Ạkil Duạr

O̠lo̠ḱ paṛhao̠ baṅte̠

O̠lo̠ḱ p̠aṛhao̠ḱ babon baḍae̠

Khaṭao̠ḱ kanabon kadae kadae̠

Le̠kha jokha baṅ baḍae̠te̠

E̠ṛe̠ ocoḱ kanam hante̠ no̠te̠

Upại baṅte̠ bạḍgu pạṭuṕ

Raṭen birhõ marao̠e̠na

Aṛha kolosaṅ hõ cabae̠na

Ańjom pe̠ho hoṛ hopon

Alom tahen thoroṅ thopoṅ

O̠lo̠ḱ p̠ṛhao̠re̠ lagao̠me̠ mon

Ńam ruạṛam ae̠ma dhon

Dhorom korom suluk dulạṛ

Jhijo̠ḱ tama Ạkil Duạr.




Pirthimire Maraṅ Akal hijuḱ re̠aḱe̠ Ohmae̠da Jạtiạri Gão̠ta.

Prithimire̠ maraṅ bo̠to̠r̠an̠aḱ AKAL hijuḱ kana. Jo̠m Ńu re̠aḱ Ạḍi muskil re̠ye̠ paṛao̠ḱa go̠ṭ̠a dhạrti jakat .Kạruṛ kạruṛ Manwako re̠ṅge̠ćte̠ko gujuḱa. Haro̠n ko̠sṭo re̠aḱ samaṅre̠y paṛao̠ḱa  manwa são̠ta.KO̠RO̠NA Mãhãmạri e̠to̠ho̠ṕ kho̠n ghane̠ ghuṛige̠ no̠ako babo̠t husiạr do̠e̠ e̠mle̠na dhạrti jakat ‘Jạtiạri Gão̠ta’. Niạ dhao̠ do̠ saphate̠ Manwa são̠ta ao̠dhan  re̠aḱe̠ Lại ke̠da.

So̠ko̠l hilo̠ḱ Jạtiạri Gão̠ta Jo̠maḱ Hĩs (Khaddo Odhidoptor) WFO re̠n Mạńjhiaḱ Bhabna se̠le̠t́ gapal marao̠re̠ no̠a kathae̠ jạhir keda. Niạ Gão̠ta re̠aḱ Hudis, nit dhạrtire̠ usạra Go̠po̠ṛo̠ re̠aḱ ti baṅ tiạr le̠khan ko̠m se kom 3 kạruṛ ho̠ṛko do̠ be̠gor jo̠mte̠ko gujuḱa. Bise̠s kaete̠ Aphrika (Africa) ar Dhạrti tala malakore̠ (Moddho pracco) no̠a Akal  do̠ bạṛtige ńe̠lo̠go̠ḱa.No̠ae̠  kho̠bo̠r akadae-AFP

Bo̠to̠ranaḱ no̠a halo̠t (obo̠sta) te̠ṅgo daram re̠ Jạtiạri Gão̠ta do̠ nit kho̠nge dhạrti re̠n lạṭu lạṭu kisãṛ ko ṭhe̠n tiye̠ ataṅe̠da. World Food Program (WFP)  aḱ ńe̠laḱ (porjobekkhon) le̠kate̠ dhạrtire̠ 27 kạruṛ ho̠ṛko jo̠maḱ haronre̠ko paṛao̠ḱa, No̠nkan halo̠t hoe̠len khan niạ se̠rma re̠aḱ mucạt́ se̠ćge 13 kạruṛ 80 lakh ho̠ṛko jom ńu re̠aḱ okulạn se̠ haro̠n re̠ko paṛao̠ḱa. Niạ muskil o̠kte̠re̠ Jạtiạri Gão̠ta Jomaḱ Hĩsre̠n Maraṅić David Beasley kisạ̃ṛko ṭhe̠n no̠are̠ go̠ṛo̠ e̠m lạgit́ nẽ̠ho̠re̠ do̠ho akada.

Uni do̠e̠ me̠nke̠da, “Bar sãńj (be̠la) mit́ cuput́kate̠ jo̠maḱ be̠go̠rte̠ gujuḱ dạkhilre̠ teṅgo akan onko 3 kạruṛ ho̠ṛko bańcao̠ko lạgit́ se̠rma re̠ kom se kom 490 karuṛ Ḍolar kạuḍi go̠ṛo̠ jaruṛa”

Jạtiạri Gão̠ta Jo̠maḱ hĩs re̠n Maraṅ Mukhiạ arhõe baḍae oco akana, dhạrtire̠ kom se̠ kom 2 hajar Billionior (Mit́ sae kạruṛ ḍolarren mạlik) me̠naḱkoa. O̠nkoaḱ jo̠to̠ dhon/duribko ar go̠ṭa se̠rma re̠aḱ labko (Interest) mit́ le̠khan 8 lakh kạruṛ ḍolar kạuḍi khon hõ bạṛtige hoyoḱa,.

Beasley arhõe̠ me̠nke̠da, No̠a mãhãmạrire̠ ae̠ma ho̠ṛ do̠ kạruṛ kạruṛ kạuḍiko ro̠jgar  seko lab akada, jãhãe ge aema kạuḍiko rojgar daṛeaḱa onate̠ ce̠t́ hõ men re̠aḱ do̠ bạnuḱa, menkhan dhạrtire̠n manwakoaḱ no̠a halot do̠ abo aema ho̠ṛge̠ aboaḱ jiṅgire̠ babon ńe̠l akada.

WFP-re̠n Maraṅićaḱ no̠a dạbi  e̠ṛe̠ se̠ bhulaḱ do̠ baṅ kana,calao̠e̠n June cando Institute for policy-re̠aḱ reportre̠ o̠l akana,No̠a mãhãmạri e̠to̠hoṕ tayom Amerikare̠n kạruṛan (kotipoti) ho̠ṛkoaḱ dhon/durib kodo̠ saere̠ 19% bhag ḍhe̠r akan takoa (50 hajar kạruṛ ḍolar)

Amajon re̠n Mạlik Jeff bezos aḱ katha ge saṕle̠khan, reporte̠ me̠ne̠da 18 March Amerikare̠ Lockdown e̠ho̠ṕe̠n 11 hapta re̠ Bezosaḱ 3620 kạruṛ dhon durib bạṛtie̠n taea. FACEBOOK –re̠n e̠to̠ho̠ṕić Zuckerberg aḱ dhon duribko ḍhe̠r akan taea 3010 kạruṛ ḍolar,Tesla CEO Elon Musk aḱ́ 1410 kạruṛ dhon durib ḍhe̠r akan taea.

Beasley Me̠ne̠da, O̠ko̠e ṭhe̠n aeama me̠naḱa no̠age so̠mo̠e o̠kte̠ onkoaḱ soroḱ/sor se̠ć hijuḱ re̠ak, no̠ạ ghuṛige ape̠aḱ jạruṛ me̠naḱa, Asolaḱ kạmi uddg re̠aḱ noage so̠mo̠e oktere̠t́ kana.

̕̕WFP o̠laḱe̠ (protibedon)̣ me̠ne̠da Kongore̠ rẹṅgeć sãoko lạṛhại kana 1.5 kạruṛ ho̠ṛ, Nigeri̠re̠ 40-60 lakh ho̠ṛaḱ jomaḱ re̠aḱ jahan ṭhikan bạnuḱa ,Yemenre̠ 30 lakh ho̠ṛ nit hõ reṅgećte me̠naḱkoa,arhõ 20 lakh ho̠ṛko mit́ cuput́ jomaḱ ńam re̠aḱ hokko ada ạḍi usạrage.

Source: AFP




Dhạrti jakat sirạ Kho̠bo̠riạko mo̠dre̠ Baṅladiso̠mre̠n Ador

Jao̠ se̠rmage Dhạrti jakat Kho̠bo̠r gão̠ta ( Intenational News Media Asociation) (INMA) aḱ kurumuṭu re̠aḱ hĩs le̠kate̠ dhạrti re̠n sirạ 30 go̠ṭe̠n juạn kho̠bo̠riạ koaḱ mit́ tạlikako (list) so̠do̠re̠da. Niạ se̠rma lạgit́ “thirty under thirty Award”re̠aḱ tạlika se̠ Lisṭre̠ jaegar̠ ńam ke̠da Baṅdiso̠mre̠n Ador Rahman.

Ador Rahman do̠ “Dainik Prothom Alo”re̠n são̠ sasapṛao̠ić re̠aḱ dạyikre̠ me̠nae̠a, o̠na chaḍa hõ “Bangla tribune”re̠n kho̠bo̠riạ ar “Bonik barta” re̠n rạskạjoṅ o̠lo̠ḱiće̠ hisạbtey kạmi akada.

E̠ken 20 se̠rm̠a ume̠rre̠  são̠ sasapṛao̠ićaḱ dạyik re̠ye̠ dhurạu le̠na nui Ador Rahman, niạ re̠aḱ 2 se̠rm̠a tayo̠mge̠ 71 aḱ “Cannes cinema “ re̠aḱ po̠ro̠b re̠ kho̠bo̠riạ hisạbte̠ calao̠le̠na, Aso̠lte̠ Baṅladiso̠mre̠n pạhil maejiu kho̠bo̠riạ hisạbte̠ France re̠akDamanaḱ no̠a po̠ro̠bre̠ye̠ se̠le̠t́le̠na.

Cannes po̠ro̠bre̠ Ador Rahmanaḱ ńum uduḱ kạmi do̠ tahẽkan taea mit́ṭe̠n cecet́ić so̠ṅge̠ gũṭ kathako(Protibedon) be̠nao̠, uni do̠ be̠go̠r ṭikiṭte̠ 100 mail taṛam kate̠ no̠a po̠ro̠b ńel lạgit́e̠ he̠ćle̠na.

20 Diso̠mre̠n 30 ho̠ṛko modre̠ ce̠tanre̠ ṭhạ̃ie̠ ń̠am ke̠da Ador Rahman. Lahanti se̠ć mohnḍa akan diso̠mren mit́ṭe̠n maejiu hisạbte̠ Cannes po̠ro̠bre calaḱ ar Gũṭ katha be̠nao̠ (Protibedon) do̠ ać lạgit́ mit́ṭe̠n maraṅ hame̠ṭ me̠nteye̠ mo̠ne̠ye̠da, uni do̠ aćaḱ no̠a bhage hame̠ṭ joṅ re̠aḱ ḍahar saṕ do̠ho̠  ar Baṅladiso̠m re̠aḱ khobo̠r sakamre̠n sanam khon ce̠tanre̠ tahẽn ńe̠ńe̠l sanaye̠de̠a.

Uniaḱ mo̠ne̠ do̠ jele̠ka no̠a kạmi do̠ pe̠rao̠ḱ se̠ lahanti talate̠ calao̠ḱa, o̠nare̠ nonḍe̠ do̠ nãwã jionan ar hudisko re̠aḱ jạruṛ me̠naḱa, Uni apnar do̠ no̠a hudisaḱ re̠n karigo̠l hoyo̠ḱ re̠aḱ mon me̠naḱ taya. Ador doe̠ me̠ne̠da “iń do̠ jo̠to̠ sanam haparao̠, sanam e̠ṭke̠to̠ṛẽ, ar sanam lekan akoṭaḱ ińaḱ mit́te̠n ạt mente̠ń hatao̠a.

-Sorce: Banglar Jonopod




Kukmu Ko Adogoḱ Kana Oka Seć Coň

Kuḱmu Ko Adogoḱ Kana Oka Seć Coň

-Subodh M Baskey

 

Nahaḱ okte sanamaḱ ge bujuroḱ kana ạḍi usạrate

Ḍạňguạ kuṛiaḱ pag̣ra, jaňga reaḱ lipur

Hara goduḱ kuṛiaḱ koṛam, paseć mạnmi tet́ ho, Sanamaḱge

Hoe daṛeaḱa hotot́ nạṛige cet́ coń hoṛmo seć te

Latar te liwạt pheḍoḱ kana.

 

Gaḍa aṛe re kạsi baha bir ar hoṛo geleko,

Jạput́ din reaḱ serma daḱte ạtu hećakan

Gitil kote gitil reaḱ buru benawakana

Baňgem hudis keya, jãhãtis nonḍe sorot candore

Kạsi baha bhuṭạḱlena, hoṛo gele ko belena.

 

Bạrsa reaḱ hende rimil jhar daḱ em men begor

Pagla hoete bharot reaḱ cerapuńjire seṭerena

Rohoṛ keṭeć dhạrti ṭunḍạňre bańcao tãhen baň dãṛe kana

Abad begor kạiko ḍher idiḱkana.

 

Ale atoren hara godoḱ chaṭpaṭić gidrạ koṛa

Akil begor sãṛoḱte, juạn okte reaḱ hoṛmo reňgećte

Din ge bạrić ṭolatei monḍ-haḱ kana

Somaj reaḱ muṭhạn samaňre kạli dulwate

Ạḍi rạskạ tegei jiňgei khemaoyet́ taya

Tayom daram beňget́ bạgi kateć.

 

Santal somaj reaḱ apnartet́ banadhao

Mạńj-hi, Pargana, Desh Mạńj-hi ar

Lo Bir Bạisi kodo, din ke din rạpudoḱ kana

Goć hoṛ rapaḱ ko ghaṭre

Ńit́ ge paseć rapaḱ roňgoḱa sạri kuḱmu kodo

Onḍe ko ruạṛ hijuḱa Saitanren peṛako.

 

Ạḍi duḱ kosṭo te benaowakan kuḱmu reaḱ diuhạ̃

Hoe bharḍo chaḍa ge iṛĩjoḱkana dinamge

Marsal begor ńut́gei sandes ale kana

Baḱ junuwaḱ marsal cerceṭećaḱ

Moca rege mucạdoḱ kana jaijug lạgit́.

 

Ato khon nagraha tei monḍ-hawakan

Nahaḱ jugren juạn koṛa, maraň ạkil hãmẽṭ begor

Din dine bạrić idiḱ kana

Santal ạricạli bhenḍao lạgit́ baňma bole

Serma coṭ khon dãṛei ńamakada,

Eṛe phạsiara hudis bolo toraḱ kana

Sirjon khon teyarakan Santal Atore.

 

Sona jugren juạn kuṛiaḱ sapha mon do

Mạila hoe são tapam kateć

Nagraha renaḱ mạila tuluć pantewakana,

Gate ko mudre kạhu, haena (khĩḱṛi lekan) ar eken ayaň biń ko

Sebel peṛa metaḱme diku koṛa, naeke baba

Ar joto khon lạṭkuṭạ bulakan koṛa.

 

Aema utạr Santal juạn koṛa ko

Somajre ạulạhan ạgu begor, Jug reaḱ

Ulṭạu khon patal puri seć ko monḍ-hawakan

Je leka asoḱ ṭayok bako oṭaň len khan

Paseć lạṛhại re do bako jitạoḱa,

Juạn reaḱ jostet́ baňkhan acka ge paseć

Ạḍi usạrate bodoloḱ renaḱ cinhạ baň ńelogoḱ kana.

 

Jiňgi renaḱ oṛhẽ sereń ko se lạṛhại kore

Jitạu bakhra ganḍon; teheń

Eken banar bạiri leka ge kin hạjirakana,

Bul akan juạn koṛa koaḱ joha ko do cowagoḱ kana,

Bhạṭạmin ṭonṭate dhaṛako eken coeta cabaḱ kan takowa

Ṭhiḱ Romio sṭail lekage,

Belṭ begor jaha okte rege penṭe bhuṛujoḱa.

 

Gel mit́ sai sermaren nãwã juri pạri

Cirgal gidrạ sodor bakhra kin goṭawakat

Somaj reaḱ niạm bạgi kateć gharońj kin sajaoket́.

Menkha gidrạ benao ńindạ hiloḱ ḍoboḱ johar

Jokhen baḍae ńamen, Jamai doe nacar geya

Bilạmtei urgumoḱa ar maraň katha

Uni do AIDS ruạren ruạić kanai

 

Eratet́aḱ buru jharna ho rohoṛ geya,

Dulạṛ bhumbuḱ ḍạḍi daḱ ho baň siṭińoḱ kana

Buru lodam kore ho eṭaḱ disomren dãṛan ko ko

Ạcur baṛalena, paseć ńit́ ge lạndupoḱa

Buru lodam; ṭhik paseć oka hiloḱ coń

Noňka te birbão se bharḍo oṭaň calaolena

Erawaḱ begor baḍaite.

 

Noňka leka ge napai kuḱmu ko do adogoḱkan

Mạnmitet́ ho danaňoḱkana Saitan ko ṭhen,

Dhạrti ṭunḍaň sajao bad kateć

Serma rajosṭi boloḱ lạgit́ haparao  ehoṕakada

Manwa ruṕan phạsiara ko

Ar dhạrti purige noroḱ ko benaowakada.

 

Ar ale okoe serma calaḱ lạgit́ bale ãs chuṭạoḱkan

Jạruṛ khan goć giḍi kateć ho serma purite

Seṭer ocko sạbut akada dhorom bạnij ko;

Sạrige ale do dhạrti puri ạḍi nacar ar riṭhạ

Cele ge bako koyoḱ eda ale seć.

 




Go̠go̠ ge Maraṅ

So̠ro̠s utạr sirjo̠n modre

Go̠go̠ ge maraṅ iń bujre

Reaṛ rabaṅ ar ho̠e lo̠lo̠ din

Jo̠to̠neyae gidrạ ge dinạm din

Gharońj reaḱ sanamaḱ kạmi

E̠skar ge samṭao̠ geae khạṭi

Gharońj  ho̠ṛko bho̠rsaḱa unire

Khạṭige  maraṅ geae dhạrtire

Gidrạwaḱ paṛhao̠ lahantire

Go̠go̠ ge man ńamae pạhilre

Ruạ haso ar duk dinkore unige

Jivi raṛeć tey pereja khạṭi unige

Maraṅ hoṛem hoyoḱ gea unre

Hukum batao̠em pańjaya tinre

Akel ạn am GO̠GO̠ emaeme man

Am hõm ńama man uni soman




Ḍuluṅ Gạḍi

Ḍuluṅ gạḍi do̠ bar caka reaḱ ạḍi sadharon gạḍi kana. Dhạrti re menaḱ joto lekan dejoḱaḱ gạḍi ko khon ḍuluṅ gạḍirege manwa do bạṛti ko dejoḱ kana. Iń hõ gidrạ pạṛiạ khonge ḍuluṅ gạḍi ạḍiń kusi akat́a.

Pạhil do̠ o̠ko̠e ḍuluṅ gạḍi do̠e benaolet́a ona baḍae do̠ sạrige sanagea! To̠be aema din do̠ baṅ hoe akana ḍuluṅ gạḍi reaḱ janam do̠. 1817 sermare Baron var Drais ńutuman Garman diso̠mren ạkilan biggani pạhil bar caka reaḱ gạḍiye benaolet́a. Aćaḱ ńutum lekatege ona dejoḱ gạḍi reaḱ ńutum doe doholeta Draisain. Benao let́ gạḍi reaḱ banar caka do̠ mit́ṭan kaṭ ṭhengateye aṭkao̠ akat́ tahẽkana. Nebetar ḍuluṅ gạḍireaḱ lebetaḱ peḍel leka peḍel do̠ baṅ tahẽkana. Dejoḱić do̠ kaṭ reaḱ ṭ̣heṅga cetan reye dejo̠ḱ kan tahẽkana. O̠na tayo̠m bar seć banar jaṅga phe̠ḍ kate hasa lebet́ lebet́ kateko guṛgạu calaḱ kan tahẽkana. Laha sećaḱ caka cetan re do̠ sasaṕaḱ henḍel tahẽkana. Henḍel saṕkatege jo̠jo̠m ti seć, leṅga ti se eto̠m-kõye ạ̣cur daṛeaḱ kan tahẽkana.

No̠nkan ạḍi hahaṛa ḍuluṅ gạḍireaḱ dam do̠ sorosge tahẽkana. Reṅgeć oṛećkodo̠ baṅgeko beṅget́ daṛeaḱ kan tahẽkana. Hoṛkoaḱ mocare no̠a gạḍi reaḱ ńutum ko bahna leda Ḍạndi Ghoṛa. Thoṛa serma tayom Drise saheb do̠ arhõ thoṛae kurumuṭu ket́te Ḍạnḍi Ghoṛa do̠e benao jut ńoḱ kedea. 1840 serma re Macmilan ńutuman hoṛ do̠ benao̠ akat́ gạḍi ḍher geye jut keda. Uni do̠ tayo̠m caka sãote jo̠ṛao̠ jut keda mit́ṭen peḍel. Onatayom 1865 serma re France diso̠mren Lallement ńutuman mit́ hoṛ do nãwã lekate ar mit́ lekan ḍuluṅ gạḍiye benao̠ o̠ḍo̠ḱ keda. Lahateyaḱ khon no̠a do̠ ekal judạge. Laha reaḱ caka do̠ ḍherge lạṭu tahekana ar tayom reaḱ caka do̠ aema aema kạṭić ge! Lahareaḱ caka sãotege jo̠ṛao̠ tahekana peḍel do̠. Laha ar tayom reaḱ cakakin lạṭu kạṭić tahekante calao̠ do bogete muskil ạikạuḱ kan tahekana. Duṛuṕ jaega hõ laha reaḱ caka cetanre bạisạu let́a. Paseć onatege deć kate calao̠ oktere ekal laṛaoḱ kan tahekana. Ḍher o̠ktege dejo̠ḱkodo̠ ko ńurhạḱ kan ar ti jaṅga ko bạjaoḱ kan tahekana. Arhõ kurumuṭu hoena ḍuluṅ gạḍi mońj ar jut aroe lạgit́. 1885 sermare benao̠ena nebetar dejo̠ḱ kan ḍuluṅ gạḍi lekanaḱ gạḍi. Laha tayom banar cakage soman ko benao̠ let́a. 2020 serma reaḱ o̠ktekore ḍuluṅ gạḍi do̠ ḍher ḍher ge bo̠do̠l akana ar joto lekan kogebon behoharet́a. Lạṭu kạtić ar gidrạko lạgit́ hõ judạ judạ ḍuluṅ gȧḍi menaḱa.




RẠNU

RẠNU

Kạrigol Dontosho Mardi

Okoe kodo pạruạ ńũ

Okoe kodo Hạnḍi

Sãota menaḱ caole ata

menaḱ cakha sạnḍi.

Sohrae, baha, eroḱ

Aema ar hõ porob

Rạskạte pereć menaḱ

Bujhạu ạḍi gorob.

Joto nisạ benao lạgit́

Mit́ ṭaṅ menaḱ ran

Okoe sendra manḍer gajaṛ

Okoe bạnijko daran.

Bender hoṛo, guhum rạput́

Arhõ matkom reaḱ

Lạlu – bạcu moṛẽ mãhã

Jate ona seyaḱ.

Bir tala sagen menaḱ

Aema dare-nạṛi

Tumạl ako benao lạgit́ Rạnu bapari.




Cõ̠ṛẽ̠, Pạuriạ ar Bedea Pạrisrenko Ado̠ḱkan reaḱ Katha

Cõ̠ṛẽ̠, Pạuriạ ar Bedeako do̠ ạd kho̠ngeko ko̠mgea.
Cetatko karo̠nte co̠ṅ Cõ̠ṛẽ̠ pạrisren oka-oka gharo̠ńj do̠ eṭaḱ pạristeko oyo danaṅakana. Ado̠ ako-ako do̠ aso̠l mạilạ do̠ko baḍaetakogea, e̠nte pạrisko pheraoakat́re hõ̠ Boṅga do̠ bako bo̠do̠lakantakoa. Onkage, aema Besra gharo̠ńj renko hõ̠ netar do̠ Ṭuḍu pạrisreko ucạṛakana… Ado̠ ako-ako do̠ko baḍaegea… Onatege, Besra gharo̠ńj são gharghạrạia katha hećako khan o̠ko̠e o̠ko̠e Ṭuḍuko do̠ (joto Ṭuḍu do̠ baṅ) bako aṅgo̠ca.
Bedea do ḍherkaege Ho̠ṛ Ho̠po̠nko kho̠n begaro̠ḱte Bedea ńutuman judạ jạt menteko bahna ocoakana… Hane Rãci sor Ramgaṛh se̠ćte kusiạm ńamkoa. O̠ko̠eko do̠ eṭaḱ pạristeko oyo danaṅ baṛaakana, ar sare̠ć bare̠ćko do̠ netar Soali / Sewali / Shevalin eman pạrisko o̠lo̠go̠ḱa, noa do̠ Bedea pạris reaḱge ar mit́ ńutumkana. Noko gelbar pạrisrenko chaḍa hõ̠ netar Ho̠ṛ Ho̠po̠nko talare ar hõ̠ mit́bar pạrisrenko ńamo̠ḱkana, jeleka –
Copeyar / Chopeyar:- Noa “Copeyar” do̠ laha bidạl do̠ khũṭ ńutum tahẽ̠kana, Cõ̠ṛẽ̠ ar Murmukoaḱ. Ado̠ netar do̠ o̠ko̠e-o̠ko̠e gharo̠ńjren pạris lekate hõ̠ko beoharet́kana.
Bado̠li: Noa do̠ jạṛ lekate Mạrṇḍikoaḱ gaṛ ńutum tahẽ̠kana. Ado̠ oka lekate co̠ṅ mit́bar gharo̠ńj do̠ noage pạris hoeakantakoa.
Ḍoṇḍka / Dondka / Dandka:- Noa do̠ Ṭuḍu pạris reaḱ mit́ khũṭ ńutum tahẽ̠kana. Ado̠ netar do̠ pạris lekate noako beoharet́kan ho̠ṛ ho̠po̠nko ńamo̠ḱgea.
Rapaz / Rapaj:- sedae bidạl noa do̠ Kisku mạilạrenkoaḱ khetab se Title tahẽ̠kana, Surname do̠ baṅ. Ado̠ netar o̠ko̠e-o̠ko̠e gharo̠ńjrenko do̠ noa Title’ge akoaḱ Surname lekako beoharet́kana.
Coomar / Kumar:-  Noa hõ̠ hane sedae bidạl do̠ Hembrom ho̠ṛkoaḱ Khetab se Title tahẽ̠kantakoa. Ado̠ netar do̠ o̠ko̠e-o̠ko̠e gharo̠ńj renko do̠ noa Title’ge Surname lekako beoharet́kana.
Thạkur:- Murmu ho̠ṛko do̠ Murum Eṅga akoren Ṭotem kho̠n o̠mo̠nakan reaḱ kisạ menaḱtakote sedae do̠ Ṭhạkur Khetab tahẽ̠kantakoa. Ado netar do̠ o̠ko̠e o̠ko̠e gharo̠ńj renko do̠ ona Khetab se Title ge Surname lekako beoharet́kana.
Majhi / Manjhi:- o̠ko̠e o̠ko̠e Mạńjhi gharo̠ńj renko do̠ netar hudạge Surname re pheraoakantaoa. Ar bin baḍae Sạrkari Deko kạrạmcariko hõ̠ noa lạgit́ko jimmedara… Bin bachaote okakore co̠ṅ Santal khange Manjhi mente sạrkari nạthireko o̠l caṛhaoakat́bona. Ado̠ un kho̠n Ho̠ṛ Ho̠po̠nko talare Manjhi hõ̠ mit́ṭen Surname hoe bo̠tećakana.
Saotal / Saontal / Santal / Sonthal:-  Noa hõ̠ bin baḍae Sạrkari Deko kạrạmcarikoaḱ e̠ne̠mkana. Laha bidạl ạḍi jemo̠n temo̠nko nạthilet́bona. Ado pạris ṭạris cet́ hõ̠ baṅ kulikate sidhạite ńutum tayo̠m Santalko o̠lket́bona, asokaete Dooars ar Sylhet reaḱ Ca bagankore, ar Tripura, Coṭṭogram, Phoridpur eman sećte.



Sạri-Ạuri Pạtiạu: He̠nde̠ Pusi

Goṭa dhạrtiren manwakoaḱge ḍher-ṭho̠ṛa andha pạtiạu menaḱ tabona. No̠a andha pạtiạu meneḱ jan janwar ko hoelen khan do̠ ḍhertet́bon ṭehaḍoḱ kana. Pusi, he̠nde̠ pusi; sạrige noko he̠nde̠ pusi reaḱ aema aema lại labaṛ katha menaḱa. Delabon baḍae lege cet́ko hoe daṛeaḱa.

He̠nde̠ pusi bạrić reaḱ cinhạ

Eṭaḱ eṭaḱ disomren ko hõ he̠nde̠ pusiko do̠ bạrić ar bhabna reaḱ cinhạ menteko pạtiuaḱa. Mońj ar bhạlại kạmi reaḱ hudis kate jãhãe o̠ḍok lenre, hor se ḍahare calaḱ o̠kte̠ laha te he̠nde̠ pusiye̠ dạṛ paro̠mle̠n rebon guni bhạbiḱa paseć kạmi do̠ bạń dhej daṛeaḱa. Se samṭaote do̠ o̠ho̠ hoelena. 1233 sermare Mano̠tan Pope Gregory V1X do̠ dhạrtiren koe baḍae ocoḱet́ koa, he̠nde̠ pusi do̠ pirthimire saetanren dut lekateko hijuḱa. O̠na tayom khon ge andha pạtiạu do̠ arhõ ḍher khon ḍher idiyena. Mano̠tan Popeaḱ lại jạhir tayom kạruṛ ke kạruṛ goṭa pirthimi kho̠n he̠nde̠ pusiko goć marao̠ ke̠t́ koa. No̠a katha ḍamḍaheyente abon santalkoaḱ mo̠n o̠nto̠rre bo̠lo̠ bạisạu akana. O̠ṛaḱ gharo̠ńj kore jãhãye ạsul ko̠re ạḍi sondhẽḱ ge he̠nde̠ pusiko ạsulko̠a.

Aema aema din lahare sạrige he̠nde̠ pusi do̠ bhạg se moloṅ reaḱ ạsirbad menteko bikạulet́koa. Greece ar Miso̠r diso̠mredo̠ he̠nde̠ pusi akoren de̠b-de̠biren cinhạ lekako o̠ho̠me̠t́ko tahẽkana. Sapha ar so̠no̠t ạsul janwar mentko do̠ho̠le̠t́koa. O̠na o̠ktere jãhãege pusiko go̠ć le̠ko khan go̠go̠ićaḱ hõ sạjại tahẽkana, uni hõko go̠jekan tahẽkana. Pusi cetanre manwakoaḱ nonkan so̠ro̠s dulạṛ do̠ dho̠ro̠m guruko bako kusiada, e̠nte̠ go̠rho̠n muthạn se ạuṛi pạtiạu do̠ bako kusiaḱ kan tahẽkana. Laha tayo̠m to̠jbij kate̠ge mano̠tan Pope do̠ he̠nde̠ pusi reaḱ no̠nkan katha do̠e pasnao̠ ke̠da.

He̠nde̠ Pusi do̠ko bạrić jiu (Jin/bhut) kana

Africa diso̠m sãohat utạr nakhare̠ menaḱ diso̠mren manwakodo̠ ko pạtiạuḱa bhut/jin kodo̠ e̠ṭaḱ e̠ṭaḱ janwar se̠ thamgạḍi akanaḱ kore tahente̠ko girobạsiḱa. Bhut/jin kodo̠ jo̠to̠ kho̠n he̠nde̠ pusi ge̠ko kusiakoa. O̠na diso̠mren ho̠ṛkodo̠ niạ pạtiạu hõ menaḱ takoa je, bạṛić bhut/jin kodo̠ he̠nde̠ pusiaḱ rup saṕ kate̠ge o̠nte no̠te ko dukạna, manwa tala seć hijuḱ do̠ a̠d̠i bako kusiaḱa.

Misor diso̠mrehõ he̠nde̠ pusi reaḱ aema mońj ba̠r̠ić pa̠tia̠uko heć a̠guakana. Misor diso̠mrenko do̠ ko pạtiạuḱa he̠nde̠ pusi do̠ aćren gharońj ca calaoićaḱ jiu reaḱ mit́ṭen his kanae, dhạrti daṛan se̠ kạmire go̠ṛo̠ ar ḍahar uḍuić reaḱ rupanteye heć ruạṛ akana. No̠a doko metaḱa ‘Hemjad’. O̠na diso̠mren kodo̠ ko pạtiạuḱa he̠nde̠ pusiaḱ bạṛić hoyoḱ do̠ amaḱ taṅgate amaḱ jaṅgam maḱet́ barag ge.

He̠nde̠ Pusi do̠ tetaṅoḱ jiu ge

Arhõ thoṛa diso̠mren hoṛko do̠ se̠dae̠ khonge he̠nde̠ pusi do̠ tetaṅoḱ kan jiu menteko pạtiạuḱa. O̠ne o̠ko̠e kodo̠ goć gopoć reko̠ gur ocoḱ kan se o̠ko̠e kodo̠ acka muskil(dur ghoṭona) teko gujuḱ kan; Onkoaḱ tetaṅoḱ jiwige halahạli(protisod) hatawa mente he̠nde̠ pusi rupte rua̠r̠ kana. No̠a kodo̠ ar manwa rupre bae ruạṛ daṛeaḱ kana. Upại baṅ ńamkate noko ko do̠ he̠nde̠ pusi se he̠nde̠ janwar reaḱ rup teko tahenkana. Ńindạ o̠kte he̠nde̠ pusi menek jãhãeaḱ pańja ye pańja lekhan, tobe bujhạu hoyoḱa uniaḱ mucạt́ din kodo̠ se̠ṭe̠r akantaya. Bilạt diso̠m redo̠ he̠nde̠ pusi kodo̠ ḍạn ren gate ko metako kana. O̠nkoaḱ pạtiạu do he̠nde̠ pusi lạgit́ tege ḍạn kodo̠ daṛeko ńamet́a. He̠nde̠ pusige saetan soṅgeye orom oporomet́ koa. Un o̠kte do̠ jãhãe he̠nde̠ pusie ạsul lekhan ṭera met́ teko beṅget́ae kan tahẽkana. Hudiset́ tahẽnako khạṭige uni do̠ saetane ḍoboḱae kana. Tinre jãhãeaḱ bạṛićaḱ ho̠elenre uni he̠nde̠ pusiren ạsulićaḱ ge dosko do̠ sutuc o̠ḍokoḱ kan tahẽkana.

Jalapuri ḍahar ar He̠nde̠ pusi

Jahajren Lạuṛiako (nạbikko) se cạlauako do̠ ạḍi bạṛti ge ạuṛi pạtiạu do̠ menaḱ takoa. Ạḍi sạṅgiń jalapuri talate calaḱ hoyoḱ takoa, jo̠to̠aḱ sajao̠ sapṛao̠ do̠ mucạt́ akana; menkhan he̠nde̠ pusi bako se̠ndra ńame kana. Uni khạtirte calaḱ hõ bond akana. Ca-calaoko eṭaḱaḱko idi toraeyae se baṅ menkhan he̠nde̠ pusi do̠

soṅge tehõe soṅge toraye gea. He̠nde̠ pusi reaḱ dam jahatinaḱ ge hoyoḱ ma, enhõ pusi do̠ lagaoḱa; ente jalapuri reaḱ do̠rlo̠e se maraṅ ho̠edaḱ ko khon bańcaoko ńama. Baṅ baḍaeić jãhãe pusiye laga lekhan uniaḱ do̠ sạjại hoyoḱ kan tahẽkana. Pạtiạuḱ kan tahẽnako jahajren jo̠to̠ hoṛge sarap do̠ paṛao̠ akoa. Daḱ re tahen ḍakuko do̠ he̠nde̠ pusi peṛta ko̠pal reaḱ cinhạ menteko manaoea. He̠nde̠ pusi jahajre dejoḱ dejoḱ taṛam laha kate hõ bae deć lenkhan o̠na jahaj do̠ muskil re paṛaoḱa menteko lại lahaet́ tahẽkana. Menkhan uni he̠nde̠ pusi daḱ ren ḍakuko ńel teye dạṛ lekhan o̠na do̠ bhage reaḱ ko gohaet́ tahẽkana.

He̠nde̠ Pusi ar okoakat́ dhon

France diso̠mre he̠nde̠ pusi reaḱ aema pạtiạu menaḱa, o̠nako mo̠dre mit́ṭen do̠ hoyoḱ kana he̠nde̠ pusiko do̠ okoakat́ dhon reaḱ ṭewan ko baḍaya. Pusi ho̠tete okoakan dhon sendra ńam do̠ ekal baṅ algaoa. Pạhilre he̠nde̠ pusi saṕko lagaoḱa ar ona tayom sendra ńam jạruṛa okaredo̠ mõṛe goṭen ḍahar mit́sãote heć ńapam akan. Mõṛe ḍahar do̠bạṭiạre uni pusi do̠ araḱ got́ kae hoyoḱa ar pańjaye lagaoḱa, khạṭige okoakat́ dhon reaḱ jaega reye se̠ṭe̠r mea. Ạtbon ńam lekan France diso̠m te calaḱ, ńel koabon aema ho̠ṛge kuḍiante he̠nde̠ pusi tayom tayom teko dạṛbaṛae kana, bujhạu abon uni hoṛ do̠ cedaḱe pańjayede kana!

He̠nde̠ pusi do̠ hoe reaḱ katha ko lại laha daṛeaḱa

Teheń din se hijuḱ kan dinko cet́leka hoe botećjoḱa setoṅae se daga, hoe dagae o̠na lạgit́te dhạrtiren manwako do̠ pusi pańja ko reaḱ kathako baḍae kana. Nana hunạr pusiko modredo̠ he̠nde̠ pusige ḍherko pańja akat́ koa. Cedaḱ je, pusi ge bo̠le dor dorloe reaḱ do̠ bạṛti ko aṭkar daṛeaḱa. No̠a do̠ ạuṛi pạtiạu do̠ baṅ kana, science hõ thoṛa doe galmarao akat́a. Pusiaḱ gucu do̠ ạḍi ãṭ hoe reaḱ coko teaḱe bujhạu daṛeaḱa, o̠na reaḱ daṛe menaḱ taya. Ho̠e tegey bujhạu daṛeaḱa nimno cap se jạput́ hoyoḱa, un o̠kte pusi do̠ aćaḱ leg-car bạgi kate thoṛa eskar geye leg-cara. Pusi ge dhạrti laṛao se agneogiri reaḱ agnutpat reaḱ hõ ko amdaj daṛeaḱa eṭaḱ jan janwar ko khon ḍherge. Science reaḱ no̠a cạl colon ko sedae hoṛ do̠ bako baḍae kan tahẽkante pusi do̠ bạṛić jiu reaḱ daṛe menaḱ takoa menteko pạtiạu akat́koa. Nebetar do̠ jo̠to̠bon baḍae akat́e he̠nde̠ pusi do̠ babon botorako kana.

 

Source

  1. Internet
  2. Somoyer bibortan

 

 




Candmoni

(Sạri Ghoṭna umul pańja kate golpo)

Candmo̠ni doko bapla kedea ako o̠ṛaḱ khon are (9) kilomiṭar sạngiń kudbir ato̠re.  Koṛa do̠ go babaren tesarić ge, lạṭukin do apatet́ ńutume doholet́ tạkina Hạkim ar Ukil. Pạris do̠ Bedeya, sạrige noa pạris ren hoṛ do̠ ko komti gea. Iń do̠ nit hạbić mit́ hoṛ hõ mẽt́ tedo bạń ńel ńam akat́ koa. Go̠ babaren kạṭić ić koṛa kante paseć milạu katege Muktạr ńutumge nimdaḱ mạnḍi hiloḱ do dại buḍhiaḱ moca khonko lại saḍe ocoleda. Hạkim ar Ukil do ńutum oloḱ hạbićkin paṛhao lena, menkhan Muktạr do class eight hạbiće seṭerlena, paṛhaoḱ re laser hataṅ baṅ tahẽkantae te microbus gạḍi calao cecet́ lạgit́ go babakin kurumuṭu keda. Aḍepase deko peṛako ṭhen ṭaka paisakin rin keda enrehõ driver hoyoḱ reaḱ ge monkin muruk keda. Muktạr do̠ thoṛa dinrege poyoṛ poyoṛ gạḍi calao hoe hewaena ar mit́ṭen sarkari office re bhạgleka kạmihoe ńamgot́ keda. Dosar bochor purạuḱ dela dilige go baba do koṛa bạhuae kin goṭakeda, ente umạr hõ ḍher calaḱ́ kan tạkina. Atoren Somraj Hembrom kin saṕkedea raibarić mente, ente uni do aćren jhạl peṛaren kuṛi hopon Candmoni sãote baplaye reaḱ mone mone teye guni bhạbi akana. Mit́ bar dom do paseć landa landa tege koṛaren go babaye lại akat́kina. Kumạt kuṛi Candmoniyaḱ soros soros gunkoe gahao akada ar sor peṛa reaḱ hõ mit́ bar doboṛ do ḍhergei lại labaṛ akada. Somraj do koṛa gharońjren ṭhen khon katha ańjom muruk kedae ar sombar haṭ hiloḱ do kudbir atoteye sen ạyuṕena.

Go babaren do mit́ goṭen ge gidrạe tahẽkante Candmoni do ạḍi dulạṛ ar alak balake haralena. Ato khon thoṛa sạńginre menaḱ primary schoolre thoṛa dine heć calaolena, mẽt́ marsal do besge hoeakan taya. Deko pusi kodo bako eṛe daṛeae kan tahẽkana, paseć re paseć baplaḱ reaḱ kathare apattet́ bae hẽg khan ạkil reaḱ ḍaharedo dhuṛie oṭaṅkea. Somraj do pạhil dhao gharońj tonol kạmi reye pheḍ akana, ente ạgil hapṛamko ṭhen khone ańjom akada, mit́goṭen do kạmi purạutege jạruṛa. Aćaḱ ato toyo ṭola soṅge kudbir peṛa sompok arhõ thoṛa ropha ocoe lạgit́ ạḍiye lumusuru akada. Katha lekate kạmire do ko laha calaoena.

Sạrige bạisạk cando reaḱ bale muluḱ hiloḱ ge bapla do̠ko dinkeda, ar ạḍi rajan bajan ko bapla idikedea. Koṛa do mon lagaokate thoṛa bochor doe khemao keda, driver kạmi katege ṭin teye oraḱ duạr keda; gharońjre nãwã peṛa hõkin ńamana. Ạḍi rạskạ ar ạḍi kusitege din do parom calaḱ kan tahẽkana; menkhan tayomte Muktạr do office reaḱ kạmi lạgit́te eṭaḱ etak jaega hõ calaḱ ar tahen hoyoḱ kan tae tahẽkana. Dulạṛ reaḱ jo mit́-bar-pea koṛakin ńamana, haere ạḍi rạskạ din do don calaḱ kan tahẽkana. Jaoge onte note calaḱ calaḱ tege mit́dhao do aema din bahre reye tahẽyena! Candmoni do ghrońj mukhiạwaḱ ṭewan ńam khạtirte office teye ńir senena. Ańjomkedae Muktạr do arhõ mit́ṭen kuṛi sãote menaya, baṅma court kacahạrireye bapla akana. Noa katha ańjom kate bohoḱre ceṭer ńur ade lekae ạukạukeda. Kạumạu raḱ raḱ te sạṛi ańcar do jot́ tege lohot́ cabaentaya. Tahen oṛaḱte ruạṛoḱ khon gujuḱge jiwiredoe hadoskeda.

Pea gidrạwante o̠kateye calaḱa alat́ bakat́ cabaenae Candmoni do. Ona oktere mit́ṭen NGO reaḱ home (tuar gidrakoak tahen jaega) ren calaoić soṅge ńapam ar aćaḱ duk kathae lȧi sodor adea. Sermaren Ṭhạkur jiu ge paseć mon doe galaoket́ taya uni calaoićaḱ do; thoṛa din tayom ge home te pe gidrại idiket́ koa. Bhagreaḱ peṛta kopal okateye calaḱa, home calaoić ge Candmoni kạmi hõe emadea. Candmoni do coṭ seć koyoḱ kate Ṭhạkur jiu ṭhen banar ti tulkate aćaḱ moloṅre jopoḱ ket́a. Ańjom akat́ae moloṅ re ol tahena, cet́ tobe aćaḱ moloṅredo noage ol tahẽkana!

Pea koṛage home khonko paṛhaoena ạḍi orasora. Candmoni hoe umer calaoena. Maraṅić koṛa Soniram do home khonge disom reaḱ paṛhao doe cabaket́a. Onkage talaić Budrại ar huḍińić Ḍoman hõ laha tayom home khonge oloḱ paṛhaokin mucạt́keda. Suniram do kạmie ńamket́ khan ać gogo do ar home re bae kạmi ocoadea, janam atoteko ruạṛena. Thoṛa din tayom Candmoni do maraṅ koṛa baplaye lạgit́ ato mạńjhi koe lạiat́ koa, ar onako dinrege Muktạr do laṅga reṅgeć, ulbuliạ leka ar ruạte jạbun akan Candmoniaḱ oṛaḱe sendra ńam keda. Candmoniaḱ jaṅgareye lesrot́ ente Candmoniaḱ lolo mon do heḍejoḱ ehoṕena.

Bes bes tege maraṅ koṛawaḱ bapla do paromena, paṛhaoḱ okterege paseć bạhu kuṛi doe nolao ledea. Gidrạko hara buruko re apatet́ Muktạr ma cet́ hõ bae ceka akat́, onate boloḱ onḍokoḱ bogeteko egerea. Huḍińić koṛa bapla hõ purạuena ar tesar mãhã rege Candmoniren ruạṛ hećlen jãwãe hõe boṅga talayena. Boehakoko kusilen rehõ ać gogo Candmoni doe mone mone te bogeteye homorleda. Cedaḱ bae homora, ato mạńjhiren ayo babako bạṛić bạṛić katha teko soboḱledea, chai chinạr menteko roṛledea; menkhan gidrạren apattet́e ruạṛ hećlenre mocakodo sikuṕlentakoa.

Maraṅ koṛa Suniram do mõṛe bochor ạcuroḱ tege bạhu bae sebeladea. Haere arhõ gharońjre seṅgel joloḱ ma ehoṕen. Setaḱ ạyuṕ, duṛuṕ teṅgo madho siń do Candmoniaḱ saṅsare khiloḍe ehoṕkeda. Onte Suniramaḱ gharońjre nãwã candoeye moloḱena, ńamanakin koṛa ar kuṛige; menkhan uni madho sińdo muruke soḱ seṭećkeda. Suniram do nitoḱ nãwã dạyike ńam akat́a office re, onte note calaḱ hoyoḱ kan taya. Cando re gelmõṛe dinge gharońj khon pharak re khemaoe ehoṕkeda. Haere ńelme uni hõ lolo mon raṛećtae lạgit́ co arhõ mit́ṭan bạhue ńaman. Bại bạite gharońj khon sompok hoe topaḱ keda. Bapla bạhu bạgikate somaj reaḱ ạn ạriko lebet́ losoponḍo kate macoe pharkaoena. Tala ṭanḍienae Suniram bạhu Baha do.

Suniram ać gogo Candmoni moloṅseć tiye idiket́ te moloṅreye doho keda. Bhitri ontorreye hudisana haere Ṭhạkur jiu moloṅ reaḱ ol do cet́ nonka ge menaḱa! Mẽt́daḱ jot́ tuluć ge cetan serma seće koyoḱ urić keda.