21 Phebruary “Jạtiạri Go̠ Pạrsi Mãhã”

Ińaḱ pạrsi ińaḱ go̠ro̠b

Ińaḱ pạrsi ińaḱ dho̠mo̠k

Ińaḱ pạrsi ińaḱ dho̠n

Ińaḱ pạrsi ińaḱ oporom

Ińaḱ pạrsi ińaḱ man

Ińaḱ pạrsi ińaḱ abhran

Ińaḱ pạrsi ińaḱ mẽ̠t́

Ińaḱ pạrsi ińaḱ sahẽ̠t́

Ińaḱ pạrsi ińaḱ jiwi

Ińaḱ pạrsi ińaḱ ạri cạli

Ińaḱ pạrsi ińaḱ aṛaṅ

Sebel he̠ṛe̠m saḍe raṛaṅ.




Baṅgladeshren Santal Hoṛko̠ O̠nkoaќ Legcar, Pạrsi ar Sãohẽt́-04

Santali Pạrsi reaќ Jạruṛ ar Josteť– Santali pạrsi reaќ jạruṛ ar josteť ne-hoṛko usạra babon buj daṛeaќre hõ patiạu menaќa, onoliạ, onoṛhiạ ar gaenahako do pạrsi reaќ phaelaoteť, bebohar reaќ lekmanteť, jomokteť, liṭhurteť ar soṛomteťko dhorageko aṭkar-buja. Tobe Santali pạrsi babotre pasen aema hoṛaќ monrege dhukucuku hõ menaќgea, enkathae noa pạrsi ceťkate do ceť porho hoyoќa ? Baṅgladesh’re haṭ bajar, ophis ar jahãn ṭhaonakore goṭaṭạḍige Baṅglate roroṛ ar oќol hoyoќ kana. Enḍekhan Santali pạrsi bạgi giḍilekhan ceť loksan hoyoќa ? Abokoaќ noṅkan cintạ reaќ roṛ ruạṛ do ceť emkoќa ? Enhõ iń do noṅkań menkea.

Go pạrsi do manwa lạgiť Sisirjạuićaќ miť heṛan dange. Manwa do aćaќ go-pạrsitegeye oromoќ kana cele jạt kanae mente. Pạrsitege uni do aćren jạt sãoteye tol miťakana ar helmelreye tahẽn kana. Noa iạtege nij jạtaќ pạrsi baḍae do ạḍige cạhitaea. Ar pạrsi banaḍae kạcikom tahẽn karonte hoṛaќ hudis daṛe hõ eṭeť esedoќa. Ente manwawaќ hudis ar gunạn do pạrsire ṭehãḍ katege dukạna. Ar hudis gunạnre ṭonṭalen khan ạkil baṛhaoteť hõ ṭạrhiќa.

Noa chaḍa ar miť katha hudis tiạќ jạruṛ kana; ato somajre Santal hoṛko do nit hõ Santali pạrsiko roroṛkana. Miť bar shiknạt hoṛko oktere Baṅglako roṛre hõ gharońjre do ḍherkaete Santaliko roṛeť kana. Aboren go-baba, boeha misera, apto gusṭikoaќ dinạm din reaќ hudis gunạn eneć, sereń, boṅga buru, Sisirjạuić ṭhen raќ koejoṅ, jotoaќge Santalite hoyoќ kana. Miť kathate roṛkoќa disomren Hoṛko do Santali legcarko manao ạgueť kana. Ar noa legcar do nit hạbić ḍher niphuṭgea. Note ne-hoṛko do dhorage sikhnạt hoṛko cetanre as bhorsa menaќtakoa enkathae ạyur sotoќko ńama. Somaj reaќ licạṛ, bạṛićteť do sikhnạt hoṛko daraete sudhrạu ar keṭeć aroќa. Enḍekhan Santal hoṛko do Santali pạrsi baṅ baḍae do baṅa, bickom jạruṛtege ceť dohoe lek kantabona. Khạjuk babon ced, Santal jạt lạgiť aboaќ oka kạmi lek menaќ ona do ḍherkaete nahakoќa. Un do aboaќ bemurwạd ar licạṛteťge bậṛti sodoroќa.

Arhõ khạndriń macha hudisle khan ńelabon manwa jiṅgi reaќ khodteť do ạḍi gạhir ar phaelaogea. Noa dhạrtipurire manwawaќ jiṅgi reaќ motlob do menaќgea. Enḍeteṛoṅ manwa do bańcaoќ lekan bańcao bon menjoṅ kana. Ar noa bańcao lekan bańcao mane do apnar jạtrenko ńir bạgiakote eskar bańcaoќ ar cheć beć jom-ńũ ar bin kosṭte jingi bitạu do baṅ kana. Bickom manwa do apnar jạt, somajre tahẽ kate dhorage kusi rạskạ, haron kosṭo, as bhorsa, hados joto lekan aohal (environment) se obosthare miť bhedan ar sạbit jiṅgige khemao bon menjoṅ kana. Ar noa bhedan ar sạbit jingi do miťgoṭen manwa aćaќ somaj jingiregey ńam daṛeaќa. Enḍekhan manwa aćaќ somaj soṅge jopoṛao dohoete suluk ar helmelte tahẽn jạruṛ kantaea. Menkhan nij jạtaќ pạrsi baṅ baḍaekanić do aćren jạt sãote jopoṛao komoќ kantaea ar bại bạiteye geť begar idiќ kana. Uni do nij jạtaќ legcar ar somaj reaќ soṛomteť bae aikạua. Jạt, somaj lạgiť daya dulạṛ reaќ jharna do ańjeť rohoṛoќtaea. Un do apnar jạtrenko são, emon se aptoko são hõ epem gopoṛo komoќa. Ar onkan hoṛ cetanre jạtaќ as hõ hucạgoќa. Noṅkate apnar jạt sãote somaj jingi hõ lebṛeć calaќtaea. Emon se hoe botejoќa somaj jingi adoќte apnar jiṅgire eklage bujhạuќa. Ar noṅkate hoṛ do be-somaj jiṅgi senko ạwiloќa. Un do bapla bihạ lạgiť muskilaќ ńeloќa. Ar atma-jiṅgi, somaj-jingire samojos (balance) adoќte manwa jiṅgi reaќ heṛan bhed se khod, motlob ar sạbitteť do dhund cabaќa.

Ado ma Santal jạt ar pạrsi babotre ḍher kathań roṛkeťa. Noate do ạikhạ bạń buj ocoeť kana enkathae eken Santali pạrsi bon ceť dohoea. Baṅa, Santali pạrsi são sãote abo Bangladesh’ren Hoṛko do Baṅgla, Iṅrạji ar eṭaќ pạrsiko hõ ceceť hoyoќ tabona. Baṅgla do abo janam disom reaќ pạrsi kana. Noa disomre tahẽn ar apasul lạgiť Baṅgla pạrsi ceceť do jạruṛ kangea. Iṅrạji do dhạrtire jạt jạtrenko são jopoṛao tahẽn, disom duniạ daṛãn, nana lekan cetan sikhạuna hameṭjoṅ ar apasul lạgiť jạruṛkana.

Ar Santali do goaќ pạrsi, apnaraќ gorob, oќporomoќ ar jạt bhạiko são helmel ar gopoṛore jiṅgi bitạu lạgiť ceťjoṅ ạḍige cạhia. Ona lekare iń doń menkea Santali pạrsi ṭikạu doho ar lahãṭ ocoe do jạruṛgea. Ar noa pạrsi do noṅkate bon lahãṭ oco daṛeaќa-

  1. Apnar gharońj ar somajre Santali pạrsi beohar cạhia.
  2. Gharońjre gidrạko Santali ceť ar paṛhao ocoko hoyoќa.
  3. Santal atore menaќ iskul, okako do Mison ar ato hoṛaќ goṛote calaќkan onḍe gidrạko Santali paṛhao ocoko hoyoќa.
  4. Okare Santal isại hoṛ ḍher menaќko onḍe do Santalite hõ girjạќ reaќ ạt dohoe jạruṛ kana.
  5. Santal hoṛko miťjoṭ kate Santalite patak/ khobor kagoc onḍoṅ daṛeaќa.
  6. Girjạ Kạlisiạ do Santali pạrsi beohar reaќ ạt doho ar ać hõ jạruṛ okte beohar lekkan taea. Noa babot do manotan naeke/pạdriko, pasṭorko akoaќ dupuṛuṕkore roṛ rakaṕ ar guni bhạbiќ jạruṛ kantakoa.
  7. Santal hoṛko talare asokaete Bangladesh ar India mudre Hoṛaќ legcar, sãohẽť reaќ epem, jogajog ạḍi ãṭ jạruṛ menaќa; enḍekhan aboaќ legcar, pạrsi, sãohẽť do napae tear rakaboќa ar miť eṭagić bon uskur udgạuoќa.

Mucạťreń mena Santali pạrsi do baṅ licạṛa. Hoṛkoaќ kurumuṭu begorte ḍhilạuakan menaќa. Enhõ as menaќa noa pạrsi do tirejuge jiweť tahẽna ar baha lekage bomborkoť saṛ pasnaoќa.  (Mucạt’)

– – – – – – – – –  – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – –

  • Onol reaќ kho̠ṛo̠ tumạlakan-
  1. State Formation Among Tribals, (A Question for Santal Identity), by A B Chaudhuri, India;
  2. Land or Religion? (The Sardar and Kherwar Movements in Bihar 1858-95), by John MacDougall;
  3. cwðge½, muvIZvj we‡`ªvn msL¨v, 1995| cÖKvkK Z_¨ I ms¯‹…wZ wefvM, cwðge½ miKvi;
  4. Catholic Beginnings in North Bengal, by Late Fr. Luigi Pinos, PIME, Bangladesh;
  5. Arhõ miť bar huḍiń onolko khon,

Mn. phadar Cattaneo (PMIE, Italian)- Nui manotan phadar do tayomte Rohanpur (Bangladesh) Katholik misonrey tahẽ kana ar nui do British amolre Jitu Hembromaќ Adina gaṛ dokhol ar East Pakistan amolre Nachole thanare Ila Mitrawaќ  laṛaonare puliskoaќ ti khon aema Santal Hoṛ (Isại, Be-Isại) koe bańcaoleťkoa)

 




Kudum re̠ Kũṛit́ kũṛit́

         Mase̠ boe̠hako lại tabo̠npe̠ kudum re̠aḱ bhe̠d ko:

  1. Kudum kũṛit́ kũṛit́ co̠ṭ rema gidi tukạ loḱkan, pheḍrema bumbuć hakoe bhuṛbhuṛạuḱkan. Mase lạipe ce̠t́?
  2. Kudum kũṛit́ kũṛit́ Bap cikạn co̠̠ko̠̠n be̠ṭa kạbnuć. Ce̠t́ hoyoḱa no̠a do̠̠?
  3. Kudum kũṛit́ kũṛit́ parko̠m latar gayaṅ guyuṅ. Niạ do̠̠ bhala ce̠t́?
  4. Kudum kũṛit́ kũṛit́ Gaḍa aṛe̠ aṛe̠te̠ bạnduk ṭenḍar.
  5. Kudum kũṛit́ kũṛit́ Gaḍa aṛe̠ aṛe̠te̠ ṭukuć to̠pa. Mase̠ bhala lạime ce̠t́ kana?



Rajshahire URÃO ar PAHAṚIẠ hoṛ koaḱ Eneć Sereń haparao

Rajshahi reaḱ Godagaṛi upojilạ re Adibạsi Urạo jạtigusṭi reaḱ 9 goṭen ar pahaṛiạ jạti gusṭi hoṛ koaḱ 4 goṭen Rokkha gola gãota koaḱ seledoḱte bạchri eneć sereń haparao ạḍo jakjomok selet́ hoe purạu akana. Godagaṛi reaḱ 35 goṭen Rokkha gola Ato gãota ko noa bạchri eneć sereń haparaore ko selet́ lena

 “Bred for The world” Germany reaḱ kạuḍi goṛo sohot́te CCBDO- Rajshahi aḱ sapṛaote noa akhṛa do hoe purạuena.Noa akhṛa reaḱ tesar din hiloḱ do Urạ̃o ar pahaṛiạ hoṛkoren Rokkha gola eneć sereń gãotako noa akhṛa redoko selet́ lena. Teheń Robibar Upojilạ reaḱ Deo paṛa Union Sent Joseph Junior High Schoolre noa akhṛa do sapṛao hoelena.

Setaḱre Jạtiạri sereń ar Disom phurgạl jhạnḍi uḍạu talate goṭa din reaḱ  akhṛa kạmi hora reaḱ uḍhạure Maraṅ peṛa lekate selet́e tahẽkana Upojilạ Awamileage ren dạyik  ńam akat́ sabha mukhiạ Abul Kalam A̠zad.

Bises peṛa lekate selet́ ko tahẽkana Deopaṛa union parisod ren Mahila member Kostantina Hasda Pahaṛiạ Baisi Mukhiạ ṛasiạ ren lekha dupuṛuṕić Avilas Biswas, ar pathor ghaṭa Rokkha gola sãota ren mukhiạ Ujir Ekka. Noa akhṛa  ạḱyurre sabha mukhiạ doe tahẽ kana Rokkha gola gãotaren sabha mukhiạ Ojoe Minj. CCBDO seć khon udgạu gapal maraoe dohokeda ona sãotaren ńeljutić ạpis kạmiạić Arif.

Eneć sereń akhṛa haparao re bohoḱ katha do tahẽ kana “Urạ̃u ar Pahaṛiạ hoṛkoaḱ Bapla”. Akhṛa reaḱ noa haparao ren Bicạrok/bachnao ko doko tahẽkana Avilas Biswas, Ranjit Sauria ar sahabuddin Sihab. Eneć sereń reaḱ noa akhṛare Pahaṛiạ horkoaḱ haparaore pạhil ṭhão doko hameṭ keda Napit paṛa Eneć sereń gãota ar mit́te Dosar Ṭhão dokin hameṭ keda Golai ar Ḍaiṅpaṛa. Urạ̃o Hoṛkoaḱ haparao re pạhil ṭhạ̃o doko hameṭ keda Pathor ghaṭa noa chaḍa Dosar ṭhạ̃o do Belḍaṅga ar tesar ṭhão do Sahana paṛako hameṭ keda. Noa akhṛa doe ạḱyur keda CCDBO ren cecet́ić Ạpisar Nirabal Islam ar uni goṛo redoe tahẽkana Manik Ekka.

Source- Sonali RR




Nobabgonjre̠ Santal koaḱ Aḱ-sar tuń Haparao

Hola Sokolbar do Dinạjpur ̠reaḱ Nobabgonj re̠ Ạdibạsi Santal koaḱ mit́ Aḱ Sar Tuń haparao Ạḍi jak-jomok selet́ hoe purạuena.Upojilạ re̠aḱ Golabaṛi Marsal Juạn Gãota ar Khilạḍiạ (Sporting) Gãota noa haparao dokin sapṛao leda.Ạdibạsi santalaḱ apnar sodoroḱ ạricạliko modre̠ Aḱ Sar do mit́t̠en maraṅ cinhạ kan gea.Santal kodo nit hõ Aḱ Sar do akoaḱ bańcaoḱ re̠aḱ ḍhal lekako hudiseda. Noa Akhṛa re̠aḱ etohoṕ rege Upojilạ Ạdibạsi Chairman Norens Murmuaḱ Ạḱyurte gapal marao akhṛa do ehoṕ ena,noa akhṛare̠ Maraṅ peṛa hisạbte seṭere tahẽkana Upojila Nirbahi Officer(UNO) Ms. Najmun Nahar ar Bises peṛa lekate̠ damanaḱ galmaraoe lại cal keda Gram Bikash Kendrore̠n Ạḱyurić Sara Marndi ar Upojila Mahila Vice Chairman Parul Begum. Noa Aḱ Sar tuń haparao Akhṛare̠ mimit́ dol 3 hoṛ kate̠ jotore̠ 16 goṭen Dolko selet́ lena. Noa Haparao re Jahan pur do Pạhil Rajbaṛi do Dosar ar Baṛko ṭola do Tesar ṭhãoe hameṭ keda.

Source- Beautiful Dinajpur.

 




Godagaṛire̠ KARAM porob raskạte̠ko uḍuć ḍubuće̠na Urạu hoṛko

 “Ạdibasikoaḱ apnar pạrsi, le̠gcar,nagam Ạdibạsi jạtkoaḱ oporom” No̠a bo̠ho̠ḱ katha do̠ho̠kate̠ Rajshahi re̠aḱ go̠dagạrire̠ ạdibạsikoaḱ saõta re̠aḱ nagam re̠aḱ KARAM po̠ro̠b re̠ko ra̠ska̠ ńapame̠na. Sokolbar 2 October. Upojilạ re̠aḱ Dighori Raja porisodaḱ Ạyurte̠ ar CCBVO-Rajshahi, Kiron Sarbik gram Unnayan Songstaha ar Rokkha gola Somaj gão̠ta re̠aḱ go̠ṛo sopoho̠t́te̠ pe din re̠aḱ porob do̠ hoe purạue̠na.

Po̠ro̠bre̠ Godagaṛi upojilạ re̠aḱ 48 Urạu atore̠n hoṛko se̠le̠t́kate̠ no̠a heć ạgu akan KARAM porobe uḍhạu keda Dighori Raja porisodre̠n sabhare̠n  mukhiạ goḱṛoić ar godagaṛi upojilạ Ạmligre̠n são̠ sabha mukhiạ Citto Ranjan Sardar. Gapal marao̠ sabhare̠ sabha mukhiạ re̠aḱ dạyike̠ purạu ke̠da Dighori Raja porisodre̠n Raja Niren Chandra Khalko.

No̠are̠ Maraṅ pr̠ṛa hisạbte̠ se̠ṭe̠re̠ tahẽkana Godagari upojilạre̠n Nirbahi Officer Alomgir Hossain, saõre Ạmligre̠n arhõ aema dạyikanko, CCBVO-re̠n Arif, Kiron sarbik gram unnayan sangstharen caḱlao̠ić Nobodip lakṛa.

Pe̠ din re̠aḱ no̠a po̠ro̠bre̠ tahẽkana pujạ, karam binti, karam kạhni, Rạskạjoṅ, Gapalmarao sabha ar Karam ḍạr buhel. Jãhã iạte̠ Urạu ho̠ṛko Karam pujạko pujạe,o̠na do̠ kana bạrsạre̠ gaḍa soḍoḱ jola juli re̠aḱ pe̠re̠ćte̠t́ hoyoḱ kana, dare sakamre̠ hijuḱ kana hạriạṛ roṅ pukhri daḱ kore phuṭagoḱ kana upạl ar poraeni no̠a do̠ kana hoṛo rohoe tayo̠m ạdibạsi hoṛkoaḱ jirạuḱ o̠kte̠. T̠hik o̠na bhador candoge hijuḱa Urạu hoṛkoaḱ ńumte̠ gano̠ḱ bachri po̠ro̠b KARAM dare̠ re̠aḱ porob. Noa po̠ro̠bre̠̠ Urạu ko̠ṛa kuṛiko rạskạte̠ko ce̠hel ce̠pel̠o̠ḱa. Raskạḱ ako arko kurumuṭua dulạṛ ńam re̠aḱ. Noa KARAM re̠ do̠ goṭa din Urạu hoṛko upạsa.

Source- Banglar jonopod




Hạnḍi ńu re̠aḱ bhạlạite̠t́-2

Tho̠ṛa din tayo̠m mạjńhi do̠ arhõ go̠ṭa atore̠n ho̠ṛe̠ ho̠ho̠yat́ koa. Teheń do̠ he̠ć to̠ra khonge mạjńhi haṛam ce̠t́e̠ me̠na, o̠na re̠aḱ ko aṭkar baṛae̠da. Mit́ ghạṛi tayo̠m mạjńhi haṛam doe̠ he̠ć e̠na ar me̠me̠ne̠ e̠ho̠ṕke̠da, niạ bhado̠r cando re̠aḱ calae̠n lukhibar hilo̠ḱ lukhiram do̠ piyạṅ payaṅ se̠taḱ re̠ iń ṭhe̠ne̠ he̠ć akana ran sendra. E̠nte̠ uniaḱ mit́ ti do̠ banae̠ rabuṛ khal akat́ te̠ mayam te̠ jo̠do̠ bo̠do̠ akana ar hasote̠ bogete̠ye̠ kaḍrao̠ḱ kana.  Ado̠ sạrige ce̠t́ bana geye̠ rabuṛ khal akadea! Bana bana do̠ bana, o̠ṛaḱ re̠n banage. Laha hilo̠ḱ ńu ńu te̠ye̠ ubạ̣l dumạl caba akana ar so̠mbo̠t́ to̠ro̠t́ lo̠yo̠ lo̠po̠ o̠ṛaḱ te̠ye̠ he̠će̠na. Lukhiram do̠ o̠ṛaḱ bo̠lo̠ to̠rage pãe̠ṛa ṭhe̠ṅga saṕ kate̠ ghirni e̠rae̠ me̠tae̠ kana nit ge de̠n daka e̠mạń me̠. Ti re̠aḱ kạmiko samṭao̠ kate̠ e̠mae̠ lạgit́e̠ me̠net́ re̠ ṭhe̠ṅga saṕ katege uni se̠će̠ dạṛ ạguke̠da. Bạhu tae̠ do̠ culhạre̠ jo̠nḍra dakae̠ isine̠t́ tahẽkana. E̠kalte̠ se̠ke̠ se̠ke̠ daka ko̠lsa ulṭa̠ua me̠nte̠ye̠ laha hijuḱ kan tahẽkante̠ jonḍra daka re̠aḱ ḍaḍu te̠ge jonḍra daka salaḱ jãwãe̠te̠t́ ti re̠ye̠ jo̠t́ ade̠a. Jonḍra daka laṭhe̠ ńo̠ḱ gete̠ tire̠ laṭkao̠ e̠na ar lo̠lo̠ te̠ harta do̠ ure̠n taya. Go̠ṭa ńindạe kaḍrao̠ aṅga akada. Cando rakabo̠ḱ laga lạgi khon gharo̠ńjre̠ do̠ ro̠po̠ṛ e̠ho̠ṕe̠na, ro̠po̠ṛ tayo̠m do̠ tho̠ṛa ṭhe̠la-ṭhe̠li ar o̠na tayo̠m do̠ iń ṭhe̠n lạlise̠ he̠ć akana. Go̠-babaaḱ no̠nkan halo̠t ńe̠lkate̠ gidrạ pidrạ kodo̠ bogete̠ko raḱ ho̠mo̠re̠t́ tahẽkana. No̠a re̠aḱ sạrite̠t́ do̠ o̠kare̠! Hạṇdi-tạṛi, pạurạ re̠aḱ do̠ ae̠ma ae̠ma gun me̠naḱa.

  • Girdrạ koko ạkrińo̠ḱ tama;
  • Bạhutam e̠ṭaḱ ho̠ṛ ṭhe̠ne̠m jimạea;
  • Gidạr pidạrko ḍaṅgra me̠ro̠m le̠kako thạyạkoa, phuṭbo̠l le̠kako ko̠lsakoa

E boe̠ha mise̠rako ape̠ do̠ o̠ko̠e̠ kanape̠? O̠ko̠e̠ lạgit́ ape̠ do̠ jiwe̠t́ me̠naḱape̠a? Arhõ bhạlạite̠t́ me̠naḱa-

  • Amre̠n bạhu doe̠ rạnḍiḱa;
  • Amaḱ baṅ tahe̠nre̠ amre̠n bạhu do̠ chinạr me̠nte̠ko bahnayea;
  • Ae̠ma le̠kan koclo̠nte̠ko go̠je̠a se̠ se̠ndrate̠ bae ńamo̠ḱa;
  • Dulạṛiạ gidrạ koaḱ ạḍi bhabna ar muskilaḱ ho̠yo̠ḱtakoa

Biń mit́ dhom bhugạḱ re̠ye̠ bo̠lo̠le̠n khan tis re̠h̃o bam o̠r o̠nḍok daṛe̠aya. O̠r o̠rte̠m o̠r ṭungạć le̠dere̠hõ tis hõ bae o̠nḍoko̠ḱa. Hae̠re̠ hạnḍi-tạṛi, pạurạ ce̠kate̠ co̠e̠ se̠ndra ńam akat́bona? Aboko do̠ nito̠ḱ ghạḍluḱ re̠bon ńur akana. Ce̠t́le̠ka biń bhugạḱ khon bam o̠r onḍok daṛe̠aya o̠nkage jahae̠ ho̠ṛ ho̠po̠n bhage buj e̠mkate̠ do̠ bam ruạṛ daṛeya. Tin ane̠ć aćaḱ mo̠n khon ruạṛo̠ḱ baṅ sanaye̠, un ane̠ć do̠ o̠ho̠geye̠ bạgi daṛeaḱa. Sạriaḱte̠t́ do̠ o̠kare̠, o̠koe̠bon do̠sea? De̠labon jo̠to̠ko no̠a re̠aḱbon ganḍo̠no̠ḱ ma.




Santal koaḱ Bir Sendra

Santal hopon do ạḍi sedae khon “Bir Sendra Jạt” kanabo Bir jhạṛpạ buru gajaṛge ạḍibon kusiaḱa. Ḍạmru ,kolo saṅ, bayaṅ piskạ,aṛha ar bir sukri, kulại runḍa so̠go̠t́ jel do̠ arte̠t́ bir korege ńamo̠ḱa. Ạḍi se̠dae̠ khon ge no̠a ạri hoe̠ he̠će̠nte̠, mit́ṭaṅ ạricạli gebon bandhao̠ke̠da.

Ar ‘sakrat’ ńutum bo do̠ho̠ke̠da. No̠a po̠ro̠b  do̠ pus cando mucạt́ din. O̠na din lahare̠ bar siń  hilo̠ḱ re̠ kulhi ko duṛuṕa, galmarao̠ako, baṅma, gapa do̠  hako ar kaṭkom bo saṕjo̠ṅa, me̠yaṅ do̠bon sakrato̠ḱa. Do̠sar hilo̠ḱ hako kaṭko̠mko saṕjo̠ṅa. Sakrat hilo̠ḱ sim raḱre̠ mimit́ go̠ṭe̠n simko go̠ćjo̠ṅa o̠ṛaḱ o̠ṛaḱ. Utu daka kate̠ um  he̠će̠nte̠ko jo̠ma daka ar jel utu, hako kaṭkom utu e̠mante̠aḱ.  Ber rakaṕ kate̠ sendra ko calaḱa he̠re̠l ho̠po̠n.

Ako sor bir ko sendrae̠a. Sarjom sakam ko ạgu darae̠a, um hijuḱako . Maejiu kodo̠ tabe̠n  ar piṭhạ ko te̠ar hataṛ kat́a. O̠na do̠ o̠ṛaḱ o̠ṛaḱ he̠re̠l ko bo̠ṅgaya. Hapṛam koko samaṅakoa o̠na do̠, ar hạnḍi ko co̠ḍo̠ra onko ar Maraṅ buru ńutumte̠. Ado̠ sakrat ńutum te̠ko bãkhẽ̠ṛa. O̠na piṭhạ ko tabe̠n koko jo̠ma. Jo̠m baṛakate̠ jo̠g mạńjhi be̠jha tuńe̠ riạu idikoa. Mit́ṭe̠ć kae̠ra dare se̠ e̠ṛaḍo̠m dare maḱ kate̠ye̠ idiya. Kulhi mucạt́   ṭạnḍire̠ye̠ bida. Ado̠ nae̠ke be̠jha khunṭi pạhile̠ tuńaḱa, Uni tayom jo̠to̠ ato ho̠ṛko tuńa, ạuriko tuń ńam dhạbić. Ado̠ jãhãe̠ geko tuń ńamle̠khan, jo̠g mạńjhi  se̠nkate̠ be̠jha khunṭiye̠ maḱ kunḍlaṅ go̠da kạpite̠, ar tuń ńańamić do̠ o̠nḍe̠ khon jo̠g mạńjhiye̠  ghõṛã ạguye̠a jarwa akan hoṛko ṭhe̠n. Ado̠ kin jo̠harakoa jo̠to̠ ho̠ṛ. Mạńjhi    ṭhe̠n e̠ho̠ṕ kate̠. Ado̠ ko̠ṛa ko pạk ko do̠na, ar e̠mante̠aḱ le̠ka ko tamasae̠a. O̠nka baṛa mokoń kate̠ ato te̠ko ruạṛa. Jo̠g mạńjhi o̠ne̠ be̠jha khunṭiye̠ maḱ kunḍlạṅle̠t́ o̠na do̠ bar ho̠ṛ te̠kin go̠ḱ ạguia,  mit́ṭe̠ć janwar le̠ka, Mańjhi do̠ hạnḍi, khạjạṛi ko̠e e̠makoa.Unre Mạńjhiye̠ galmarao̠a: “Ape̠ nunạḱ po̠rjape̠ tãhe̠kante̠ dusmạnpe̠ gur ke̠de̠te̠pe bańcao̠ ke̠dińa, baṅkhane̠ jo̠m kińa ho̠naṅ”.

E̠nḍe̠ ńũ baṛa kate̠ paranik o̠ṛaḱte̠ko ucạṛo̠ḱa. O̠nḍe̠ hõ tabe̠n khạjạṛi ar hạnḍi ko ńama. E̠nḍe̠ khon do̠ ripiạute̠ murji murji ho̠ṛ ṭhe̠n hạnḍe̠ no̠nḍe̠ hạnḍi ko ńũia. Kuṛi-ko̠ṛa lagṛẽ~ko e̠ne̠jo̠ḱa, Mạńjhi chaṭkare̠. E̠ne̠ć mo̠ko̠ńkate̠ apan ạpin o̠ṛaḱ  te̠ko calao̠ḱa.

Ne̠be̠tar no̠a ‘Sakrat’ po̠ro̠b do̠ So̠hrae̠ são̠ bon galaṅ mit́ akada. Se̠dae̠ le̠ka bir gajaṛ bạnuḱte̠ bir janwar hõ bạnuḱkoa. Santal koaḱ bir se̠ndra do̠ ạḍi rạskạ hulạs re̠aṅ tahẽkana. E̠nte̠ bir se̠ndra jel ko ńamo̠ḱa. Atore̠ ḍhạrwạḱ kate̠ḱ rạskạ po̠ro̠b le̠ka ato mucạt́  kulhi  re̠ko jarwaḱ kan  tahẽna. Lạṭu lạṭu bir gajaṛ ko se̠ndraye̠t́ tahẽna. O̠nkage se̠ndra khon ruạṛ o̠kte̠  hõ ae̠ma le̠k ko pańjae̠t́ tahẽna. Me̠nkhan ne̠tar do̠ bir gajaṛ  marao̠e̠na, bir janwar hõ ko at́e̠na.

Bir se̠ndra at́e̠n rẽhõ  o̠na mare co̠lo̠n nit hõ babon bạgi akada. Ne̠tar hõ sendra jel ar jom ńũ  iạte̠bon  ńir baṛae kana. Me̠nkhan baṅgebon kulạḱ  kana. Gharońj re̠ nit e̠ra hopon bon khaṭao̠ḱ kana e̠nre̠hõ babon anṭao̠ḱ kana. Abo Santal ho̠po̠n no̠a Baṅladisạm re̠ ạḍi bon ḍiṅgrạ cabaye̠na. Baṅ  do sisirjạuiće̠ de̠ya be̠garakat́ bon, baṅ do̠ ce̠t́? Baṅ do̠ Esao̠ le̠ka abo tege aboaḱ dho̠n so̠mpo̠d ar  bho̠r dan bon nihạte̠da? Baṅ do̠ nase jo̠m ńũ bo̠do̠l te̠ aboaḱ hok bon ạkhrińe̠t́ kan? Je̠mon Esao do̠ mạsri dạl suṛate̠ pạhil janam hok ać boe̠ha jakob ṭhe̠ne̠ ạkhriń ke̠da!( Genesis 25: 30,34 Kạli)     

Esao̠ do̠ ać babawaḱ hukum le̠ka sendra jel ạgu kate̠ napae̠te̠ utu kate̠ babae samaṅadea; me̠nkhan ạḍi hahaṛate̠ ṭho̠k kate̠ jo̠to̠ bho̠r dan Esao̠ re̠n boe̠ha Jakobe̠ hame̠ṭ jo̠ṅana. Ar Esao do̠ hukum le̠ka se̠ndra je̠l samaṅ kate̠ť hõ bhor bae ńam le̠da. Esao lạgit́ bhor do̠ ạḍi nacaraḱ.




Tanor re paṛhaoḱ kan gidrạ ko sikna̠t goṛoko ńamkeda

Calaoen 12 agust gurubar din setaḱ bela 10 baja Rajshahi reaḱ Tanore Upojila reaḱ Mundumala sarkari hai iskul re Manotan Maraṅ Muntri aḱ  thạlạḱ khon soman otren siknạt gidrạ ko lạgit́ goṛo ar oloḱ paṛhaoḱ emanteaḱ jạruṛaḱ k ko emena. Niạ maraṅ akhṛare selet́e tahẽ kana Bangladesh Member parlament Manotan Omor Faruq Chowdhiri, Md. Lotfor  Haidar Rosid (Moyna) tanor upojilạ chairman ar upojila nirbahi officer (UNO) Manotan Sushanto Kumar mahato, Mundumala sorkari hai iskulren hed master manotan Kamiel Mardy ar hõ onḍen ko aḍepaseren manotan hoṛko selet́ ko tahẽkana. Niạ akhṛa re 209 adivạsi oloḱ paṛhaoḱ cecet́ kan gidrạ ko siknạt goṛo ko emaḱ koa.