Mit́ṭen Jel Aḱ Golpo

Mit́ṭen Jel-e tahẽkana. Ado uniaḱ do mit́ mẽt́ bạṛić ar mit́ mẽt́ do mońjge tahẽkantaea.  Jemon jãhãn muskilre aloe paṛaoḱ ona iạte jaoge din hiloḱ doreão aṛe aṛete ạtiń baṛaet́ tahẽkana. Aćaḱ mońj mẽt́te do jao ghuṛige ḍaṅga seće nońjoret́kan tahẽna, jemon jãhãe sikạri se setako hećlenre usạrate tạńkhi daṛeako. Ente doreão seć khon jãhãn muskil hijuḱa mente bae hudiset́ tahẽkana. Onate aćaḱ bạṛić mẽt́ do doreão nakhage samaṅet́ tahẽkana. Mit́din ackage doreão re lạukạte thoṛa hoṛko calaḱkan tahẽkana. Onko hoṛ do Jel ko ńel ńamkede torageko tuń goćkedea. Ado gujuḱ okte Jel doe menkeda, haere bạṛić bhạgtiń! Daṅga seć khon hećlenre jãhãn muskilre aloń paṛaoḱ ona lạgit́ tinạḱ lekan bebosthań hataokeda, menkhan enrehõ artet́ge algateń goć ocoyena.

Sikhạuna: Joto khon bạṛti oka nakha khon jãhãn muskil baṅ hijuḱa mentebon hudis, aema okte ńeloḱ kana ona nakha khon hijuḱkan muskilaḱrege bạṛtibon paṛaoḱ kana.




Mit́ṭen Koṛa Ar Rel Gạḍi Reaḱ Golpo

Bargel pon (24) serma umer ren mit́ṭen koṛae tahẽkana. Ado mit́ dhao uni koṛa ar ać baba do rel gạḍirekin deć akan tahẽkana. Uni koṛa do janla aṛere duṛuṕ akan tahẽkante janlate bahre seće koyoḱ baṛaet́ tahẽkana. Ackage kikiạuate mengot́keda, E ba, mase ńelme joto dare nạṛĩko tayom sećge dạṛet́ kana. Noa katha ańjomte ać baba do muluć muluće landayeda ar ona aṛere duṛuṕ akan barea juri pạṛi hõ uni koṛawaḱ kạituk kin ńelet́ tahẽkana.

Arhõ mit́ ghạṛi tayom ackage kikiạukeda, E ba, ma ńelme, serma rimil hõ abo sãotege dạṛ idiyeda. Ona katha ańjomte unkin juri pạri do ar thir bạkin tahẽlena, uni koṛa ren apat́kin metadea, cedaḱ amren gidrạ do jãhãe mońj ḍakṭor ṭhen bam ńel ocoedea? Ado uni koṛa ren apat́ do landawate menkeda, Ńel oco akadigeạń, nit do Haspatal khongeliń ruạṛ kana, ińren gidrạ do jonom kãṛã kanae, teheńge mẽt́ marsale ńam ruạṛ akada. Onate teheńge sanamaḱ nawate ńel reaḱ ạte ńam akada are ńel daṛeaḱ kana.

Sikhạuna: Dhạrtire joto hoṛaḱge mit́ṭen kạhni tahẽna. Onate Okoe hõ bin baḍaete uni birudre jãhãnaḱ bicạr do ohoge ṭhika. Paseć sạriaḱ ghoṭna ame comkao daṛekem.




Mit́ṭen Kạhũ Ar Pajhaṛ

Mit́ dhao mit́ hoṛ buru ṭoṭhate daṛane calaoena. Ado onḍe daṛankan jokhen ackage mit́ṭen kạhũ ńelkedea, one okoeaḱ do banar phạ̃kṛạ̃ḱge baṅ tahẽkantae. Kạhũ aḱ nonkan dosa ńelte uni hoṛ do bogete bhabnayena are gunạnena paseć okoe banḍhej gidrạwaḱ kạmi kan coṅ noa do. Are meneda, haere cando, cekate nui Kạhũ doe uḍạuḱa? Aćaḱ jomaḱ aćte bae jogaṛ khan cekate bańcaoḱa? Tinre noa kathakoe gunạnoḱkan tahẽkan ṭhik inạ oktere mit́ṭen Pajhaṛ do ṭhonṭate jomaḱ ger katet́e hećena. Ado Pajhaṛ lahare teṅgoyente ger akat́ jomaḱe giḍikeda are uḍạu calaoena. Pajhaṛ aḱ noa kạmi ńelte uni hoṛ do artet́ge hahaṛayena. Onate hudisena, nonkage sisirjạuić do aćaḱ sirjone bańcao dohoe khan cedaḱ nunạḱ haron doń kạmia? Teheń khon cet́ge bạń kạmia, unige jomaḱe jogaṛạńa.

Nonka menkate uni hoṛ do kạmi bạgikeda. Menkhan bar din paromen rehõ oka nakha khon jãhãn goṛoge bae ńamleda. Noa reaḱ karontet́ baḍaejoṅ bakhra mit́ ạkelan hoṛ ṭhene senena. Adoe metadea, am do cet́ barea cẽṛẽm ńellet́kina? Mit́ do Kạhũ, one okoe doe akhamge ar mit́ do Pajhaṛ. Am do cedaḱ uni Kạhũ leka hoyoḱem menjoṅ kana? Cedaḱ uni Pajhaṛ leka hoyoḱ baṅ monam kana? okoe do aćaḱ jomaḱ aćte jogaṛet́kan, ar okoe do bin jomte menaḱko onkan ko hõe jom ocoyet́ko kan?

Noa kạhni ren hoṛ lekage abo aḍepasere hõ aema hoṛ menaḱkoa okoe do jaoge eṭaḱ hoṛ cetanreko ṭehãdọḱkan. Onko doko hiṛińet́ kana, nijete bam goṛo-gopoṛojoṅ khan, sisirjạuić hõ bae goṛowaea. Babar goṭen kạmi modre alga kạmi lạgit́ hana nahwako ạnḍuṅa. Tinre apnarte bańcaoḱ tahẽn lạgit́ jotowaḱ tebon kulạu anṭaoḱ ṭhik un khonge abo do apnarte uni Pajhaṛ leka bon hudis ganḍona. Eṭaḱko hõ bańcaoḱ tahẽn lạgit́ goṛowako hoyoḱa.




Ḍaṅgra Ar Tạruṕ

Mit́ṭen Ḍaṅgra ghãse ạtińkan tahẽkana. Ackage mit́ṭen Tạruṕ do uni hamla se jhapṭaokedea. Uni Ḍaṅgra do ạḍi ghạṛić dạṛ katet́ jahan upại bae ńamlet́te pukhri re donkeda. Menkhan ona pukhri enege ańjet́ akante losot́ chaḍa cet́ dakge baṅ tahẽkana. Note Tạruṕ hõ Ḍaṅgra tayom tayomte ać hõ pukhrire donkeda. Ado Tạruṕ ar Ḍaṅgra do hoṭoḱ dhạbić losot́rekin thạliyena.

Khange Tạruṕ do raṅgaote menkeda, don reaḱ jaega bam ńamleda? Cetanrem tahen khan nitteń jomkema. Ma nit do bana hoṛlaṅ gujuḱa. Ona kathate Ḍaṅgra do muluć mạchi landawate menkeda, amren  mạlik menaea?  Tạruṕ do artet́ge edrete mengot́keda, iń kangeạń bir ren Raj, ińren do okoe mạlike tahẽna. Ente iń kangeạń bir ren mạlik hõ.  Ḍaṅgra kantem am dom nijorgea. Thoṛa ghṛić tayomge Mạlike hijuḱtińa ar nonḍe khone rukhiạ idińa ar am doe dal goć oṭokama.  Ona katha ańjomte Tạruṕ do Ḍaṅgra seć lạṭu ńõḱe beṅget́ hapekeda.  Sạrige ạyuṕ ber jokhen Ḍaṅgra ren mạlik do hećente Tạruṕ bar-pe dhao bohoḱe dalkedete goćkedea. Inạkate ona losot́ khon Ḍaṅgra or rakaṕkedea ar oṛaḱe idikedea. Menkhan Tạruṕ do onḍege goć tahẽyena.

Jos katha: Abo okoe do aboren mạlik cetanre bhorsa menaḱtabon, jãhã lekan muskilge heć paṛaoḱ malik abone rukhiạbona. Menkhan tạṅgi hoyoḱa.




Mit́ṭen Koṛa Gidrạ

Mit́ṭen koṛa gidrại tahẽkana. Uni do gidrạ umere tahẽkanrege eṅgat́tet́ doe goć bạgi akadea. Ona iạte ać kạki ṭhenge tahẽkana. Engat́tet́ bạnuite uni gidrạ do okoege thoṛa hõ bako egerea. Kạkitet́ do ạḍi ãṭe dulạredekan tahẽkana. Mit́din uni gidrạ do Iskul khon mit́ gateaḱ kolome kombṛo ạguket́te ać kạki uduḱadea, menkhan kạkitet́ do jãhãn eger se mit́bar katha baṅ bakhẽṛkate boroṅe sarhaokedea. Onkage arhõ mit́din uni gidrạ do aćren gate aḱ oṛaḱ khon aṅroṕ kombṛo ạgukate kạkitaeye emadea, kạkitet́ do ona ńutumte arhõ bạṛtiye sarhaokedea.

Nonkage ńel ńelte koṛa gidrạ doe hara buru metaḱme juạnena. Harayen khane arhõ bạṛić hor sećge taṛamkeda, kạṭić-lạṭu joto lekan jinis kombṛo dhurạuena. Ado mit́din kombṛo jokhene saṕ ńamena. Ado uniạḱ bicạr do adalot re hoyen khan jiwi ṭonṭa se gujuḱ reaḱko hukumkeda. Ado idi lahareko kulikedea, amaḱ jãhãn sana menaḱtama? Menaḱkhanem lại sodor daṛeaḱa. Note kạkitet́ hõ uniaḱ gujuḱ sạjại ańjomte bogete moca bet́kate hũk hũke raḱeda. Ado calaḱ lahare uni koṛa doe menkeda, hẽ menaḱtińa, thoṛa iń kạki sãoiń ropoṛa. Ona menket́ torage ać kạki ṭhene senena ar luture gerketaete metadea, kạki am karontege teheń ińaḱ nonkan dosa. Pạhil khonge bạṛićaḱ khonem or ruạṛliń khan nonkan gujuḱ dosare ohoń paṛaokoḱa.

Sikhạuna: Hok-behok se bhage-bạṛić kạmi babotre gidrạko do kạṭić khonge sikhnạt se cecet́aḱ emako hoyoḱa.




Mit́ṭen Lelha Hoṛaḱ Golpo

Mit́ṭen lelha hoṛe tahẽkana. Ato-ṭolaren sanam hoṛgeko baḍaekan tahẽkana nui do ạḍitet́ge lelhagea. Uni do mit́din hạṭiạte Merom kirińe senena. Ado senkate Merom ạkhrińiće kulikedea, nui kạṭić macha Merom aḱ dam do tinạḱ paṛaoḱa? Uni hoṛ hõe baḍaekan tahẽkana je, nui doe lelha machagea onate metadea, pongel (40) hajar paṛaoḱa. Unre uni hoṛ doe mengot́keda, nui kạṭić Merom aḱ dam nunạḱ ṭaka cedaḱ? Khan ạkhrińić doe metadea, ente nui Merom do ńeloḱte kạṭićge rehõ joto mahna se cando reaḱ ńutume ńum daṛeaḱa! Ado Merom mạlik do Meromaḱ dea ceṭaḱgot́ket́ torage Merom do May May raraḱe dhurạuena, adoe metadea ńelkedam eṭaḱ Merom ko khon nui do ṭhoṛae dosra machagea, cet́leka mahna se cando reaḱ ńutume ńum daṛeaḱ kana.

Inạkate uni lelha hoṛ do harephare kirińkedete oṛaḱe idikedea. Oṛaḱ calaokateće hudisena nui Meromtege bạṛti ṭakań arjaoa, cedaḱje hoṛko samaṅre cando reaḱ ńutumiń roṛ ocoea ar nonkate ṭakań ńama ariń kisạ̃ṛoḱa. Un jokhen uni hoṛ do uni Merom hoṛko samaṅre January cando reaḱ ńutum roṛe metadere, Merom do khạli ghane ghane May cando reaḱ ńutumge lạieda. Ona ańjomte ato-ṭolaren sanam hoṛ landawaeko ehoṕena. Ado un aneć uni lelha hoṛ doe andajkeda, sạrige Merom mạlik se ạkhrińic doe eṛe akadea mente.

Nonḍe khon noa cecet́aḱ bon ńamkea je, jãhãnaḱ kạmi lahare pạhilte mońjte guni bhạbi, hudis ganḍon ar bujhạukate kạmi hoyoḱa.




Merom Ar Toyo Aḱ Sikhạuna Golpo

Mit́din mit́ṭen Toyo kuń re ńurena. Ado ạḍi muruke kurumuṭuket́ rehõ kuń khon baṅge rakaṕ daṛelena. Inạ okterege mit́ṭen Merom do daḱ tetaṅkedete ona kuń sećge calao idiyena. Onḍe heć soren khan bhitrire Toyo ńel ńamkedea. Khane kulikedea, bhitrire ńui leka daḱ menaḱa se banȧ. Unre Toyo do aćaḱ ona muskil ghuṛi reaḱ katha okokate ạḍi muluć mạchi landawate nana parkante kuń daḱe sarhaokeda. Ar nonkae menkeda, “Noa kuń reaḱ daḱ do ạḍi sebela, aḍepase okare hõ nonkan daḱ bam sendra ńam daṛeaḱa. Ma pheḍoḱme ar mon tirpit bhor daḱ ńujoṅme.

Toyo aḱ heṛem kathate Merom do harephare kuńre don khańjoyena. Daḱe ńu biyen khan Toyo sarhaokedea.  Un jokhen Toyo do kuń bhitrirekin jhạli akan kathae lạikeda. Onate ona muskil dosa khon ruạṛ hijuḱ lạgit́ Merome Metadea, “amaḱ banar jaṅga kuń bhitre dohokate sujhite teṅgonme, enḍekhan amaḱ deare dećkate cetaniń rakaboḱa. Jãhã lekateń rakaṕlenre am hõń rakaṕmea. Merom do begor hudis ganḍontege usạra uniaḱ katha lekage rạjiyena. Toyo do Merom aḱ deare dećena ar algatege uniaḱ dereńre saṕ urućente kuń bahre don oḍokena. Adoe oḍoken torage thoṛa hõ bae bilomlet́te onḍe khone dạṛ pharakena. Uni ńelte Merom doe mengot́keda, cedaḱ sorto dom rạput́keda? Toyo doe menkeda, haere lelha, hoṛmore tinạḱgan uṕ menaḱtam inạgan bohoḱre bud tahẽlentam khan rakaboḱ reaḱ hoṛ ạuri ńel jutre ohogem donkea. Ona muskil khon rakaboḱ reaḱ jãhãn upạige bạnuḱtama, am nijetege ona muskil dosarem don khańjoyena.

Sikhạuna: Jãhãn kạmi laharege hudis ganḍon se guni bhạbi kate lahaḱ hoyoḱa. Ente soetan aḱ cạl colon baḍae baḍaekatet́ rehõ uni bhorsawaekan hoṛ do muskil dosare paṛaoḱgea.




Barea Gate Kuṛi

Toma enege are (9) aḱ kelasre rakaṕ got́akana. Uniren mit́ṭen gate kuṛi menaetaea. Ńutumtae do Anika. Mit́ Iskul regekin paṛhaoḱ kana. Din hiloḱ unkin do kelas phãk re ńapam rehõkin ńapamgea ar mit́ sãote ṭifin kin jomet́kan tahẽkana.

Mit́din Toma doe tạṅkhikeda aćren gate do ạḍi nijhume duṛuṕ akana are ekan dakae jojom kana. Ńeloḱte hõ mẽthã do mirluṅ machage ńeloḱkantaea. Uni ńelte Toma do aćren gate metadea, cedaḱ nunạḱ mirluṅem duṛuṕ hape akana? Ado Anika doe roṛ ruạṛadea, Ar alom mena Toma, bar din khon oṛaḱre caole chaḍa ar cet́ge bạnuḱanaṅ. Onate iń gogo do eken dakage isin basaṅ akada. Noa ńelte ạḍi haron ar bhabnageń ạikạukeda. Ente niạ okte oloḱ paṛhao baṅkate jahan onkan kạmi kate kạuḍi jogaṛge bạṛti jạruṛ bisoe do. Toma doe menkeda, alom bhabnaḱa Anika,  onkan okte hijuḱa ar unre sanam muskil ar obhab do cabaḱa. Nõḱõe ińaḱ utugelaṅ hạṭiń joma. Barea hako kuṭiń ạgu akada, mit́ṭen do am ar mit́ṭen do ińiń joma. Ado menket́ torage Toma aćaḱ utu aćren gate hạṭińadea ar mit́ sãotekin jomkeda. Toma aḱ nonkan beohar ńelte aćren gate do ạḍi ãṭe rạskạyena

Sikhạuna: Dulạṛiạ gate ko noa golpo khon cet́ sikhạuna se cecet́aḱ bon ńamkea? Sạrige mit́ kathate bon menkea, goṛo gopoṛo lekan kusi rạskạ mente ar cet́ge bạnuḱa.   

 

  




Mit́ṭen Huḍiń Cẽṛẽ Aḱ Golpo

Mit́ṭeć huḍiń Cẽṛẽ uḍạu uḍạute thoṛa cetan seće uḍạu rakaṕenre reaṛte bo̠ro̠pena ar phaka maṭhre ńurhạyena. Onḍege mit́ṭeć Ḍaṅgra do ghãse ạtińkan tahẽkana.  Uni Ḍaṅgra do aćkage Cẽṛẽ cetanre ić got́keda. Ona gurićte Cẽṛẽ doe poṭomen rehõ lolote aćaḱ hoṛmo reaḱ bo̠ro̠p do golao cabayentaea.

Thoṛa ghạṛić tayom Cẽṛẽ doe pharnaoente gurić bhitrire duṛuṕkatege cero beroe ehoṕena. Un okte onkate Pusi parom calaḱkan tahẽkana. Uni do Cẽrẽ aḱ cero bero ańjomte gurić khon Cẽṛẽ or oḍoḱkedea. Ado oḍoḱ torage lakoṕ lakoṕe jomkedea.  

Sikhạuna-1: Jãhãe aḱ bạṛić kạmi je jao oktege am birudre kạmia nonka do baṅ hõ hoe daṛeaḱa. Menkhan onako modre adom do amaḱ bhạlạiye ạguia.

Sikhạuna-2: Muskil dosa khon jãhãeye rukhiạlem rehõ amren gate do bae hoe daṛeaḱa. Unige paseć amren maraṅ bạiri hoyoḱ.

Sikhạuna-3: Tinre maraṅ muskilrem paṛaoḱ, unre moca do bond dohoege bogea.




Toyo Ar Tạruṕ

Mit́ṭen bir re haṛam Tạruṕe tahẽkana. Mit́ okte Tạruṕ do ruạte kạhilente gujuḱ lekan dosare paṛaoena, ar mit́ṭen dare latar re gitić katet́ aḍraoate raraḱ kana. Unre ona horte Toyo parom calaḱ kan tahẽkana. Tạruṕ do Toyo ńelte nehõrate hohoae kana jemon thoṛa kathae ańjomtae. Toyo doe mengot́keda E mamo, ma roṛme sạńgiń khongiń ańjoma. Am ṭhen calaḱ do eskargeń bujhạueda.

Tạruṕ doe menkeda, alom eskaroḱa bạń cekamea, ma hijuḱme. Toyo doe roṛ ruạṛadea, Baṅ mamo bạń bhorsa daṛeam kana. Arhõ Tạruṕ do nehõrate metaekana ińdoń haṛamena. Ruạ jalateń kạhil cabayena nonkan daṛe do ar bạnuḱtina, onate gujuḱ dosare duṛuṕ katet́ unạḱ din reaḱ ińaḱ jingi bitạu re okań ńelakat́, ańjom akat́ sanamaḱ iń lại oṭowama. Ente am dom ạkilan janwar kana. Ińaḱ jion reaḱ joto katha do eṭaḱ janwar ko ṭhenem sodora. Enḍekhan onko hõ ona kathate bhạlại hoyoḱtakoa.

Gujuḱ lahare iń gogo-baba ńutumte kiriạ katet́iń meneda, bạń cekamea, onkan sạkti se hoṛmore daṛege thor bạnuḱtińa. Onako katha ańjomte mit́ okte Toyo do Tạruṕ ṭhene sen sorena, are metadea cedaḱ nunạḱem raḱeda? Tạruṕ doe mengot́keda dukteń raḱeda, ente unạḱ unạḱ din khon ruạteń jạbun akana okoege bako torasediń kana. Ińaḱ dolren joto Tạruṕ ko dạṛ pharaḱ keda. Eṭaḱ janwariń hohoat́ kore okoege bako hetawat́tińa. Noa haṛam umerre eṭaḱ hoṛko são galmaraore mońjgeń aṭkara. Tinạḱ jib-janwarkoń nehõrat́koa, okoege bako bhorsawadińa. Onate amge thoṛa kathań bakheṛ oṭowam kana, khemota katet́ botor uduḱ katet́ bạṛti din bam ṭikạu tahẽ daṛeaḱa. Khemota do jahan sompot do baṅ kana, asol sompot do kana ạkil ar bidiạ. Ạkil bidiạ hoṛge bạṛtiko dulạṛkoa. Am dom ạkilangea. Onate ḍher hoṛge amko dulạṛ arko manotet́mea. Menkhan ińdo ińaḱ khemot ar dos gunạḱtege nonkan dosareń paṛao akana.

Sikhạuna: Khemota ar jor-joborte okoe hõ bạṛti din bako ṭikạu tahẽdaṛeaḱa