Oloḱ́ paṛho (Kolhe onoṛhẽ)

Miṭiḱ kuri tahan sene

Ale ṭolare,

Oloḱ paṛho bạgi kateḱ

Bapla gene je.

Bapla kate ạni kurireḱ

Barea gidrạ tae,

Nitoḱ ạniaḱ soṅsarre

Sukge bạnuḱ taea.

Kạṭiḱ́re̠ bapla kate

Aloge bhul ape,

Baṅkhe  do ạni laka

Suk do oho namape.

Sanam kạmi bạgi kate

Ape hõ paṛhoḱpe,

Paṛho kate apeaḱ jibonaḱ

Lokkho purunpe.




Godagạṛire̠ Ạdibạsi maejiu beabruke doste mit́ deko koṛae giriptar oco akana

Rajshahi re̠aḱ Godagaṛire̠ Adibạsi mit́ Maejiu Beabruke reaḱ doste̠ Naim (22) ńutuman mit́ bạṛić (Bokhaṭe) juạn deku koṛako giriptar akadea Pulis.

Robibar ńindạ amdaj 10 baja okte̠ upojilạ re̠aḱ Deopaṛa union kodom sohor napit paṛa ato khon uni deko doko aṭok akadea.

Nạlis lekate̠ baḍae akana, upojilạ re̠aḱ Deopaṛa union kakol baṛia atore̠n Dulal Hosain re̠n ulbulia hopon Naim do ạdibạsi mit́ Rạnḍi maejiu ḍher din khonge bạṛić kạmi re̠aḱ́e bulạuede kan tãhekana. Calaoen Robibar (29 November) Siṅghạṛ okte atore̠n uni Ạdibạsi maejiuaḱ oṛaḱre bolokate̠ jormoṭte̠ beabruke kurumuṭu keda.

Niạ okte̠ uni maejiue hoho kạumạuket́te̠ Ato hoṛko do̠ Naim saṕ kate̠ pulisko khoborat́koa. Pulis do̠ ona ṭhạ̃i khon uni bạṛic monan ulbuliạ koṛa aṭok kate̠ uni Ạdibạsi maejiu biḍaue lạgit́te̠ Rajshahi Meḍikel kolej Haspatal teko kol kedea.

Godagaṛi Moḍel thanare̠n Officer in Charge (OC) Kholilur Rahman Paṭoarie baḍae oco akana, Ạdibạsi maejiu beabruk re̠aḱ nạliste mit́ juạn koṛa doe giriptar oco akana. Tayomte uni Ạdibạsi maejiure̠n ać Baba bạdi kate̠ beabruk mamlae em ket́te̠ som hiloḱ setaḱ okte̠ uni koṛa  do adalot hotete hajoteye kol oco akana.

Source-Sonali Songbad




E B H E N

E juạn  E bayar

Ebhenom , ape ebhenoḱ pe

Mon reaḱ botor eset́

Aṛe rạput́ kate

Andha pạtiạu khon

Onḍoṅ hijuḱpe .

Cedaḱ bon tahena jạpit́ re.

Hane ańjom pe , dare ḍạr re

Cẽṛẽ ko raga ce̠ro̠- be̠ro̠

Ebhenom  se̠ sim ko kukṛuye̠t́

Ạuri se̠tagoḱre̠;

Hạni ńe̠le̠me̠  purub se̠ć

Bere rakaboḱ kan baraṅ baraṅ ,

Ńindạ ma caba he̠će̠n

Hoho kan ańjomoḱ aṛaṅ.

E bayar , E juạn —–,

Ebhenoḱpe , ape e̠bhenoḱ pe.

Tinạḱ dine̠m tohe̠l tahe̠na.

Ńui hạnḍi pạurạ re̠

Ebhenom, ape ebhenoḱ pe.




Ḍhuḍḍạ kora (Kolhe Onõṛhẹ̃)

Kạlṭhu baṅ paṛhoṕ laṕ

Porikkha je soroḱ kantama

Kate kạlṭhu caḱ kanam,

Gateḱ laḱte.

Gateḱ laḱ jạttege amaḱ jibon

Nosṭo kedam je,

Baṅ cet́ledam oloḱ paṛho

Baṅ cet́ledam kạmi

Lać laḱte khaṭoḱ nitoḱ

Ạtiń kom Bhiṛi




OKOYAḰ BHUL TÃHEKANA ?

O̠ṇa iạte uni hoṛ do̠ são-baḱḍayić hohoadea ar noa ghoṭna re̠aṅ sanam do̠s unire̠ye̠ ladeke̠da. Khan são baḱḍayić do̠ murukte̠ye̠ jobabke̠da, me̠nke̠dae̠, iń do̠ nunạḱ ãṭín jaṛao̠ akan tãhekana baṅma uni khon nit hạbić no̠a ghoṭna re̠aṅ ce̠t́ ge bạń baḍae kana. O̠na iạte̠ ce̠kate̠ ińre o̠na do̠s do̠m lade daṛeaḱ kana?

Uni hoṛ doe̠ me̠nke̠da tinre̠ oṛaḱ khoniń oḍok e̠na unre̠ am do̠ be̠sgem tãhekana, cekate̠m nonka got́e̠na? São baḱḍaić doe̠ roṛ ruạṛke̠da tinre̠ am do̠ mit́ bạṭi hạnḍim ńuke̠da un khonge ạḍite̠t́ baṅ jutiń ạikạue̠da.

Hataṅe me̠nke̠da iń hõ tho onka le̠kage. Khan mẽt́ hõkin ataṅ got́ke̠da sãh hã hãḱ! O̠nage jor katha do̠! E̠nte̠ un jokheć tar lain do̠ konḍea ńoḱ akan tãhekana: O̠nakate̠ tikin hõkin me̠ngot́ket́a o̠na iạtege ạliń aḱ kạmi hõ dho̠so̠r pho̠r ńoḱe̠na.

Uni ho̠ṛ do̠ raṅgao̠ ńoḱ kateye̠ me̠nke̠da e̠ke̠n mit́ bạṭi hạnḍi ńuite̠ o̠koe̠ hõ tis hõ bharabhaṭre̠ bako paṛao̠ akana. São̠-baḱḍaeaḱ doe̠ me̠ngot́keda am do̠ no̠a do̠ ikoṭ katha kan tame se̠ ? Acha jãhãnaḱ karonte̠ am do̠ palaḱ poloḱe̠m beṅge̠d khan ar kạmi hõ thoṛa bạṛićle̠n tam khan ar iń hõ onate̠ń be̠kamle̠n khan, ce̠t́ o̠nate̠ do̠ amaḱ lo̠ksan se̠ bạṛić do̠ baṅ hoyoḱtama?

Uni ho̠ṛ doe̠ roṛ ruạṛadea, hẽ sạrige. Me̠nkhan o̠na hisạb le̠kam kạitukle̠ khan jãhãn bạṛić do̠ baṅ ho̠yo̠ḱa. Me̠nkhan le̠k le̠ka bam kạitukle̠ khan o̠nate̠ do̠ bạṛić do̠ hoyoḱgea.

São̠-baḱḍaeaḱ doe̠ kulikedea le̠k le̠ka be̠hohar re̠aḱ do̠ ce̠t́ upại me̠naḱa? O̠nam be̠hoharle̠ khange coṅ amaḱ bạṛić do̠ khạṭige hoyoḱtam. São̠-baḱḍaeaḱ tãhen tuluć okoe̠ hõ tishõ nonkan muskil ghoṭna ar do̠sare̠ do̠ bako paṛaoḱ kana, amaḱ são̠ baḱḍae̠aḱ be̠s tãhele̠n khan honaṅ no̠a ghoṭna do̠ o̠ho̠ hoe̠le̠na, ar noa hoń lạiam kana, são-baḱḍaeaḱ ar hạnḍi do̠ tis hõ baṅkin onsoṅoḱa, e̠nte̠ tinạḱ dhao̠ am do̠ hạnḍi se̠ no̠nkan buloḱ jinise̠m ńue̠da unạḱ dhao̠ge iń doń alat́ olodoḱ kana ar ruạ hõ sabeń kana.

Uni hoṛ do̠ aćaḱ jaṅga rạput́ akan ar ghạlko re̠aḱ haso bhujhạuadea; gạḍi khone̠ ńurhạle̠na me̠nte̠ hõe disạkeda; ar noa hõe hudiske̠da baṅma iń do̠ Ḍakto̠r ran re̠aḱ dam lagao̠ańa ar haspatalre̠ hõ tinạḱ din coṅ no̠nka harkhe̠tte̠ din ṭaḱlao̠ hoyoḱtińa.

No̠ako ganḍon baṛakate̠ uni hoṛ do̠ ạḍiye̠ kastao̠e̠na are me̠n utạrke̠da luturiń peṭeroḱ kana ar do̠ tis hõ hạnḍi se̠ nonkan nisạ jinis do̠ jo̠ṭet́ ge bạń joṭe̠da.

Ar rạskạ re̠aḱ kathage aćaḱ goḱaḱ le̠ka o̠na tayo̠m do̠ tishõ nisạ jinisko huḍuhuḍuć gan hõ bae joṭet́ kạile̠da ar un khon nonkan muskilaḱ ar bạṛić ghoṭnare̠ ar do̠ tis hõ bae paṛaole̠na.

(Mucạt́)




Mańja Baha (Kolhe Onoṛhe)

Jhamka jhạkur baha kạnić

Bela hõ rakaṕ kane

Belawaḱ chaṭatege,

Melae mańja leloḱ kạniḱ.

Tot lakage sanaṅ seniḱ

Ạyạ tege baṅ totso lidiṅe,

Ạyạ jạkhni duruḱ kane.

Daka uti laḱ

Iṅ tạkhni dạr kạdiṅ

Baha tot laḱ.

Jạkhni ạyạ baṛe kede totkạdiṅ baha

Tạkhni ạyạte saṕkate

Makat́ tiṅe bar thapa.




OKOYAḰ BHUL TÃHEKANA ?

Mit́ dhao̠ mit́ṭe̠n ho̠ṛ aćaḱ phoṭo gạḍire̠ de̠ćkate diso̠m daṛane̠ oḍokena, ado̠ ruạṛre̠ tetaṅkedete mit́ṭe̠ć sạrại oṛaḱ ṭhe̠ne̠ te̠ṅgoe̠na ar ńui lạgit́e̠ bo̠lo̠ena.

Uni do̠ mo̠ne monerey menwana Mit́ bạṭi hạnḍi ńute̠ do̠ ce̠t́ lo̠ksan hõ bạnuḱa. O̠nate̠ uni do̠ mit́ bạṭi hạnḍiye̠ kirińke̠da ar ńu baṛakate̠ arhõ aćaḱ gạḍire̠ deće̠nte̠ o̠ṛaḱ seće̠ mõhnḍae̠na. Uni do̠ de̠će̠n  khange ạḍi tạpise̠ giṛgiṛạu idike̠da, horre̠ tho̠ṛagan hõ jãhã ṭhe̠n bae ṭahrile̠da. O̠nka le̠ka calaḱ calaḱte̠ mit́ṭeć dobạṭiại tiog de̠ladilire̠ hõ bae ṭahrile̠da, ar ńe̠lpe̠se̠ ṭhik tala dobạṭiại tioḱet́ khange mit́ṭe̠n se̠ta do̠ ackage o̠ka khon coe ńir hećgot́e̠nte̠ ṭhik gạḍi mõhnḍa mũhnḍire̠ye̠ se̠ṭe̠re̠na. Phoṭophuṭiạ do̠ ackage se̠tae ńelke̠dete̠ ạḍi acka gạḍiye̠ ạcur got́ket́te̠ gạḍi do̠ nisạn khunṭi ḍhui me̠nte̠ye̠ tińke̠da, ar uni hoṛ doe̠ ńure̠nte̠ mit́ jaṅga raput́e̠ntaea ar ạḍi ṭhe̠ne̠ ghạle̠nte̠ haspatalte̠ko goḱ idike̠de̠a.

Uni ho̠ṛ doe̠ me̠nke̠da ạḍi dhao̠ nonkan mũhinre̠ń paṛao̠ baṛa akana, me̠nkhan tishõ nonkan muskil do baṅ hoe̠ akantińa,niạ do̠m do̠ nonka ho̠ye̠ntińa? Khạṭige noare̠ be̠so̠nto̠r re̠aḱ jãhãn karon do̠ me̠naḱgea. O̠na iạte̠ uni do̠ aćaḱ mẽt́e metat́kina aben doben  gạphil kana, aben lahare̠ nonḍe̠ se̠ta me̠nae̠a me̠nte̠be̠n baḍae̠ ocoliń khan honaṅ no̠nkan ghoṭna do̠ oho hoele̠na.

Mẽt́ do̠kin roṛ ruạṛke̠da ạlińaḱ do̠ste̠ no̠a do̠ baṅ hoe̠ akana, ạliń do̠ ạḍi hakopakoge se̠ta do̠liń ńe̠l ńamle̠dea ar hataṅliń khoboradea. Hoe daṛe̠aḱa, no̠a do̠ Tiyaḱ do̠s kana pase̠ć.

O̠na iạte̠ uni do̠ Tikine̠ me̠tat́kina, henda hõ ce̠t́ iạte̠ abe̠n do̠ gạḍi nunaḱ bạṛić do̠be̠n calao̠ke̠da? Ce̠kate̠ sapha so̠ṛokre̠ baṅ calao̠kate̠ nisạn khunṭi sen caḱlao̠ge be̠sbe̠n bujhạuke̠da? Abe̠n baṛe̠ husiạrbe̠n tãhele̠n khan do̠ no̠a ghoṭna do̠ oho̠ hoteć hoe̠le̠na.

Ti do̠kin me̠nke̠da, ạlińaḱ do̠ste̠ no̠a ghoṭna ma baṅ hoe̠ akan! Ạliń do̠ o̠kaṭaḱ hataṅe̠ hukum ạlińa, o̠nageliń o̠nkae̠a ar uniaḱ sikhạuna le̠ka kạmikate̠ boge co bạṛić co ho̠yoḱ o̠na do̠ uniaḱ do̠s kana, ạlińaḱ do̠ baṅ.

O̠na iạte̠ uni do̠ hataṅe me̠tadea, accha tinre̠ mẽt́kin am ṭhe̠n se̠ta me̠nae̠a me̠nte̠kin khoborke̠da, am do̠ ce̠daḱ hakopako bam he̠tao̠ at́ tạkina ar ce̠daḱ be̠ste̠ kạmi lạgit́ bam hukumat́kina? O̠nkale̠ khan honaṅ no̠a ghoṭna do̠ oho hoe̠le̠na. Nitoḱ iń do̠ e̠ke̠n amaḱ gạphil ar be̠so̠nto̠r iạte̠ nonḍe̠ haspatalre̠ minạńa.

Hataṅ doe̠ me̠nke̠da, alo̠m bo̠dnamińa. Iń do̠ ạḍi thuṅgul muṅgulgeń ạikạue̠t́ tãhe̠kana, ar daṛe̠ do̠ nase̠ hõ baṅ tãhe̠kantińa. O̠na chaḍa são-baḱḍae̠aḱ do̠ ce̠t́ hõ bae̠ kạmi akada, inie̠ kạmile̠ khan do̠bạṭiạ t̠he̠n do̠ gạḍi bại bạite̠ calao̠ lạgit́ hukume̠ e̠mkina ar se̠ta re̠aṅe̠ lạiliń to̠rage ạḍi husiạrte̠ kạmi lạgit́ tikin hukumiń e̠mkikina ho̠naṅ.




E – GO

E – go

Se̠rma kho̠ne̠m hećle̠n am

Ruạṛ calaḱ am – baṅ o̠ka hilo̠ḱ,

Un hilo̠ḱ e̠ke̠n do̠ho̠ o̠ṭokam,

Duk haso ińaḱ o̠nto̠r pereć.

E̠ – gạu

Kạṭić re̠naḱ o̠na kukmu sriti

Disạyạń ińaḱ mo̠nre̠.

E̠ – gạu

Suk sạntim e̠mle̠dińa,

E̠m le̠dińam hoṛmo̠ pe̠re̠ć dulạṛ.

E̠ – gạu

Am judim calao le̠nkhan

Baṅ, baṅ  tahe̠n tiń cet́ hõ.

E̠ – gạu

Un hilo̠ḱ am iń ṭhe̠n

Ekal tahe̠nam mit́ to̠ho̠ṕ

Mońj so bahare̠.

Jo̠har –jo̠har –mano̠t jo̠har –gạu.




Birgońj re̠aḱ Ul baganre Ạdibạsi kuṛiaḱ darere pạsi mạṛi ńamena.

Birgońjre̠ calaoe̠n moṅgol hiloḱ tikin amdaj upojilạ re̠aḱ Morica union Mahatabpur Ghuguḍaṅga ato ren Haji Haphij Uddinaḱ ul bagan khon Mit́ Ạdibạsi kuṛiaḱ pạsi akan mạ̃ṛi ńam akana. Ona ṭhạ̃ire̠ ńam akan ID card khon baḍae ńamoḱ kana uni kuṛi do pońcogoṛ Jilạ Debigońj upojilạ re̠aḱ Bhullipaṛa Bagdoh atore̠n Sachera Besra re̠n hopon era kanae,Eṅgattet́aḱ ńutum do Bodhni ar uni kuṛi do Santona Besra (35)

Ona ghoṭona ṭanḍire̠ ńur tahẽkan mit́t̠en thạilạḱre̠ ńam akana kicrić,thoṛa ojoḱ jinisko ar mit́ṭen jạtiạri oporom sakam (ID Card). Morica unionren chairman Md. Ataharul Islam Choudhuri Helal noae baḍae ket́ khan Thana re khobore̠ em ket́te̠ ona ṭhạ̃ite̠ pulis sen kate mạ̃ṛiko hatao kate sanamaḱko tojbij keda. Noa mamlare̠n ńeljut dạyikan officer SI Sopon Pale baḍae oco akana uni kuṛiaḱ asol oporom ar goćkede re̠aḱ karon sendra kạmi do ehoṕ akana.

Birgońj Thanare̠n OC Md. Abdul Motin prodhan noa ghoṭona re̠aḱ sạriaḱ tet́ hẽḱ kate̠ baḍae oco akana je, Mạ̃ṛi do nit todonto lạgit́ Dinajpur  M Abdur Rahman Medical Kolej haspatal re̠ak mạ̃ṛi doho oṛaḱte kol hoe akana. Moena todonto re̠aḱ report dharate̠ sanamaḱ re̠ak ạn lekate̠ bebosta hatao hoyoḱa.




Boṛolekhare Jhĩk (Sojaru) goć khạtirte 9 Adibạsikoaḱ hajot

Moulobhibajar re̠aḱ̠ Boṛolekhare̠ mit́ lekako at́ akan bir janwar Jhĩk (Sojaru) goć ia̠te Santal Ạdibạsiko modre̠ 9 sikạriạko hajot arko ḍamḍom akat́koa Bhramoman Adalot. Calaoe̠n Sạnicar 14 November ńindạ madhobkunḍo Eko park re̠aḱ bajari choṛare Upojilạ Nirbahi Kormokorta ar Nirbahi magistrate Md. Samim Al Imran noa Bicạre

Noa oktere Jhĩk(Sojaru) goćre̠ gor̠o emoḱ re̠aḱ doste Ukil sãotal(35) Budhu sãotal(26) Omesh Sãotal(30) Romesh Sãotal (32) kartik Sãotal (35) Ram sãotal (30) ar Krisno Sãotal (35) tako 10 hajar ṭaka kate moṭrẹ 70,000 hajar ṭakako ḍamḍom ket́koa Bhramoman Adalot. Ar Jhĩk (Sojaru) goćre̠ goṛo em khạtirte̠ selet́ tahẽkante̠ Bir janwarko rukhiạ ạn 2012 lekate̠ BOC kechrigul ṭoṭhare̠n Subol Bhumij (25) ar Jog Robi chondro(25) tạkin hõmit́ cando re̠aḱ begor kạmite̠ sạjại ko emat́kina. Ona ńindạge onko do hajot te̠ko kol ket́koa.

Adalot re̠aḱ noa kạmire̠ goṛoe em akada Bir gãota Boṛolekha rencre̠n mạńjhi haṛam Shekhor Ronjon Das ar Thanare̠n Upo poridorsok (SI) Hojrot Ali.

Bir janwar rrukhiạ jogao ar hạriạr dhạrti rokao gãotare̠n Shylet  Bhibhagre̠n  bir mukhiạ (DFO) Rejaul korim Choudhurie meneda cẽṛẽ ciprut́, bir hạti ar jan janwarkokarbare̠t́ ko bạṛić hoṛko babotre̠ sanam hoṛko aodhanko lạgit́ thoṛa kạmim horale hatao akada ar noate bhage kạmi do hoyoḱ kana.

Source-Jonojatir kontho