Ńuhum seć jalapuri ḍhipe parom daṛe̠aḱa hoedaḱ

Uttạr-Pạchim baṅgla Jalapuri (Bongopsagor) ar ona aḍepasere̠ menaḱ hoedaḱ do̠ teheń ńuhum amdaj 6 baja seć ona re̠aḱ aḍepaseko parom kate arhõ e̠r̠aḱ seć sen pasnao̠ daṛe̠aḱa. Ar o̠na khạtir te Dhaka, Khulna, Barisal, Chitagang, Sh́́ylet, Mymenshing, Rangpur ar Rajshahi Bibhag re̠aḱ ḍher jaega kore muruk khon arhõ bạṛti muruk daḱ ar ona são hoedaḱ hoe daṛe̠aḱa mente hoedaḱ Ạpise baḍae oco akana. Teheń sokolbar tikin 1 baja okte no̠a kathae lại sodor keda Hoedaḱ ạpis.

No̠a khạtirte Koksbajar(Cox bazar) ar Moṅgla jalapuri ghaṭ do̠ 3 no̠ husiạr jhạnḍi uduḱ lạgit́kin men oco akana, note ona hoedaḱ bhitrire̠ 44 kilomiṭar bhitrire̠ hoe re̠aḱ tạpiste̠t́ tahẽn kana 40-50 kilomit̠ar ar ona do hoedaḱ birbão̠ te pherao̠ḱ kana

O̠nate̠ utạr jalapuri ar khạndri sećte̠ hoako sasaṕ ko calao ̠ akan sanam lạukạre̠n lạuṛiako do̠ tayom daram jahan khobr ạuri ńam hạbić aḍ se asrae akan jaegare tahen lạgit́ko baḍae oco akana.

Source:Banglar jonopod




Tayo̠m

Santal ho̠po̠n tayo̠me̠nako,

O̠lo̠ḱ paṛhao̠ḱre̠

Santal koko tayo̠me̠na

Kạmi kaj kore̠ge

Beret́pe jo̠to̠ santal ho̠po̠n

Mo̠n re̠aḱ jạpit́ khon

E̠ṭaḱ jạtikoko Lahaḱ kana

Abo do̠ tayo̠mge.




Phenire̠ Ạdibạsi Kuṛi gidrạwaḱ bar dhao beabruk/Konac(Dorson), 2 hoṛaḱ giriptar.

Phenire mit́ ạdibạsi kuṛi (18) bar dhao konac re̠aḱ lạliste̠ 2 hoṛko giriptar akat́kina pulis,nuking dokin hoyoḱ kana Md. Riaj ar uṕ geget́ić kạmiạ Choṭon Chandra Sil.

Pulis ko meneda uni ạdibạsi kuṛi do Khagṛa chuṛiren kanae̠.Robibar ńindạ gharońjre̠nko sãote̠ kaphạriạ kate̠ ona hiloḱ ńindạ 1.30 seć Phenitey heće̠na. Unire̠n mit́ gate kuṛi Pheni caṛipurre̠ Bisik ṭoṭhare mit́ sạlai Phektori reye kạmia. Uni do Bisik calaḱ khạtir Mohipal khon Riksa calao̠ić Riajaḱ Riksarey deće̠na, Riaj uni do Bisik calaḱ katha menkate Pheni Pouro ṭoṭha 12 no. word re̠aḱ  Moktar baṛi ṭoṭhare idikate ńindạ 2.30 okte konac kedea mente uni kuṛi do pulis ṭhene lại keda.

No̠a okte̠ uni kuṛi raraḱe̠ ehoṕe̠n khan Riaj do uni arhõ Bisik seće mohnḍa kedea. Noa okte pheni sodor re̠aḱ Amtoli hor re̠aḱ mucạt́ ṭhen uṕ geget́ić Choṭon do Riksa khon uni phrḍ kedete sor re̠aḱ mit́ṭen or̠ḱ teye idikate̠ uni hõe konac kedea. Sombar do uni kuṛi Pheni Moḍel thanate senkate mit́ mamlae dạkhil keda, ona ńindạge pulis do ńindạ amdaj 8 baja okte Moktar baṛi ṭoṭha sorre dewanganj re̠aḱ mit́ mes khon Riaj ar Amtoli re̠aḱ koloni khon Choṭon ko giriptar ket́kina.

Pulisko meneda Riksa calao̠ić Riajaḱ oṛaḱ do Lukhipur jilạ re̠aḱ komol nogorre, uni do pheni dewanganj Babul Mia aḱ oṛaḱreye tahena.Uṕ geget́ić Choṭon Pheni pouro Ṭoṭha 12 no. word hajari Road ṭoṭhare̠ mit́ selun reye kạmia. Uni do Chitagang Sitakunḍu dhormopur atore̠n Somir Chandra Silre̠n koṛa kanae.

Source: kalerkantho.com




Gapa khon bond tahẽna Interneṭ

Goṭa Diso̠mre̠ gapa Robibar (18 October) khon  dinạm din 3 ghonṭa kate̠ Interneṭ ar TV Cable bond ge tahẽn re̠aḱ katha ko lại akada ISPAB ar COAB. Jhamka jhạkur tar (Cable) ocoḱ cabae̠ lạgit́ noa te̠ṅgo daram re̠aḱ got̠awaḱ hatao ̠hoe akana mente̠ baḍae̠ akana. No̠a bhitrirege onko do̠ aema ṭhạ̃i re̠aḱ Internet goṛoko e̠moḱ kan gãota koren rạsiạ ko ṭhe̠n Mobile phonete SMS ar email teko baḍae̠ ocoe̠t́ko kana je, se̠taḱ 10 baja khon tikin 01 baja hạbić Internet  do̠ bond do̠ho̠ akana me̠nte̠̠.

Goṭa diso̠m rege arhõ bạṛti botorre me̠naḱkoa lonbonko. Tinạḱ kạṭić lonbonić kane botor do̠ unạḱge ḍhera. Ente̠ uniaḱ do̠ asol punji at́ re̠aḱ botor tahẽn kan tae̠a. Interne̠t bo̠nd tahe̠n khan KORONA re̠aḱ no̠a mahamạri re̠aḱ no̠a oktere̠ ae̠ma hoṛge kạuḍi se̠ćte̠ko kạbuḱa se̠ko laṅgaḱa.

Kạmi ho̠ra re̠aḱ ḍhạrwạḱ re̠ te̠ṅgo hape̠ akana me̠nae̠a Dhaka Dạkhin City Corporation (DSCC). ISPAB, COAB ar NTTL cạlạuako são̠ dupuṛuṕ kate̠ hasa latarte̠̠ tar idi ạgu se tić ạuri hoyoḱ hạbić tar emanko baṅ ge̠t́ re̠aḱ niạme doho akada Dhaka Utạr City Corporation (DNCC). Tobe̠ tar o̠co̠ḱ kạmi nit hõ calaḱ tegeye  do̠ho̠ akada DSCC.

Aema le̠kan ạnḍuṅ, muskilaḱ baḍae̠ oco kate̠ rehõ thir do̠ bạnuḱa Raj nagraha re̠aḱ tamkur tar ocoḱ re̠aḱ kạmi. Baṅ hoe̠ akana e̠ṭaḱ jahan lekan kạmi hora hõ,Internet se Satelite goṛoko hatao̠e̠t́ kan hoṛko do̠ ạḍi le̠kan haronre̠ko par̠ao̠ akana Raj nagrahare̠n Lakh lakh hoṛko.Loksanre̠ par̠ao̠ kate̠ (18 October) khon dinạm din 3 ghonṭa kate goṭa diso̠mre̠ Internet ar Cable TV re̠aḱ goṛo kạmi bond re̠aḱ husiạriko e̠m akana Goḱṛo emoḱko.

KORONA eṭkṭõṛẽ são ̠lạṛhại okte̠re̠ Diso̠m re̠aḱ kạuḍi niti calaḱkan hor saṕ dohoe̠ lạgit́ Online jopor̠ao̠ re̠ge Goṭa dhạrti doe̠ Bhorsa akana. No̠a Obostare̠ ackage tar ocogre̠ te̠ṅgo thir akana ạpisko re̠aḱ aema kạmiko. Diso̠m re̠aḱ sare bajar, Kendrio Bank menek Banijjik Bank re̠aḱ kạmi kohõ no̠a iạte̠ akot̠oḱ kana, sapha alga se mit́ jumte̠ Internet bae ńamle̠ khan Bond tahẽna ATM goṛo kạmi hõ. No̠a iạte̠ sae sae kạrur  ṭaka re̠aḱ loksan hoyoḱ re̠aḱko hudiseda Projuktibidko.

No̠te̠ 17 October bhitrire̠ calaḱkan muskilaḱ saphae lạgit́ City Corporationko okte ko tol akawadia Internet ar Diss em kạmire̠ goḱṛokan 2 gão̠tare̠n ạḱyurko.




Ạdibạsi ar Reṅgeć hoṛko sapha sạphi Jom-Ńu hok Ńam lạgit́ Dạbi

 “Sapha sạphi jom ńuyaḱ joto hoṛaḱ dạyik” no̠a bohoḱ katha samaṅre̠ doho kate̠ Dhạrti jakat sapha sạphi jom-ńuyaḱ mãhã-2020 lạgit́ teheń sokolbar (16 October 2020) se̠taḱ 10 baja o̠kte̠ (ANSKS) Hall Room,Mohipur panch bibi, Joepur Hatre̠ mit́ gapal marao̠ sabha hoe purạue̠na. Ạdibạsi Nari O Sishu Kollan Songstha (ANSKS) re̠aḱ Ạyurte̠ ar Association for Land Reform And Development (ALRD) aḱ goṛo sopohot́te̠ noa gapal marao̠ do̠ hoe purạu e̠na.

Ạdibạsi Nari o Sishu Kallan Songsthare̠n são̠ sabha mukhiạ Anjali Murmuaḱ Ạyurte̠ No̠are̠ selet́ko tahẽ kana Songsthare̠n kạmiạ Manik Soren project Coordinator Sohagini Hasda, General Secretary Nila hasda ar o̠nare̠n rạsiạ Liton Murmu, Royel Murmu.

No̠a chaḍa hõ phaelao̠ gapal marao̠re̠ Noyomi Murmu, Dipti Mardi,Anita Munda, Iti Marandi,Candni Murmu, Bipul Marandi takoko selet́le̠na.

Gapal Marao̠re̠ Manotan koko lại keda, Ato oṛaḱre̠n Ạdibạsiko nit hõ Bir pakaṛ ar ṭạnḍi re̠aḱ aema le̠kan jomaḱko ce̠tanre̠ko ṭehaḍoḱ kana. Menkhan din din te̠ nit do̠ aema le̠kan ranko (Bis) re̠aḱ beo̠har bạṛti akante̠  Jola/juli kore̠  hako kaṭkom ko hõ ar do̠ bako ńamoḱ kana. O̠na chaḍa Bir pakaṛ kohõ kom cabae̠nte̠ aema le̠kan jomaḱko je̠mon, aṛaḱ sakam bạḍgu bayaṅ oka do̠ ńamoḱ kan tahẽ o̠na kohõ nit do̠ ar ńamoḱ kana.

COVIT-19 mãhãmạri iạte̠  Ạdibạsi koaḱ Jom-ńu lạgit́ aema lekan eṭkẹtõṛe do̠ hoe akana. Ai-Rojgar kom akante̠ sapha sạphi jom-ńu do̠ cet́ dinạm din re̠aḱ jạruṛoḱ jom-ńuaḱ  kulạu anṭao̠tege aema muskil re̠ menaḱkoa. Nitoḱ noako  thoṛa mońj ńoḱ akan re̠hõ laha din kore̠naḱ ghạṭti khon rakaṕ daṛe do̠ Ạdibạsiko bako ṭhen baṅ hoe akana.

Roroṛko do̠ arhõko menkeda Jom-Ńu do̠ Manwakoaḱ pạhil hok kanre̠hõ Ạdibạsi kodo̠ Kạuḍi seć lekate̠ko laṅga se tayom gete̠ nit hõ sapha sạphi jom-Ńu hok khon do̠ ko e̠ṛan gea, No̠a sabha khon Ạdibạsi reṅgeć hoṛko sapha sạphi Jom-Ńu hok jemonko ńam no̠a lạgit́ jạruṛoḱ kạmihora purạu lạgit́ Sarkar ṭhe̠n dạbi e̠m hoena.

Source: Adivasi News




Badarganj upojilạ Lohani paṛare̠ ạdibạsi Iskul paṭhuạ kuṛi jhapṭao saṕ ar bạṛić kạmi bulạu iạte̠ mit́ Muslạ koṛawaḱ aṭok

Rangpur Badarganj upojilạre̠ Ạdibạsi Iskul pạṭhuạ 8 Irạl kilạs paṛhao̠ḱ kan kuṛiwaḱ jormoṭte̠ hoṛmo bạṛijtae̠ lạgit́ kurumuṭu re̠aḱ lạlisre̠ lailatul borat (19) ńutuman mit́ muslạ koṛae̠ giriptar oco akana. No̠a ghoṭona do̠ hola budhiloḱ ạyuṕ be̠la upojilạ Lohanipaṛa Union re̠aḱ Ạdibạsi Ato Simuljhuṛire̠ (diṅgạpaṛa) hoe̠ akana,.

No̠a ghoṭonare̠ pạṭhuạ gidrạre̠n Eṅgatte̠t́ bạdi hoe kate̠y mamla akada. Teheń Lukhibar uni muslạ koṛa Rangpur hajot teko kol kedea. Mamla re̠aḱ Ijạharre̠ baḍae̠o̠ḱ kana Dinạm hiloḱ Iskul horre̠ calaḱ hijuḱ lailatul Borat́ do̠ uni kuṛi gidrạ horre̠ eset́kate̠ dulạṛ re̠aḱ arojae kan tahẽna, o̠nate̠ Uniaḱ ona aroj nẽhorre̠ bae rạjilente̠ raṅgao̠ kate̠ uni boskoye̠ ehoṕ keda. Korona oktere̠ Iskul bondge tahẽkante̠ oṛaḱre̠ hećkate̠ uni uni kuṛi gidrạ ạṛisede kan tahẽkana.

Ae̠ma dhao mana kate̠ re̠hõ Lailatul ńutuman uni muslạ koṛa do̠ katha bae ańjom leda. Tayomte̠ ać gharońjre̠nko ona katha lại kate̠ re̠hõ jahan boge kạmi do̠ baṅ hoelena. Hola tayo̠m be̠la lailatul Borat do̠ tho̠ṛa kạmiạ são dare maḱ lạgit́ uni kuṛi tako seće hećlena,o̠na oktere̠ uni kuṛi tako oṛaḱre̠ bolokate̠ ńui lạgit́ daḱe̠ koekeda unre̠ uni do̠ tubewell khon daḱ ạgu kate̠ unie̠ emade khan uniaḱ hoṛmore̠ daḱe̠ chiṭạu adea, ona oktere̠ oṛaḱre̠ kuṛire̠n Gogo baba bạkin tahẽkan ạtre̠ bạṛić kạmi re̠aḱe̠ nẽhorade teye jhapṭao kedea ar lajao̠ jaega kore̠ ti emkate̠ bạṛijiye kurumuṭu keda uni lailatul Borat.Unre̠ uni kuṛiaḱ kạumạu ańjomte̠ eṭaḱ gharońjre̠n hoṛko ńir hećente̠ lailatulko saṕ kedea. Ona re̠aḱ khobor ńam ket́ khan pulis do̠ he̠ć kare ona ńindạge uni lalociạ Boratko saṕ kedea. No̠a ghoṭonare̠ kuṛire̠n acu gogo bạdi kate̠ lalociạ lompoṭ Borat ńutumte̠y mamla keda. Teheń Lukhibar Rangpur Adalot hũyạte̠ jehel hajotre̠ko kol kedea.




Natorre̠ Jumi rereć ḍạku tire̠ Ạdibạsi Basonti ar uniaḱ gharońj

Nator Lalpur re̠ jumi rereć ḍạku (bhumi dossu) Samad gãota re̠n koaḱ lilkạrre̠y paṛao̠ akana Basonti Rani Sardar. Katha rakaṕ akana Nator Lalpur Duaria Union re̠n Jumi rereć ḍạku ( Bhumu dossu) Abdus Samad gãota re̠n koaḱ lilkạrre bundi dosare̠ jione khe̠mao̠eda Ạdibạsi Basonti Rani Sardar. Ạdibạsi Basonti Rani Sardar  ać babawaḱ record sanam Sompotti do̠ daṛe̠ uduḱ kate̠ko dokhol akada jumi rereć ḍạku(Bhumi dossu) Samad gãota.

Sorejumin se̠nkate ńel akana Ạdibạsi Basonti Rani Sardaraḱ joto jumi do̠ jumi rereć ḍạku (Bhumi dossu) Samad ar unire̠n gãotako jor kate onakoko dokhol akada.

No̠a bisại re̠ ona Ṭoṭhare̠n ko ṭhen baḍae̠joṅ khoj kate̠ ńutum baṅ sodor kate̠ thoṛa murubbi hoṛko lại keda Basonti Rani Sardar ać Babawa ḱ record me̠naḱ jumi Samad ar uni gãotare̠n hoṛko mit́te̠ jor kate̠ dokhol kate̠ko jomeda.

No̠a bisạire̠ Basonti Rani Sarda ṭhe̠n baḍae̠ joṅ khoj kate̠  unie̠ lại keda, “Iń Babawaḱ Rekorḍiạ Sanam sompod kodo̠ jumi rereć ḍạku (Bhumi dossu) Samad ar uni gãotare̠nko jor jobosti dokhol kate̠ko jomeda. Ińaḱ be̠nao̠ oṛaḱ Samad ar uni gãotare̠nko tinre̠ rạput́ lạgit́ko hećlena unre̠ iń ar ińre̠n 4 boe̠ha kuṛiko mit́te̠ onkole̠ te̠ṅgo daram let́kogea,menkhan onko do̠ aleko joto hoṛ ṭhe̠lao̠ giḍikate̠ ińaḱ oṛaḱko rạput́keda. No̠a bisạite̠ iń do̠ são sãote̠ pulisiń phoneat́ koa unre̠ thana khon pulisko heće̠na ar ińaḱ rạput́ akan oṛaḱ re̠aḱ ṭin, mãt́ khunṭi são sanamaḱ ge pulisko idikeda. Tayo̠mte̠ thanare̠ mit́ṭe̠n ardasiń e̠mkeda Samad ar uni gãotare̠n 7 hoṛ ńutumte̠.”

No̠a bisạire̠ Lalpur Thanare̠n dạyikan kṣmiạyić OC Selim Reja kuli ledere̠ye menkeda, No̠a bisạite̠ mit́ṭe̠n ardas ńam akana tojbij le̠kate̠ ạn dharate̠ no̠a re̠aḱ kạmikodo̠ hoe purạuḱa.

Source:Dainik protibadi kontho




Sada Canḍbol Khikṛi

Khikṛi do̠ losoponḍo sasaṅ ńoḱgeye tahẽkana, me̠nkhan canḍbo̠l do̠ ponḍge taya. Ạḍi sạṅgiń diso̠mre̠ maraṅ bir aṛere̠ mit́ṭe̠n buḍhiye̠ tahẽkana, unire̠n do̠ ar okoe̠ hõ bako tahẽkana. O̠kte̠ khe̠mao̠ lagit́te̠ turui go̠t́e̠n sukri ho̠po̠n ar ge̠l go̠ṭe̠n sim ho̠po̠ne̠ ạsul harae̠t́ ko tahẽkana. Sim-sukri kodo̠ thoṛako dạṛ ke̠ṭe̠ć e̠n khan ar ṭhik le̠ka bae ńe̠l to̠daro̠t daṛe̠ako kan tahẽkana. Buḍhi do̠ ạḍi hudis re̠ye̠ paṛao̠e̠na, ce̠t́e̠ ce̠kaya! Mit́ din uni buḍhi do̠ sor ńo̠ḱre̠ tahẽkan hoṛ ṭhe̠ne̠ calao̠ e̠na are̠ nẽ̠ho̠r adea, je̠mo̠n aćre̠n sim-sukri kodoe̠ ńe̠l go̠ṛoae̠. Me̠nkhan uni hoṛaḱ do̠ ae̠ma kạmi tahẽkan tae te̠ bae̠ rạmjạu le̠na, me̠tadeyae̠ ohogeń ńe̠l goṛo daṛe̠ama, ma arhõ jãhãe ko ńe̠l joṅ me̠.

Niạbar buḍhi do̠ mit́ṭe̠n bana ṭhe̠ne̠ calao̠ e̠na. Bana do̠ oṛaḱ se̠ć regeye̠ tahẽkana, ńam kede̠ khane̠ nẽho̠r adea, je̠mo̠n sim-sukrikoye̠ ńe̠l kotae̠. Bana do̠ sim ar sukri hõye̠ jo̠mkote̠ ańjo̠m torageye̠ rạji got́e̠na. Buḍhi do̠ banaye̠ kuli kedea, am do̠ noko janwar ko são̠te̠ ce̠t́ le̠kam be̠bo̠hara? Mońje̠m be̠bo̠har daṛe̠aḱ gea tho? Bana do̠ bo̠ho̠ḱ ruku ke̠t́te̠ye̠ me̠nke̠da, mońj be̠bo̠har do̠ń daṛe̠aḱ gea. Bana do̠e̠ me̠ngo̠t́ ke̠da, iń do̠ onko ‘gorob’ me̠nkate̠ń ho̠ho̠ akoa. Buḍhi do̠e̠ me̠nke̠t́a, nonka hoho te̠do̠ sim-sukri ho̠po̠n ko bo̠to̠ro̠ḱa. Mo̠nre̠ jut bae ạikạule̠t́ te̠ bana ṭhe̠n kho̠ne̠ se̠n pharake̠na. O̠na tayo̠m buḍhi do̠ mit́ṭe̠n tạruṕ (nekṛe̠ bag) ṭhe̠ne̠ calao̠e̠na. Tạruṕ hõ ańjo̠m baṛakate̠ bae bilo̠m le̠da, usạrageye̠ me̠ngo̠t́ ke̠da, hẽ ge iń doń ńe̠l do̠ho̠ daṛe̠ akoa. E̠nte̠ tạruṕ hõ sim ar sukri do̠ko jo̠mko gea. Tạruṕe̠ kuli ocoe̠na, am do̠ ińre̠n ạsul janwarko ce̠t́ le̠kam ho̠ho̠ akoa! Ne̠kṛe̠ tạruṕ doe̠ me̠nke̠da, ce̠daḱ onko do̠ iń ‘oi oi oi’ me̠nkate̠ń ho̠ho̠ akoa. Buḍhi do̠ bae kusi le̠na, me̠tadeae̠ amaḱ ho̠ho̠ ańjo̠mte̠do̠ ińre̠n ạsul ko do̠ko bo̠to̠ro̠ḱa.

Monko ạnduḱ mạnduk kate̠ge̠ ruạṛo̠ḱ kan o̠kte̠rege khikṛi são̠te̠ horre̠ ńapam do̠ hoye̠n taya. Khikṛi do̠ buḍhiyaḱ jo̠to̠ katha ańjo̠m kate̠ye̠ me̠tadea, amre̠n ạsul sim-sukri ńe̠l são̠ha ko lạgit́ do̠ unạḱ ce̠daḱe̠m dạndiḱ kana. Iń tinạḱ din me̠nạń unạḱ din do̠ ar jãhãn muskil ge baṅ ho̠yo̠ḱtama. Ińge jo̠to̠ sim-sukriń ńe̠l to̠daro̠t daṛe̠akoa! Buḍhi do̠ uniye̠ kulikede̠a, am do̠ ińre̠n ạsul sim-sukri cet́le̠kam ho̠ho̠ akoa! Ạkilan khikṛi do̠ bo̠ho̠ḱ se̠ć tiye̠ tiạr ke̠t́te̠ye̠ me̠tadea, ce̠daḱ amre̠n dulạṛiạ sim-sukri kodo̠ iń doń ho̠ho̠ akoa, ‘de̠la gateko de̠la huḍiń gateko iń ṭhe̠n hijuḱpe̠’ no̠nkań ho̠ho̠ akoa! Buḍhi do̠ uni khikṛiaḱ calaki bae bujhạu daṛe̠ada, ańjo̠mte̠ye̠ kusi ḍho̠pe̠na.




Tanorre̠ bạṛić kạmire̠ bae rạjilente̠ ạdibạsi maejiuko dal ghạl akadea.

Rajshahi jilạ Tanorre̠ bạṛić kạmi lạgit́ bae rạjilente̠ mit́ ektiạranićaḱ demạriạ dalte jokhom kate haspatal re̠aḱ aṭe̠t́ re̠ye̠ aḍrao̠ baṛae kana mit́ ạdibạsi maejiu (21) No̠a ghoṭonate̠ o̠na ṭotha bạṛić obostare̠ me̠naḱa. O̠na aḍepasere̠n hoṛko uni maejiu ona bạṛić obosta khon usạra tanor upojila health complex re̠ko bhurti kedea.

Ato hoṛ ar haspatal pahṭa seć khon baḍae̠oḱ kana tanor upojilạ re̠aḱ kolma union  ṭothare̠n  ạdibạsi atore̠n mit́ maejiu ae̠ma din khon bạṛić kạmire̠ hẽḱae lạgit́ chalknaka simultola nicpara atore̠n saiphuddinre̠n kor̠a Sohidul Islam (30) do̠ jaogeye̠ men ạguae̠ tahẽkana, Menkhan uni maejiu do̠ Sohidulaḱ o̠na bạṛić kạmire̠ baṅ hẽḱ kate nachoul upojilạ re̠aḱ Rajbari ạdibạsi atore̠n Roton Murmu (34) são dulạṛ dupulạṛ hoen taea.

Calaoe̠n Robibar ńindạ uni rạnḍi maejiu do̠ aćre̠n dulạṛiạ sãote̠ or̠aḱ khon oḍok calaḱ o̠kte̠re̠ Simultola ṭhe̠n Sohidul do̠ unkine̠ ńe̠l ńamke̠t́ kinte̠ onḍege uni maejiu aṭkao dohokate Roton doe̠ dal ńir kedea, ona o̠kte̠ Sohidul do̠ uni maejiu arhõ aćaḱ bạṛić sanare̠ jormoṭ kedea, menkhan enre̠hõ bae rạjilente̠ Sohidul do̠ ạdibạsi maejiu demạriạ ṭheṅgateye̠ dal kedea,o̠nate̠ uni maejiu do̠ ạḍite̠t́ ạḍigeye̠ ghạl akana.

No̠a khạtir Sohidul são ropoṛre̠ Sohidul doe̠ menkeda ńindạ uni maejiu do̠ kombṛo̠ sondhte saṕ hoe̠lena ar thoṛa thuri dalkate̠ se̠taḱ do̠ aṛaḱ hoe̠ akana,no̠a mekate khoboriạkoe̠ eṛan akat́koa.

No̠a khạtir Tanor thanare̠n dạyik ńam akat́ kạmiạić (OC) Rakibul Hasan doe̠ menkeda nonkan jahan khobor se ijạhar do baṅ ńam akana. Uni doe̠ menkeda ijạhar se ardas ńamlen khan o̠na re̠aḱ ạn le̠kate̠ dạyikaḱle kạmia,

 

source: padmatimes.com




Rajshahire̠ Ạdibạsi kuṛi jormoṭte̠ bạṛije (Dhorson) re̠aḱ kurumuṭu

Rajshahi jilạ Godagaṛi upojilạre̠ are̠(9) kilạs paṛhao̠ḱ mit́ ạdibạsi kuṛiaḱ hoṛmo jormoṭ bạṛić ocoḱ re̠ye̠(dhorson) paṛao̠ akana. Sunicar 10 October tayo̠m be̠la amdaj 3 baja o̠kte̠ upojilạ re̠aḱ Gogram union Baliạḍaṅga atore̠ no̠a ghoṭna do̠ hoe̠ akana.

Henostarey paṛao̠e̠n kuṛi gidrạwaḱ o̠ṛaḱ do̠ o̠na Borgitola atorege mente̠ baḍae̠ akana. Hola ńindạ  9 baja o̠kte̠ uni kuṛi do̠ ar ać Baba- Go são̠ aḍe̠pase̠re̠n tahẽkate̠ Godagaṛi thanare̠ye ijạhar akada.

Ijạhar dạkhil se̠ćte̠ baḍae̠o̠ḱ kana, uni ạdibạsi kuṛi (14) hola tayom be̠la amdaj 3 baja oakte̠ o̠ṛaḱ khon praebheṭ(privet) paṛhao̠ḱ lạgit́ bạliạḍaṅ atote̠ mahasoe̠ o̠ṛaḱe̠ calaḱ kan tahẽkana, o̠na horre hoṛo khet pinḍhạre̠ Baliaḍaṅ atore̠n Alom Hossain re̠n koṛa Al- Amin do uni kuṛi  eskar ńamkedete̠ jormoṭte̠ bạṛić kạmie̠ (Dhorson) lạgit́e̠ kurumuṭuet́ tahẽkana, menkhan uni kuṛiaḱ kạumạu hohore̠ aḍepaserenko ńir heće̠n khan Al-Amin doe daṛ keda.

Godagari thanare̠n daroga(OC) Khairul Alom doe meneda mamla ol caṛhao̠ re̠aḱ kạmi calaḱ kana(report ol hạbić) uni dusiić sabe re̠aḱ hõ kurumuṭu do ̠e̠hoṕ akana.

Mamla e̠m tayom uni ạdibạsi kuṛi ar gharońj re̠n sulukre̠ko tahẽ daṛe̠aḱ ar uni dusi hoṛ usạra giriptare lạgit́ mit́ hokum e̠m hoe akana mente̠y lạikeda Rajshahi Otirikto pulis super Ifte Khayer Alom

 

Source: Jonojatir Kontho-11.10.2020