Ḍhuḍḍạ kora (Kolhe Onõṛhẹ̃)

Kạlṭhu baṅ paṛhoṕ laṕ

Porikkha je soroḱ kantama

Kate kạlṭhu caḱ kanam,

Gateḱ laḱte.

Gateḱ laḱ jạttege amaḱ jibon

Nosṭo kedam je,

Baṅ cet́ledam oloḱ paṛho

Baṅ cet́ledam kạmi

Lać laḱte khaṭoḱ nitoḱ

Ạtiń kom Bhiṛi




OKOYAḰ BHUL TÃHEKANA ?

O̠ṇa iạte uni hoṛ do̠ são-baḱḍayić hohoadea ar noa ghoṭna re̠aṅ sanam do̠s unire̠ye̠ ladeke̠da. Khan são baḱḍayić do̠ murukte̠ye̠ jobabke̠da, me̠nke̠dae̠, iń do̠ nunạḱ ãṭín jaṛao̠ akan tãhekana baṅma uni khon nit hạbić no̠a ghoṭna re̠aṅ ce̠t́ ge bạń baḍae kana. O̠na iạte̠ ce̠kate̠ ińre o̠na do̠s do̠m lade daṛeaḱ kana?

Uni hoṛ doe̠ me̠nke̠da tinre̠ oṛaḱ khoniń oḍok e̠na unre̠ am do̠ be̠sgem tãhekana, cekate̠m nonka got́e̠na? São baḱḍaić doe̠ roṛ ruạṛke̠da tinre̠ am do̠ mit́ bạṭi hạnḍim ńuke̠da un khonge ạḍite̠t́ baṅ jutiń ạikạue̠da.

Hataṅe me̠nke̠da iń hõ tho onka le̠kage. Khan mẽt́ hõkin ataṅ got́ke̠da sãh hã hãḱ! O̠nage jor katha do̠! E̠nte̠ un jokheć tar lain do̠ konḍea ńoḱ akan tãhekana: O̠nakate̠ tikin hõkin me̠ngot́ket́a o̠na iạtege ạliń aḱ kạmi hõ dho̠so̠r pho̠r ńoḱe̠na.

Uni ho̠ṛ do̠ raṅgao̠ ńoḱ kateye̠ me̠nke̠da e̠ke̠n mit́ bạṭi hạnḍi ńuite̠ o̠koe̠ hõ tis hõ bharabhaṭre̠ bako paṛao̠ akana. São̠-baḱḍaeaḱ doe̠ me̠ngot́keda am do̠ no̠a do̠ ikoṭ katha kan tame se̠ ? Acha jãhãnaḱ karonte̠ am do̠ palaḱ poloḱe̠m beṅge̠d khan ar kạmi hõ thoṛa bạṛićle̠n tam khan ar iń hõ onate̠ń be̠kamle̠n khan, ce̠t́ o̠nate̠ do̠ amaḱ lo̠ksan se̠ bạṛić do̠ baṅ hoyoḱtama?

Uni ho̠ṛ doe̠ roṛ ruạṛadea, hẽ sạrige. Me̠nkhan o̠na hisạb le̠kam kạitukle̠ khan jãhãn bạṛić do̠ baṅ ho̠yo̠ḱa. Me̠nkhan le̠k le̠ka bam kạitukle̠ khan o̠nate̠ do̠ bạṛić do̠ hoyoḱgea.

São̠-baḱḍaeaḱ doe̠ kulikedea le̠k le̠ka be̠hohar re̠aḱ do̠ ce̠t́ upại me̠naḱa? O̠nam be̠hoharle̠ khange coṅ amaḱ bạṛić do̠ khạṭige hoyoḱtam. São̠-baḱḍaeaḱ tãhen tuluć okoe̠ hõ tishõ nonkan muskil ghoṭna ar do̠sare̠ do̠ bako paṛaoḱ kana, amaḱ são̠ baḱḍae̠aḱ be̠s tãhele̠n khan honaṅ no̠a ghoṭna do̠ o̠ho̠ hoe̠le̠na, ar noa hoń lạiam kana, são-baḱḍaeaḱ ar hạnḍi do̠ tis hõ baṅkin onsoṅoḱa, e̠nte̠ tinạḱ dhao̠ am do̠ hạnḍi se̠ no̠nkan buloḱ jinise̠m ńue̠da unạḱ dhao̠ge iń doń alat́ olodoḱ kana ar ruạ hõ sabeń kana.

Uni hoṛ do̠ aćaḱ jaṅga rạput́ akan ar ghạlko re̠aḱ haso bhujhạuadea; gạḍi khone̠ ńurhạle̠na me̠nte̠ hõe disạkeda; ar noa hõe hudiske̠da baṅma iń do̠ Ḍakto̠r ran re̠aḱ dam lagao̠ańa ar haspatalre̠ hõ tinạḱ din coṅ no̠nka harkhe̠tte̠ din ṭaḱlao̠ hoyoḱtińa.

No̠ako ganḍon baṛakate̠ uni hoṛ do̠ ạḍiye̠ kastao̠e̠na are me̠n utạrke̠da luturiń peṭeroḱ kana ar do̠ tis hõ hạnḍi se̠ nonkan nisạ jinis do̠ jo̠ṭet́ ge bạń joṭe̠da.

Ar rạskạ re̠aḱ kathage aćaḱ goḱaḱ le̠ka o̠na tayo̠m do̠ tishõ nisạ jinisko huḍuhuḍuć gan hõ bae joṭet́ kạile̠da ar un khon nonkan muskilaḱ ar bạṛić ghoṭnare̠ ar do̠ tis hõ bae paṛaole̠na.

(Mucạt́)




Mańja Baha (Kolhe Onoṛhe)

Jhamka jhạkur baha kạnić

Bela hõ rakaṕ kane

Belawaḱ chaṭatege,

Melae mańja leloḱ kạniḱ.

Tot lakage sanaṅ seniḱ

Ạyạ tege baṅ totso lidiṅe,

Ạyạ jạkhni duruḱ kane.

Daka uti laḱ

Iṅ tạkhni dạr kạdiṅ

Baha tot laḱ.

Jạkhni ạyạ baṛe kede totkạdiṅ baha

Tạkhni ạyạte saṕkate

Makat́ tiṅe bar thapa.




OKOYAḰ BHUL TÃHEKANA ?

Mit́ dhao̠ mit́ṭe̠n ho̠ṛ aćaḱ phoṭo gạḍire̠ de̠ćkate diso̠m daṛane̠ oḍokena, ado̠ ruạṛre̠ tetaṅkedete mit́ṭe̠ć sạrại oṛaḱ ṭhe̠ne̠ te̠ṅgoe̠na ar ńui lạgit́e̠ bo̠lo̠ena.

Uni do̠ mo̠ne monerey menwana Mit́ bạṭi hạnḍi ńute̠ do̠ ce̠t́ lo̠ksan hõ bạnuḱa. O̠nate̠ uni do̠ mit́ bạṭi hạnḍiye̠ kirińke̠da ar ńu baṛakate̠ arhõ aćaḱ gạḍire̠ deće̠nte̠ o̠ṛaḱ seće̠ mõhnḍae̠na. Uni do̠ de̠će̠n  khange ạḍi tạpise̠ giṛgiṛạu idike̠da, horre̠ tho̠ṛagan hõ jãhã ṭhe̠n bae ṭahrile̠da. O̠nka le̠ka calaḱ calaḱte̠ mit́ṭeć dobạṭiại tiog de̠ladilire̠ hõ bae ṭahrile̠da, ar ńe̠lpe̠se̠ ṭhik tala dobạṭiại tioḱet́ khange mit́ṭe̠n se̠ta do̠ ackage o̠ka khon coe ńir hećgot́e̠nte̠ ṭhik gạḍi mõhnḍa mũhnḍire̠ye̠ se̠ṭe̠re̠na. Phoṭophuṭiạ do̠ ackage se̠tae ńelke̠dete̠ ạḍi acka gạḍiye̠ ạcur got́ket́te̠ gạḍi do̠ nisạn khunṭi ḍhui me̠nte̠ye̠ tińke̠da, ar uni hoṛ doe̠ ńure̠nte̠ mit́ jaṅga raput́e̠ntaea ar ạḍi ṭhe̠ne̠ ghạle̠nte̠ haspatalte̠ko goḱ idike̠de̠a.

Uni ho̠ṛ doe̠ me̠nke̠da ạḍi dhao̠ nonkan mũhinre̠ń paṛao̠ baṛa akana, me̠nkhan tishõ nonkan muskil do baṅ hoe̠ akantińa,niạ do̠m do̠ nonka ho̠ye̠ntińa? Khạṭige noare̠ be̠so̠nto̠r re̠aḱ jãhãn karon do̠ me̠naḱgea. O̠na iạte̠ uni do̠ aćaḱ mẽt́e metat́kina aben doben  gạphil kana, aben lahare̠ nonḍe̠ se̠ta me̠nae̠a me̠nte̠be̠n baḍae̠ ocoliń khan honaṅ no̠nkan ghoṭna do̠ oho hoele̠na.

Mẽt́ do̠kin roṛ ruạṛke̠da ạlińaḱ do̠ste̠ no̠a do̠ baṅ hoe̠ akana, ạliń do̠ ạḍi hakopakoge se̠ta do̠liń ńe̠l ńamle̠dea ar hataṅliń khoboradea. Hoe daṛe̠aḱa, no̠a do̠ Tiyaḱ do̠s kana pase̠ć.

O̠na iạte̠ uni do̠ Tikine̠ me̠tat́kina, henda hõ ce̠t́ iạte̠ abe̠n do̠ gạḍi nunaḱ bạṛić do̠be̠n calao̠ke̠da? Ce̠kate̠ sapha so̠ṛokre̠ baṅ calao̠kate̠ nisạn khunṭi sen caḱlao̠ge be̠sbe̠n bujhạuke̠da? Abe̠n baṛe̠ husiạrbe̠n tãhele̠n khan do̠ no̠a ghoṭna do̠ oho̠ hoteć hoe̠le̠na.

Ti do̠kin me̠nke̠da, ạlińaḱ do̠ste̠ no̠a ghoṭna ma baṅ hoe̠ akan! Ạliń do̠ o̠kaṭaḱ hataṅe̠ hukum ạlińa, o̠nageliń o̠nkae̠a ar uniaḱ sikhạuna le̠ka kạmikate̠ boge co bạṛić co ho̠yoḱ o̠na do̠ uniaḱ do̠s kana, ạlińaḱ do̠ baṅ.

O̠na iạte̠ uni do̠ hataṅe me̠tadea, accha tinre̠ mẽt́kin am ṭhe̠n se̠ta me̠nae̠a me̠nte̠kin khoborke̠da, am do̠ ce̠daḱ hakopako bam he̠tao̠ at́ tạkina ar ce̠daḱ be̠ste̠ kạmi lạgit́ bam hukumat́kina? O̠nkale̠ khan honaṅ no̠a ghoṭna do̠ oho hoe̠le̠na. Nitoḱ iń do̠ e̠ke̠n amaḱ gạphil ar be̠so̠nto̠r iạte̠ nonḍe̠ haspatalre̠ minạńa.

Hataṅ doe̠ me̠nke̠da, alo̠m bo̠dnamińa. Iń do̠ ạḍi thuṅgul muṅgulgeń ạikạue̠t́ tãhe̠kana, ar daṛe̠ do̠ nase̠ hõ baṅ tãhe̠kantińa. O̠na chaḍa são-baḱḍae̠aḱ do̠ ce̠t́ hõ bae̠ kạmi akada, inie̠ kạmile̠ khan do̠bạṭiạ t̠he̠n do̠ gạḍi bại bạite̠ calao̠ lạgit́ hukume̠ e̠mkina ar se̠ta re̠aṅe̠ lạiliń to̠rage ạḍi husiạrte̠ kạmi lạgit́ tikin hukumiń e̠mkikina ho̠naṅ.




E – GO

E – go

Se̠rma kho̠ne̠m hećle̠n am

Ruạṛ calaḱ am – baṅ o̠ka hilo̠ḱ,

Un hilo̠ḱ e̠ke̠n do̠ho̠ o̠ṭokam,

Duk haso ińaḱ o̠nto̠r pereć.

E̠ – gạu

Kạṭić re̠naḱ o̠na kukmu sriti

Disạyạń ińaḱ mo̠nre̠.

E̠ – gạu

Suk sạntim e̠mle̠dińa,

E̠m le̠dińam hoṛmo̠ pe̠re̠ć dulạṛ.

E̠ – gạu

Am judim calao le̠nkhan

Baṅ, baṅ  tahe̠n tiń cet́ hõ.

E̠ – gạu

Un hilo̠ḱ am iń ṭhe̠n

Ekal tahe̠nam mit́ to̠ho̠ṕ

Mońj so bahare̠.

Jo̠har –jo̠har –mano̠t jo̠har –gạu.




Birgońj re̠aḱ Ul baganre Ạdibạsi kuṛiaḱ darere pạsi mạṛi ńamena.

Birgońjre̠ calaoe̠n moṅgol hiloḱ tikin amdaj upojilạ re̠aḱ Morica union Mahatabpur Ghuguḍaṅga ato ren Haji Haphij Uddinaḱ ul bagan khon Mit́ Ạdibạsi kuṛiaḱ pạsi akan mạ̃ṛi ńam akana. Ona ṭhạ̃ire̠ ńam akan ID card khon baḍae ńamoḱ kana uni kuṛi do pońcogoṛ Jilạ Debigońj upojilạ re̠aḱ Bhullipaṛa Bagdoh atore̠n Sachera Besra re̠n hopon era kanae,Eṅgattet́aḱ ńutum do Bodhni ar uni kuṛi do Santona Besra (35)

Ona ghoṭona ṭanḍire̠ ńur tahẽkan mit́t̠en thạilạḱre̠ ńam akana kicrić,thoṛa ojoḱ jinisko ar mit́ṭen jạtiạri oporom sakam (ID Card). Morica unionren chairman Md. Ataharul Islam Choudhuri Helal noae baḍae ket́ khan Thana re khobore̠ em ket́te̠ ona ṭhạ̃ite̠ pulis sen kate mạ̃ṛiko hatao kate sanamaḱko tojbij keda. Noa mamlare̠n ńeljut dạyikan officer SI Sopon Pale baḍae oco akana uni kuṛiaḱ asol oporom ar goćkede re̠aḱ karon sendra kạmi do ehoṕ akana.

Birgońj Thanare̠n OC Md. Abdul Motin prodhan noa ghoṭona re̠aḱ sạriaḱ tet́ hẽḱ kate̠ baḍae oco akana je, Mạ̃ṛi do nit todonto lạgit́ Dinajpur  M Abdur Rahman Medical Kolej haspatal re̠ak mạ̃ṛi doho oṛaḱte kol hoe akana. Moena todonto re̠aḱ report dharate̠ sanamaḱ re̠ak ạn lekate̠ bebosta hatao hoyoḱa.




Boṛolekhare Jhĩk (Sojaru) goć khạtirte 9 Adibạsikoaḱ hajot

Moulobhibajar re̠aḱ̠ Boṛolekhare̠ mit́ lekako at́ akan bir janwar Jhĩk (Sojaru) goć ia̠te Santal Ạdibạsiko modre̠ 9 sikạriạko hajot arko ḍamḍom akat́koa Bhramoman Adalot. Calaoe̠n Sạnicar 14 November ńindạ madhobkunḍo Eko park re̠aḱ bajari choṛare Upojilạ Nirbahi Kormokorta ar Nirbahi magistrate Md. Samim Al Imran noa Bicạre

Noa oktere Jhĩk(Sojaru) goćre̠ gor̠o emoḱ re̠aḱ doste Ukil sãotal(35) Budhu sãotal(26) Omesh Sãotal(30) Romesh Sãotal (32) kartik Sãotal (35) Ram sãotal (30) ar Krisno Sãotal (35) tako 10 hajar ṭaka kate moṭrẹ 70,000 hajar ṭakako ḍamḍom ket́koa Bhramoman Adalot. Ar Jhĩk (Sojaru) goćre̠ goṛo em khạtirte̠ selet́ tahẽkante̠ Bir janwarko rukhiạ ạn 2012 lekate̠ BOC kechrigul ṭoṭhare̠n Subol Bhumij (25) ar Jog Robi chondro(25) tạkin hõmit́ cando re̠aḱ begor kạmite̠ sạjại ko emat́kina. Ona ńindạge onko do hajot te̠ko kol ket́koa.

Adalot re̠aḱ noa kạmire̠ goṛoe em akada Bir gãota Boṛolekha rencre̠n mạńjhi haṛam Shekhor Ronjon Das ar Thanare̠n Upo poridorsok (SI) Hojrot Ali.

Bir janwar rrukhiạ jogao ar hạriạr dhạrti rokao gãotare̠n Shylet  Bhibhagre̠n  bir mukhiạ (DFO) Rejaul korim Choudhurie meneda cẽṛẽ ciprut́, bir hạti ar jan janwarkokarbare̠t́ ko bạṛić hoṛko babotre̠ sanam hoṛko aodhanko lạgit́ thoṛa kạmim horale hatao akada ar noate bhage kạmi do hoyoḱ kana.

Source-Jonojatir kontho




Jiṅgi lạṛhaire̠ jitkạr Ạdibạsi kuṛi Pirina….

Baṅladisomre̠ oka jilạ kore Ạdibạsiko ḍherko girobas akae menaḱko onkan mit́ utạr re̠aḱ Ạdibạsi bạṛtiko bosot akan Jilạ do Dinajpur. Dinajpur Jilạ re̠aḱ Nobabgonj upojilạre̠ mit́ṭen huḍiń Ạdibạsi Ato Ḍakmari re reṅgeć gharońjkin bandhao leda Rabon Murmu ar Lugina Soren.

Nukin juri pạri kinaḱ gharońjre̠ 2 gidrạ tayom 20.03.1996 dinre tesar ar mit́ gidrạkin ńam kedea uni do̠ Pirina Murmu. Noa tayom ar hõ 2 gidrạ Rabon ar Lugina tạkinaḱ gharińjre̠kin ńam ket́ kina. Reṅgeć haron kosṭo do din hiloḱ re̠aḱ saõten gate leka tahẽkana pirina takoaḱ gharońj redo, ona talatege oka din do̠ jom ar oka din do baṅ jomtege̠ tahen hoyoḱkan tako tahẽkana onkoaḱ. Pirina do onka tege BRAC Iskul reye bhurtiyena ar saõ saõte̠ Khalippur Mission Iskulreye Bhurtiyena motlob do̠ tikin bela jom ńam lạgit́.

Pạhil kilạs khon 10 kilạs hạbić paṛhaoḱ lạgit́ onkoaḱ oṛaḱre̠ jãhãn bijli bạti baṅ tahẽkana ar Diohe sunum kiriń lekan jahan daṛe se paisa hõ baṅ tahẽkan takoa, onate ḍher okte uni do̠ din belarege aćaḱ oloḱ paṛhaoḱ doe sạt kan tahẽ kana, ar oka okte do̠ ḍibyạ marsalte oloḱ paṛhaoḱe purạuet́kan tahẽkana. 10 serma umerre ać Babae hanapuriyen khan onkoaḱ gharońjre̠ arhõ okulạn do bạṛti idiye̠na.

Noa reṅgeć haron gharońjre okte okte do Pirina hõ gharońj re̠aḱ jom ńu kulạu anṭao lạgit́ hoṛko são nalha kạmi calaḱ hoyoḱ kan tae tahẽkana, ona sãote kạmi iạte Pirinaren mit́ boeha ar mit́ Misera do̠ oloḱ paṛhaoḱ khon kin pharakena/mucạt́keda, menkhan Pirina do̠ oloḱ paṛhaoḱrẹ muruk ar keṭeć mon tahẽkan taete, uni do oloḱ paṛhaoḱ khon bae te̠ṅgo thirlena.

Noa re̠aḱ horte taṛam taṛam tege uni do̠ 2013 sermare hoyen SSC biḍạure̠ selet́ kate GPA 3.85 ńam katey pas keda, Pirinawaḱ do̠ reṅgeć haron iạte jaoge jahanaḱ kạmire̠ boloḱ re̠aḱ monsubạ ahkaoḱ mon tahẽkan taea, mit́ okte Bangladesh Pulis Bahinire̠ thoṛa koṛa kuṛiko hatao̠ koa mente mit́ṭen ḍhạrwạḱ oḍokena, Pirina do noae baḍae ńam ket́ khan uniaḱ kukmu do ̠ arhõ mocṛao beret́eń taea. Ḍhạrwạḱ lekate Pulis Lainre Hoṛmo re̠aḱ biḍạu,oloḱ biḍạu, Meḍikel biḍạu re̠ pas kate̠ pulis ṭreniṅ senṭar reye bhurtiyena, onḍe hõ mońjte ṭreniṅ purạu ket́te Rajarbag Pulis lainreye boloyena.

Nobab gońj Upojilạ ren Mohila Bisoyok Officer Rebeka Sultana Menkeda- Pirina calaoe̠n 9 December Pirina Dhạrti jakat maejiu haron rokao̠ ar Begum Rokeya Dibos kurumuṭute ‘Joyita Onnesone Bangladesh’ re̠aḱ latarre Siknạt ar nukri lạgit́ bhage jo hameṭ akat́ maejiu hisạbte kresṭ ar mane ataṅ keda ać Gogo Lugina Soren.

Source -Dinajpur News




Dina̠jpur Nursing College re̠n nãwã Principale̠ bahal o̠có̠ena mit́ Santal

Dinạjpur Nursing College re̠n ñawã ạyurić  (principal) hisạbtey bahalena Nursing  Ạyurić Magdalina So̠ren. Uni do̠ apnaraḱ laha to̠lo̠btege niạ hudạreye bahal o̠co̠ akana.

Niạ lahare̠ nui do̠  Upo̠ -seba to̠ttabo̠dhayo̠ḱ hisạbte M. Abdur Rahim Medical College Hospital re̠ dạyike̠ purạu ạgu akada. Inạ chaḍa hõ Public Health Nurse aḱ dạyik kạmiko̠ purạu ạgu akada.

Baḍae̠joṅ baṅma Dinajpur Nursing College re̠n  be̠na̠o̠ rakaṕić  ạyuriće̠ tahẽkan Sarmin Sattar do̠ calao̠e̠n O̠cṭober cando̠ ka̠mi kho̠ne̠ jirạu akana. Uni tayo̠m do̠sar ạyurić hisạbte̠ nui santal maejiu Magdalina Soren  niạ hudạrey bahal o̠co̠yena.  Nui chaḍa hõ Rajshahi Nursing College ar Khulna Nursing College ren ạyurić (Principal) hõ apnar laha to̠lo̠bte ko bahal o̠co̠akana.

Jahanara Begum do̠ são ạyurić  (Nursing), ạyurić ( sastho) aḱ kạmi ṭhạ̃i Rajshahi bibhag  Rajshahi Nursing College  re̠n ạyurić hisạbte̠ ko bahal kedea.

Achmatun Necha, são ạyurić Khulna Medical College Hospital re̠ Khulna Nursing College re̠n ạyurić hisa̠bte̠ko bahal kedea.

No̠ko̠ do̠ niạ No̠vember cando̠ re̠aḱ 08 tạrik Sastho Montronaloi reaḱ Nursing sikkha ḍạr ren upo socib Israt Jaman aḱ suhiaḱ mit́ hukumte̠ niạ hudạre̠ bahal do̠ hoe akana.




Mit́ Bitạ Lać ar Cuput́ Sumuṅ Jiwi – 2

Surại do̠ bajar re̠aḱ he̠nde̠ ḍaharre̠ de̠ne̠ banar re̠aḱ mo̠ńj mo̠ńj o̠ṛaḱ ạḍi hahaṛate̠ ṭo̠ya le̠ka cahaṕ kate̠ koyoḱaḱ tuluće̠ taṛam idie̠t́ tahẽna. Apat́te̠t́e̠ me̠n akawade tahẽna; “Sorkal bạbu ṭhe̠n calaḱme̠. Unige alaṅre̠n ukil do̠. Ạḍi maraṅ ukil kanae̠. Khạṭige no̠a mamlare̠ doe̠ jitạulaṅa. Lahare̠ge mõṛẽ isi ṭakae̠ koe̠ lidińa; o̠ne̠ apho̠r khe̠t bạisạu kateń e̠madea. Alaṅaḱ tho̠r inạ motoge khe̠t do̠ tahẽkana. Ado̠ ma nãhãḱ mamla laṅ jitạu le̠n khan ma sanam khe̠t ruạṛ talaṅa. Jo̠gaṛ leda  uniaḱ tire̠ do̠ kạṭić khonge ṭo̠ḍo̠r tahẽkana. Surại ać babae̠ lại akawade tahẽkana baṅma Surại e̠ṅgat gujuḱ jo̠khe̠n Surại apate̠ humạn ocoledea je̠, uniaḱ hạsli re̠aḱ do̠ ṭo̠ḍo̠re̠ be̠nao̠ ocoya Surại lạgit́. Surại ać towa dareaḱ umul ar muṭhạn do̠ bae disạya nase hõ; me̠nkhan jahatin jahatinre̠ ạḍi gạhirte̠ye̠ hudis le̠khan se̠ eṅgatte̠t́aḱ rup disạ ńame̠ me̠njoṅ khan mo̠ne̠ reaḱ khandri hạbić ạḍi ṭo̠nḍaṅgeye ạikạua ar o̠nkan o̠kte̠̠ o̠na ̣ ṭoḍo̠r ać gogowaḱ se̠s cinhạ ạḍi tanmane̠ ṇ́e̠la; e̠nkathae̠ o̠na ṭo̠ḍo̠rrege ać gogowaḱ rup do̠ tol akana. Ar o̠nka e̠skarre̠ o̠na oyoṅ urić kate̠ hanapuri akan eṅgatte̠t́ babo̠t hudisre̠ Surại mo̠nere̠ ạḍi suluk ar bhorsae̠̣ ạikạuet́kan tahẽna. Me̠nkhan jumi bańcao̠ lạgit́te̠ ać go̠go̠waḱ se̠s utạr cinhạ hoe̠ ạkhriń ke̠da. Aćre̠n dulạṛiạ janam datawaḱ cinhạ hõ mẽt ́khone̠ danaṅke̠da. Kacahạrire̠ sahe̠b samaṅre̠ calaḱ re̠ Surạiaḱ ko̠ṛam do̠ dhak dhakao̠e̠n tae̠tey te̠ṅgo thire̠na. Saheb hõ ukil bạbu le̠ka ce̠tatko coe̠ kuli kedea. Me̠nkhan. Bo̠to̠r bo̠to̠rte̠ e̠nhõ o̠na pinḍạ seće̠ se̠n sore̠na ar jo̠ṛhat kate̠ Surại do̠ bae bujhạu le̠t́te̠ amdajte̠ge tho̠ṛa hoṛte̠, tho̠ṛa baṅgla-hindite̠ye̠ ro̠ṛ ke̠da. O̠kaṭaḱ katha re̠aḱ ce̠t́ jobabe̠ e̠mle̠da o̠na hõ bae̠ disạe̠da Surại, e̠ke̠n mit́ṭe̠ć kathageye̠ disạ ke̠da; khub be̠ste̠. Kacahạri khon o̠ḍok kate̠ Sorkal bạbu ukil tinre̠ ruhe̠de tuluće me̠tadea! “Am do̠ amte̠ge amaḱ mamla do̠m harao̠e̠na. Jumi do̠ bam ńama. Jumi do̠ am kakage̠ye ńam ke̠da. Me̠n calaḱme̠.” Ar Surạiaḱ koṛamre̠ ceṭer ńure̠n le̠kae̠ ạikạu ke̠da. Tarasiń o̠kte̠ gade̠l hoṛ talare̠ se̠toṅre̠ teṅgo kate̠ hoye̠ ạikạu ke̠da ać kathae̠ kaṛaṅ ńutre̠ ajana bir talare̠ye̠ bo̠lo̠ at́ akana o̠kare̠ do̠ e̠ke̠n jo̠jo̠m janwarko me̠naḱko. O̠nḍe̠ khon Surại do̠ so̠jhe o̠ṛaḱ seće̠ mohnḍae̠ana.  Tayo̠mre̠ kakatte̠t́ takoaḱ landa bis le̠ka uniaḱ luturre̠ bo̠lo̠e̠na. Togoć daṭa kate̠ ạḍi hae̠ nisas kate̠ ạḍi cand-candte̠ o̠nḍe khon doe̠ pharake̠na. Surạiaḱ monre̠ do̠ e̠ke̠n mit́ṭe̠ć kathage bharḍo̠ le̠ka gurlạuḱkan tahẽna, “Ce̠kate̠ iń do̠ o̠na roṛ bạń ce̠t́ le̠da o̠ne̠ Sorkal bạbu ar sahe̠bkin roṛe̠t́ kan? Ce̠daḱ unkin do̠ ińaḱ pạrsite̠ baṅkin kuli lidińa? Ce̠daḱ! Ce̠daḱ!! Ce̠ka ińaḱ do̠ste̠ o̠laḱ bạń ce̠t́ le̠da? Se̠, iń babawaḱ do̠ste̠? Se̠ bana hoṛaḱ do̠ste̠? Se̠ o̠koe̠ e̠ṭaḱ hoṛaḱ do̠ste̠?” Surại do̠ bae̠ hudis ńam daṛeada o̠ko̠e̠aḱ do̠ste̠ teheń no̠a o̠bo̠sta ho̠ye̠ntae̠ do̠. Ar sojhete̠ as chuṭạu kate̠ ańjo̠m ce̠t́ kathate̠ aćtegeye̠ roṛana, “Ińaḱ kopalre̠ no̠age me̠naḱa, iń do̠ń ce̠kaya?” Me̠nkhan o̠na são̠ são̠tege ać disại bho̠r khon nit hạbić re̠aḱ paro̠makan dinko Surạiaḱ mẽt́ samaṅre̠ tiryạue̠na, me̠ro̠m gupi, bhiḍi gupi, mạhindar ar …..ar hõ ce̠t́ko coṅ. O̠lo̠ḱ re̠aḱ, iskulte̠ calaḱ re̠aḱ opso̠rge bae̠ ńam le̠da Surại. E̠ke̠n lać bhe̠d regeye̠ tahẽye̠na Surại, ce̠kate̠ o̠lo̠ḱe̠ ce̠da? Nindhạn hoṛaḱ ko̠pal hõ nindhạnge tahẽna pase̠ć. Purub nakha se̠rmare̠ rimil do̠ he̠nde̠ idiḱ kana. Siń cando hõ cãkre̠ye̠ bạisạue̠na. Surại do̠ e̠skar suṛuć sinić horre̠ bhucuṅ-bhucuṅe taṛam idiye̠da. Po̠roe̠-po̠roe̠ daḱ ńurade̠ khan thoṛa re̠aṛ machae̠ ạikạu ke̠da, e̠nte̠ uniaḱ ḍanḍa ce̠tanre̠ jahan kicrićge baṅ tahẽ kana. Puruạ hoe̠ re̠aḱ re̠aṛte̠ Surạiaḱ koṛam re̠aḱ se̠ṅgel do̠ ar hõ ạkul bạkuloḱ eho̠ṕe̠na. Uni do̠ muruk kate̠ canḍ-canḍ taḱṛame̠ dhurạue̠na je̠mon usạra o̠ṛake̠ tiog ar ać baba, aćaḱ koṛam re̠aḱ joloḱ se̠ṅge̠le̠ uduḱae̠. Jumi re̠ć ocoḱ re̠aḱ kathae̠ lạiạe̠ ar ać baba salaḱ mit́te̠ mẽt́ daḱe̠ joroe̠. E̠nte̠ nit do̠ Surại ṭhe̠n aćaḱ daṛe ar mẽt́ daḱ chaḍa ce̠t́ puńjige bạnuḱa. Sanamaḱe̠ siboṛ oco akana. Poroe̠ poroe̠ khon bại bạite̠ daḱ do̠ mo̠ṭa idie̠na. Ar tho̠ṛa ghạṛi tayo̠m do̠ jho̠mo̠r jho̠mo̠r dadaḱe̠ e̠ho̠ṕ ke̠da, ar Surại do̠ o̠na ńut horre̠ khadar khapar mit́ mohnḍa taḱṛamtege me̠nae̠a.