Cõ̠ṛẽ̠, Pạuriạ ar Bedea Pạrisrenko Ado̠ḱkan reaḱ Katha

Cõ̠ṛẽ̠, Pạuriạ ar Bedeako do̠ ạd kho̠ngeko ko̠mgea.
Cetatko karo̠nte co̠ṅ Cõ̠ṛẽ̠ pạrisren oka-oka gharo̠ńj do̠ eṭaḱ pạristeko oyo danaṅakana. Ado̠ ako-ako do̠ aso̠l mạilạ do̠ko baḍaetakogea, e̠nte pạrisko pheraoakat́re hõ̠ Boṅga do̠ bako bo̠do̠lakantakoa. Onkage, aema Besra gharo̠ńj renko hõ̠ netar do̠ Ṭuḍu pạrisreko ucạṛakana… Ado̠ ako-ako do̠ko baḍaegea… Onatege, Besra gharo̠ńj são gharghạrạia katha hećako khan o̠ko̠e o̠ko̠e Ṭuḍuko do̠ (joto Ṭuḍu do̠ baṅ) bako aṅgo̠ca.
Bedea do ḍherkaege Ho̠ṛ Ho̠po̠nko kho̠n begaro̠ḱte Bedea ńutuman judạ jạt menteko bahna ocoakana… Hane Rãci sor Ramgaṛh se̠ćte kusiạm ńamkoa. O̠ko̠eko do̠ eṭaḱ pạristeko oyo danaṅ baṛaakana, ar sare̠ć bare̠ćko do̠ netar Soali / Sewali / Shevalin eman pạrisko o̠lo̠go̠ḱa, noa do̠ Bedea pạris reaḱge ar mit́ ńutumkana. Noko gelbar pạrisrenko chaḍa hõ̠ netar Ho̠ṛ Ho̠po̠nko talare ar hõ̠ mit́bar pạrisrenko ńamo̠ḱkana, jeleka –
Copeyar / Chopeyar:- Noa “Copeyar” do̠ laha bidạl do̠ khũṭ ńutum tahẽ̠kana, Cõ̠ṛẽ̠ ar Murmukoaḱ. Ado̠ netar do̠ o̠ko̠e-o̠ko̠e gharo̠ńjren pạris lekate hõ̠ko beoharet́kana.
Bado̠li: Noa do̠ jạṛ lekate Mạrṇḍikoaḱ gaṛ ńutum tahẽ̠kana. Ado̠ oka lekate co̠ṅ mit́bar gharo̠ńj do̠ noage pạris hoeakantakoa.
Ḍoṇḍka / Dondka / Dandka:- Noa do̠ Ṭuḍu pạris reaḱ mit́ khũṭ ńutum tahẽ̠kana. Ado̠ netar do̠ pạris lekate noako beoharet́kan ho̠ṛ ho̠po̠nko ńamo̠ḱgea.
Rapaz / Rapaj:- sedae bidạl noa do̠ Kisku mạilạrenkoaḱ khetab se Title tahẽ̠kana, Surname do̠ baṅ. Ado̠ netar o̠ko̠e-o̠ko̠e gharo̠ńjrenko do̠ noa Title’ge akoaḱ Surname lekako beoharet́kana.
Coomar / Kumar:-  Noa hõ̠ hane sedae bidạl do̠ Hembrom ho̠ṛkoaḱ Khetab se Title tahẽ̠kantakoa. Ado̠ netar do̠ o̠ko̠e-o̠ko̠e gharo̠ńj renko do̠ noa Title’ge Surname lekako beoharet́kana.
Thạkur:- Murmu ho̠ṛko do̠ Murum Eṅga akoren Ṭotem kho̠n o̠mo̠nakan reaḱ kisạ menaḱtakote sedae do̠ Ṭhạkur Khetab tahẽ̠kantakoa. Ado netar do̠ o̠ko̠e o̠ko̠e gharo̠ńj renko do̠ ona Khetab se Title ge Surname lekako beoharet́kana.
Majhi / Manjhi:- o̠ko̠e o̠ko̠e Mạńjhi gharo̠ńj renko do̠ netar hudạge Surname re pheraoakantaoa. Ar bin baḍae Sạrkari Deko kạrạmcariko hõ̠ noa lạgit́ko jimmedara… Bin bachaote okakore co̠ṅ Santal khange Manjhi mente sạrkari nạthireko o̠l caṛhaoakat́bona. Ado̠ un kho̠n Ho̠ṛ Ho̠po̠nko talare Manjhi hõ̠ mit́ṭen Surname hoe bo̠tećakana.
Saotal / Saontal / Santal / Sonthal:-  Noa hõ̠ bin baḍae Sạrkari Deko kạrạmcarikoaḱ e̠ne̠mkana. Laha bidạl ạḍi jemo̠n temo̠nko nạthilet́bona. Ado pạris ṭạris cet́ hõ̠ baṅ kulikate sidhạite ńutum tayo̠m Santalko o̠lket́bona, asokaete Dooars ar Sylhet reaḱ Ca bagankore, ar Tripura, Coṭṭogram, Phoridpur eman sećte.



Sạri-Ạuri Pạtiạu: He̠nde̠ Pusi

Goṭa dhạrtiren manwakoaḱge ḍher-ṭho̠ṛa andha pạtiạu menaḱ tabona. No̠a andha pạtiạu meneḱ jan janwar ko hoelen khan do̠ ḍhertet́bon ṭehaḍoḱ kana. Pusi, he̠nde̠ pusi; sạrige noko he̠nde̠ pusi reaḱ aema aema lại labaṛ katha menaḱa. Delabon baḍae lege cet́ko hoe daṛeaḱa.

He̠nde̠ pusi bạrić reaḱ cinhạ

Eṭaḱ eṭaḱ disomren ko hõ he̠nde̠ pusiko do̠ bạrić ar bhabna reaḱ cinhạ menteko pạtiuaḱa. Mońj ar bhạlại kạmi reaḱ hudis kate jãhãe o̠ḍok lenre, hor se ḍahare calaḱ o̠kte̠ laha te he̠nde̠ pusiye̠ dạṛ paro̠mle̠n rebon guni bhạbiḱa paseć kạmi do̠ bạń dhej daṛeaḱa. Se samṭaote do̠ o̠ho̠ hoelena. 1233 sermare Mano̠tan Pope Gregory V1X do̠ dhạrtiren koe baḍae ocoḱet́ koa, he̠nde̠ pusi do̠ pirthimire saetanren dut lekateko hijuḱa. O̠na tayom khon ge andha pạtiạu do̠ arhõ ḍher khon ḍher idiyena. Mano̠tan Popeaḱ lại jạhir tayom kạruṛ ke kạruṛ goṭa pirthimi kho̠n he̠nde̠ pusiko goć marao̠ ke̠t́ koa. No̠a katha ḍamḍaheyente abon santalkoaḱ mo̠n o̠nto̠rre bo̠lo̠ bạisạu akana. O̠ṛaḱ gharo̠ńj kore jãhãye ạsul ko̠re ạḍi sondhẽḱ ge he̠nde̠ pusiko ạsulko̠a.

Aema aema din lahare sạrige he̠nde̠ pusi do̠ bhạg se moloṅ reaḱ ạsirbad menteko bikạulet́koa. Greece ar Miso̠r diso̠mredo̠ he̠nde̠ pusi akoren de̠b-de̠biren cinhạ lekako o̠ho̠me̠t́ko tahẽkana. Sapha ar so̠no̠t ạsul janwar mentko do̠ho̠le̠t́koa. O̠na o̠ktere jãhãege pusiko go̠ć le̠ko khan go̠go̠ićaḱ hõ sạjại tahẽkana, uni hõko go̠jekan tahẽkana. Pusi cetanre manwakoaḱ nonkan so̠ro̠s dulạṛ do̠ dho̠ro̠m guruko bako kusiada, e̠nte̠ go̠rho̠n muthạn se ạuṛi pạtiạu do̠ bako kusiaḱ kan tahẽkana. Laha tayo̠m to̠jbij kate̠ge mano̠tan Pope do̠ he̠nde̠ pusi reaḱ no̠nkan katha do̠e pasnao̠ ke̠da.

He̠nde̠ Pusi do̠ko bạrić jiu (Jin/bhut) kana

Africa diso̠m sãohat utạr nakhare̠ menaḱ diso̠mren manwakodo̠ ko pạtiạuḱa bhut/jin kodo̠ e̠ṭaḱ e̠ṭaḱ janwar se̠ thamgạḍi akanaḱ kore tahente̠ko girobạsiḱa. Bhut/jin kodo̠ jo̠to̠ kho̠n he̠nde̠ pusi ge̠ko kusiakoa. O̠na diso̠mren ho̠ṛkodo̠ niạ pạtiạu hõ menaḱ takoa je, bạṛić bhut/jin kodo̠ he̠nde̠ pusiaḱ rup saṕ kate̠ge o̠nte no̠te ko dukạna, manwa tala seć hijuḱ do̠ a̠d̠i bako kusiaḱa.

Misor diso̠mrehõ he̠nde̠ pusi reaḱ aema mońj ba̠r̠ić pa̠tia̠uko heć a̠guakana. Misor diso̠mrenko do̠ ko pạtiạuḱa he̠nde̠ pusi do̠ aćren gharońj ca calaoićaḱ jiu reaḱ mit́ṭen his kanae, dhạrti daṛan se̠ kạmire go̠ṛo̠ ar ḍahar uḍuić reaḱ rupanteye heć ruạṛ akana. No̠a doko metaḱa ‘Hemjad’. O̠na diso̠mren kodo̠ ko pạtiạuḱa he̠nde̠ pusiaḱ bạṛić hoyoḱ do̠ amaḱ taṅgate amaḱ jaṅgam maḱet́ barag ge.

He̠nde̠ Pusi do̠ tetaṅoḱ jiu ge

Arhõ thoṛa diso̠mren hoṛko do̠ se̠dae̠ khonge he̠nde̠ pusi do̠ tetaṅoḱ kan jiu menteko pạtiạuḱa. O̠ne o̠ko̠e kodo̠ goć gopoć reko̠ gur ocoḱ kan se o̠ko̠e kodo̠ acka muskil(dur ghoṭona) teko gujuḱ kan; Onkoaḱ tetaṅoḱ jiwige halahạli(protisod) hatawa mente he̠nde̠ pusi rupte rua̠r̠ kana. No̠a kodo̠ ar manwa rupre bae ruạṛ daṛeaḱ kana. Upại baṅ ńamkate noko ko do̠ he̠nde̠ pusi se he̠nde̠ janwar reaḱ rup teko tahenkana. Ńindạ o̠kte he̠nde̠ pusi menek jãhãeaḱ pańja ye pańja lekhan, tobe bujhạu hoyoḱa uniaḱ mucạt́ din kodo̠ se̠ṭe̠r akantaya. Bilạt diso̠m redo̠ he̠nde̠ pusi kodo̠ ḍạn ren gate ko metako kana. O̠nkoaḱ pạtiạu do he̠nde̠ pusi lạgit́ tege ḍạn kodo̠ daṛeko ńamet́a. He̠nde̠ pusige saetan soṅgeye orom oporomet́ koa. Un o̠kte do̠ jãhãe he̠nde̠ pusie ạsul lekhan ṭera met́ teko beṅget́ae kan tahẽkana. Hudiset́ tahẽnako khạṭige uni do̠ saetane ḍoboḱae kana. Tinre jãhãeaḱ bạṛićaḱ ho̠elenre uni he̠nde̠ pusiren ạsulićaḱ ge dosko do̠ sutuc o̠ḍokoḱ kan tahẽkana.

Jalapuri ḍahar ar He̠nde̠ pusi

Jahajren Lạuṛiako (nạbikko) se cạlauako do̠ ạḍi bạṛti ge ạuṛi pạtiạu do̠ menaḱ takoa. Ạḍi sạṅgiń jalapuri talate calaḱ hoyoḱ takoa, jo̠to̠aḱ sajao̠ sapṛao̠ do̠ mucạt́ akana; menkhan he̠nde̠ pusi bako se̠ndra ńame kana. Uni khạtirte calaḱ hõ bond akana. Ca-calaoko eṭaḱaḱko idi toraeyae se baṅ menkhan he̠nde̠ pusi do̠

soṅge tehõe soṅge toraye gea. He̠nde̠ pusi reaḱ dam jahatinaḱ ge hoyoḱ ma, enhõ pusi do̠ lagaoḱa; ente jalapuri reaḱ do̠rlo̠e se maraṅ ho̠edaḱ ko khon bańcaoko ńama. Baṅ baḍaeić jãhãe pusiye laga lekhan uniaḱ do̠ sạjại hoyoḱ kan tahẽkana. Pạtiạuḱ kan tahẽnako jahajren jo̠to̠ hoṛge sarap do̠ paṛao̠ akoa. Daḱ re tahen ḍakuko do̠ he̠nde̠ pusi peṛta ko̠pal reaḱ cinhạ menteko manaoea. He̠nde̠ pusi jahajre dejoḱ dejoḱ taṛam laha kate hõ bae deć lenkhan o̠na jahaj do̠ muskil re paṛaoḱa menteko lại lahaet́ tahẽkana. Menkhan uni he̠nde̠ pusi daḱ ren ḍakuko ńel teye dạṛ lekhan o̠na do̠ bhage reaḱ ko gohaet́ tahẽkana.

He̠nde̠ Pusi ar okoakat́ dhon

France diso̠mre he̠nde̠ pusi reaḱ aema pạtiạu menaḱa, o̠nako mo̠dre mit́ṭen do̠ hoyoḱ kana he̠nde̠ pusiko do̠ okoakat́ dhon reaḱ ṭewan ko baḍaya. Pusi ho̠tete okoakan dhon sendra ńam do̠ ekal baṅ algaoa. Pạhilre he̠nde̠ pusi saṕko lagaoḱa ar ona tayom sendra ńam jạruṛa okaredo̠ mõṛe goṭen ḍahar mit́sãote heć ńapam akan. Mõṛe ḍahar do̠bạṭiạre uni pusi do̠ araḱ got́ kae hoyoḱa ar pańjaye lagaoḱa, khạṭige okoakat́ dhon reaḱ jaega reye se̠ṭe̠r mea. Ạtbon ńam lekan France diso̠m te calaḱ, ńel koabon aema ho̠ṛge kuḍiante he̠nde̠ pusi tayom tayom teko dạṛbaṛae kana, bujhạu abon uni hoṛ do̠ cedaḱe pańjayede kana!

He̠nde̠ pusi do̠ hoe reaḱ katha ko lại laha daṛeaḱa

Teheń din se hijuḱ kan dinko cet́leka hoe botećjoḱa setoṅae se daga, hoe dagae o̠na lạgit́te dhạrtiren manwako do̠ pusi pańja ko reaḱ kathako baḍae kana. Nana hunạr pusiko modredo̠ he̠nde̠ pusige ḍherko pańja akat́ koa. Cedaḱ je, pusi ge bo̠le dor dorloe reaḱ do̠ bạṛti ko aṭkar daṛeaḱa. No̠a do̠ ạuṛi pạtiạu do̠ baṅ kana, science hõ thoṛa doe galmarao akat́a. Pusiaḱ gucu do̠ ạḍi ãṭ hoe reaḱ coko teaḱe bujhạu daṛeaḱa, o̠na reaḱ daṛe menaḱ taya. Ho̠e tegey bujhạu daṛeaḱa nimno cap se jạput́ hoyoḱa, un o̠kte pusi do̠ aćaḱ leg-car bạgi kate thoṛa eskar geye leg-cara. Pusi ge dhạrti laṛao se agneogiri reaḱ agnutpat reaḱ hõ ko amdaj daṛeaḱa eṭaḱ jan janwar ko khon ḍherge. Science reaḱ no̠a cạl colon ko sedae hoṛ do̠ bako baḍae kan tahẽkante pusi do̠ bạṛić jiu reaḱ daṛe menaḱ takoa menteko pạtiạu akat́koa. Nebetar do̠ jo̠to̠bon baḍae akat́e he̠nde̠ pusi do̠ babon botorako kana.

 

Source

  1. Internet
  2. Somoyer bibortan

 

 




Candmoni

(Sạri Ghoṭna umul pańja kate golpo)

Candmo̠ni doko bapla kedea ako o̠ṛaḱ khon are (9) kilomiṭar sạngiń kudbir ato̠re.  Koṛa do̠ go babaren tesarić ge, lạṭukin do apatet́ ńutume doholet́ tạkina Hạkim ar Ukil. Pạris do̠ Bedeya, sạrige noa pạris ren hoṛ do̠ ko komti gea. Iń do̠ nit hạbić mit́ hoṛ hõ mẽt́ tedo bạń ńel ńam akat́ koa. Go̠ babaren kạṭić ić koṛa kante paseć milạu katege Muktạr ńutumge nimdaḱ mạnḍi hiloḱ do dại buḍhiaḱ moca khonko lại saḍe ocoleda. Hạkim ar Ukil do ńutum oloḱ hạbićkin paṛhao lena, menkhan Muktạr do class eight hạbiće seṭerlena, paṛhaoḱ re laser hataṅ baṅ tahẽkantae te microbus gạḍi calao cecet́ lạgit́ go babakin kurumuṭu keda. Aḍepase deko peṛako ṭhen ṭaka paisakin rin keda enrehõ driver hoyoḱ reaḱ ge monkin muruk keda. Muktạr do̠ thoṛa dinrege poyoṛ poyoṛ gạḍi calao hoe hewaena ar mit́ṭen sarkari office re bhạgleka kạmihoe ńamgot́ keda. Dosar bochor purạuḱ dela dilige go baba do koṛa bạhuae kin goṭakeda, ente umạr hõ ḍher calaḱ́ kan tạkina. Atoren Somraj Hembrom kin saṕkedea raibarić mente, ente uni do aćren jhạl peṛaren kuṛi hopon Candmoni sãote baplaye reaḱ mone mone teye guni bhạbi akana. Mit́ bar dom do paseć landa landa tege koṛaren go babaye lại akat́kina. Kumạt kuṛi Candmoniyaḱ soros soros gunkoe gahao akada ar sor peṛa reaḱ hõ mit́ bar doboṛ do ḍhergei lại labaṛ akada. Somraj do koṛa gharońjren ṭhen khon katha ańjom muruk kedae ar sombar haṭ hiloḱ do kudbir atoteye sen ạyuṕena.

Go babaren do mit́ goṭen ge gidrạe tahẽkante Candmoni do ạḍi dulạṛ ar alak balake haralena. Ato khon thoṛa sạńginre menaḱ primary schoolre thoṛa dine heć calaolena, mẽt́ marsal do besge hoeakan taya. Deko pusi kodo bako eṛe daṛeae kan tahẽkana, paseć re paseć baplaḱ reaḱ kathare apattet́ bae hẽg khan ạkil reaḱ ḍaharedo dhuṛie oṭaṅkea. Somraj do pạhil dhao gharońj tonol kạmi reye pheḍ akana, ente ạgil hapṛamko ṭhen khone ańjom akada, mit́goṭen do kạmi purạutege jạruṛa. Aćaḱ ato toyo ṭola soṅge kudbir peṛa sompok arhõ thoṛa ropha ocoe lạgit́ ạḍiye lumusuru akada. Katha lekate kạmire do ko laha calaoena.

Sạrige bạisạk cando reaḱ bale muluḱ hiloḱ ge bapla do̠ko dinkeda, ar ạḍi rajan bajan ko bapla idikedea. Koṛa do mon lagaokate thoṛa bochor doe khemao keda, driver kạmi katege ṭin teye oraḱ duạr keda; gharońjre nãwã peṛa hõkin ńamana. Ạḍi rạskạ ar ạḍi kusitege din do parom calaḱ kan tahẽkana; menkhan tayomte Muktạr do office reaḱ kạmi lạgit́te eṭaḱ etak jaega hõ calaḱ ar tahen hoyoḱ kan tae tahẽkana. Dulạṛ reaḱ jo mit́-bar-pea koṛakin ńamana, haere ạḍi rạskạ din do don calaḱ kan tahẽkana. Jaoge onte note calaḱ calaḱ tege mit́dhao do aema din bahre reye tahẽyena! Candmoni do ghrońj mukhiạwaḱ ṭewan ńam khạtirte office teye ńir senena. Ańjomkedae Muktạr do arhõ mit́ṭen kuṛi sãote menaya, baṅma court kacahạrireye bapla akana. Noa katha ańjom kate bohoḱre ceṭer ńur ade lekae ạukạukeda. Kạumạu raḱ raḱ te sạṛi ańcar do jot́ tege lohot́ cabaentaya. Tahen oṛaḱte ruạṛoḱ khon gujuḱge jiwiredoe hadoskeda.

Pea gidrạwante o̠kateye calaḱa alat́ bakat́ cabaenae Candmoni do. Ona oktere mit́ṭen NGO reaḱ home (tuar gidrakoak tahen jaega) ren calaoić soṅge ńapam ar aćaḱ duk kathae lȧi sodor adea. Sermaren Ṭhạkur jiu ge paseć mon doe galaoket́ taya uni calaoićaḱ do; thoṛa din tayom ge home te pe gidrại idiket́ koa. Bhagreaḱ peṛta kopal okateye calaḱa, home calaoić ge Candmoni kạmi hõe emadea. Candmoni do coṭ seć koyoḱ kate Ṭhạkur jiu ṭhen banar ti tulkate aćaḱ moloṅre jopoḱ ket́a. Ańjom akat́ae moloṅ re ol tahena, cet́ tobe aćaḱ moloṅredo noage ol tahẽkana!

Pea koṛage home khonko paṛhaoena ạḍi orasora. Candmoni hoe umer calaoena. Maraṅić koṛa Soniram do home khonge disom reaḱ paṛhao doe cabaket́a. Onkage talaić Budrại ar huḍińić Ḍoman hõ laha tayom home khonge oloḱ paṛhaokin mucạt́keda. Suniram do kạmie ńamket́ khan ać gogo do ar home re bae kạmi ocoadea, janam atoteko ruạṛena. Thoṛa din tayom Candmoni do maraṅ koṛa baplaye lạgit́ ato mạńjhi koe lạiat́ koa, ar onako dinrege Muktạr do laṅga reṅgeć, ulbuliạ leka ar ruạte jạbun akan Candmoniaḱ oṛaḱe sendra ńam keda. Candmoniaḱ jaṅgareye lesrot́ ente Candmoniaḱ lolo mon do heḍejoḱ ehoṕena.

Bes bes tege maraṅ koṛawaḱ bapla do paromena, paṛhaoḱ okterege paseć bạhu kuṛi doe nolao ledea. Gidrạko hara buruko re apatet́ Muktạr ma cet́ hõ bae ceka akat́, onate boloḱ onḍokoḱ bogeteko egerea. Huḍińić koṛa bapla hõ purạuena ar tesar mãhã rege Candmoniren ruạṛ hećlen jãwãe hõe boṅga talayena. Boehakoko kusilen rehõ ać gogo Candmoni doe mone mone te bogeteye homorleda. Cedaḱ bae homora, ato mạńjhiren ayo babako bạṛić bạṛić katha teko soboḱledea, chai chinạr menteko roṛledea; menkhan gidrạren apattet́e ruạṛ hećlenre mocakodo sikuṕlentakoa.

Maraṅ koṛa Suniram do mõṛe bochor ạcuroḱ tege bạhu bae sebeladea. Haere arhõ gharońjre seṅgel joloḱ ma ehoṕen. Setaḱ ạyuṕ, duṛuṕ teṅgo madho siń do Candmoniaḱ saṅsare khiloḍe ehoṕkeda. Onte Suniramaḱ gharońjre nãwã candoeye moloḱena, ńamanakin koṛa ar kuṛige; menkhan uni madho sińdo muruke soḱ seṭećkeda. Suniram do nitoḱ nãwã dạyike ńam akat́a office re, onte note calaḱ hoyoḱ kan taya. Cando re gelmõṛe dinge gharońj khon pharak re khemaoe ehoṕkeda. Haere ńelme uni hõ lolo mon raṛećtae lạgit́ co arhõ mit́ṭan bạhue ńaman. Bại bạite gharońj khon sompok hoe topaḱ keda. Bapla bạhu bạgikate somaj reaḱ ạn ạriko lebet́ losoponḍo kate macoe pharkaoena. Tala ṭanḍienae Suniram bạhu Baha do.

Suniram ać gogo Candmoni moloṅseć tiye idiket́ te moloṅreye doho keda. Bhitri ontorreye hudisana haere Ṭhạkur jiu moloṅ reaḱ ol do cet́ nonka ge menaḱa! Mẽt́daḱ jot́ tuluć ge cetan serma seće koyoḱ urić keda.




HẠNḌI

 

Daḱ leka saḍar – suḍuṛ

Sạḍgur – bạḍgur  hạnḍi,

Kạńji kasa jembet́ hoṅgor.

Cakhna sim sạnḍi.

Nana hunạr hạnḍi ńutum

Sodae bodae mońja,

Matkom caole  guhum reaḱ

Jhar arda doja.

Pạurạ tạṛi dạru arhõ

cạḍi hạnḍi menaḱ

Lạlu bạcu koyoḱ daram

hoṛo benḍar rạnu.

Neõta peṛa ato gharna

joto geko ńue.

Cand begar kukmu kumbạ

saram leka mẽt́

Awaṭapa saõta sushạr

Baṅ daṛeaḱ cet́.

Anduṛ mạnduṛ setaḱ ạyuṕ

ńu tegebon tahen.

Nit dhạbić saõta – gaõta

taenom idiyen.

Baṅdo hạnḍi asol gate

Baṅdo orom  bạiri.

Laweroḱ ko haṛam buḍhi

jạsti koṛa- kuṛi.

Jiwet́ jion ṭarhao lạgit́

onkoge ạyuriạ.

Hạnḍi baṅa hoyoḱ mabon

manwa dulạṛiạ.

Abo joto santal hopon

pạrsi  muṭhạn baṅ hạṭiń

Goṛo –gopoṛo kạmie mabon

am maraṅ iń huḍiń.

 

 




DULẠṚ

Bạń meneda dulạriń tege hoyoḱa

Tobe jahae muluć machae landawạń ma

Bạń meneda dulạriń tege hoyoḱa

Tobe jahae ńapamlenre

Kulińma cet́leka menama?

Bạń meneda dulạriń tege hoyoḱa

Tobe dulạṛiạtińạ metạńma

Cedaḱ johareaḱ gocu baṅem hoyoḱkana?

Bạń meneda dulạriń tege hoyoḱa

Tobe jahae barhe khoniń hećlenre daḱtaṅ katey sorạńma.

Bạń meneda dulạriń tege hoyoḱa

Tobe jahae daka lu-kate iń lạgit́e tạṅgińma.

Bạń meneda dulạriń tege hoyoḱa

Tobe jahae roḱ-nạkić kate

Aynom- kajra ar ṭiklite sajaoatey koyoḱ horeńma

Bạń meneda dulạriń tege hoyoḱa

Menkhan ińaḱ duk-sukre sorrey tahen ma.

Bạń meneda dulạriń tege hoyoḱa

Tobe jahae moneạń khan

Thoṛa do baṅ aema

Aema ińak dulạṛ re tirejugeń dohoyea.




BAHAMONI

Bahamoni mae kạmi kan
Ehoṕ kateḱ bajar dokan.

Vạlại kạmire kurumuṭu,
Sãota susạrre ạḍi lạṭu.

Sãota re tinạk Bahamoni,
Jhijakaḱko aema kompạni

Sim-sukri mehũ-merom,
Pharam tako rasa terom.

Iskul kolej policy mekar
Nurse, Doctor, Engineer.

Ato peṛa urom didi moni,
Nit hoe akhrińet́ pagla-pạni.

Bahamoni am do phulmoni
Tisdom hoyoḱa sonmoni,

Jiạṛ dohoe pe bahamoni
Sãota judạsi jharna khoni.