Nurse Ar Nursing Babot Thoṛa Katha

Ạḍi sedae reaḱ katha, tin okte nurse babotre hoṛaḱ bạṛić́ hudis cintạ tahẽkan. Nurse ko do bạṛić nońjorteko ńelet́ko tahẽkante tis hõ okoe hoṛ hõ nurse kạmi do bako hẽḱ aḱ kan tahẽkana. Menkhan ona okte mit́ hoṛe tahẽkana, okoe do nurse kạmi ạḍi ãṭe manot are dulạṛet́ tahẽkan. Uni do nurse ko lạgit́ hõe hudisoḱkan tahẽkana ar aema lekan kạmi talate hoṛko samaṅre teṅgonkan tahẽkana.  Nit joto hoṛaḱ monre noa kukuli heć botećkoḱa je, okoe kanae uni hoṛ do? Iń do uni namḍaḱ metaḱme bhạgan maejiu aḱ kathań meneda, okoe do aćaḱ gidrạ umer khonge hoṛkoe jotonet́ko tahẽkan.

Florance Nightingale ńutuman mit́ maejiu aḱ katha do paseć amdaj joto hoṛ lekagebon baḍaea. Uni do aćaḱ gidrạ umer khon ehoṕkate goṭa jion bhor hoṛko seba joton talate khemao akada. Uniaḱ onkan kạmi ńutumte ạḍi manot ar johar ńam lek kangeae. 1854 sermare Crimian lạṛhạire akhamlen birbanṭako jotonko talate aćaḱ oko dulạṛ doe sodor akada. Ona jokhen unạḱ kaṛaṅ kucạń ńutre harkin marsalte joto hoṛaḱ oṛaḱ hiri senoḱkan tahẽkana are jotonet́ko tahẽkana. Ona iạte uniaḱ janam din disạ ruạṛ ar manot lạgit́ge jao serma reaḱ 12 May do Nursing mãhã manotoḱ kana.

Onate Florance Nightingale do “Lady with the Lamp” ko metaekana. Abo okoe do nurse kạmire jopoṛao menaḱbon onko joto ko lạgit́ tahẽnkana aema aema manot ar dulạṛ johar. Okoe do nurse kạmibon bachaojoṅ kan se dạyik bon goḱet́kan, jemon abon hõ uni lekabon benao rakaṕ daṛeaḱ. Aboaḱ goṭa jion hoṛko jogao joton ar sebare jamaṛ akanbon tahẽn ma. Sanam lekan ruạḱkan hoṛko bogeko talatege abo hõ aboaḱ jionrebon jitkar daṛeaḱa. Bohoḱre noa katha rebet́ dohoe hoyoḱa je, Nursing reaḱ bhedge kana hoṛ jotonko. Nonka katha menaḱa, “Nursing is an Art and Science”.   

 

 

 

 

 




Mit́ṭen Baba Ar Aćren Koṛawaḱ Golpo

Mit́ hoṛe tahẽkana. Uni hoṛ do ạḍi haron talate aćren koṛa gidrại hara burukedete paṛhao ocokedea. Ado umerte lahayena metaḱme haṛamena. Mit́din racare aćren koṛa sãoe duṛuṕ pante akan tahẽkana. Inạ okterege mit́ṭen Kạhũ do oka nakha khon hećkate oṛaḱ sạṛim cetanre duṛuṕena. Ado uni haṛam hoṛ do aćren koṛae kulikedea, E beṭa, sạṛim cetanre do celeye duṛuṕena? Khan uni koṛatae doe mengot́keda, E ba, nui do mit́ṭen Kạhũ kanae. Thoṛa ghạṛić tayom arhõe kulikedea, E beṭa, cele kanae nui do? Onkage metadea, Kạhũ kanae. Arhõ onkage mit́ ghạṛi tayome kulikedea, cele kanae? Niạ dhao uni koṛa thoṛae raṅgaoente hạnḍrạuate roṛ ruạṛadea, inạ mit́ katha tinạḱ dhaoiń laiama? Nui do mit́ṭen hende Kạhũ kanae.  Arhõ onkage mit́ ghạṛi tayome kulikedea, beṭa cele kanae nui do? Khan aćren koṛa do ać babawaḱ katha ar bae sahao daṛeat́te mengot́keda, cedaḱ ado inạ mit́ kathage ghane ghanem kuliedińa? Ente hajar dhaoiń lạiat́mea, nui do mit́ṭen Kạhũ kanae mente. Enhõ nase hõ bam bujhạueda? Ado raṅgaote hana nahwa roṛ idikeda.

Inạkate uni haṛam do aćaḱ oṛaḱe boloyente mit́ṭen mare ḍairi oḍok ạgukeda. Ar ona ḍairi reaḱ mit́ṭen sakame oṭaḱkeda ar koṛataeye emadea. Adoe metadea, E beṭa, mase nonḍe khon thoṛa paṛhaome cet́ ol menaḱa? Khange uni koṛa do paṛhaoe ehoṕena, onḍe do nonka ol akana, teheń ińren gidrạ racare duṛuṕ akan tahẽkana, ińhõ uni sãoteń duṛuṕ akan tahẽkana. Inạ okterege mit́ṭen Kạhũ do hećkate oṛaḱ sạṛimre duṛuṕena. Unre ińren gidrạ bargel mõṛẽ (25) dhaoe kulikedea, E ba, sạṛim cetanre do cele duṛuṕ akana? Unre iń do 25 dhaoge ona reaḱ roṛ ruạṛiń emakadea. Uni do mit́ṭen Kạhũ kanae beṭa. Ona okte inạ mit́ katha ghane ghane lạiaere ạḍi rạskạń aṭkar akada.  

Ado uni haṛam do aćren koṛae metadea, E beṭa, ma ńelme noa kangea gidrạ ar baba talare begartet́ do. Tinre huḍińem tahẽkana unre 25 dhaoem kulikedeńa ar 25 dhaoge ona reaḱiń roṛ ruạṛ akat́mea. Enhõ baṅgeń ạṛis akana, boroṅ onateń rạskạlena. Menkhan teheń inạ mit́ kathage eken mõṛẽ dhaoiń kuliket́mete bam sahao daṛeada boroṅ nasetegem raṅgaogot́ena. Man ńelme noa kangea gidrạ ar baba talare asol begar do.

 




Jehel Oṛaḱ Reaḱ Golpo

Pea opradi hoṛ ko tahẽkana. Onko hoṛ do sạjại ńam iạte pon bochor lạgit́ jehel oṛaḱko bolo ocoyena. Ado joj do onko cetanre mãyãyente eken mit́ṭen kate ạte emat́koa. Jemon jehel oṛaḱre okto khemao lạgit́ akoaḱ kusi sana leka jãhãn mit́ṭen jinis ko soṅge daṛeaḱ. Onka leka pạhil opradi do khata ar kolome soṅge darakeda. Dosarić do mit́ṭen radioi soṅgekeda. Ar tesarić doe soṅgekeda mit́ baksa sigareṭ.

Mõṛẽ bochor tayom tinre jehel oṛaḱ khon pạhiliće oḍokena, unre ńelena, jehel oṛaḱre uni do ạḍi mońj dine khemao akada. Jehel oṛaḱre tahẽn babot mit́ṭen kạhni hõe ol keda. Dosarić hõ pạhilić lekage mońj dine khemao akada. Jehel oṛaḱre tahẽn okte ạḍi okoć aćaḱ kusi sana leka sereńe ańjom akada, nonkate jehel jione khemao akada. Tinre tesariće oḍokena, unre uni do ạḍi bạṛić dosa do hoe akantaea. Ńeloḱte bohoḱ uṕ ko ạulạuge ekal pagla lekage. Ado uni do oḍoḱ sãote mengot́keda, jãhãe ṭhen mit́ṭen diạ sạlại menaḱa?




Barea Gate Koṛa

Barea gate koṛakin tahẽkana. Unkin do mit́din saphar kin oḍoklena. Ado calaḱ okte adha horre reṅgećket́kinre daka utui reaḱ kin goṭakeda. Mit́ hoṛ doe menkeda, thoṛań hạṭiạ hećlenge, inạḱte am do ona gajaṛ seć khon sahan halaṅ jogaṛ ạguitalaṅme. Dosarić doe mengot́keda, Bam baḍaea gate, noa sapharte ạḍi kajakiń laṅgayena, nit do sahan hõ bạń halaṅ daṛeaḱa. Pạhilić do becara, ać eskarge hạṭiạ khone hećena ar sahan hõe halaṅ ạgukeda.

Inạkate arhõe metadea, am do seṅgel jolme, iń do caoleń ạruṕlege. Ado dosarić doe roṛ ruạṛkeda, ạḍi nijoriń ạikạueda, thoṛa hõ bạń laṛao daṛeaḱ kana. Pạhilić do inạ menkate ać eskarge banare kạmikeda. Onkage arhõe metadea, Ututeaḱ iń get́lege ma am do inạḱte seṅgel uskuraḱme. Dosarić doe menkeda, bạń duṛuṕ daṛeaḱa, ente taṛam taṛamte jaṅga hõ hasoediń kana. Onate pạhilić do daka-utu ać eskartege isinkeda. Ado jotowaḱ sạitạu kateć daka jome hohoadea. Unre dosarić doe menkeda, enan khon jotowaḱ kathageń bemanot ạguet́kantama. Tinạḱ adoń bemanottama, ińtet́ge lajaogeń ạikạueda, Den enḍekhan daka doń jomlege.  

Sikhạuna: Aboaḱ noa disom se dhạrtire nonkan aema hoṛ menaḱkoa. One okoe do jãhã lekan kạmirege ko tayom baṛae. Ar jao oktege ạuṛiaḱte hana nhwako ạnḍuṅ baṛaea ar bako rebena.

 




Mit́ṭen Hoṛ Ar Goḍowaḱ Golpo

Mit́ṭen hoṛe tahẽkana. Ado uni hoṛaḱ oṛaḱre mit́ṭen Goḍo-ye tahẽkana, uni Goḍo do oṛaḱren hoṛko bogete jalaoet́ko kan tahẽkana. Onate oṛaḱ mạlik do Goḍo khon rukhiạḱ lạgit́te phãnd-e oḍaokeda. Khan Goḍo do ona phãnd-e ńelket́te mạlik ren ạsul Sim ṭhene senena are metaekana jemon ona phãnd doe ocog. Menkhan Goḍo doe roṛ ruạṛadea,  noa phãnd re ińaḱ jãhãn muskil bạnuḱa, onate bạń goṛo daṛeama. Inạkate arhõ Goḍo do mạlikren Ḍaṅgra ar Merom ṭhen goṛo ńam lạgit́e khojket́re inạ mit́ roṛ ruạṛge ńamkeda. Ente ona phãndte Ḍaṅgra ar Merom aḱ hõ jãhãn muskil do baṅ hoyoḱ kana.

Ado ńindạyen khan oḍao akat́ phãndre Goḍo baṅkate mit́ṭen bińe jhạliyena. Mạlik do Goḍo jhạliyena monekate ona sore calaoen khan bińe gerkedea. Ado usạra Ḍaktor ko hohoadea. Menkhan Ḍaktor do mạlik aḱ hoṛmo khon bise pheḍkeda are menkeda, usạra pharnaoḱ lạgit́ sirwạ (soup) jomaḱ jom ocoye hoyoḱa. Onate sirwạ isin bakhra mạlik do pạhilre Sime jabikedea. Note mạlik ńeńel aema peṛa pạrbhạko hećena. Onko peṛa jom ocoko lạgit́ Merom ko jabikedea. Nonkage thoṛadin calaoena, enrehõ mạlik aḱ hoṛmo re jãhãn pherao baṅ ńellente Ḍaktor do arhõ mońjte ran ocoḱe metadea. Ona lạgit́ ạḍi utạr kạuḍi jạruṛ tahẽkante mạlik do aćren Ḍaṅgrae ạkhrińkedea.

Thoṛadin tayom ńelena, eken ini Goḍo eskarge bańcao menaea, Sim, Ḍaṅgra ar Merom celege bạnuḱkoa. Goḍo doe hudiskeda, enhiloḱ ińko goṛoạń khan, nonkan muskilre ohogeko paṛaokoḱa. Teheń dhạbić onko hõ iń lekage bańcaoko tahẽkoḱa.




Sim Ar Setawaḱ Golpo

Mit́ṭen Sim ar Seta ạḍi gatekin tahẽkana. Jãhãtege mit́tekin daṛankan tahẽkana. Onkage mit́din daṛa daṛatekin ńuhumena. Ado un jokhen bir gajaṛre asraekin hataokeda. Sim do darere dećena ar Seta do ona dare latarre gitićena. Aṅgayen khan, Sim do eṭaḱ dinko lekage kukṛu got́keda. Simaḱ kukṛu ańjomte mit́ṭen Toyo doe hudiskeda, teheń do Sim jel tegeń baskeyagoḱa.

Onka hudis baṛakate Toyo do ona dare latare senente nana parkan sebel sebel kathate Sim bulạue reaḱe kurumuṭukeda jemon do dare khone pheḍoḱ. Are metaekana, jãhãnaḱ bam monekhan am sãote teheń diniń khemao daṛeaḱ khan ạḍigeń rạskạkoḱa. Menkhan Sim doe menkeda, enḍekhan mit́ṭen kạmi hoyoḱtama, thoṛagan ona dare gonḍa seć calaḱme. Ińaḱ jinis ko okoye ḍohao uni do onḍe jạpit́ akada. Uni hohoaeme, enḍekhan unige iń ṭhen hijuḱ reaḱ hor se duạre jhićama. Seta do Toyo hijuḱkan ńelte don beret́ena ar Toyo ger akhamkedete goćkedea.

Sikhạuna: Eṭaḱ hoṛ jãhãe jãhãn phãnd se muskilre paṛaoe kurumuṭu lekhan, ona phãnd se muskilaḱ redo ać nijạge paṛaoḱ hoyoḱtaea. 

 




Mit́ṭen Jel Aḱ Golpo

Mit́ṭen Jel-e tahẽkana. Ado uniaḱ do mit́ mẽt́ bạṛić ar mit́ mẽt́ do mońjge tahẽkantaea.  Jemon jãhãn muskilre aloe paṛaoḱ ona iạte jaoge din hiloḱ doreão aṛe aṛete ạtiń baṛaet́ tahẽkana. Aćaḱ mońj mẽt́te do jao ghuṛige ḍaṅga seće nońjoret́kan tahẽna, jemon jãhãe sikạri se setako hećlenre usạrate tạńkhi daṛeako. Ente doreão seć khon jãhãn muskil hijuḱa mente bae hudiset́ tahẽkana. Onate aćaḱ bạṛić mẽt́ do doreão nakhage samaṅet́ tahẽkana. Mit́din ackage doreão re lạukạte thoṛa hoṛko calaḱkan tahẽkana. Onko hoṛ do Jel ko ńel ńamkede torageko tuń goćkedea. Ado gujuḱ okte Jel doe menkeda, haere bạṛić bhạgtiń! Daṅga seć khon hećlenre jãhãn muskilre aloń paṛaoḱ ona lạgit́ tinạḱ lekan bebosthań hataokeda, menkhan enrehõ artet́ge algateń goć ocoyena.

Sikhạuna: Joto khon bạṛti oka nakha khon jãhãn muskil baṅ hijuḱa mentebon hudis, aema okte ńeloḱ kana ona nakha khon hijuḱkan muskilaḱrege bạṛtibon paṛaoḱ kana.




Mit́ṭen Koṛa Ar Rel Gạḍi Reaḱ Golpo

Bargel pon (24) serma umer ren mit́ṭen koṛae tahẽkana. Ado mit́ dhao uni koṛa ar ać baba do rel gạḍirekin deć akan tahẽkana. Uni koṛa do janla aṛere duṛuṕ akan tahẽkante janlate bahre seće koyoḱ baṛaet́ tahẽkana. Ackage kikiạuate mengot́keda, E ba, mase ńelme joto dare nạṛĩko tayom sećge dạṛet́ kana. Noa katha ańjomte ać baba do muluć muluće landayeda ar ona aṛere duṛuṕ akan barea juri pạṛi hõ uni koṛawaḱ kạituk kin ńelet́ tahẽkana.

Arhõ mit́ ghạṛi tayom ackage kikiạukeda, E ba, ma ńelme, serma rimil hõ abo sãotege dạṛ idiyeda. Ona katha ańjomte unkin juri pạri do ar thir bạkin tahẽlena, uni koṛa ren apat́kin metadea, cedaḱ amren gidrạ do jãhãe mońj ḍakṭor ṭhen bam ńel ocoedea? Ado uni koṛa ren apat́ do landawate menkeda, Ńel oco akadigeạń, nit do Haspatal khongeliń ruạṛ kana, ińren gidrạ do jonom kãṛã kanae, teheńge mẽt́ marsale ńam ruạṛ akada. Onate teheńge sanamaḱ nawate ńel reaḱ ạte ńam akada are ńel daṛeaḱ kana.

Sikhạuna: Dhạrtire joto hoṛaḱge mit́ṭen kạhni tahẽna. Onate Okoe hõ bin baḍaete uni birudre jãhãnaḱ bicạr do ohoge ṭhika. Paseć sạriaḱ ghoṭna ame comkao daṛekem.




Mit́ṭen Kạhũ Ar Pajhaṛ

Mit́ dhao mit́ hoṛ buru ṭoṭhate daṛane calaoena. Ado onḍe daṛankan jokhen ackage mit́ṭen kạhũ ńelkedea, one okoeaḱ do banar phạ̃kṛạ̃ḱge baṅ tahẽkantae. Kạhũ aḱ nonkan dosa ńelte uni hoṛ do bogete bhabnayena are gunạnena paseć okoe banḍhej gidrạwaḱ kạmi kan coṅ noa do. Are meneda, haere cando, cekate nui Kạhũ doe uḍạuḱa? Aćaḱ jomaḱ aćte bae jogaṛ khan cekate bańcaoḱa? Tinre noa kathakoe gunạnoḱkan tahẽkan ṭhik inạ oktere mit́ṭen Pajhaṛ do ṭhonṭate jomaḱ ger katet́e hećena. Ado Pajhaṛ lahare teṅgoyente ger akat́ jomaḱe giḍikeda are uḍạu calaoena. Pajhaṛ aḱ noa kạmi ńelte uni hoṛ do artet́ge hahaṛayena. Onate hudisena, nonkage sisirjạuić do aćaḱ sirjone bańcao dohoe khan cedaḱ nunạḱ haron doń kạmia? Teheń khon cet́ge bạń kạmia, unige jomaḱe jogaṛạńa.

Nonka menkate uni hoṛ do kạmi bạgikeda. Menkhan bar din paromen rehõ oka nakha khon jãhãn goṛoge bae ńamleda. Noa reaḱ karontet́ baḍaejoṅ bakhra mit́ ạkelan hoṛ ṭhene senena. Adoe metadea, am do cet́ barea cẽṛẽm ńellet́kina? Mit́ do Kạhũ, one okoe doe akhamge ar mit́ do Pajhaṛ. Am do cedaḱ uni Kạhũ leka hoyoḱem menjoṅ kana? Cedaḱ uni Pajhaṛ leka hoyoḱ baṅ monam kana? okoe do aćaḱ jomaḱ aćte jogaṛet́kan, ar okoe do bin jomte menaḱko onkan ko hõe jom ocoyet́ko kan?

Noa kạhni ren hoṛ lekage abo aḍepasere hõ aema hoṛ menaḱkoa okoe do jaoge eṭaḱ hoṛ cetanreko ṭehãdọḱkan. Onko doko hiṛińet́ kana, nijete bam goṛo-gopoṛojoṅ khan, sisirjạuić hõ bae goṛowaea. Babar goṭen kạmi modre alga kạmi lạgit́ hana nahwako ạnḍuṅa. Tinre apnarte bańcaoḱ tahẽn lạgit́ jotowaḱ tebon kulạu anṭaoḱ ṭhik un khonge abo do apnarte uni Pajhaṛ leka bon hudis ganḍona. Eṭaḱko hõ bańcaoḱ tahẽn lạgit́ goṛowako hoyoḱa.




Ḍaṅgra Ar Tạruṕ

Mit́ṭen Ḍaṅgra ghãse ạtińkan tahẽkana. Ackage mit́ṭen Tạruṕ do uni hamla se jhapṭaokedea. Uni Ḍaṅgra do ạḍi ghạṛić dạṛ katet́ jahan upại bae ńamlet́te pukhri re donkeda. Menkhan ona pukhri enege ańjet́ akante losot́ chaḍa cet́ dakge baṅ tahẽkana. Note Tạruṕ hõ Ḍaṅgra tayom tayomte ać hõ pukhrire donkeda. Ado Tạruṕ ar Ḍaṅgra do hoṭoḱ dhạbić losot́rekin thạliyena.

Khange Tạruṕ do raṅgaote menkeda, don reaḱ jaega bam ńamleda? Cetanrem tahen khan nitteń jomkema. Ma nit do bana hoṛlaṅ gujuḱa. Ona kathate Ḍaṅgra do muluć mạchi landawate menkeda, amren  mạlik menaea?  Tạruṕ do artet́ge edrete mengot́keda, iń kangeạń bir ren Raj, ińren do okoe mạlike tahẽna. Ente iń kangeạń bir ren mạlik hõ.  Ḍaṅgra kantem am dom nijorgea. Thoṛa ghṛić tayomge Mạlike hijuḱtińa ar nonḍe khone rukhiạ idińa ar am doe dal goć oṭokama.  Ona katha ańjomte Tạruṕ do Ḍaṅgra seć lạṭu ńõḱe beṅget́ hapekeda.  Sạrige ạyuṕ ber jokhen Ḍaṅgra ren mạlik do hećente Tạruṕ bar-pe dhao bohoḱe dalkedete goćkedea. Inạkate ona losot́ khon Ḍaṅgra or rakaṕkedea ar oṛaḱe idikedea. Menkhan Tạruṕ do onḍege goć tahẽyena.

Jos katha: Abo okoe do aboren mạlik cetanre bhorsa menaḱtabon, jãhã lekan muskilge heć paṛaoḱ malik abone rukhiạbona. Menkhan tạṅgi hoyoḱa.