Kạṭić Moniaḱ Bapla

Candoe rakaṕen

Baha bahaen

Kadam dare latarre okoe?

Hạti enećkan sadome enećkan

Kạṭić moniaḱ bapla

O kạṭić moniaḱ bapla.

Tumạl: Baṅgla onoṛhẽ khon




Meskoć

Meskoć

Kelasre mahasoe mit́ṭen gidrại kuklikedea,

Mahasoe: gel mõṛẽ (15) goṭen phol reaḱ ńutum lạime se?

Gidrạ: Sạpạri

Mahasoe: Ạḍi bhage

Gidrạ: Ul

Mahasoe: Inạkate?

Gidrạ: Apple

Mahasoe: Arhõ gel bar (12) goṭen lại lagaoama, ma usạra lạime.

 Gidrạ: Mit́ ganḍa kaera.




Mit́ṭen Tạruṕ Ar Casa Hoṛaḱ Golpo

Mit́ṭen casa hoṛe tahẽkana. Uniren do goṛa pereć gại ḍaṅgrako tahẽkantaea. Casa hoṛ jaoge cas abada ar toa ạkhriń kate gharońje calaoet́ tahẽkana. Mit́din mit́ṭen tạruṕ do casa hoṛaḱ goṛare boloyena.

Ado tạruṕ sabe lạgit́ casa hoṛ do ḍaṅgra goṛae sińkeda. Note duạr siń ńelte tạruṕ do khube botorena, ente onḍoṅoḱ reaḱ jãhãn hor bae ńamleda. Onate tạruṕ do kajakte aḍraoḱe lagaoena ar mit́ṭen kate ḍaṅgra jojome dhurạuena. Tinre casa hoṛe bujhạukeda je, tạruṕ do ar bae saṕ daṛeaea ado usạra duạre jhićkeda. Duạr jhićket́ torage tạruṕ doe dạṛkeda.

Khange casa ren bạhui hećena are metaekana, cekate nunạḱ kạumạu do ańjomoḱ kana? Ado ona sanamaḱ kathae lạiadea. Onako katha ańjomkate casa ren bạhu doe menkeda, okoe janwar ńelte joto hoṛ botorteko dạṛa ar am do uni janwar sabe reaḱem kurumuṭueda. Ńelkedam tinạḱgan ḍaṅgrako goćena. Duạr jhić tahẽlen khan nonka dosa do baṅ hoekoḱa.




Doṅ Sereń

Bangladese bas kori

Sikhito bhayer sathe para jaina,

Khata kolom kinte hobe

Lekha poṛ̣a sikhte hobe,

Tobe bhayer sathe para jabe.

 




Lać Ar Jaṅga Reaḱ Golpo

Mit́din lać ar jaṅgakin reṭepeṭeḱ kana, okoeaḱ daṛe ḍher menaḱa mente.Jaṅga do laće metadea,“okoe am doe asenet́mea? Ińge! Enḍekhan lạime, ińge ḍheriń daṛeangea.

Lać doe menkeda, Hẽ?Menkhan iń doń lać kạnạń, jomaḱ jom kateń hajameda, ar amiń jom ocoyet́mea, onatem taṛam daṛeaḱ kana, ar baṅkhan?”

Jaṅga doe menkeda iń taṛam kate jomaḱiń jogaṛ ạguyeda, onate am hõm jom ńameda.” Laće menkeda,“Iń do taṛam reaḱ daṛeń emam kana. Iń do daṛe bạń em lekhan cekatem taṛamkea?”

Sikhạuna: Okoe hõ eskar do bae calao daṛeaḱa. Bańcao lạgit́ aema hoṛaḱ goṛo jạruṛa.




Iskul Ghonṭa

Ḍiṅ dọṅ ḍiṅ

Ghonṭa saḍekan,

Iskul calaḱ somoe hoyen

Disạ bạnuḱtam.

 




PHẠGUN CANDO

Phạgun cando okte jemon

Setoṅ reaḱ ãc temon,

Dare nạ̃ṛire nãwã sakam

Sajao enae mala potam.

 

Edel ar murut́ baha

Phuṭạu ena sanam laha,

Gạwić edae nãwã okte

Hijuḱ kanae rạṅgin sajte.

 

Phạgun cando sạgun mãhã

Mone jiwire sereń rãhã,

Dare nạ̃ṛi jemon nãwãe sajoḱ

Ńelte mone rạskạ kedejoḱ.

 

Phạgun candoe disạ ocobon

Dulạṛ rạskạre  tahenabon,

Duk ar dạndi tahen rehõ

Tahen mabon cero bero.

 

Sajao mabon manwa mone

Baha malate rane bhane,

Tahen rehõ  duk ar Mũhin

Hoyoḱ abon hạriạṛ phạgun.

 




Disạ Dohoiń Me

Am iń ńamlet́ mea ińren leka

Haere amem calaoena iń eskar

Bạgikate ạḍi sạṅgińte

Judi iń iń tahẽlen khać

Amaḱ ontor kocare.

Mẽt́ ipil re amaḱ umulre

Tobe pạtiạuḱạń baṅem hiṛińeńa iń,

Dohokańam amaḱ ontor kocare.

Dulạṛ tonolte bhitri ontor re

Jãhãtinạḱ sạṅgińtem calaoḱ tao hõ iń do

Disạ doho miạń am jiwet́ bhor,

Dhạrtire calaḱ horre.

Aema hoṛ sateć ńapam hoyoḱa katha hoyoḱa

Okoe kodo hiṛińoḱa okoe kodo baṅ.




Tinạḱ Muskil Jaṅgare Horoḱ Panahi Niye

Fashion se sajoni kuṛi se maejiukoaḱ apnaraḱ lạbit́ kaṭa reaḱ joton do ạḍige hewa menaḱtakoa. Ńelkeabon kaṭa reaḱ panahi do ạḍige jạruṛ jinis kana. Ar niạ kaṭare horoḱ panahi jokhon apnar hoṛmo reaḱ sajko são mit́kate mońjge horogoḱa un oktege ona do hoyena niạ jug reaṅ fashion. Ar niạ jug reaṅ nonkan ńeloḱ lekan panahi hõ amaḱ hoṛmo lạgit́ muskil hoe daṛeaḱa. Jodi am ṭhik map ar usul reaḱ panahi baṅ hoelen khan hoṛmo lạgit́ mit́ maraṅ khoti hoedaṛeaḱa.

Hi-Hil re tinạḱ muskil: Okoeko kuṛi se maejiuko sajoḱko kusiaḱ onko lạgit́ do maraṅ mit́ṭen oṅso do hoyoḱ kana niạ hil senḍel. Onko do noạ usul senḍel ạḍiko bachao joṅoḱa. Niạ usul panahi modre menaḱa pencil hil, platform hil, semi hil ar hõ nonkan nanan ńutuman hil panahiko. Ar kuṛi hoṛ hõ niạko sokh kateko kirińa. Ar ritimoto ona horoḱ kate taṛamko prakṭisa. Cet́ lekakate aćaḱ taṛam hoelenre ona senḍel se hil niạ ḍaharre baṅe bhindạṛoḱ. Menkhan niạ usul hil horoḱte ạḍi maraṅ muhim hoedaṛeaḱa. Jaoge Hi-hil horoḱ lekhan hoṛmo reaḱ bisi jaṅ hasoa. Ona eskar do baṅ menkhan ạḍi jaoge bebohar lekhan bisi jaṅ reaḱ haso khon ehoṕkate hoṛmo ạḍi ạṛis ạikạuḱa ar jaṅ reaḱ khoe do bại bạite hoyoḱa. Ar aema din dea haso khon Arthritis ńutuman rog hõ hoedaṛeaḱa niạ usul senḍel se hil horoḱ iạte. Oka okte taṛam jokhen hõ haṛaḱ bhindạṛ reaḱ sombhobona tahena. 2 inci usul hil jaṅgare sabhabik khon 50 percent bạṛti cape teara.

Muskil Flat Senḍelre hõ: Bhạbitoḱ kanabo je usulaḱ panahirege joto somossa, menkhan baṅ flat senḍel rehõ hoṛmo reaḱe khotiegea. Hi-hil jemon dea hasoe ehoṕa onkage flat senḍel tehõ kaṭa reaḱ iḍi hasoa. Pạhil re flat se soman senḍel mońj aramge ạikạuḱ rehõ ạḍi aema din horoḱ lekhan thoṛa thoṛa iḍi hasoge tayomte lạṭukate bisi jaṅ hasore mucạdoḱa. Ona iạte jaoge usul senḍel baṅ horoḱkate okte okte flat senḍel ar hõ okte okte flat se soman senḍel horoḱ horoḱ usul senḍel hõ horoḱ jạruṛa.

Tobe tinạḱ usul se cet́lekan senḍel (panahi) horoḱa: University  of Calofornia Bio-medical labrotary reaḱ mit́ gobesona re ńelakana, mit́ṭen hoṛ dinre goṛre 60 hajar khon 1 lakh bar taṛam lạgit́ jaṅga dohoea ar e rakaba. Jãhãe Jodi 70 serma bańcaoḱ khan sabhabik bhabege uni do tinạḱ bar kaṭatae taṛam lạgit́e tul are dohoea ona do bo aṭkar daṛeaḱ kangea. Onate nunạḱ bar kaṭa taṛam lạgit́ mońj panahi horoḱ reaḱ jạruṛ menaḱa mente doctor ko meneda. Hoṛmo reaḱ jaṅ se iḍi, ḍanḍa, gunṭhi ṭhik dohoe ar jaṅko reaḱ khoe ko khon mońj dohoe lạgit́ jạruṛa pamp shoe se naseaḱ usul senḍel. Din hiloḱ kaṭare beohar lạgit́ senḍel se panahi reaḱ usul 1 1/2 inci khon usul jemon baṅ hoyoḱ. Ar nanha hil bodol moṭa cạrkona payawaḱ hil senḍel horoḱ lekhan hoṛmore  jhuki kom tahena.

 

 

 




Haraṛ Kanṭhar (Gidrạ Eneć)

Pe pon se mõṛẽ bochor umerren kaṭić gidrạko bulạuko reaḱ eneć kana. Asokaete ạyuṕ jokhen goṛom buḍhi hoṛ do kạṭić gidrạkoye eneć baṛakoa. Eṅga apako kạmireko dhurạu akan tahẽkan jokhen hoṛ do gidrạye bulạukakoa.

Eneć-Eke ekete gidrạko do akoaḱ tiko haraṛa leṅga ti reaḱ uduḱ kạṭuṕ eneć ocoḱkan gidrạ doye uduḱkaḱa ar eṭaḱ kạṭuṕ doye sikuṕkaḱa.

Jojom ti reaḱ uduḱ kạṭuṕ do leṅga ti reaḱ sikuṕ akan kạṭuṕreye haraṛkaḱa seye gotokaḱa, ar onkage sareć kạṭuṕko doye sikuṕ okokaḱa. Buḍhi do eke ekete, nonka bãkhẽṛate gidrạwaḱ uduḱ akan ti kạṭuṕ aćaḱ jojom ti reaḱ uduḱ kạṭuṕteye pheda

Haraṛ kanṭhaṛ maṅgar jaṅ

Pạrni pat, pạrni pat

Jham, jham ḍhela ḍhili ḍhela ḍhili

Hãsguṭi didiram didiram

Birạm do daḱ loye dukạna,

Kạri hạnḍi beker benḍaṅ chorwaṅ

Chorwaṅ roṛ tora uni gidrạ do aćaḱ leṅga ti aćaḱ jojom hatlaḱreye okokaḱa. Ado dosar ti kạṭuṕe phet́ ocoḱa. Unre uni buḍhi do ạḍi mońj lagṛẽ golwari baha ar chạṭiạr sereń reaḱ sal mesal rạṛate kạṭuṕe phedtaea noḱoe nonka sereńate,

Kit kite kitạ buṭạre

Tala tala ralsa buṭạre

Ja hedelsiń jo sae burure,

Gindir gidić gindir rase

Toṛma rase torma rase

Lemko leṅgor leṅgoṛase lem do

Jaba merom bheo bhạri

Bheo Bhạri khetlaoḱ

(Ol toṅgeḱa)