CHATAR LATAR

Ńel me netar araḱ hạriạṛ chatar

Nana hunạr lili bici,

Kiriń amań amhõ biṭi.

Setaḱ beret́ iskul calaḱ

koyoḱ kạmạń ńalaḱ ńalaḱ.

Paṛhaoḱ tabonme kurumuṭu

hoyoḱ tabon me ạḍi lạṭu .

Hameṭ mese bud ạkil

Saõta sorre onam dạkhil.

Adom hoyen Santal Ạdi bạsi

Tearoḱ tabonme  jugren ạrsi.

Hoyoḱ me jaega  phuṭạu baha

Ạyurme saõte  amge laha

Amge biṭi lạṭu laha.

Boge bạṛić amgem ńela.

Dhạrti gogo amdo biṭi.

Marsal tabon am- lahanti.

Jiwet́ jionre nãwãḱ sebel

Hạṭiń aleme amge pạhil.

Amge hoyoḱ me hạriạṛ chatar,

Jaogem dohobon umul latar.




AR AM DO̠ ?

Uni kulie̠m…

Duk ko̠sṭo̠,

Haro̠ne̠ sahaoakat́,

O̠ko̠e do̠e ńe̠lakat́,

Ar am do̠m landakana?

Uni kulie̠m….

Bhabna hudis,

Cintại ńe̠lakat́,

Jo̠to̠e sahaoakat́,

Ar am do̠m kusiḱkana?

Uni kulie̠m….

O̠ko̠e do̠,

Kạṭićre ać,

Go̠go̠ Babae at́akat́kin,

Ar am do̠m rạskạḱkana?

Uni kulie̠m…

Dukre ko̠sṭo̠re,

Haro̠nre bhabnare,

Jo̠to̠aḱ hiṛiń kateḱ,

Aćaḱ so̠ṅsare benaoakat́,

Ar am do̠m unim,

Henostawaekana?

Uni kulie̠m….

O̠ko̠e do̠,

E̠ge̠r e̠pe̠ṅge̠r,

Dal jo̠to̠e sahaoakat́,

Ar am do̠?

Unim hĩskạwaekana.

Uni kulie̠m….

O̠ko̠e do̠,

Lajao so̠ro̠m,

Lạṛhại tapam,

Jo̠to̠e sahaoakat́,

Ar am do̠,

Unim nisṛạuedekana.

…….. Poha Ḍạr….




BAKḌULU

Bakḍulutiń, E Bakḍulu !

Oka khon co, E Bakḍulu

Ińaḱ Jhiṅgạ jhaṭa rege,

Aṕ hapeyenam eh mońjge.

Mạluṅoḱ kạnạń Bakḍulu,

Pkạ̃kṛaḱ ńelte Bakḍulu;

Tire aṕ kamge sanań kana,

Asen ạcurmeń menjoṅ kana,

Hapese thir, hapelenme,

Mit́ dom ma saṕ ocoạńme.

Baṅa baṅa bạń thirama;

Saṕ hõ bạń saṕ ocoama,

Aloge men alom soroḱa,

Nonḍe khon ma coń uḍạuḱa,

Uḍạuḱ lạgit́ mońj phạkṛaḱ tiń

Am do ekenem rạput́ kạtiń;

Nitge nẽḱẽ uḍauḱ kạnạń,

Am cetante manḍraoḱ kạnạń;

Hanko gateń darako kan,

Iń ṭhen nitko seṭer akan.

Aema nitle jomkaoena,

Rạskạ gele eneć kana;

Beṛhaele manḍrao ạcur kan,

Ale ńelte bam rạskaḱ kan ?

Source: Mare Santali golpo khon Tumạlaḱ




NOA JIVI

Noa jivi….

So̠bo̠go̠ḱa rago̠ḱa,

Banago̠ḱa bago̠ḱa,

Ramphaḱ jhampaḱa.

 

Noa jivi….

Potam leka,

Parwa leka,

Uḍạuḱa ạphiro̠ḱa,

Ho̠erege maṇḍraoḱa.

 

Noa jivi….

Dãṛãna kukmuḱa,

Rạskạḱa dukuḱa,

Haraḱa buruḱa,

Jive̠do̠ḱa gujuḱa.

 

Noa jivi….

Kisạ̃ṛre re̠ṅge̠ćre,

Jo̠to̠rege tahe̠na,

Setare pusire,

Ho̠ṛre Dekore.

 

Noa jivi….

E̠se̠lre he̠nde̠re,

Girạbạsiḱae o̠nto̠rre,

Bae ńe̠loḱ so̠do̠rre,

Sạrige noa do̠,

Ho̠e jivi hasa ho̠ṛmo̠ge.

—Poha Ḍạr—




PHERAOḰ

Gateń ạri bandhime se Sirjon,

Calaḱ kan okte kocoṛ don.

Bacoe baḍae kan jirạuḱ okoe hõ

Ạjgut samani maraṅ jatra ho.

Sanamage Curmarko boḱdol kan saj,

Sesreko horoḱ joṅkan chanoḱ saj.

Candokin ar ipil alekhage

Saphoret́ kan carkha lekage.

Sermaren ko taṛam taṛam horte

Otren mit́ hõ baṅ, a̠sis se bhorte?




SIM SẠNḌI

Ale racare nui loboe sạnḍi

Hanko oṛaḱ khone hećen hạni,

Dinạm setaḱe hiriet́le kan,

Onate ạḍile kusiae kan.

Ale ma celege baṅtale,

Unige racae sajaoet́tale.

Heṛan husnạḱgeye ńeloḱ kan,

Bejãe sajao hõe hara akan.

Mińjge araḱ roc roco docot́tae,

Bohoḱ do onatey sajaoet́tae.

Datrom leka bhala livet́ cupi,

Hãsge laṛaoḱ kan ripi ripi.

Citạr kabar hõ cikãṛ ilkotae,

Ạḍige sanań kan capo baṛae.

Pohrek pohrek hõe kukṛuet́ kan,

Okte pohor geye jạhiret́ kan.

Ote kuḍạm sećreye kukṛuket́,

Eṭaḱ sạnḍi bhalai ataṅ got́ket́.

Raḱ haparaoenakin ạḍi kusige,

Hạni tora nui hõ uni sećge.

Source- Mare Santali Golpo khon tumạlaḱ




Rajshahi reaḱ Hajot duạrre Bapla hoelen Uni koṛawaḱ Jạmin

Rajshahire hajot duạrre hoelen Baplaić asami koṛa okoe do Godagaṛi upojilạre oṛaḱ tae uni Dilip Khalko do mit́ serma reaḱ jamine em akawadea High court. Teheń Lukhibar 10 December 10, 2020 Bicạr Mukhiạ M Enayetur Rahim ar Biḱcạrić Md. Mostafijur Rahman ́tạkinaḱ High Court Bench noa hukume jạhir keda.

Adalotre jạmin ardas lạgit́ ona sećren Ukile tahẽkana Ad. S M Sahed Choudhuri. Ar Disom sećren Ukile tahẽkana Deputy Attorney General Md. Sarowar Hossain Bappi.

Boeha era hopon sạgại ren mit́ kuṛi sãote dulạṛ dupulạṛ reaḱ ạt ńam kate baplaye reak as em kate hoṛmo reaḱ  helmel sạgạie benao rakaṕleda  Rajshahi Godagaṛi upojilạ reaḱ Choitonnopur atoren Sitanath Khalko ren hopon Dilip Khalko.

Mit́ okte uni kuṛie hamal hoṛmoen khan baplaḱ bae rạji lena uni koṛa. tayomte goṭa join hajot re tahen reaḱ hukumrey  paṛaolena 2012 sermare.

 

Niạko dinre uni asami High Court re jạmin reaḱe  ardas ket́re, ona ardas reaḱ aḱten re Ukile menkeda uni nãhãcar rey paṛaolen uni kuṛi hõ nonḍe menaea unkin bana hoṛge baplaḱ kin khaṛagea, ona tayom Adalot uni asami koṛa ar uni kuṛi tạkin Adalot duạrre bapla kạkin lạgit́ te Rajshahi hajotren Mukhiạ hukum keda.

Maraṅ Adalot noa hukume emket́ khan hajot duạr rege calaoen sanicar hiloḱ 5 tạrik December 10, 2020 tayom bela unkinaḱ baplaye hoe oco keda hajot Mukhiạ, ona tayom noa reaḱ katha cetan Adalote baḍae oco kedea.

Ukil koko baḍae oco akana Dilip Khalko sãote uniren boeha era hoponera tạkin talare dulạṛ reaḱ sạgại tahẽ kana, Bapla reaḱ as emkate 2011 serma reaḱ 25 February uni sãote hoṛmo reaḱ helmele ehoṕkeda Dilip Khalko.

Noate uni kuṛie hamal nhoṛmoen khan Dilip ar uni kuṛi baplae bae rạji lena, Ona tayom ona serma ge 25 October Godagaṛi Thanare Dilip Khalko birudre Beabruk reaḱ mit́ mamla em hoena. Ona mamla tege 2012 sermare Dilip Khalko do goṭa join hajot ar 50 hajar ṭaka  ḍamḍome reaḱ rai hoelena.

Source-Sonali Sonbad




Khagṛa Choṛire̠ Begum Rokeya Mãhãre̠ Joyita koaḱ Man-Manot

 “Shekh Hasinawaḱ sombat Herel maejiu do soman” noa hoho do Khagṛa choṛi Guimara upojilạ reaḱ goḱṛo ar Mahila Bisoyok mukhiạ kạmiạ koaḱ sapṛaote̠ Begum Rokeya Mãhã ar Dhạrti jakat Maejiu Besulukko teṅgo daram Mãhã 2020 manao gapal marao sabha, Check epem ar Joyita koaḱ Man-Manot emte hoe purạuena.

Teheń Bud hiloḱ 09 December 11 baja okte upojilạ reaḱ gapal marao kandhare noa akhṛa do sapṛao hoe lena.

Upojilạ Nirbahi kormokorta Tushar Ahmed sabha mukhiạ kate upojilạ Mahila bisoyok kormokorta Hasina Akhtaraḱ  ạḱyurte noa sabhare maraṅ peṛa lekate seṭere tahẽkana Guimara upojilạ chairman Usho pru Marma. Noa reaḱ gapal maraore kathae roṛkeda Sinduk choṛi UP Chaieman Redak Marma, ar Haphchoṛi UP Chairman Chai khoai Choudhuri.

Noa okte arhõ seṭerko tahẽ kana Guimara upojilạ muktijoddha komanḍar Mrarasathoi Mog,Guimara Kolej re̠n Mạńjhi haṛam Md. Najim Uddin, noa akhṛare Joyitako man-Manot em selet́ onko tire manot Crest,ar Remra paṛa Mahila Somiti do 50 hajar Ṭaka reak ́ Check ko caladea.

Sodor tahen kana je, Begum Rokeya Mãhã Manaore Guimara upojilạ reaḱ Sindukchoṛi Union khon Anu Marma ar Haphchoṛi Union re̠n Iskul Mahasoe Haph choṛi Union Chairman Chaikhoai Choudhuriren oṛaḱ hoṛ Naũkhre Marma hõ Joyitae ńum uduḱ akana.

Source-Dainik Adhikar




Niạ hapta Rabaṅ Ḍher daṛeaḱa

Som hiloḱ (07 December) Hoe daḱ bichnạu ạpisaḱ(Abohaowa Odhidoptor) mucạt́ lại laha khobore menet́ kana uṭar disom sećre kajak kuhṛạ ar thoṛa daḱ sãoe mit́ akana halae halae ritić reaṛ hoe. Noa khạtirte bại bạite rabaṅ do ãṛgo horsoṛoḱ kana goṭa Disomte. Sombar got̠a din don Disom re̠aḱ utạr nakha sećte noa reaṛ rẹaḱ hal tahẽ daṛeaḱa, metaḱme ạyuṕ khon goṭ́a ńindạ ar setaḱ hạbić noa do ạḍi kajakge tahẽn re̠aḱ katha menaḱa.

Moṅgol bar khon Disom re̠aḱ uṭar nakha sãote Disom re̠aḱ ḍher jaega ko reaḱ serma rimil do oṭaṅoḱa ar kuhṛạ hõ komoḱa, tobe noa tayom khon ritić re̠aṛ do arhõ bạṛtiḱ tege tahẽna, utạr nakhare noa reaṛ rẹaḱ ḍhertet́ tahẽna. Calaoen Robibar Naogaon rẹaḱ bodol gachire Disom re̠aḱ joto khon kom urgum ãṭkar(Tapmatra) do tahẽkana 13.8 degree.

Hoe daḱ bichnạu ạpise(Abohaowa Odhidoptor) meneda mit́ sećte lolo komoḱ ar reaṛ bạṛtiḱ são sãote Bȯgopsagorre ehoṕ akana Nimnocap, Noa khạtir gạṅga khon hijuḱ kan lolo hoe karonte nit hõ reaṛ do bae bạṛti daṛe akawada.

Tobe Niạ December candore Boṅgopsagor khon mit́ se barea nimno cap heć daṛeaḱa ar noa mod khon mit́ṭen do birbão hoe hoyoḱ re̠aḱ ko ohmayeda Hoe daḱ bichnạu ạpis (Abohaowa Odhidoptor), Cando re̠aḱ mucạt́ seć Disom re̠aḱ utạr, utạr pạchim ar Disom talamala sećte hisit́ halae reaṛ ritić hoe hijuḱ re̠aḱ hõ ohmaḱ kana.

Hoe daḱ bichnạu ạpis (Abohaowa Odhidoptor) re̠n gạkhuṛ ạpis kạmiạ Abdul Mannane lại keda Moṅgol bar khon do rimil ocoḱ kate rabaṅ ḍher daṛeaḱa. Tobe mit́ bar din tayom Boṅgopsagorre ar mit́ṭen birbão hijuḱ reaḱ ohmaḱ kana, noa khạtir arhõ sermare̠ rimil ar reaṛ kom daṛeaḱa.

Source-Sonali RR




8 Serma Tayom Kạd Oṛaḱ Phaṭok Duạrre̠ Bapla

Irạl serma hajot tayom kạd oṛaḱ re̠aḱ phaṭok duạr rege beabruk (Dhorson) mamlaren asami sãote bapla hoyena uni maejiu tuluć,ona okte onḍeye tahẽkana unkinre̠n 8 sermare̠n gidrạ hõ. Noa rạskạre̠ sạṛi ar heṛem lạḍute sanamko ko peṛaket́ koa hajot mukhiạ.

Noa ghoṭona do hoe akana rajshahi rẹaḱ hajotre̠. High court re̠aḱ hukum lekate̠ calaoen sanicar hiloḱ tikin okte hajot bhitrireye tahẽkan kạidi  Dilip khalko tuluć uni beabruk rey paṛaolen maejiuaḱ noa bapla kạmi do hoe purạu akana.

Bapla khạtirte̠ uni bạhu kuṛi são banar gharońjre̠n 14 gan hoṛko kạd oṛaḱre̠ selet́ko tahẽkana ar hõe tahẽkana unkin re̠n 8 sermare̠n mit́t̠en koṛa gidrạ.Ona bapla kạmi re̠aḱ dulil bạhire bạhu jãwãe bana hoṛ kin suhikeda,ona tayom naeki do unkin mala bodol kate unkine joṛao mit́ ket́kina,ona oktere hindu niạm leka bapla re̠aḱ sanamaḱ kạmi doko purạu keda.un rege Senior Jail super do bạhu kuṛi nãwã saṛie dan adea ar banar gharońre̠nko heṛem lạḍue hõe jom oco ket́koa.

Baḍae akana asami Dilip khalko ar uni maejiu do sạgạite boeha era hopon kanakin, unkin do dulạṛ re̠aḱ mit́ okte hoṛmo re̠aḱ bạṛićaḱ hewa rekin bololena,onate un oktere uni kuṛi doe hamal hoṛmolena, menkhan unre Dilip khalko do uni kuṛi dohoye bae reben lena. Tayom te uni kuṛi 2011 sermare̠ 25 October Godagaṛi thanare Beabruk (dhorson) re̠aḱ mit́ mamlae em leda. 2012 sermare̠ Adalot do Dilip khalko goṭa jion (Jabotjibon) kạdre̠ dohoye̠ ar 50 hajar ṭakae ḍamḍom ledea.

2012 sermare̠ uni kuṛi do mit́ṭen koṛa gidrại janam kedea, noa tayom 8 serma paromena, nia serma do onakin banar gharońj reaḱ miljul hoyente ardas tayom kuṛiaḱ hẽḱaḱte̠ adalot do bapla re̠aḱe hukum keda.

Nãwã bapla bạhu kuṛi ase doho kateye men akada bapla re̠aḱ kagocko high courtre kol lekhan jamine ńama Dilip khalko.

Source-Rajshahi Bureau