Godagaṛire̠ KARAM porob raskạte̠ko uḍuć ḍubuće̠na Urạu hoṛko

 “Ạdibasikoaḱ apnar pạrsi, le̠gcar,nagam Ạdibạsi jạtkoaḱ oporom” No̠a bo̠ho̠ḱ katha do̠ho̠kate̠ Rajshahi re̠aḱ go̠dagạrire̠ ạdibạsikoaḱ saõta re̠aḱ nagam re̠aḱ KARAM po̠ro̠b re̠ko ra̠ska̠ ńapame̠na. Sokolbar 2 October. Upojilạ re̠aḱ Dighori Raja porisodaḱ Ạyurte̠ ar CCBVO-Rajshahi, Kiron Sarbik gram Unnayan Songstaha ar Rokkha gola Somaj gão̠ta re̠aḱ go̠ṛo sopoho̠t́te̠ pe din re̠aḱ porob do̠ hoe purạue̠na.

Po̠ro̠bre̠ Godagaṛi upojilạ re̠aḱ 48 Urạu atore̠n hoṛko se̠le̠t́kate̠ no̠a heć ạgu akan KARAM porobe uḍhạu keda Dighori Raja porisodre̠n sabhare̠n  mukhiạ goḱṛoić ar godagaṛi upojilạ Ạmligre̠n são̠ sabha mukhiạ Citto Ranjan Sardar. Gapal marao̠ sabhare̠ sabha mukhiạ re̠aḱ dạyike̠ purạu ke̠da Dighori Raja porisodre̠n Raja Niren Chandra Khalko.

No̠are̠ Maraṅ pr̠ṛa hisạbte̠ se̠ṭe̠re̠ tahẽkana Godagari upojilạre̠n Nirbahi Officer Alomgir Hossain, saõre Ạmligre̠n arhõ aema dạyikanko, CCBVO-re̠n Arif, Kiron sarbik gram unnayan sangstharen caḱlao̠ić Nobodip lakṛa.

Pe̠ din re̠aḱ no̠a po̠ro̠bre̠ tahẽkana pujạ, karam binti, karam kạhni, Rạskạjoṅ, Gapalmarao sabha ar Karam ḍạr buhel. Jãhã iạte̠ Urạu ho̠ṛko Karam pujạko pujạe,o̠na do̠ kana bạrsạre̠ gaḍa soḍoḱ jola juli re̠aḱ pe̠re̠ćte̠t́ hoyoḱ kana, dare sakamre̠ hijuḱ kana hạriạṛ roṅ pukhri daḱ kore phuṭagoḱ kana upạl ar poraeni no̠a do̠ kana hoṛo rohoe tayo̠m ạdibạsi hoṛkoaḱ jirạuḱ o̠kte̠. T̠hik o̠na bhador candoge hijuḱa Urạu hoṛkoaḱ ńumte̠ gano̠ḱ bachri po̠ro̠b KARAM dare̠ re̠aḱ porob. Noa po̠ro̠bre̠̠ Urạu ko̠ṛa kuṛiko rạskạte̠ko ce̠hel ce̠pel̠o̠ḱa. Raskạḱ ako arko kurumuṭua dulạṛ ńam re̠aḱ. Noa KARAM re̠ do̠ goṭa din Urạu hoṛko upạsa.

Source- Banglar jonopod




Hạnḍi ńu re̠aḱ bhạlạite̠t́-2

Tho̠ṛa din tayo̠m mạjńhi do̠ arhõ go̠ṭa atore̠n ho̠ṛe̠ ho̠ho̠yat́ koa. Teheń do̠ he̠ć to̠ra khonge mạjńhi haṛam ce̠t́e̠ me̠na, o̠na re̠aḱ ko aṭkar baṛae̠da. Mit́ ghạṛi tayo̠m mạjńhi haṛam doe̠ he̠ć e̠na ar me̠me̠ne̠ e̠ho̠ṕke̠da, niạ bhado̠r cando re̠aḱ calae̠n lukhibar hilo̠ḱ lukhiram do̠ piyạṅ payaṅ se̠taḱ re̠ iń ṭhe̠ne̠ he̠ć akana ran sendra. E̠nte̠ uniaḱ mit́ ti do̠ banae̠ rabuṛ khal akat́ te̠ mayam te̠ jo̠do̠ bo̠do̠ akana ar hasote̠ bogete̠ye̠ kaḍrao̠ḱ kana.  Ado̠ sạrige ce̠t́ bana geye̠ rabuṛ khal akadea! Bana bana do̠ bana, o̠ṛaḱ re̠n banage. Laha hilo̠ḱ ńu ńu te̠ye̠ ubạ̣l dumạl caba akana ar so̠mbo̠t́ to̠ro̠t́ lo̠yo̠ lo̠po̠ o̠ṛaḱ te̠ye̠ he̠će̠na. Lukhiram do̠ o̠ṛaḱ bo̠lo̠ to̠rage pãe̠ṛa ṭhe̠ṅga saṕ kate̠ ghirni e̠rae̠ me̠tae̠ kana nit ge de̠n daka e̠mạń me̠. Ti re̠aḱ kạmiko samṭao̠ kate̠ e̠mae̠ lạgit́e̠ me̠net́ re̠ ṭhe̠ṅga saṕ katege uni se̠će̠ dạṛ ạguke̠da. Bạhu tae̠ do̠ culhạre̠ jo̠nḍra dakae̠ isine̠t́ tahẽkana. E̠kalte̠ se̠ke̠ se̠ke̠ daka ko̠lsa ulṭa̠ua me̠nte̠ye̠ laha hijuḱ kan tahẽkante̠ jonḍra daka re̠aḱ ḍaḍu te̠ge jonḍra daka salaḱ jãwãe̠te̠t́ ti re̠ye̠ jo̠t́ ade̠a. Jonḍra daka laṭhe̠ ńo̠ḱ gete̠ tire̠ laṭkao̠ e̠na ar lo̠lo̠ te̠ harta do̠ ure̠n taya. Go̠ṭa ńindạe kaḍrao̠ aṅga akada. Cando rakabo̠ḱ laga lạgi khon gharo̠ńjre̠ do̠ ro̠po̠ṛ e̠ho̠ṕe̠na, ro̠po̠ṛ tayo̠m do̠ tho̠ṛa ṭhe̠la-ṭhe̠li ar o̠na tayo̠m do̠ iń ṭhe̠n lạlise̠ he̠ć akana. Go̠-babaaḱ no̠nkan halo̠t ńe̠lkate̠ gidrạ pidrạ kodo̠ bogete̠ko raḱ ho̠mo̠re̠t́ tahẽkana. No̠a re̠aḱ sạrite̠t́ do̠ o̠kare̠! Hạṇdi-tạṛi, pạurạ re̠aḱ do̠ ae̠ma ae̠ma gun me̠naḱa.

  • Girdrạ koko ạkrińo̠ḱ tama;
  • Bạhutam e̠ṭaḱ ho̠ṛ ṭhe̠ne̠m jimạea;
  • Gidạr pidạrko ḍaṅgra me̠ro̠m le̠kako thạyạkoa, phuṭbo̠l le̠kako ko̠lsakoa

E boe̠ha mise̠rako ape̠ do̠ o̠ko̠e̠ kanape̠? O̠ko̠e̠ lạgit́ ape̠ do̠ jiwe̠t́ me̠naḱape̠a? Arhõ bhạlạite̠t́ me̠naḱa-

  • Amre̠n bạhu doe̠ rạnḍiḱa;
  • Amaḱ baṅ tahe̠nre̠ amre̠n bạhu do̠ chinạr me̠nte̠ko bahnayea;
  • Ae̠ma le̠kan koclo̠nte̠ko go̠je̠a se̠ se̠ndrate̠ bae ńamo̠ḱa;
  • Dulạṛiạ gidrạ koaḱ ạḍi bhabna ar muskilaḱ ho̠yo̠ḱtakoa

Biń mit́ dhom bhugạḱ re̠ye̠ bo̠lo̠le̠n khan tis re̠h̃o bam o̠r o̠nḍok daṛe̠aya. O̠r o̠rte̠m o̠r ṭungạć le̠dere̠hõ tis hõ bae o̠nḍoko̠ḱa. Hae̠re̠ hạnḍi-tạṛi, pạurạ ce̠kate̠ co̠e̠ se̠ndra ńam akat́bona? Aboko do̠ nito̠ḱ ghạḍluḱ re̠bon ńur akana. Ce̠t́le̠ka biń bhugạḱ khon bam o̠r onḍok daṛe̠aya o̠nkage jahae̠ ho̠ṛ ho̠po̠n bhage buj e̠mkate̠ do̠ bam ruạṛ daṛeya. Tin ane̠ć aćaḱ mo̠n khon ruạṛo̠ḱ baṅ sanaye̠, un ane̠ć do̠ o̠ho̠geye̠ bạgi daṛeaḱa. Sạriaḱte̠t́ do̠ o̠kare̠, o̠koe̠bon do̠sea? De̠labon jo̠to̠ko no̠a re̠aḱbon ganḍo̠no̠ḱ ma.




Santal koaḱ Bir Sendra

Santal hopon do ạḍi sedae khon “Bir Sendra Jạt” kanabo Bir jhạṛpạ buru gajaṛge ạḍibon kusiaḱa. Ḍạmru ,kolo saṅ, bayaṅ piskạ,aṛha ar bir sukri, kulại runḍa so̠go̠t́ jel do̠ arte̠t́ bir korege ńamo̠ḱa. Ạḍi se̠dae̠ khon ge no̠a ạri hoe̠ he̠će̠nte̠, mit́ṭaṅ ạricạli gebon bandhao̠ke̠da.

Ar ‘sakrat’ ńutum bo do̠ho̠ke̠da. No̠a po̠ro̠b  do̠ pus cando mucạt́ din. O̠na din lahare̠ bar siń  hilo̠ḱ re̠ kulhi ko duṛuṕa, galmarao̠ako, baṅma, gapa do̠  hako ar kaṭkom bo saṕjo̠ṅa, me̠yaṅ do̠bon sakrato̠ḱa. Do̠sar hilo̠ḱ hako kaṭko̠mko saṕjo̠ṅa. Sakrat hilo̠ḱ sim raḱre̠ mimit́ go̠ṭe̠n simko go̠ćjo̠ṅa o̠ṛaḱ o̠ṛaḱ. Utu daka kate̠ um  he̠će̠nte̠ko jo̠ma daka ar jel utu, hako kaṭkom utu e̠mante̠aḱ.  Ber rakaṕ kate̠ sendra ko calaḱa he̠re̠l ho̠po̠n.

Ako sor bir ko sendrae̠a. Sarjom sakam ko ạgu darae̠a, um hijuḱako . Maejiu kodo̠ tabe̠n  ar piṭhạ ko te̠ar hataṛ kat́a. O̠na do̠ o̠ṛaḱ o̠ṛaḱ he̠re̠l ko bo̠ṅgaya. Hapṛam koko samaṅakoa o̠na do̠, ar hạnḍi ko co̠ḍo̠ra onko ar Maraṅ buru ńutumte̠. Ado̠ sakrat ńutum te̠ko bãkhẽ̠ṛa. O̠na piṭhạ ko tabe̠n koko jo̠ma. Jo̠m baṛakate̠ jo̠g mạńjhi be̠jha tuńe̠ riạu idikoa. Mit́ṭe̠ć kae̠ra dare se̠ e̠ṛaḍo̠m dare maḱ kate̠ye̠ idiya. Kulhi mucạt́   ṭạnḍire̠ye̠ bida. Ado̠ nae̠ke be̠jha khunṭi pạhile̠ tuńaḱa, Uni tayom jo̠to̠ ato ho̠ṛko tuńa, ạuriko tuń ńam dhạbić. Ado̠ jãhãe̠ geko tuń ńamle̠khan, jo̠g mạńjhi  se̠nkate̠ be̠jha khunṭiye̠ maḱ kunḍlaṅ go̠da kạpite̠, ar tuń ńańamić do̠ o̠nḍe̠ khon jo̠g mạńjhiye̠  ghõṛã ạguye̠a jarwa akan hoṛko ṭhe̠n. Ado̠ kin jo̠harakoa jo̠to̠ ho̠ṛ. Mạńjhi    ṭhe̠n e̠ho̠ṕ kate̠. Ado̠ ko̠ṛa ko pạk ko do̠na, ar e̠mante̠aḱ le̠ka ko tamasae̠a. O̠nka baṛa mokoń kate̠ ato te̠ko ruạṛa. Jo̠g mạńjhi o̠ne̠ be̠jha khunṭiye̠ maḱ kunḍlạṅle̠t́ o̠na do̠ bar ho̠ṛ te̠kin go̠ḱ ạguia,  mit́ṭe̠ć janwar le̠ka, Mańjhi do̠ hạnḍi, khạjạṛi ko̠e e̠makoa.Unre Mạńjhiye̠ galmarao̠a: “Ape̠ nunạḱ po̠rjape̠ tãhe̠kante̠ dusmạnpe̠ gur ke̠de̠te̠pe bańcao̠ ke̠dińa, baṅkhane̠ jo̠m kińa ho̠naṅ”.

E̠nḍe̠ ńũ baṛa kate̠ paranik o̠ṛaḱte̠ko ucạṛo̠ḱa. O̠nḍe̠ hõ tabe̠n khạjạṛi ar hạnḍi ko ńama. E̠nḍe̠ khon do̠ ripiạute̠ murji murji ho̠ṛ ṭhe̠n hạnḍe̠ no̠nḍe̠ hạnḍi ko ńũia. Kuṛi-ko̠ṛa lagṛẽ~ko e̠ne̠jo̠ḱa, Mạńjhi chaṭkare̠. E̠ne̠ć mo̠ko̠ńkate̠ apan ạpin o̠ṛaḱ  te̠ko calao̠ḱa.

Ne̠be̠tar no̠a ‘Sakrat’ po̠ro̠b do̠ So̠hrae̠ são̠ bon galaṅ mit́ akada. Se̠dae̠ le̠ka bir gajaṛ bạnuḱte̠ bir janwar hõ bạnuḱkoa. Santal koaḱ bir se̠ndra do̠ ạḍi rạskạ hulạs re̠aṅ tahẽkana. E̠nte̠ bir se̠ndra jel ko ńamo̠ḱa. Atore̠ ḍhạrwạḱ kate̠ḱ rạskạ po̠ro̠b le̠ka ato mucạt́  kulhi  re̠ko jarwaḱ kan  tahẽna. Lạṭu lạṭu bir gajaṛ ko se̠ndraye̠t́ tahẽna. O̠nkage se̠ndra khon ruạṛ o̠kte̠  hõ ae̠ma le̠k ko pańjae̠t́ tahẽna. Me̠nkhan ne̠tar do̠ bir gajaṛ  marao̠e̠na, bir janwar hõ ko at́e̠na.

Bir se̠ndra at́e̠n rẽhõ  o̠na mare co̠lo̠n nit hõ babon bạgi akada. Ne̠tar hõ sendra jel ar jom ńũ  iạte̠bon  ńir baṛae kana. Me̠nkhan baṅgebon kulạḱ  kana. Gharońj re̠ nit e̠ra hopon bon khaṭao̠ḱ kana e̠nre̠hõ babon anṭao̠ḱ kana. Abo Santal ho̠po̠n no̠a Baṅladisạm re̠ ạḍi bon ḍiṅgrạ cabaye̠na. Baṅ  do sisirjạuiće̠ de̠ya be̠garakat́ bon, baṅ do̠ ce̠t́? Baṅ do̠ Esao̠ le̠ka abo tege aboaḱ dho̠n so̠mpo̠d ar  bho̠r dan bon nihạte̠da? Baṅ do̠ nase jo̠m ńũ bo̠do̠l te̠ aboaḱ hok bon ạkhrińe̠t́ kan? Je̠mon Esao do̠ mạsri dạl suṛate̠ pạhil janam hok ać boe̠ha jakob ṭhe̠ne̠ ạkhriń ke̠da!( Genesis 25: 30,34 Kạli)     

Esao̠ do̠ ać babawaḱ hukum le̠ka sendra jel ạgu kate̠ napae̠te̠ utu kate̠ babae samaṅadea; me̠nkhan ạḍi hahaṛate̠ ṭho̠k kate̠ jo̠to̠ bho̠r dan Esao̠ re̠n boe̠ha Jakobe̠ hame̠ṭ jo̠ṅana. Ar Esao do̠ hukum le̠ka se̠ndra je̠l samaṅ kate̠ť hõ bhor bae ńam le̠da. Esao lạgit́ bhor do̠ ạḍi nacaraḱ.




Tanor re paṛhaoḱ kan gidrạ ko sikna̠t goṛoko ńamkeda

Calaoen 12 agust gurubar din setaḱ bela 10 baja Rajshahi reaḱ Tanore Upojila reaḱ Mundumala sarkari hai iskul re Manotan Maraṅ Muntri aḱ  thạlạḱ khon soman otren siknạt gidrạ ko lạgit́ goṛo ar oloḱ paṛhaoḱ emanteaḱ jạruṛaḱ k ko emena. Niạ maraṅ akhṛare selet́e tahẽ kana Bangladesh Member parlament Manotan Omor Faruq Chowdhiri, Md. Lotfor  Haidar Rosid (Moyna) tanor upojilạ chairman ar upojila nirbahi officer (UNO) Manotan Sushanto Kumar mahato, Mundumala sorkari hai iskulren hed master manotan Kamiel Mardy ar hõ onḍen ko aḍepaseren manotan hoṛko selet́ ko tahẽkana. Niạ akhṛa re 209 adivạsi oloḱ paṛhaoḱ cecet́ kan gidrạ ko siknạt goṛo ko emaḱ koa.