Baḍae̠jo̠ṅ-01 Kulup Cho̠ṛan

Goṭa dhạrtirege kulup choṛan reaḱ bebohar ḍher thoṛa menaḱa. oṛaḱ duạr, office, gạḍi se emanteaḱ rehõ kulup choṛan reaḱ jạruṛ bujhạu akana. Kulup choṛan leka ḍher do̠ ar cet́ hõ baṅ laṛcaṛ akana. Paseć re̠ sendra tedo̠ mit́ goṭaṅ hõ babon ńama oṛaḱ re kulup choṛan bạnuḱa? Nana hunạr ar ḍhena-lạṭu hõ mẽt́ re paṛaoḱa. Baḍae reaḱ bon kurumuṭua ce̠kate̠ ar o̠kare̠ pạhil kulup choṛan do̠ be̠ho̠har le̠na. Amdaj ḍhe̠r hajar bo̠cho̠r lahare̠ mit́ ạkilan hoṛge kulup choṛane̠ be̠naole̠t́a. Tobe̠ hẽge Misor (Egypt) diso̠mre̠n hoṛkoge akoaḱ oṛaḱ kore̠ kulup ko lagao̠e̠t́ tãhẽkana. O̠nko do̠ kulup jhić lạgit́ hõ mit́ le̠kan choṛan ko be̠nao̠le̠t́a. Misor diso̠mre̠ do̠ un o̠kte̠ kaṭ re̠aḱ kulup ko be̠nao̠et́ tãhẽkana. O̠na do̠ kaṭ re̠aḱ palla sãote̠ko jilạt́ kaṭ kan tãhẽkana. O̠ka se̠ćre̠ khil tãhẽna, o̠na se̠ć khonge kulup do̠ko kulupe̠t́ tãhẽkana arko jhiće̠t́ kana. Ḍher din tayo̠m onkoaḱ kuluṕ choṛan khon hõ mońj ar ke̠ṭe̠ć kulup choṛan do̠ Greece diso̠mren hoṛko kurumuṭu ke̠da.

O̠ka se̠ć khon khilạn e̠mogoḱ ho̠yo̠ḱ kan tãhẽkana, o̠na khon e̠ṭaḱ se̠ć te̠hõ kuluṕ do̠ko jhić daṛe̠aḱ kan tãhẽkana. Ne̠be̠tar ce̠t́ le̠ka kulup re̠ choṛan bo̠lo̠e̠ lạgit́ bhugạḱ me̠naḱa, un o̠kte̠ rẽhõ tãhẽkana. Bhugạḱ khonge mẽṛhe̠t́ re̠aḱ hũk ko bo̠lo̠ye̠t́ tãhẽkana. O̠na tayo̠m bhitri re̠aḱ khil ạcur kate̠ ko kulupe̠t́ tãhẽkana, noko hoṛ koaḱ choṛan do̠ kubạ ge tãhẽkana. choṛan re̠aḱ muṭhạn do̠ ṭhik datrom le̠ka ńe̠lo̠ḱge. lạṭu utạraḱ choṛan do̠ 3 feet jeleń ge. Hoṛ kodo̠ choṛan ko go̠ḱ baṛae̠t́ tãhẽkana. Rom diso̠mre̠n hoṛkoge pạhil do̠ kạtić kulup choṛan ko be̠nao̠ke̠t́a. kạṭić ko be̠nao̠ akat́te̠ sạrige jo̠har ńam le̠k kanako. Ro̠man koge lạṭu-kạṭić ar ae̠ma le̠kanaḱ kulup choṛan ko ạguakat́a. No̠ako hijuḱ lahare̠ jo̠to̠ kulup ge kapaṭ sãote̠ jilạt́ tãhẽn kan tãhẽkana. Mit́ duạr khon e̠ṭaḱ duạr re̠ do̠ bạṅko lagao̠ daṛe̠aḱ kan tãhẽkana. Roman koge judạ judạ kulup ko be̠nao̠ akat́a, kusi leka jo̠to̠ jae̠ga re̠ge ko idi daṛe̠aḱ kan tãhẽkana. Jãhã le̠kan duạr re̠ge se̠ sinduk kore̠ hõ ko siń daṛe̠aḱ kan tãhẽkana, choṛan do̠ huḍiń ge tãhẽkana. Hoṛko do̠ kạṭuṕ re̠aḱ mundạm le̠ka ko ho̠roḱe̠t́ tãhẽkana, menek ti re̠aḱ horoaḱ me̠nte̠ge ko le̠khae̠t́ tãhẽkana. Ar nito̠ḱ do̠ dhạrti re̠aḱ ae̠ma diso̠m ge mo̠ńj ar keṭeć kulup choṛan ko be̠nao̠e̠t́a. Ńe̠lo̠ḱ kana nombor anaḱ ar cumuk kulup hõ bajar re̠do̠ ńamo̠ḱ kana.




Dinajpurre̠ mit́ dinte bar Ạdibasi maejiuko Konac (Dhorson) ket́kina

Dinajpurre̠ Mit́ dinte̠ barea Adibạsi maejiu bạṛić hoṛko hotete̠kin konac (dhorson)  oco akana calaoe̠n bud hiloḱ no̠a do̠ hoe akana bar ṭhãi re̠ no̠a ghoṭnare̠ pulis do onko bạṛić hoṛko aṭok akat́koa.

Onḍe̠nko hoṛ ar pulis ṭhe̠n khon baḍae̠ akana Nobabganj Upojilạ re̠aḱ Torpon ghaṭ golabaṛi atore̠n mit́ hoṛmo nijor (Protibondhi) kuṛi gidrạ eskar oṛaḱre̠ ńam kate̠ konac (dhorson) kedea atore̠n Lal Hembrom re̠n koṛa Komles Hembrom(30). No̠a ghoṭnare̠ uni kuṛire̠n apatte̠t́ Nobabganj thanare̠ mit́ mamlae emket́te̠ Komles Hembromko saṕ kedea.

Arhõ inạ dinge ona upojilạ re̠aḱ Carlipara atore̠n mit́ ạdibạsi bạhukuṛi oṛaḱre̠ eskar ńam kateye konac (Dhorson) kedea noa atote daṛane heć akan Gaibandha Jilạ Gobindoganj upojilạ re̠aḱ Cangura atore̠n Bicạr Hembromre̠n koṛa Gonesh Hembrom (25) ar no̠a kạmireye̠ goṛoade tahẽkana uni saõte hećlen ać sãotenić Khudu Mardire̠n koṛa Onik Mardi (25)

No̠a oktere̠ uni bạhu kuṛi doe̠ kạumạuket́te̠ atore̠n hoṛ kodo̠ heć kate̠ Gones Hembrom ar Onil Mardi saṕ kate̠ pulis ṭhe̠nko  soprot ke̠t́kina. No̠a ghoṭnare̠ uni bạhu kuṛi aćge badi hoekate̠ thanare̠ mamlae em akada.

No̠a judạ judạ banar ghoṭnare̠n saṕ oco akan kodo hajot teko kol oco akana mente baḍae̠ oco akana Nobabganj thanare̠n SI (Todonto)  Md. Samsul Alom.

Source- Jonojatir kontho




Ḍ A H A R

 Bhul ḍaharte  taṛam taṛamte

Oktei jurite kunạmi bagwan bạgikate

Ạḍi jhạliń laha heć en

Kạṛuṅ ńutre noa ḍahar ma iń

Bạń oromet́  kan!

 

Terdeć marsal bạgi kate

Iń okoreń teṅgo akan?

Noa ma ińaḱ ḍahar baṅ kan

Tobe cekate rilạmala ḍaharteń ruạṛa ?

Ňu-bul pharnao hoṛmo lekań

Aṭkaret́ kan.

 

Ińaḱ daṛema bại-bạite cabaḱ kan

Bạń baḍae jạdu – mantarte —

Nit ińma sãota  teṅgokate

Sãota  juḍạsi hoe ma

Bạń bis kate

Bhiṛkạu kane.

 

Baṅkhan iń ma sãota-gãota ren

Dulạṛiạko metạń kan  tahen

Menkhan nui dare nạṛi  sãotage

Bạń baḍaea tinạḱ jugiń

Ekal sãotaren bạiri hoe kate

Hiskạ umul latar re

Tạṅgiń tahena—

Noa joto eṛe- toṛe khon

Bańcao  ḍahar do cet́

Eset́ cabaena?

 

Mengeạń iń ol

Ru katege ḍhol.

Oka rebań chapae

Noṅka tegeń gapae.

 

Oloḱ hoṛma menaḱkoge

Sadhuram murmu khon hõ bhage

Oloḱ pạilạre aema jol

Okaṭaḱ horop tebań ol.

Olciki, Roman baṅ do Baṅgla

Okaṭaḱte bań ol iń thoṅla.

Noa bhạbit te baṅ hoelen ol

Ạuri ru rege tapaṕen ḍhol.

 




Sạri Ghoṭna umul pańja kate̠ go̠lpo̠ “Sonotiaḱ so̠no̠t dulạṛ”

Ḍoman do̠ rạput́ parko̠mre̠ gitić ar lutur bit́kate̠ hõṛõ hõṛõ jhạlre̠ sereńe̠ ańjo̠m ńame̠da. Mońj te̠ ańjo̠m lạgit́ tho̠ṛae̠ koṭko̠ṭoe̠na. Pusṭạutẹyẹ ańjo̠m ńam ke̠da se̠reń do̠ are̠ thir hape̠ye̠na. Sereń do̠ nonka ge-

O̠ka cando dibi ho̠yoḱ

O̠ka cando kạli,

O̠ka cando raj rãs do̠.

Bale̠ muluḱ dibi hoyoḱ

Ambas re̠do̠ kạli

Kunạmi re̠ raj rãs do̠.

Hudis re̠ye̠ paṛao̠e̠na, ce̠daḱ bae̠ gunạno̠ḱa; e̠nte̠ dibi unumoḱ laha dinrege Ḍoman re̠n sadhe̠r gate koṛa Sushil ar Sono̠ti tạkinaḱ bapla do̠ jail (hajot) duạr rege ho̠yo̠ḱ lạgit́ High courte hukumle̠t́a. Hukum le̠t́ae̠ bapla re̠aḱ so̠mbat hõ je̠mon high court mit́ mạhina bhitri re̠ko baḍae̠ ocoye̠.

Bạrin ṭoṭha re̠aḱ ato kumbạ ṭolare̠n kuṛi koṛa Sushil ar So̠no̠ti. Rạsi ato kana, jo̠to̠kote̠ amdaj 200 (bar sae) ghãro̠ńj santal ho̠po̠nko girobạsi akana. Ato khon onḍok to̠rage ḍhe̠na mạ̃chi bajar ar primary school me̠naḱa. No̠a kumbạ ṭo̠la primary & High school khonge Sushil meṭtik pass tayo̠m mõṛẽ bo̠cho̠r tayo̠m So̠no̠ti doe̠ pass le̠da. Mit́ ṭo̠lare̠n kin tãhe kante̠ Sushil do̠ gate koṛa ko são̠te̠ ar So̠noti hõ aćre̠n gateko sãote̠ hilsạ hako le̠ka lo̠boe̠ lo̠boe̠ ko hijuḱ calaḱ kan tahẽkana. Sushil do̠ jao̠ge Sonoti goṛo̠ae̠  kurumuṭu akada, ar no̠nka no̠nka te̠ge tin recoe̠ dulạṛ kede bae̠ baḍae̠ daṛe̠ada! Mit́ din bae̠ ńe̠l le̠khan jiwire̠ mo̠ńj bae̠ ạikạua. Ać school khone onḍoṅe̠n rẽhõ Sonoti do̠ hiṛiń ge bae̠ hiṛiń daṛe akadea. Sonoti hõe̠ sẽṛa idiḱ kante̠ mit́ din bae̠ sahao̠le̠t́ te̠ Sushil do̠ aćaḱ o̠nto̠r re̠aḱ coko kathae̠ lại so̠do̠r adea. Pạhil ańjo̠m kate̠ sonotiaḱ gunṭhi ar luṭi kin do̠ bo̠to̠r te̠ boge te̠ laṛao̠ le̠na. Sushilaḱ dulạṛ re̠aḱ katha ańjo̠m kate̠ So̠no̠ti do̠ mõṛẽ siń mõṛẽ ńindạ bae̠ jạpit́ daṛeaḱ tahẽkana.

So̠no̠ti ar Sushil do̠ ho̠rte̠ calaḱ re̠, bajar te̠ calaḱ re̠, kạmi kisni te̠ calaḱ re̠hõ ghane̠ ghane̠ kin ńapámo̠ḱ kan tahẽkana. Unkinaḱ be̠bo̠harko ńe̠lt̠e Ḍoman do̠ gate̠ taye̠ husiạr le̠de̠gea, Sushil paseć bam bujhạue̠da, ato gaõtare̠n jo̠to̠ hoṛ ge So̠no̠ti soṅge amaḱ dulạṛ so̠mpo̠k do̠ko bujhạu ńam akada. Dulạṛ re̠ye̠ unum akan Sushil do̠ Ḍomanaḱ katha tho̠ṛa hõ bae̠ he̠tawat́ tãhẽ̠kana. Sạrige So̠no̠ti ar Sushilaḱ dulạṛ re̠aḱ jo̠ So̠no̠tiaḱ hoṛmo̠ re̠ ńe̠l ńame̠na. So̠no̠ti re̠n go-baba kin ńe̠t́ena, ke̠kle̠se̠t́ e̠nte̠ ato mạńjhi ṭhe̠n kin dạṛ idike̠t́a. Ato mạńjhi do̠ jo̠to̠ ańjo̠m kate̠ aćre̠n jo̠g mạńjhi, paranik arkoe̠ ho̠ho̠aḱ koa; ańjo̠m baṛakate̠ kulhi duṛuṕ ho̠ho̠ lahare̠ koṛa ko kuli kedea. He̠nda bạbu am do̠ So̠no̠tim dulạṛede kana se baṅ!

Sushil doe̠ roṛ ruạṛat́ koa, Sonoti soṅge do̠ ińaḱ jahanaḱ so̠mpo̠k do̠ bạnuḱ tińa.

Mạnjhi haṛam doe̠ me̠ngot́ ke̠da, ce̠kate̠ bạnuḱ tamam me̠ne̠da? Ato gaõtare̠n huḍiń khon haṛam buḍhi hoṛ hõko lạie̠da, am do̠ So̠no̠ti soṅge ulue gutue e̠m tahẽkana.

Sushil doe̠ me̠nke̠t́a, hẽ do̠ hẽ ge, to̠be̠ jahan bạṛić mon do̠ bạnuḱtińa, ar ce̠daḱ baṅ tahen tiń iń do̠ So̠no̠ti iń re̠n mise̠ra le̠kań ohmaedea.

Jo̠g mạńjhi do̠ e̠kale̠ to̠ras ke̠t́te̠ye̠ me̠tadea, Sushil bạbu ce̠t́ am do̠ ale̠ lo̠ṛo̠m be̠nao̠e̠t́ le̠a, co̠ṭ te̠ uḍạuḱ cẽṛẽ ko̠le̠ ńe̠l ṭhike̠t́ koa, ar amaḱ urgạn do̠ bale̠ bujhạue̠t́a! Amge So̠no̠ti do̠m bhạrti hoṛmo̠ akadea! Baba le̠k jo̠g mạńjhiaḱ no̠nkan katha ańjo̠mte̠ Sushil do̠ e̠kal hape̠ geye tahẽye̠na.

Ae̠ma ae̠ma katha ko ro̠ṛ baṛake̠t́ tayo̠m mucạt́re̠ Sushil ko kulikedea, ce̠t́ to̠be̠ So̠no̠ti so̠ṅge ge amaḱ bapla do̠le̠ bo̠ndo̠bo̠sa! Thir do̠ thirgeye tãhe̠ye̠na me̠nkhan bo̠ho̠ḱ do̠ bae̠ ḍubuḱ le̠t́te̠ kulhi duṛuṕ ko go̠ṭa ke̠da. So̠maj re̠n mõṛẽ hoṛaḱ kathae̠ be̠batao̠ke̠t́te̠ So̠no̠ti do̠ court re̠ye̠ mambla ke̠da. Go-baba são̠te̠ ato gão̠tare̠n ko hõ court re̠ko teṅgoye̠nte̠ Sushilaḱ do̠ jabot jibon hajot (jail) re̠aḱ hạkim doe̠ hukum ke̠t́a. Kạidi o̠ṛaḱ te to̠l kate̠ ko idi kedea, hae̠re̠ dulạṛiạ Sushil, thoṛa mẽ̠tdaḱ jo̠ro̠ḱ tuluć ge So̠no̠ti se̠će̠ ko̠yo̠ḱke̠t́a. Katha baṅ hoe̠ le̠n re̠hõ o̠nto̠r jiwi do̠ dhuk dhuko̠ḱ e̠ho̠ṕe̠n taya. Hajot (Jail) re̠aḱ to̠no̠l re̠ tãhe̠n tinạḱ suk me̠naḱa, Sushil do̠ mo̠ńj te̠ye̠ aṭkar akada. Mõṛẽ bo̠cho̠r tayo̠m ge Sushil do̠ kho̠bo̠re̠ ko̠l ke̠da ma jãhã le̠kate̠ge hajot (jail) kho̠n do̠ o̠r onḍokińpe̠. Ukil muktạr ar ạkilan ho̠ṛkoaḱ po̠ramo̠ste̠ baḍae̠ y̠ena e̠ke̠n So̠no̠ti baplaye̠ chaḍa do̠ Sushil hajot (jail) khon chaḍao̠ bae̠ ńama.

So̠no̠ti do̠ gidrại ńamana, me̠nkhan mo̠ne̠ jiwire̠ duk do̠ he̠ḍe̠jo̠ḱ te̠ge tãhẽye̠na. Gidrạ do̠ o̠ko̠e̠ pạrise̠ e̠maya? Baba ho̠po̠naḱ bicạr re̠ le̠k bicạr bae̠ ńamle̠t́ re̠hõ ato gão̠tare̠n kodo̠ bako dea giḍi le̠dea.  Go-babawaḱ bo̠ho̠ḱre̠ hamal bo̠jha do̠ ḍhe̠rge hamale̠na. Sonotire̠n ko̠ṛa gidrạ do̠ teheń school calaḱe̠ e̠ho̠ṕ akada.

Sushil re̠n go-baba do̠ e̠kal asoḱ ṭayo̠ḱ So̠no̠ti takoaḱ o̠ṛaḱte̠kin ńir he̠će̠na. Ce̠daḱ je̠ So̠no̠ti baplaḱe̠ rạmjạule̠n khange Sushil do̠ hajot (jail) khone̠ onḍo̠ḱ daṛeaḱa. Hae̠re̠ sirjo̠n manwa tho̠ṛa din lahage dulạṛ re̠aḱ bạṛićte̠t́ ar baṅ lạiyṣgo̠ḱ katha ko pasnao̠le̠t́a ar teheń do̠ jo̠to̠ dea bạgi kate̠ ataṅe lạgit́ banar tiko laha akat́a! So̠no̠ti ać go-baba ar mõṛẽ mukhiạ ko baḍae̠ ke̠t́re̠ kuṛi So̠no̠ti ko ne̠hõradea, koṛawaḱ nãwã jiṅgi ar gidrạwaḱ tayo̠m daram bhạlại hudis kate̠ Sushil baplaye hẽḱke̠da.

Bo̠cho̠r din paro̠mre̠ dibi he̠ćle̠n khange Doman do̠ Sushil ar So̠no̠tiaḱ dulạṛ re̠aḱ kathae̠ ro̠pha ruạṛa. So̠no̠ti-Sushilre̠n koṛa se̠će̠ be̠ṅge̠t́ le̠re̠ Ḍo̠man do̠ So̠no̠tiaḱ so̠no̠t dulạṛ ge̠ye ńe̠l ńamakat́a.




D I B I ṬẠ N Ḍ I

Tiyạḱe̠na dibi

Dense sinduk cạbi.

Calaḱạń dibi ṭạnḍi

Kirińạń botol hạnḍi.

Ńuyạń ḍho̠k ḍho̠k

Roṛạń bo̠k bo̠k.

Gidrại me̠ne̠t́ kiriń boll.

Ar mit́ jo̠nae̠ kiriń ḍho̠l.

Baba jonae̠ ńui hạnḍi

Go̠go̠ bae̠ ńamle̠t́ khạnḍi.

Ńu lạgit́ hoyoḱ ṭaka

Baṅ kulạḱ jo̠m daka.

Baṅko ńame̠t́ mo̠ńj utu

Jo̠m akat́ ko se̠taḱ guhum sạtu.

Hae̠re̠ rạskạ dibi hạṭi

Baṅ hoyoḱ lạḍu mit́ bạṭi.

Rạskạ mo̠ne̠ do̠ sereń

Tumdaḱ saḍe dhạtir – tiṛiń.

Ńõ~hõ~ṛ macha tiriạ oroṅ

Go̠go̠e̠ huṛuṅ ḍhiṅki ḍhoṛoṅ.

E̠nte̠ re̠hõ hạsi – khusi

No̠a lạgit́ o̠koe̠ do̠si .

Nacar no̠a re̠ṅgeć jio̠n

Jage kulạu me̠naḱ tabon.

Nẽhõr mabon kisạṛ koṛa

Hạṭiń mabon rạskạ thoṛa.

O̠koe̠ kodo̠  kiriń kede

Bhạdại daka jom laḍe̠.

Baṅdo̠ okoe̠ maraṅ sạnḍi

Bondok kate̠ suti khạnḍi.

Rosogo̠lla jilapi

Jo̠m kedae̠ uni rapi.

Alta ,sono- pauḍar

Taka lạgịt́ e̠m cuḍar.

Baḍae̠ e̠na ṭaka bạnuḱ

Raḱ ke̠dam khunuḱ khunuḱ.

Rit pit ar bạnuḱ ạkil

Hạnḍim ńuyet́ gujuḱ dhạkhil.

Tinạḱ din bam bagiy hạnḍi

Unạḱ din baṅ kulạḱ khạnḍi.

Nana hunạr ae̠ma do̠kan

Papoṛ, boṛa hae re sokan

Dãsãe koṛa tumdaḱ ṭamak

Hanko ńel̠kom damak damak.

 Teṅgun duṛuṕ hoṛaḱ bhiṛ

Calaḱ hoṛ  do̠ hir hir .

Katha tahẽle̠n dibire̠ ne̠s

Sajaoḱae̠ nãhãḱ raj be̠s.

E̠nre̠hõ dibi rạskạ tege

Paro̠m calao̠e̠n ạḍi bhage.

Landa ke̠dae̠ kheṭe̠ kheṭe

Rạskạ kedae ạḍi ate.

Cekayam e̠nte̠ re̠ṅgeć hoṛ

Kạmi lạgit́ o̠koe̠hõ bako roṛ

Baṅ molin le̠n e̠nrehõ mẽt́

Onate ban rạskaya ce̠t́

Dibi  ṭanḍi dãṛã o̠kte̠

Mon do̠ pase̠ć se̠rma coṭte̠.

Kạṭić gidrạwaḱ duluṅ gạḍi

Ṭhe̠pe̠ ṭhepe̠ hae̠re̠ sạḍe.

Jage kulạḱ biṛi cuṭi

Ce̠kayam  bạnuḱ jel kuṭi.

Ne̠s nãhãḱ  thoṛa thoṛa

Kalo̠m nãhãḱ jo̠to̠ pe̠ṛa

Jo̠mabo bhage̠ bhage̠

Sanam nãhãḱ mońj tege.

Jilạpi khạjạṛi ro̠so̠go̠lla

Aṅgro̠p jhaṅga ḍhilạ ḍhala.

Pạńci paṛhãṭ chapa sạṛi

Daṛanabon kuṭum baṛi.




Mit́ Bitạ Lać ar Cuput́ Sumuṅ Jiwi – 1

Mit́ Bitạ Lać lạgit́

Cuput́ Sumuṅ Jiwi lȧgit́

Dhạrtire̠ Manwabon Lạṛhại kan

Dhạrtire̠ boehabon kaphạriạḱ kan

Dhạrtire̠ jaejug babon tahen

Caḱbon tahen kan be̠sulukre̠

De̠bon cehaoḱ ma, de̠bon hudis ma

Mit́ bitạ Lać ar Cuput́ Sumuṅ Jiwi lạgit́

“Jhabare̠  daḱ mạnḍiń do̠ho̠ akada, jo̠mme̠ nãhaḱ” Surại do̠ ro̠ro̠ṛ tuluć oṛaḱ khone̠ oḍoṅe̠na. Surại apat Junu haṛam do̠ aćre̠n juạn ho̠po̠n Surại oṛaḱ khon oḍoṅo̠ḱe̠ be̠ṅge̠t́ got́ adea. Sukri le̠kanaḱ ce̠ple̠-ce̠ple̠ mit́ kandha re̠aḱ o̠ṛaḱ. Duạrre̠ ṭạṭi silpiń Junu ar Surạiaḱ o̠na ho̠po̠n ho̠po̠n, nacar nindhạn oṛaḱ o̠na Kusbạ ato lạgit́ jahan nãwã se̠ ạjgut jinis do̠ baṅ tahẽkana. Hẽ e̠ṭaḱ o̠ṛaḱre̠ do̠ tahen hoṛ jạstiko tahekana, ar Junu tạkin do̠ bar hoṛge. Junu ar Surại, apat ar ho̠po̠n.

Bhado̠r cando go̠ṭa ńindại daḱ akat́te̠ raca do̠ lo̠so̠t́te̠ paṭao̠ akan tahe̠na. Raca lo̠so̠t́re̠ Surạiaḱ pańja be̠ṅge̠t́aḱ tuluć Junu haṛamaḱ hudis do̠ tayo̠m se̠ć paro̠m calao̠ akan din se̠ć ruạṛe̠ntaea. Ạḍi sạṅgiń, mit́ isi bo̠cho̠r sạṅgińre̠ Junu haṛam mit́ṭe̠n po̠lso̠ po̠lso̠ muṭhạne̠ ńe̠l ńam ke̠da…..mittṭe̠n maejiuaḱ muṭhạn…Surại e̠ṅgataḱ muṭhạn…….aćre̠n ghirni – Mạtiaḱ muṭhạn. Ar …… luṭire̠ rimṭa akat́ cuṭi parko̠m kuṭhạre̠ o̠ta urić kate̠ uphar re̠ye̠ re̠be̠t́  kada. Junu haṛamaḱ luturre̠ mit́ isi bo̠cho̠r laha re̠aḱ katha bại bạite̠ gurlạuḱ e̠ho̠ṕe̠na- “Ma nuḱue ho̠bo̠rre̠n gidrạń jimạwam kana….be̠ste̠ harae̠m ar ….ar hara kate̠ khub mo̠ńj bạhu ạguae̠ tińme̠ so̠na do̠….” Gujuḱ lahare̠ Mạti do̠ Junue̠ me̠tade tahe̠na. Uni do̠ Surại ho̠bo̠r re̠ye̠ tahekana ar e̠ṅgatte̠t́ são̠geye̠ gitić akan tahena. Unre̠ Junu do̠ aćaḱ aṛaṅre̠ aćaḱ o̠nto̠r re̠aḱ sanam dulạṛ sanam bho̠rsa ar sanam daṛe samṭao̠ kate̠ aćre̠n ghirniaḱ cạndire̠ ti capo kate̠ye̠ dib le̠na…. “Alo̠m bhabnaḱa, alo̠m raga, Surại do̠ e̠ke̠n am motore̠n do̠e̠ baṅ kana; ińre̠n hõ kan geae̠; alaṅ bana hoṛre̠n kan geae̠. Ar Surại do̠ rajre̠n ho̠po̠n le̠kań do̠ho̠yea. Ar jahe̠r e̠ra le̠kan bạhuń ạguwae̠a”. Unre̠ Junui me̠nle̠da. Ar Sạrige Junuaḱ katha do̠ Junu geye̠ baḍae̠a se̠ sisirjạuiće̠ baḍae̠a je̠ Junuaḱ monre̠ jãhãn pap do̠ baṅ tahẽkana. Ar e̠nte̠ un jo̠khe̠n do̠ Junu takoge ato̠re̠n mạńjhiḱ koko tahẽkana. Junue̠ duṛuṕ akan no̠a o̠ṛaḱ do̠ un jo̠khe̠n go̠ṛa tahẽkana. Ar Junue̠ ro̠ṛle̠t́ onako katha o̠na re̠aḱ tahẽkan jae̠gare̠ do̠ ne̠tar raca tahẽkana; ar racare̠ lo̠so̠t́ ar lo̠so̠t́ ce̠tanre̠ Junure̠n e̠kaputạ ho̠po̠n Surạiaḱ Juạn pańja tahẽkana; o̠ka do̠ Junu ko̠ko̠r le̠kae̠ ko̠yo̠ḱ thir akat́ tahẽkan.

Junu haṛam do̠ be̠re̠t́ kate̠ jhaba khho̠naḱ ḍekciye̠ phe̠ḍ ke̠da. Ḍe̠kcire̠ ko̠de̠ lạpsi lo̠po̠r lo̠po̠r tahẽkana. O̠na mit́ṭe̠ć bạṭire̠ dul kate̠ ńuńue̠ dhurạue̠na. Pạhil do̠m ńu torageye̠ ạikạu ke̠da buluṅ ma bae̠ lagao̠ akat́. Buluṅ ṭoklaḱe̠ hạtṛạuke̠t́ ma ce̠t́ hõ bạnuḱ. Ạḍi haenisạs kate̠ ar hõ kurumuṭute̠ o̠na ko̠de̠ daḱ mạnḍige ńuńue̠ dhurạue̠na. Re̠ṅgeć jo̠khe̠ć do̠ sanamaḱge se̠be̠l gea. Junue disạ ke̠da ać juạne̠ tahẽkan o̠kte̠ go̠ṛo̠mte̠t́ e̠ra ạṛti-ạṛtite̠ gho̠re̠ e̠mae̠ kan tahẽna. To̠wa dahe ma e̠nte̠ ạṭhikan ho̠yoḱkan tahẽna, me̠nkhan Junu do̠ gho̠r ge jạsti doe̠ kusiaḱkan tahẽna; ṭaṭka urut́ sondhaṛ sondhaṛ re̠aṛ ghor, go̠ṭa hoṛmo re̠aṛ aṛgona. Are̠ laḱ khone̠ he̠ć le̠nre̠ mit́ jam bạṭi gho̠re̠ ńu lahae̠a tobe̠ ane̠ć jaṅgae̠ ạbuko̠ḱkan tahena. “Khub jom me̠ ya Junạ, (goṛomte̠t́ uni do̠ Junạgeye̠ me̠tae̠kan tahena) tobe̠ tho̠r bạhu hoko kusiyama” goṛomte̠t́ e̠rae̠ me̠tae̠kan tahena. Un jo̠khan do̠ jãwãe̠aḱ do̠ e̠ke̠n kondoram geko ńelet́ tahena. O̠nate̠ goṛomte̠t́ e̠ra do̠ Junu kakṛa le̠ka bae jo̠m rub-rubu ocole̠ khan bae̠ beret́ ocoae kan tahena. Junu ńe̠lko he̠ć le̠nre̠ do̠, Junu hońharte̠t́ do̠ Junuwaḱ kondoram khon do̠ Junu te̠koaḱ ḍhulạ ce̠tan re̠aḱ bạndige ḍher garte̠ doe̠ be̠ṅge̠tat́ tahena; ar pase̠ć o̠na ńe̠ltegeye̠ kusile̠na. Ar Bandorjuṛi Jugin Parganare̠n talaić ho̠po̠n-e̠rat namko̠ra naconiạ=gaenaha kuṛi Mạti do̠ Junu dạuṛa ce̠tan kho̠ne̠ phe̠ḍ le̠dea. He̠se̠ć se̠kre̠ć re̠aḱ mit́ṭe̠ć go̠ṭa bo̠cho̠r tayo̠m e̠ne̠ uni Surại……Junure̠n e̠kaputạ ho̠po̠n. Ar Mạti do̠ ae̠ma din Junu bae soṅge daṛeawadea; maṅgaṛ gupie̠ lahae̠na.

O̠kte̠ mit́ le̠ka baṅ tahena. Junu te̠koaḱ o̠bo̠sta hõ ńuro̠ḱ e̠hoṕe̠na. Pạhil do̠ o̠ṛaḱ re̠aḱ jho̠gṛa, kaka-goṅgo boe̠ha tala. Inạ tayo̠m bhạyạdi salaḱ jho̠gṛa; ar inạ tayo̠m hanko tora cikạ̃ṛ pinḍạ. E̠nte̠t́ ḍhulạ ce̠tanre̠ bạndi tahẽn khan do̠ budhu hõ onatege̠ te̠nkoḱa.

Go̠ṛa gudṛi khaliye̠na; o̠ṛaḱ duạr dhasao̠e̠na; ḍhulạ hõ rawale̠na ar mạńjhi man hõ calao̠e̠na. Rajre̠n ho̠po̠n le̠ka harakić Surại e̠ṭaḱ hoṛre̠n mĩhu-me̠ro̠m gupi gupite̠ye̠ harae̠na; ar nite̠ juạne̠n khan e̠ṭaḱ hoṛ ṭhe̠n din bhore̠ nalhale̠re̠ ane̠ć banar apa-hon mit́ be̠la kin ńu lo̠lo̠ḱa. Jahe̠r e̠ra le̠khan bạhu do̠ nit hõ buru paro̠mre̠ge me̠nae̠a ar o̠na katha do̠ e̠ke̠n Junu haṛamge̠ye̠ baḍae̠a; ar o̠na katha do̠ uniaḱ koṛamre̠ bursi se̠ṅge̠l le̠ka huruṅ huruṅoḱ kana.

Ol tungiak………………




HeliKapṭar

Se̠dae̠ khon ge manwa koaḱ cẽṛẽ le̠ka uḍạuḱ sana khon ge uḍa̠uḱ jahaj se̠ helikopṭar be̠nao̠ re̠aḱ hudis do̠ he̠ć akana. Hahaṛa katha do̠ hoyoḱ kana uḍạuḱ jahaj be̠nao̠ tayo̠m ge manwa kodo̠ usạra ar algatege se̠rmare̠ uḍạuḱ re̠aḱ ko kurumuṭu akada ar ae̠ma ae̠ma kạrigo̠lko uduṛ dhupuṛ akana. O̠ka ńe̠lte̠ helikopṭar be̠nao̠ lạgit́ bigganiko do̠ ko kukmu ke̠da se̠ sanake̠t́ koa o̠na do̠ hoyoḱ kana bakaḍulu (banglate do Foring) ńe̠l te̠. Ḍher hoṛgeko lại akat́a baṅma bigganiko do̠ bakaḍulu ńe̠l kate̠ ge helikopṭar ko be̠nao̠ akada. Dhạrti re̠ me̠naḱ ko uḍạuḱ ar le̠ńo̠ḱ ko modre̠do̠ e̠ke̠n bakaḍulu soṅge ge ńe̠l le̠kate̠ se̠ uḍạuḱ le̠kate̠ helikopṭar re̠aḱ do̠ milạu me̠naḱa.

Baḍayo̠ḱ kana pạhil do̠ France diso̠mre̠n hoṛ koge nonkan uḍạu calaḱ jahaj re̠aḱ ko guni bhạbi akada. bakaḍuluaḱ goṛhon muṭhạn ar uniyaḱ il te̠ uḍạuḱ re̠aḱ do̠ ḍher ko ạri bạndhi ke̠t́te̠ 1924 se̠rma re̠ Atiyen Winminch do̠ pạhil biḍạu le̠kate̠ helikopṭar be̠nao̠le̠t́a. O̠na tayo̠m te̠ bạṛti kae̠te̠ helikopṭar re̠aḱ muṭhạn, il, tho̠ṛa jae̠ga re̠ uḍạuḱ ar phe̠ḍo̠ḱ se̠ te̠ṅgo thir kate̠ hõ se̠rma re̠ uḍạuḱ re̠aḱ daṛe nonkan jahaj ko be̠nao̠ le̠t́a. Tobe hẽ ge, helikopṭar re̠aḱ tinạḱ mońj ar bhagete̠aḱ hoe̠ akan, jo̠to̠ge onko bakaḍulu ńe̠lte̠ge.

France diso̠m re̠aḱ nonkan be̠nao̠te̠ go̠ṭa dhạrtire̠n hoṛko bhaṛo̠le̠n re̠hõ, sạrige onko huḍiń bakaḍulu khon ge uskur ko ńam akada. Ne̠be̠tar dhạrti re̠ nana hunạr helikopṭar me̠naḱa, me̠nkhan jo̠to̠ ge bakaḍulu le̠kage be̠nao̠ḱ kana. Hoe̠ daṛeaḱa tayo̠m daram do̠ arhõ bo̠do̠l bon ńe̠l ńama.




Ńuhum seć jalapuri ḍhipe parom daṛe̠aḱa hoedaḱ

Uttạr-Pạchim baṅgla Jalapuri (Bongopsagor) ar ona aḍepasere̠ menaḱ hoedaḱ do̠ teheń ńuhum amdaj 6 baja seć ona re̠aḱ aḍepaseko parom kate arhõ e̠r̠aḱ seć sen pasnao̠ daṛe̠aḱa. Ar o̠na khạtir te Dhaka, Khulna, Barisal, Chitagang, Sh́́ylet, Mymenshing, Rangpur ar Rajshahi Bibhag re̠aḱ ḍher jaega kore muruk khon arhõ bạṛti muruk daḱ ar ona são hoedaḱ hoe daṛe̠aḱa mente hoedaḱ Ạpise baḍae oco akana. Teheń sokolbar tikin 1 baja okte no̠a kathae lại sodor keda Hoedaḱ ạpis.

No̠a khạtirte Koksbajar(Cox bazar) ar Moṅgla jalapuri ghaṭ do̠ 3 no̠ husiạr jhạnḍi uduḱ lạgit́kin men oco akana, note ona hoedaḱ bhitrire̠ 44 kilomiṭar bhitrire̠ hoe re̠aḱ tạpiste̠t́ tahẽn kana 40-50 kilomit̠ar ar ona do hoedaḱ birbão̠ te pherao̠ḱ kana

O̠nate̠ utạr jalapuri ar khạndri sećte̠ hoako sasaṕ ko calao ̠ akan sanam lạukạre̠n lạuṛiako do̠ tayom daram jahan khobr ạuri ńam hạbić aḍ se asrae akan jaegare tahen lạgit́ko baḍae oco akana.

Source:Banglar jonopod




Tayo̠m

Santal ho̠po̠n tayo̠me̠nako,

O̠lo̠ḱ paṛhao̠ḱre̠

Santal koko tayo̠me̠na

Kạmi kaj kore̠ge

Beret́pe jo̠to̠ santal ho̠po̠n

Mo̠n re̠aḱ jạpit́ khon

E̠ṭaḱ jạtikoko Lahaḱ kana

Abo do̠ tayo̠mge.




Phenire̠ Ạdibạsi Kuṛi gidrạwaḱ bar dhao beabruk/Konac(Dorson), 2 hoṛaḱ giriptar.

Phenire mit́ ạdibạsi kuṛi (18) bar dhao konac re̠aḱ lạliste̠ 2 hoṛko giriptar akat́kina pulis,nuking dokin hoyoḱ kana Md. Riaj ar uṕ geget́ić kạmiạ Choṭon Chandra Sil.

Pulis ko meneda uni ạdibạsi kuṛi do Khagṛa chuṛiren kanae̠.Robibar ńindạ gharońjre̠nko sãote̠ kaphạriạ kate̠ ona hiloḱ ńindạ 1.30 seć Phenitey heće̠na. Unire̠n mit́ gate kuṛi Pheni caṛipurre̠ Bisik ṭoṭhare mit́ sạlai Phektori reye kạmia. Uni do Bisik calaḱ khạtir Mohipal khon Riksa calao̠ić Riajaḱ Riksarey deće̠na, Riaj uni do Bisik calaḱ katha menkate Pheni Pouro ṭoṭha 12 no. word re̠aḱ  Moktar baṛi ṭoṭhare idikate ńindạ 2.30 okte konac kedea mente uni kuṛi do pulis ṭhene lại keda.

No̠a okte̠ uni kuṛi raraḱe̠ ehoṕe̠n khan Riaj do uni arhõ Bisik seće mohnḍa kedea. Noa okte pheni sodor re̠aḱ Amtoli hor re̠aḱ mucạt́ ṭhen uṕ geget́ić Choṭon do Riksa khon uni phrḍ kedete sor re̠aḱ mit́ṭen or̠ḱ teye idikate̠ uni hõe konac kedea. Sombar do uni kuṛi Pheni Moḍel thanate senkate mit́ mamlae dạkhil keda, ona ńindạge pulis do ńindạ amdaj 8 baja okte Moktar baṛi ṭoṭha sorre dewanganj re̠aḱ mit́ mes khon Riaj ar Amtoli re̠aḱ koloni khon Choṭon ko giriptar ket́kina.

Pulisko meneda Riksa calao̠ić Riajaḱ oṛaḱ do Lukhipur jilạ re̠aḱ komol nogorre, uni do pheni dewanganj Babul Mia aḱ oṛaḱreye tahena.Uṕ geget́ić Choṭon Pheni pouro Ṭoṭha 12 no. word hajari Road ṭoṭhare̠ mit́ selun reye kạmia. Uni do Chitagang Sitakunḍu dhormopur atore̠n Somir Chandra Silre̠n koṛa kanae.

Source: kalerkantho.com