kan, ar okoe do bin jomte menaḱko onkan ko hõe jom ocoyet́ko kan?

Noa kạhni ren hoṛ lekage abo aḍepasere hõ aema hoṛ menaḱkoa okoe do jaoge eṭaḱ hoṛ cetanreko ṭehãdọḱkan. Onko doko hiṛińet́ kana, nijete bam goṛo-gopoṛojoṅ khan, sisirjạuić hõ bae goṛowaea. Babar goṭen kạmi modre alga kạmi lạgit́ hana nahwako ạnḍuṅa. Tinre apnarte bańcaoḱ tahẽn lạgit́ jotowaḱ tebon kulạu anṭaoḱ ṭhik un khonge abo do apnarte uni Pajhaṛ leka bon hudis ganḍona. Eṭaḱko hõ bańcaoḱ tahẽn lạgit́ goṛowako hoyoḱa.




Ḍaṅgra Ar Tạruṕ

Mit́ṭen Ḍaṅgra ghãse ạtińkan tahẽkana. Ackage mit́ṭen Tạruṕ do uni hamla se jhapṭaokedea. Uni Ḍaṅgra do ạḍi ghạṛić dạṛ katet́ jahan upại bae ńamlet́te pukhri re donkeda. Menkhan ona pukhri enege ańjet́ akante losot́ chaḍa cet́ dakge baṅ tahẽkana. Note Tạruṕ hõ Ḍaṅgra tayom tayomte ać hõ pukhrire donkeda. Ado Tạruṕ ar Ḍaṅgra do hoṭoḱ dhạbić losot́rekin thạliyena.

Khange Tạruṕ do raṅgaote menkeda, don reaḱ jaega bam ńamleda? Cetanrem tahen khan nitteń jomkema. Ma nit do bana hoṛlaṅ gujuḱa. Ona kathate Ḍaṅgra do muluć mạchi landawate menkeda, amren  mạlik menaea?  Tạruṕ do artet́ge edrete mengot́keda, iń kangeạń bir ren Raj, ińren do okoe mạlike tahẽna. Ente iń kangeạń bir ren mạlik hõ.  Ḍaṅgra kantem am dom nijorgea. Thoṛa ghṛić tayomge Mạlike hijuḱtińa ar nonḍe khone rukhiạ idińa ar am doe dal goć oṭokama.  Ona katha ańjomte Tạruṕ do Ḍaṅgra seć lạṭu ńõḱe beṅget́ hapekeda.  Sạrige ạyuṕ ber jokhen Ḍaṅgra ren mạlik do hećente Tạruṕ bar-pe dhao bohoḱe dalkedete goćkedea. Inạkate ona losot́ khon Ḍaṅgra or rakaṕkedea ar oṛaḱe idikedea. Menkhan Tạruṕ do onḍege goć tahẽyena.

Jos katha: Abo okoe do aboren mạlik cetanre bhorsa menaḱtabon, jãhã lekan muskilge heć paṛaoḱ malik abone rukhiạbona. Menkhan tạṅgi hoyoḱa.




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Ponaḱ Porbo

Unạḱ soṛa montem olakawadiń ńutumte arhõń sarhaoet́mea. Noa do mit́ṭeć cinhạń bujhạueda je ińre amaḱ biswạs menaḱtama mente. Baebelre ạḍi hahaṛa tulạna menaḱa, nonka: “Moron leka daṛeanaḱ kana dulạṛ do” (Sereńko reaḱ Sereń 8:6). Dulạṛ ar moron banarre noa do sadharon gun kante laha khon ohom laga baṛa daṛelea. Ṭhik ona iạtege noakin banarge cakhae jemon temon khemota reaḱ do baṅ kana. Hudisedam gujuḱ cet́ leka aṭkaroḱem legakea losot́ sik jạpidte? Dulạṛ cet́ leka aṭkaroḱ ona do koṛa-kuṛi jopoṭedoḱte biḍạu aṭkar cet́cet́ge bam aṭkar dheja. Oka   obosthare dulạṛ cakha aṭkaroḱ ona obostha do ạḍi jadawa ar ạḍitet́ judạgea. Ar mit́ṭeć eṭagaḱ nạmuna hataome : Monekore mit́ṭeć parasuṭem biḍạu lạgit́, ado sạṛim se usul dare coṭ khon don lạgit́em lomosoroḱa. Menkhan pegel se pongel phuṭ usul do parasuṭ jhijoḱ lạgit́ ma kichui baṅ kan; kajetege am do hoṭoḱge ńur cowagoḱtama. Tobe ạḍi aema hajar phuṭ usul uḍạuḱ jahaj khon dodon jạruṛtama tobe aneć parasuṭ do jhijoḱte nae napaeteye pheḍmea jãhãnaḱ loksan baṅ paṛaoama. Dulạṛ selet́ hõ ṭhik onka kangea. “Bapla reaḱ cuṛonto” aṭkar lega baṛae do bam daṛeaḱa. Tobeanaeć ona reaḱ momoṅgonaḱ hõ raṛa oṭagoḱa. Tobeanaeć amaḱ herel-maejiu oṅso (sex organs),  do motlobtet́ leka kạmi daṛeaḱa.

Baplakate herel-maejiu kạmi do ekal judạ obosthare hoyoḱa. Jãhãn hạṛmạ̃ṛ bạnuḱa, tebaḱ ocoḱ botor bạnuḱa, chapaḍao se bodnam giḍi dapoṛeń reaḱ botor bạnuḱa, ona sompokte hoṛmore oka saboḱ ona reaḱ botor hõ bạnuḱa. Bickom ona uprạ̃tre apan ạpinaḱ mone ontor jhij lạgit́, bapaḍaeoḱ ar hewaḱ lạgit́ tesnek somoe ńamoḱa ar onkate dulạṛ selet́ mit́ bar kạṭić kạṭić muskilaḱko ar haṛyagaṛya oka pạhil pạhil ạikạuḱ onako hõ cabaḱa. Ṭhik ma ṭhikgem meneda je baplaḱ lạgit́em sapṛaoḱ kana. Menkhan niạ takre oka sanam khon bạṛti jạruṛ ona do amaḱ hoṛmo reaḱ herel-oṅso selet́ do baṅ kana. Oka jạruṛkan ona do manobaigyanik se mon-mon reaḱ sapahoṕ kana – eṭaḱ kathate khan iń mena bar hoṛaḱ mon-midoḱ. Baplaḱ jibonre jãhãnaḱ muskilaḱ menaḱ khan, ona jãhãn jạruṛ do baṅ kana je hoṛmo reaḱ herel oṅsorege dos menaḱa. Noako ma bapla lahare ḍakṭori jãctege sodor daṛeaḱa ar jut daṛekoḱa. Hape nahaḱ, asol maraṅ karon do negeń menket́ leka manobaigyanik se mon selet́teaḱ sapahoṕ selet́ apabạṛiạḱ kana.

Jãhãtis lạṭu band dol baḱnamem ańjom akat́koa, etohoṕre cet́ leka sasaṕko reaḱ rạṛko milạu pạhil? Etohoṕre do pạhil rạṛteaḱ pẽpṛẽt́ saḍeḱa inạkate behlako at tirioko juria. Onka baṅkate judi bakya (cornet) ar ḍram oka kũsiạ tạpis saḍeḱa, etohoṕlen khan tobe ạḱyurić do pẽpṛẽt́, behla ar tirio saḍe do ekalte ohoe ańjom daṛelea. Bapla hõ noa band dol leka kangea. Mon ontor reaḱ milạuḱ hõ norom jutạ saḍ ear tạ̃t saḍe leka; ona tayom do tạpis saḍeḱ bakya (cornet) ar ḍram tạpis bajna sik herel-maejiu soroḱ do. Baplaḱem sapṛaoḱre etohoṕre noa norom jutạ saḍe, mon ontor reaḱ milạuḱge cet́joṅ jạruṛtama. Noage tho pạhil porthom training do. Menkhan am tho noa do bam onkayeda jokhon jãhãe man tãhã kuṛi ṭhenem soroḱ kana. Nonkate ma amaḱ mon ontorgem kạṭhuạ ocoyet́. Ḍram saḍe do tirio saḍeye loṭom leka am hõ apnartege aṭkar daṛem goć ocoyeda. Asolre do tobe cet́ reaḱem botoroḱa amaḱ herel-oṅso baṅ benao rakaboḱ do baṅ, menkhan dulạṛ baṅ-benao-rakaboḱge. Baplaḱ lạgit́em sapṛaoḱ kana begor dulạṛteaḱ herel-maejiu reaḱ jopoṭedoḱ dharate, tobeń mena asolre do bapla reaḱ eken mit́ bar kistitet́ bahre bahretem noḱol kana. Am do noa herel-maejiu jopoṭedoḱ kạmi do misin reaḱ kạmi lekam bujhạueda, janwar dhara reaḱ leka, cedaḱ je amaḱ mon tho baṅ tarkoḱ kana. Ona jothat aṭkaroḱ, metaḱme, “Iń” reaḱ phuṭạuḱ “am lạgit́”, ona dom pạsuṛoḱ kana ar hoyoḱ lạgidoḱ amren bạhu am khone asjoṅkan bhage sạ̃hĩtte purạpuri khon apnarem akoṭoḱ kana.

Cet́ jãhãtis monere rakaṕ boteć akawat́mea je bapla lahare noa bạṛić kạmirem copaolen khan amre nonkan sanae hoe ocoea je hạni nhại são onkam kạituk, judạ judạ rokom reaḱem cakhae one okakote laharege amaḱ darakan bapla do mũhinre paṛaokoḱ? Ạḍi bạṛić hewa sudhạ hoekoḱtama one oka do tayomte bạgige ohom bạgi daṛele. Amaḱ ona kạmi-daṛere ạḍi muskil aḱkoṭaḱ, je leka sanatet́ge ṭhanḍa cabaḱ, hoe daṛekoḱa ar amaḱ bapla jibon hạ̃s rạskạ do mạṭire milạukoḱa. Pasṭor hũyãte jãhãtis iń do bapla akan hoṛ muskilre paṛao akanko solhawako lạgit́iń diloi ocoḱa, onkan takre onkoaḱ muskilaḱ reaḱ gonḍa do ekalte bapla laha koṛa ar kuṛi apan ạpin cet́ lekan jibonkin biḱtạu kan tahẽkan onḍe hạbićiń pańja tioḱeda. Uni koṛa okoe ḍạṅguạ bidạlre apnar sambṛaoḱ bae cet́an, baplakate hõ ona do baṅgeye cet́ daṛeaḱa; onatem ńel daṛeaḱ kana je amaḱ mamla hõ bapla tuluć joṛaogea. Mit́ lekate do am do amren darakan bạhu cet́ com eṛan ocoyea nãhãḱ, cahe nitoḱ uniye okoeṭaḱ kan ạurim baḍayere hõ, menkhan khạṭige aben bana hoṛaḱ hạ̃s rạskạ do khatrarem paṛao ocoyeda.

Dulạṛiạ gate, komte kom mit́ṭeć dom bujhạua, Iń do amaḱ rạskạ bhaṅgaotam do bạń menjoṅ kana, bickom am rukhiạme sanań kana jemon noa jibon reaḱ sanam khon soros utạraḱ hạ̃s rạskạ lahare alom kharap giḍikaḱ. Judi naraṅgi bahatet́gem sit́le khan ona reaḱ jo do ohotet́gem cakha ạikạulea. Onate do alom bujhạua je jãhãnaḱiń recćet́mea mente, menkhan khạtirjomań emam kana je mon purun noa reaḱ́ kuṛại dom ńama hapen.

Acha iń hõ amaḱ Aphrika disom reaḱ kạhtuk reaḱ jobab iń emama: “Mit́ṭen kisạ̃ṛ juṭujoḱa mentem lega ạisạnkat́ tãhãma artet́gem ḍiṅgrạ dapoṛen.”

Boeha reaḱ dulạṛ johar selet́

gatetam

 




Mit́ṭen Koṛa Gidrạ

Mit́ṭen koṛa gidrại tahẽkana. Uni do gidrạ umere tahẽkanrege eṅgat́tet́ doe goć bạgi akadea. Ona iạte ać kạki ṭhenge tahẽkana. Engat́tet́ bạnuite uni gidrạ do okoege thoṛa hõ bako egerea. Kạkitet́ do ạḍi ãṭe dulạredekan tahẽkana. Mit́din uni gidrạ do Iskul khon mit́ gateaḱ kolome kombṛo ạguket́te ać kạki uduḱadea, menkhan kạkitet́ do jãhãn eger se mit́bar katha baṅ bakhẽṛkate boroṅe sarhaokedea. Onkage arhõ mit́din uni gidrạ do aćren gate aḱ oṛaḱ khon aṅroṕ kombṛo ạgukate kạkitaeye emadea, kạkitet́ do ona ńutumte arhõ bạṛtiye sarhaokedea.

Nonkage ńel ńelte koṛa gidrạ doe hara buru metaḱme juạnena. Harayen khane arhõ bạṛić hor sećge taṛamkeda, kạṭić-lạṭu joto lekan jinis kombṛo dhurạuena. Ado mit́din kombṛo jokhene saṕ ńamena. Ado uniạḱ bicạr do adalot re hoyen khan jiwi ṭonṭa se gujuḱ reaḱko hukumkeda. Ado idi lahareko kulikedea, amaḱ jãhãn sana menaḱtama? Menaḱkhanem lại sodor daṛeaḱa. Note kạkitet́ hõ uniaḱ gujuḱ sạjại ańjomte bogete moca bet́kate hũk hũke raḱeda. Ado calaḱ lahare uni koṛa doe menkeda, hẽ menaḱtińa, thoṛa iń kạki sãoiń ropoṛa. Ona menket́ torage ać kạki ṭhene senena ar luture gerketaete metadea, kạki am karontege teheń ińaḱ nonkan dosa. Pạhil khonge bạṛićaḱ khonem or ruạṛliń khan nonkan gujuḱ dosare ohoń paṛaokoḱa.

Sikhạuna: Hok-behok se bhage-bạṛić kạmi babotre gidrạko do kạṭić khonge sikhnạt se cecet́aḱ emako hoyoḱa.




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Tesar Porbo

Dulạṛiạ Gate,

Amaḱ ciṭhi seṭer akawadińa. Ona ńutumte aema gunman johar. Upkạriń manaoet́tama je am do bam bạgi giḍiyedińa. Khub kajakge gun-abgunem sabeń kana menkhan goṛo hõm goṛoań kana. Khubge rạskạń ạikạueda am do nonkan hoṛiń ńam akat́mea okoe ṭhen do phaṅka phayaṛgeń ol daṛeaḱ, menkhan aṅgoctege hoyoḱtińa je am okakom metańkan joto do bạń bujhạu sạbiteda. Jạsti do ciṭhi reaḱ ses sećre okam men akat́ onateń bhaṛoḱ kana.

Judire hõ ińaḱ kạituk reaḱ asol motlob tahẽkan khan ona do khạṭi utạrge mit́ṭeć rạskạwanaḱ bapla lạgit́ sapṛaoḱge tahẽkana. Menkhan nitoḱ do ṭhik ona reaḱ ulṭạugem lạiạń kana. Mit́ṭeć iń kulijoṅ kana, mit́ hoṛ begore cet́ lahaete cekateye baḍae ńama? Cekateye ceda begore biḍạu pạhilte do? Cet́ aleaḱ chemistry ar physics klasre bale onkayet́te?

Ale pạrsire mit́ṭeć kạhtuk nonka menaḱa: “Sendra calaḱ lahare sikriạ do aćaḱ ṭhenṭaye laser maṛaṅa. Baplaḱte cet́ lab menaḱtaea leṛosiạyić do; laha khon ać hoṛmo reaḱ herel khemota bhage sạhĩtte bae eto bhawãrlet́tae khan? Cet́ arhõ botor do bạnuḱte belaṛcaṛge ona hoṛmo hĩs tahen khan enka reṭheage tahen reaḱ botor do bạnuḱte? Iń okań menet́ ona dom bujhạu daṛeaḱ kangea tho? Asoḱ kạnạń ar mit́ dhao roṛ ruạṛạń lạgit́ somoe hoyoḱtama.

Noage

Amren Biswạsi

Gate

 




Mit́ṭen Lelha Hoṛaḱ Golpo

Mit́ṭen lelha hoṛe tahẽkana. Ato-ṭolaren sanam hoṛgeko baḍaekan tahẽkana nui do ạḍitet́ge lelhagea. Uni do mit́din hạṭiạte Merom kirińe senena. Ado senkate Merom ạkhrińiće kulikedea, nui kạṭić macha Merom aḱ dam do tinạḱ paṛaoḱa? Uni hoṛ hõe baḍaekan tahẽkana je, nui doe lelha machagea onate metadea, pongel (40) hajar paṛaoḱa. Unre uni hoṛ doe mengot́keda, nui kạṭić Merom aḱ dam nunạḱ ṭaka cedaḱ? Khan ạkhrińić doe metadea, ente nui Merom do ńeloḱte kạṭićge rehõ joto mahna se cando reaḱ ńutume ńum daṛeaḱa! Ado Merom mạlik do Meromaḱ dea ceṭaḱgot́ket́ torage Merom do May May raraḱe dhurạuena, adoe metadea ńelkedam eṭaḱ Merom ko khon nui do ṭhoṛae dosra machagea, cet́leka mahna se cando reaḱ ńutume ńum daṛeaḱ kana.

Inạkate uni lelha hoṛ do harephare kirińkedete oṛaḱe idikedea. Oṛaḱ calaokateće hudisena nui Meromtege bạṛti ṭakań arjaoa, cedaḱje hoṛko samaṅre cando reaḱ ńutumiń roṛ ocoea ar nonkate ṭakań ńama ariń kisạ̃ṛoḱa. Un jokhen uni hoṛ do uni Merom hoṛko samaṅre January cando reaḱ ńutum roṛe metadere, Merom do khạli ghane ghane May cando reaḱ ńutumge lạieda. Ona ańjomte ato-ṭolaren sanam hoṛ landawaeko ehoṕena. Ado un aneć uni lelha hoṛ doe andajkeda, sạrige Merom mạlik se ạkhrińic doe eṛe akadea mente.

Nonḍe khon noa cecet́aḱ bon ńamkea je, jãhãnaḱ kạmi lahare pạhilte mońjte guni bhạbi, hudis ganḍon ar bujhạukate kạmi hoyoḱa.




Merom Ar Toyo Aḱ Sikhạuna Golpo

Mit́din mit́ṭen Toyo kuń re ńurena. Ado ạḍi muruke kurumuṭuket́ rehõ kuń khon baṅge rakaṕ daṛelena. Inạ okterege mit́ṭen Merom do daḱ tetaṅkedete ona kuń sećge calao idiyena. Onḍe heć soren khan bhitrire Toyo ńel ńamkedea. Khane kulikedea, bhitrire ńui leka daḱ menaḱa se banȧ. Unre Toyo do aćaḱ ona muskil ghuṛi reaḱ katha okokate ạḍi muluć mạchi landawate nana parkante kuń daḱe sarhaokeda. Ar nonkae menkeda, “Noa kuń reaḱ daḱ do ạḍi sebela, aḍepase okare hõ nonkan daḱ bam sendra ńam daṛeaḱa. Ma pheḍoḱme ar mon tirpit bhor daḱ ńujoṅme.

Toyo aḱ heṛem kathate Merom do harephare kuńre don khańjoyena. Daḱe ńu biyen khan Toyo sarhaokedea.  Un jokhen Toyo do kuń bhitrirekin jhạli akan kathae lạikeda. Onate ona muskil dosa khon ruạṛ hijuḱ lạgit́ Merome Metadea, “amaḱ banar jaṅga kuń bhitre dohokate sujhite teṅgonme, enḍekhan amaḱ deare dećkate cetaniń rakaboḱa. Jãhã lekateń rakaṕlenre am hõń rakaṕmea. Merom do begor hudis ganḍontege usạra uniaḱ katha lekage rạjiyena. Toyo do Merom aḱ deare dećena ar algatege uniaḱ dereńre saṕ urućente kuń bahre don oḍokena. Adoe oḍoken torage thoṛa hõ bae bilomlet́te onḍe khone dạṛ pharakena. Uni ńelte Merom doe mengot́keda, cedaḱ sorto dom rạput́keda? Toyo doe menkeda, haere lelha, hoṛmore tinạḱgan uṕ menaḱtam inạgan bohoḱre bud tahẽlentam khan rakaboḱ reaḱ hoṛ ạuri ńel jutre ohogem donkea. Ona muskil khon rakaboḱ reaḱ jãhãn upạige bạnuḱtama, am nijetege ona muskil dosarem don khańjoyena.

Sikhạuna: Jãhãn kạmi laharege hudis ganḍon se guni bhạbi kate lahaḱ hoyoḱa. Ente soetan aḱ cạl colon baḍae baḍaekatet́ rehõ uni bhorsawaekan hoṛ do muskil dosare paṛaoḱgea.




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Dosar Porbo

Dulạṛiạ Gate,

Amaḱ́ ciṭhiń ńamkeda ar iń rạskạḱ kana je amtet́gem lại lahawadińa jãhãe khon ạuriń ańjomre. Khạṭitet́geń bhabnaḱ kana. Iń lạgit́ hõ noa do andesale reaḱ kangea, entem baḍaea ińaḱ roṛ sohot́ lekatege am dom kạmi kan tahẽkana. Menkhan iń do unạḱ puṛchotem lại akawadińte thoṛa hõ bạń edre akana. Bickom onate rạskạń ạikạukeda, ente hoe daṛekoḱa nonkan takreń goṛo daṛekema. Cet́ iń hõ am leka phaṅkaphayaṛ dharatege amaḱ kukliko reaḱ roṛ ruạṛiń em daṛekea?

Acha mit́ ghạṛi lạgit́ amaḱ sawal, noa kạituk do jothat reaḱem meneda je jạtiạ-jinis (sex) jãhãn pap do baṅ kana, mit́ṭen mońj kuṛim ńelle khan sana hećam, hudisko rakaṕam in hạbić kại do baṅ kana; Onkan hudisjoṅko khon do onkage bam eṛan daṛeaḱa je leka am beṛhaete cẽṛẽ ciprut́ uḍạu baṛae bam eṛan daṛeaḱ. Menkhan khạṭige amaḱ bohoḱ uṕre tuḱkạ dom akoṭ daṛeakoa. Sạri kangea je sasna do Isor sirjạuḱ kangea. Ona do Isoraḱ dan kana, ar amaḱ juạn pạṛiạ lạgit́ ona do soros utạraḱ danem ńam akawana. Menkhan henaḱte jãhã baṅ tạrikatege ona khento ocoe okor lekoḱ kana. Daṛe henaḱtayić do onategeye gobol ocoḱ mit́ṭen Andhra leka, bedobnao, jãhãn manege bạnuḱa.

Acha onkan hoṛ reaḱ cet́em menkea okoe mit́ṭeć maraṅ naṅgrahare kạsại khana reaḱ khiṛkire jaḱpaḱkate nonkae menjoṅ; “Tinạḱ hạ̃s jel ńeloḱ kana, Ar reṅgeć hõ khan khan reṅgećdińa. Jel ńelte jojomge sanań kana. Khạṭige noa jel do iń lạgit́ kangea ariń jomge cạhiya. Onate khiṛki kuṭạm jhićkate jeliń hạthiạujoṅa. Adom menjoṅ kana jinis menaḱ khan caḱ hale bạń laṛcaṛa. Ona ma hẽge, menkhan ona reaḱ okte nạpit ar jaega bisesre. Kolpona legaeme, nạmuna lạgit́iń menkea, amren gate koṛa doe pulis kana. Aćaḱ jibonre pạhil dhao mit́ṭ̣eć pistol ńam akada. Mon monteye menjoṅ kana: “Noa pistol do ińte do bạń ńam akawana. Noa doko em akawadińa. Cedaḱ jeko em akawadińa ona do laṛcaṛ jạruṛgea. Onate jãhãge noateń ṭhuyea-caheye jãhãe kange”.

Baṅ, noa hoḱ do bạnuḱtaea. Judi pistol em oco akan khan, tobe ona reaḱ ṭhik laṛcaṛ selet́ hõ dạyik menaḱgetaea. Jạtiạ-jinis lạgit́ (sex) hõ ṭhik onka kangea. Noa do laṛcaṛ jạruṛgea, ạikhạ Isoraḱ pontha leka ona reaḱ okte ar ṭhạ̃ire. Inạ pontha bhitrire onkan sana hoyoḱ jãhãn bạṛić do baṅ kana, ona do bar hoṛ milạuḱ ar jivi reaḱ ạḍi maraṅ daṛe reaḱ jharna kana. Isoraḱ noa pontha bahre jạtiạ-jinis (sex) do ạḍi usạra bhinạ bhini, kurmutạha, bodcolon ar moron reaḱ mit́ṭeć karon hoyoḱa. Inạ kathage nonkań men daṛekea: Isoraḱ sana bhitrire, koṛa kuṛi jopoṭedoḱte sirjon reaḱ motlob purạuḱ kana khạjuk onate dupulạṛ sodoroḱ. Amaḱ ciṭhi reaḱ asokaete mit́ṭeć kathateń tarko ńoḱena. Ol akadam, “ Mit́ṭen kuṛiń dulạṛkedea.” Baṅa, gateń. Uni phalna kuṛi do bam dulạṛakadea; uni tulućem kunḍel mit́ena-noakin banar khub judạ judạ jinis kana. Uni tulućem sukbhogana, menkhan dulạṛ cet́kan, ona do kichu hõ bam cakhaleda.

Sạrige mit́ṭen kuṛiyem men daṛeaea, “ Dulạṛet́me kạnạń,” menkhan asol amaḱ motlob do nonka macha kana: “ Mit́ṭeć jạruṛạńkana. Amtet́ do baṅ, menkhan am khon mit́ṭeć jinis. Tạṅgi lạgit́ opsor do bạnuḱtińa. Nit turãt jạruṛạń kana, ekal ạbhi. Baṅ cekaḱa tayomte jãhãnaḱge hoe dapoṛ ocoea. Cahe mit́telaṅ tahẽ idiḱ cahe baṅ. Cahe hoṛmorem ńamjoṅ, cahe baṅ-onako selet́ iń doń daekhalasgea. Iń do nit jạruṛạń kana, bas. Ińaḱ sana purạu lạgit́ amiń laṛcarmea. Am do ińaḱ motlob tirpit ocoe lạgit́ mit́ṭeć sasaṕ kanam. Ona doń hataogea-ar jãhãnaḱ ghańghuń do baṅ calaḱa, hatao hõń hataoate ar nit ạbhi”. Noa do dulạṛ reaḱ ulṭạu kana, cedaḱ je dulạṛ doe emoḱa. Dulạṛ do uni dosarić rạskạ ocoyeye khoja, ar ać nij do baṅ. Am do ekal sartho pereć hoṛ lekam kạmi akada. Nonkan baṅ roṛkate, “ Iń do mit́ṭen kuṛiń dulạṛkedea,” nonka men jạruṛ tahẽkantama: “ Iń do ińgeń dulạṛena, eken iń eskarge”. Noa lạgit́ge do mit́ṭen kuṛi ekalte belek lekatem laṛcaṛ akadea. Acha lại bujhạuam iń legaea cet́ mane hoyoḱa mit́ṭen koṛa do mit́ṭen kuṛiye metae khan, “Iń dulạṛet́mea.” Mane do noage: “ Am, am, am. Am eskarge. Am do ińaḱ mon ontorrem rajoḱa. Am dom uni kana okoe lạgit́ ḍher ńel horreń tahẽ heć akan, am begor iń moto doń adhpurạgea. Iń do am lạgit́ jotoaḱiń emoḱa ar am ńutumte sanamaḱ iń alaea, iń apnartet́ ar menaḱtiń istok sompottige. Am lạgit́ge jivetiń tahena, ar am eskar lạgit́geń kạmi arjaoa. Ar am lạgit́iń tạṅgi hataṛa-cahe tinạḱ dinge lagaoḱ lagao ocoge. Am lạgit́ jaogeń sombhuria. Tisge bạń jobor jạstimea, kathate hõ baṅ. Iń do ińaḱ hudis , ińaḱ mon ar hoṛmo –hẽ menaḱtiń sanamaḱge am sãoteń hạṭińa. Ar cet́em men, ona ańjom sanayedińa. Jãhãnaḱ kạmirege amaḱ ạsirbad begor bạń lahaḱa. Iń do jaoge am sorre taheniń menjoṅ kana.”

Nitem bujhạu daṛeaḱ kana tho amaḱ ona aṭkar do dulạṛ reaḱ asol ạṭkar khon tinạḱ tophata mente? Am ma uni kuṛiaḱ ńutum porjonto bam baḍae. Uni do am lạgit́ mit́ṭen hoṛ leka hõ bae tahẽkana, mit́ṭeć lekha soṅkha inạḱ hõe baṅ kana. Am do uniaḱ parom akan oktere jãhãn hạ̃s rạskạ bạnuḱtama, ar uniaḱ tayom daramre matho kichui baṅ noa do sạri utạr kana. Unim hameṭkede jokheć noa hõ tho bam parwahleda je uniaḱ mon ontorre cet́ lekae tarkoyena. Ar judi hoṛmoreye ńawan khan-tobe ona do uniye ńeljoṅa. Am do cet́ calaḱ kantama? Baṅ, uni kuṛi do bam dulạṛledea. Sạri dulạṛre do dạyik menaḱa-mit́ hoṛ do dosarić lạgit́ ar bana hoṛ do Isor samaṅrekin dạyik kana. Dulạṛ okare menaḱa, onḍe do pher bam roṛ daṛeaḱa “ Iń”, boroṅ “am”:  “Iń do am lạgit́ dạyik menaḱtińa. Am do iń lạgit́ dạyik menaḱtama”. Ado aben, bana hoṛ Isor samaṅreben teṅgon kana ar unre baben, meneda am ar iń, boroṅben meneda “alaṅ”. Noa “alaṅ” do eken bapla bhitrirege purạ puri sạbikoḱa. Bapla bhitrirege dulạṛ do asolge jhijoḱa ar hara tạloḱa, ente nonkatege dulạṛ do tambhaoḱte purạ hoyoḱa. Sạri dulạṛ do tisge ohotet́ge mucạt́lena. Ona iạtege am do un maraṅ mahatto reaṅ katha, “Iń dulạṛet́me kana” do sontorte beohar hoyoḱtama. Noa do amren uni kuṛi lạgit́ okoe baplaye mon subạ hećam kan jogao hataṛkam.

Nonḍege baplarege ṭhik ṭhạ̃itet́ do okare amaḱ herel jorem laṛcaṛ. Ona dharate am bạhum dulạṛea. Aema dulạṛ dhara modre noa do nonkanaḱ tạrika kana, aema modre, one onatey bujhạu daṛeaḱ je tinạḱ jạstiyem dulạṛdea mente. Judi amaḱ herel jor nonkan dulạṛ bahrem laṛcaṛ khan, bemoja bapla lạgit́ apnarem sapṛaoḱ kana okare jãhãn rạskạge bạnuḱ. Nenḍegeń mucạda. Niạ ciṭhige ḍher okoć selet́e hudis ocomea. Ar noa do dayakate disạime je jakichuge hoyoḱma se iń amren gatere ar ińaḱ koe sohot́re khạtirjoma tahenma.

Asoḱ kạnạń nonkan khulạ khuli ciṭhi am khon arhõń ńama.

Noage

Amren Biswạsi

Gate