Kuli-Kupuli-1

  1. Baṅgladisomre okako jilạ re̠ Santal ho̠po̠n ko girạbạsi akana ?

       Roṛ ruạṛ: Baṅgladiso̠m re̠aḱ Rajshahi, Chapai Nowabgonj, Natore, Naogoan,                   Joypurhat, Gaibandha,  Rangpur, Dinajpur, Thakurgaon, Pańchagaṛ, Khagrachari,        Hobiganj, Moulovibazar, syhet.  

      2. Le̠kha le̠kate̠ Baṅgladiso̠mre̠ tinạḱ Santal me̠naḱ bo̠na ?

         Roṛ ruạṛ: Baṅgladiso̠mre̠ ae̠ma le̠kanaḱ le̠kha me̠naḱa. Uikipiḍia le̠kha te̠ 157,698           Santal hopon. Hope  for Santals’ re̠aḱ le̠kha le̠kate̠ Baṅgladesh 6,35,000 (Turui             Lak Pe gel Moṛẽ Hajar). 1991 se̠rma re̠aḱ  census (Hoṛ le̠kha le̠kate̠) 147,112; ar                2011 re̠aḱ census le̠kate̠ 202,744. 

  1. Santal pạrsite̠ o̠ka ko Baṅgladesh betar khon Santali akhṛa uchạnoḱ kana ?

          Roṛ ruạṛ: Baṅgladesh be̠tar Rajshahi, Raṅgpur ar Ṭhạkurgaon khon jao̠ge                          Santali pạrsi te̠ akhṛa  uchạnoḱ kana.

  1. Baṅgladiso̠mre̠n pạhil Santal bishop doe̠ okoe kana ?

          Roṛ ruạṛ: Baṅgladesh re̠ pạhil Santal Bishop do̠ kanae̠ Rev. Se̠bastian Ṭudu.                    Janam do̠ 17 June, 1967. Father ordination do̠ December 30, 1999 ar Bishop ojoḱ            do̠ October 29, 2011. Dhaka archdiocese re̠aḱ  Dinajpur Diocese re bahal                          me̠naya.

  1. Baṅgladiso̠m re̠aḱ lạṭu puthi me̠la (Ekuse Boi mela) re̠ tinạḱ santal ho̠po̠naḱ puthi oḍok akana.

          Roṛ ruạṛ:  Manotan Samiel Mạrḍi: Bahamoni

          Manotan Stephen Soren: Biponno Adivasi Kol Janagosthi

         Manotan Mithusilak Murmu: 1. Biponno Adivasi Jibon O Somaj, 2.Adivasi                     Anneson, 3. Birgatha Muktijudhe Adivasider Obodan, 4. Mohan Muktijudhe                 Christiander Obodan, 5. Mohattagandhir Purba sadhok Jisu christo 6. Saotali               Loko sahitta-1, 2; 7. Saotal Bidroho, 8. Adivasi Sangbidhanik Sikrity Prosne, 9.               Adivasi Kosh, 10. Dhakar 400 Bochor, Protestant Churcher Itihas




Meskoć- 03

Mit́dom Nobab Siraj doula Mursidabad khon Krisnanagar te heć kate̠ tãmbu re̠aḱ oṛaḱ be̠nao̠ kate̠ye̠ ḍeraye̠na. Nobabaḱ tạmbu aṛe̠te̠ Moharaj Krisna Chandra re̠n ać Babawaḱ bhanḍan lạgit́te̠ mit́ṭe̠ṅ ạnḍiạ ḍaṅgrae̠ ạ̃tińkan tahẽkana. Nobab do̠ ḍaṅgrae̠ ńe̠l kede re̠ to̠l do̠ho̠kae̠ re̠aḱe̠ hukum ke̠da; e̠nte̠ ạt le̠ka tayo̠mte̠ je̠le̠ jom daṛe̠aḱa. Noa kho̠bo̠r do̠ Moharaj ṭhe̠n hõ se̠ṭe̠re̠na. Mo̠haraj Krisna do̠ ạḍi dạndi re̠ye̠ paṛao̠e̠na, hae hae nui muslạ nobab hõ ce̠t́ ińre̠n ḍaṅgra jo̠me̠ lạgit́ ḍataye̠ saphae̠t́ taya!

Hindu dho̠ro̠m re̠aḱ do̠ ar ce̠t́ hõ baṅ tahẽle̠na! O̠ko̠e rukhiạić unige judi jojomiće ho̠yo̠ḱ khan, menek ce̠kate̠m bańcaoḱa? Moharaj do̠ nonkae̠ guni bhạbiḱ kan o̠kte̠rege Go̠pal bhãṛ doe̠ se̠ṭe̠r got́e̠na. Moharaj doe go̠pal ńe̠l te̠ monre̠ ceṭel ceṭelle̠ ạukạu ke̠da. Go̠pale̠ ho ho sorkede te̠ye̠ me̠tadea, Go̠pal iń do̠ ạḍi muskilre̠ń paṛao̠ akana! Amge iń do̠m bańcao̠ daṛeạńa, o̠na tayo̠mte̠ joto kạhni doe̠ so̠do̠r adea.

Jo̠to̠ katha ańjo̠m kate̠ go̠pal do̠ Moharaje̠ me̠tadea, alo̠m cintạḱa iń do̠ minạńgea! Nitoḱ ge iń do̠ No̠bab ṭhe̠n ńapam kate̠ amre̠n ạnḍiạ ḍaṅgrań chaḍao̠ ạguedea. Moharaj do̠ go̠pale̠ nẽhoradea, alo ge go̠pal aloge̠m calaḱa, ente̠ No̠bab no̠a kathae̠ ańjom le̠khan lajao̠paṛa ar muskil hõ hoe̠ daṛeaḱa. Go̠pale̠ me̠tadea, iń do̠ nonkań kạmia, e̠kalte̠ thoṛa hõ Nobab do̠ bae̠ bujhạu daṛe̠aḱa nui ạnḍiạ ḍaṅra do̠ ce̠t́ lạgit́ ko bakhra akadea. Nonka me̠nkate ge go̠pal do̠ Moharaj ṭhe̠n khone̠ onḍok calao̠e̠na.

No̠bab Sirajdoula do̠ laha khon ge go̠pal doe̠ o̠ro̠m akadea. Ńapame̠n tayo̠m do̠ go̠pal duṛuboḱe me̠tadea. Galmarao̠ phãkre̠ go̠pal do̠ No̠babe̠ me̠tadea, hujur nui ạnḍiạ ḍaṅgra do̠ ce̠daḱ pe̠ to̠l akadea! Nobab doe̠ lại adea, gapa do̠le̠ go̠je̠a jo̠me̠ lạgit́.

Go̠pal doe̠ me̠ngot́ ke̠da, ạḍi bo̠gem kạmie̠t́a hujur. No̠bab do̠ hudis ńoḱ kateye̠ me̠nke̠da, no̠ate do̠ ce̠t́ bo̠geń kạmie̠t́a! Go̠pal do̠ me̠tadea, hujur nui ạnḍiạ ḍaṅgra doe̠ bo̠dmasgea. Jo̠to̠ le̠kan bạṛić ar baṅ jo̠maḱ se̠ giḍiaḱ ko ge ḍhe̠re̠ jo̠ma. Ạḍi do̠ bạń ńe̠l akadea ghãs se ạṛ busuṕe̠  jom do.

Go̠palaḱ nonkan katha ańjo̠m kate̠ No̠bab doe̠ aṛise̠na ar jo̠jo̠m re̠aḱ sana do̠ cabae̠ntaya. So̠rre̠n palṭon koye̠ ho̠ho̠at́ koa are̠ me̠tat́koa to̠l akade uni ạnḍiạ ḍaṅgra do̠ aṛaḱkae̠ pe̠, e̠nte̠ iń do̠ uniaḱ je̠l do̠ ohoń jo̠m le̠taya. Palṭon do̠ ḍaṅgrae̠ aṛaḱ kadea are̠ laga got́ kadea.

No̠bab do̠ go̠pale̠ me̠tadea, Gopal am do̠ ṭhik o̠kte̠re̠m se̠ṭe̠rle̠n te̠ sạri katham lại akadińa, baṅkhan uni baṛić jelan ḍaṅgra jelge jo̠jo̠m hoe̠koḱ tińa. Ame̠m upkạr kedeńte̠ ae̠ma sarhao̠ iń e̠mam kana.

Mit́ ghạṛi tayo̠m Go̠pal do̠ Mo̠haraj ṭhe̠ne̠ he̠ć ruạṛe̠n te̠ Mo̠haraj do̠ ạḍiye̠ rạskaena, ce̠daḱ je̠ maraṅ utạr mũhin khone̠ rukhiạ akadea. Go̠palaḱ so̠ro̠s ạkil ńel te̠ bhaṛoe̠na ar kạuḍi e̠mkate̠ye̠ bidạ kadea.




Baḍaejoṅ- 4 Internet

Bar sae hajar reaḱ lạṭu sirjạu do̠ interneṭge. Aboko ṭhe̠n nãwã katha le̠kabon ạikạu le̠khan re̠hõ pạhil be̠bohar akana 1969 se̠rmare̠. Dhạrti re̠aḱ bare̠a lạṭu diso̠m talare̠ hiskạ tahẽkana, banar diso̠mge paromanobik bomate̠ mõhõr me̠ṭaoḱ re̠aḱ bo̠to̠r tahẽkan tạkina. Un o̠kte̠re̠ banar diso̠mge hudis re̠kin paṛao̠ena, cekate̠ nij nij diso̠m  protirokha department reaḱ tottho procar ar calaḱ hijuḱ re̠aḱ jogajog be̠bostha paromanibik boma khon kin rukhiạ daṛeaḱa? America diso̠m ren ạkilan koge pạhil ko se̠ndra ńam ke̠da. Penṭagon nãṅgraha re̠ un o̠kte̠ do̠ tottho procar re̠ computer re̠aḱ be̠bohar e̠hoṕ akan tahẽkana. Ạkilan ko ko bundis ke̠da, computer re̠aḱ tttho ko cahe ge hạṭiń hạṭiń ae̠ma channel re̠ kol daṛe̠aḱ khan jãhã o̠kte̠re mit́ channel baṛić le̠nre̠ e̠ṭaḱ channel te̠ tottho kol daṛeaḱa. Protirokkha hạṭiń re̠aḱ Advance Research Project Agency (ARPA) re̠n maraṅ goṅke Bob Telor ARPA ńutum te̠ mit́ṭen networke be̠nao ke̠da. Nonka tege protirokkha pãhṭare̠ tottho uchạn re̠aḱ kạmiye̠ e̠hoṕ ke̠da. Nonka le̠kate̠ tottho uchạnre̠ oko danan̄̇ re̠aḱ ạt hõ tahẽkana. Computer soṅge telephone re̠aḱ pạhil jopoṛao̠ do̠ e̠ho̠ṕ le̠na 1940 sermare. New Hampshire nãṅgraha Dartmouth college khon New York Bell laboratory re̠aḱ calculator te̠ telegram line bhitrite Dr. George Stiboth totthoye̠ kolle̠t́a.

1980 se̠rma re̠ arhõ hoye̠na hahaṛa ghoṭona. O̠na o̠kte̠re̠ software Engineer Tim Barnars Lee doe̠ kạmie̠t́ tahẽkana Switzerland Geneva Europian Labrotory phor partical phijiks re̠. Nui hoṛge hudisoḱe̠ e̠ho̠ṕe̠na, e̠mon mit́ṭen computer program be̠nao̠ le̠khan ce̠t́ le̠ka hoyoḱa, one o̠ka do̠ manwaaḱ bo̠ho̠ḱ le̠kae kạmi daṛe̠aḱ. Manwa koaḱ bo̠ho̠ḱ le̠kage onḍe sońj tahẽna jo̠to̠ le̠kan jạruṛaḱko, jạruṛ hoe̠ le̠nre̠ suic ṭipạu le̠khange jạruṛaḱ onḍok hijuḱa. hudis le̠kagey kạmi ke̠da, uni do̠ Highper text ńutuman mit́ten software re̠ be̠nao̠ ke̠da.  Noa bhitrite̠ computer re̠ do̠ho̠ akat́ totthiokoye̠ joṛao̠ ke̠da. Mimit́ tottho kore̠aḱ numbere e̠mat́a. O̠na numberte mit́ tottho khon e̠ṭaḱ tottho re̠ye̠ bo̠lo̠-onḍok daṛeaḱ kan tahẽkana. Tim Barnars Lee do̠ aćre̠n gatekoye̠ udgạu ke̠t́koa onko hõ je̠mon akoaḱ computer re̠ software lagao kate̠ aćaḱ khon se̠ onkoaḱ khon tottho ko e̠pe̠m daṛeaḱ. O̠na tayo̠mte̠ uni do̠ Hyper text mark Language ńutuman mit́ goṭen Coding systeme be̠nao̠ rakaṕ ke̠da. Noa honaṅgte̠ barea computer re̠aḱ talare̠ me̠naḱ totthoko e̠m-e̠pe̠mre̠ mońj jopoṛao̠ be̠nao̠ rakaṕe̠na. o̠ka do̠ko me̠taḱ kan Hyper Text Transfer Protocol. Noa lạgit́ te̠ mimit́ totthoko re̠aḱ mit́ goṭen oporom e̠m hoye̠na. Computer re̠aḱ network tama re̠aḱ tar se̠ optical fiber te̠ jopoṛao̠ hoe̠le̠n khan un jokhe̠n o̠na do̠ local area network se Lane ko me̠taḱ kana. Ar network re̠aḱ area lạṭu le̠n khan ko me̠taḱ kana wide area network se one. Network re̠aḱ computer ko joṛao̠ lạgit́te̠ microwave re̠aḱ goṛo jạruṛa. Internet re̠aḱ lạṭu subida do̠ hoyoḱ kana mit́ mucạt́re̠n calaoić aćaḱ me̠me̠naḱ ko key board hote̠te̠ computer re̠ bo̠lo̠kate̠ e̠ṭaḱ aṛere̠n me̠naḱ ićaḱ number re̠ ring se saḍe lạgit́ hukume em daṛeaḱa. line e ńam le̠khan ge e̠ṭaḱ aṛe re̠ me̠naḱ computer re̠hõ bodol daṛeaḱa. Kol ocoakanić hoṛ sor re̠ bae̠ tahẽ le̠n khan, uniaḱ ạ̃t le̠kage key boardte hukume̠ em le̠khan ge computer re̠aḱ display board re̠ joto tottho ńe̠l ńamoḱa. Internet talate̠ ciṭhi, cho̠bi e̠manteaḱ kol re̠aḱ ạt me̠naḱa. Noa re̠aḱ ńutum do̠ hoyoḱ kana email. Dhạrti re̠aḱ jãhã pãhṭa rege email kolte̠ kho̠roc do̠ e̠ke̠n mit́-bar kạuḍige. Jo̠to̠ khon lạṭu utạr hahaṛa oko katha do̠ hoyoḱ kana, okoe hõ amaḱ olaḱ ciṭhi do̠ bako paṛhao̠ daṛe̠aḱa, e̠ke̠n okoe ṭhe̠n ciṭhi o̠l akan uni chaḍa. Internet te ce̠t́le̠ka olaḱte̠ galmarao̠ hoyoḱ kana, onkage internet phone tehõ telephone le̠ka galmarao̠ hõ hõbon galmarao̠n daṛeaḱa.




Korona O̠kte re Siknạt hame̠ṭ joṅ kanko lạgit́ cet́ le̠ka tahen jạruṛ

Ińaḱ kạmi jiṅgi e̠hoṕ akana Juạn koṛa kuṛiko soṅge kạmi kạmite, Somaj/sãota lahanti ar onkate NGO Tabitha Foundation Bangladesh. Noa Organization re kạmite̠ diso̠m tala ar bahrere me̠naḱ ko hoṛ soṅge ạḍi ae̠ma jopoṛao se̠ galmarao̠ do̠ hoyoḱ kana Korona babot. Ce̠t́ le̠ka me̠naḱ koa Baṅgladesh ren Santalko nonkan muhĩn o̠kte̠ re̠. 

Calao̠e̠n se̠rma 2020 re̠aḱ 18 March cando khon nit hạbić te Korona le̠kan maraṅ virus ruạ karonte̠ joto siknạt gaõta/prothisthanko do̠ bond menaḱa. Sohrae, Maraṅdin, Eid, Pujạ, Re̠aṛ Rabaṅ chuṭiko lạgit́ tinạḱ koyoḱ hor re̠ko tahẽna Siknạt hamẹṭ kanko. Me̠nkhan calao̠en se̠rma 2020 khon e̠hoṕ kate ne̠s 2021 se̠rma reaḱ pạhil cando calaḱ kan chuṭi dinko re̠ thoṛa hõ siknạt hame̠ṭ kanko lạgit́ rạskạ do̠ bạnuḱa. Ae̠ma hoṛ do̠ko hudis ke̠da je̠, noa muhĩn o̠kte̠re̠ aema le̠kan kạmi do̠ je̠mon hoe purạuḱ. Arhõ ae̠ma budan hoṛdo̠ ạḍi be̠ste̠ noa muhĩn muskil o̠kte̠ hõ kạmi re̠ko lagao̠ akada.

Noa okte̠ re̠ń disạ keda abo̠re̠n Manotan Mahasoe Abdullaho Abu Sayid Sir aḱ katha; uniaḱ katha do̠ tahẽ kana je̠, Puthi paṛhaoḱ do̠ ạḍi maraṅ muskilaḱ kạmi kana, baṅ alga/sohoja, ae̠ma hoṛ do̠ko me̠ne̠da je̠, iń re̠n gidrạ do̠ bai paṛhaoḱ lạgido̠ḱ kana. Thoṛa bon ńel le̠khan Hindu Dhorom re̠ do̠ pon (4) le̠kan hoṛ do̠ me̠naḱkoa. Joto khon latar re̠do̠ me̠naḱ koa Sudhro̠, onkoaḱ kạmi do̠ hoyoḱ kana ce̠tan re̠ me̠naḱ ko pe̠ 3 le̠kan hoṛko se̠ba/joton ko. Tinạḱ ko se̠ba/jo̠to̠n koa unạḱ ge se̠rma re̠ onko lạgit́ jaejug re̠aḱ jio̠n do̠ keṭejoḱ takoa. Inạ tayo̠m Bossho ar Bossho reaḱ mane do̠ hoyoḱ kana Karbariạ. Ar bon baḍaea je̠ Karbariạ ko do̠ kạmi kạmite̠ akoaḱ dhạrti jiṅgi hõko ạujhạṛ utạr takoa. Tinạḱ haron hoyoḱ takoa noko Karbariạ kodo̠. Sạṅgiń khon e̠ke̠n onkoaḱ lahanti se̠ kạuḍi ko suḱjoṅ kange bon ńel ńame̠t́ takoa. O̠nkoaḱ haron se̠ kurumuṭu do̠ babon ńelet́ takoa. Inạ tayo̠m do̠ Khotrio, onko hõ ṭhik Sudhro̠, Bossho le̠ka ge Khotrio hõ Bhrammon se̠ba/jotonte̠. Ado̠ Khotrio doe̠ hudise̠da cekate̠ Bhrammon do̠ ce̠tan te̠ye̠ rakaṕ e̠na. Ado̠ baḍae e̠na je̠ joto khon ce̠tan te̠ rakaboḱ re̠aḱ aso̠l karon do̠ hoyoḱ kana Puthi Paṛhao̠.

Onate̠ de̠labon baṅ bilom kate̠ darakan dinko re̠aḱ o̠kte̠ kạmi re̠ lagao̠ lạgit́ bon ganḍon joṅa. O̠na lạgit́ hudis ge budanaḱ kạmi do̠. Niạko din re̠ bahre̠ daṛan, peṛa hiriko, gateko soṅge he̠lme̠l khon sahaṛakae tahẽn ge bogea. O̠nate̠ Oṛaḱ re̠ tahẽ kate̠ ge ae̠ma le̠kan kạmiko do̠ bon kạmi daṛeaḱa;

  • Dinạm din hoṛmo joton ar khạndri ganḍon joṅ
  • Oṛaḱ re̠ duṛuṕ kate internet YouTube ńel baṅ kate hoṛmo mońj dohoe̠ lạgit́ hoṛmo pharnao/be̠yamoḱ
  • Mon jiwi napae do̠ho̠e lạgit́ Meditation
  • Puthi paṛhao
  • Goṭa din o̠ṛaḱ re̠ duṛuṕ se eken gitić ạṛis baṅ kate, social media, game eneć kate somoe̠ nosṭo baṅ kate; bickom bhage kobita, golpo puthi, sikhạuna puthiko paṛhao kate apnaraḱ hataṅ laser do̠ ạḍi ge bogea.
  • Gharońj re̠n jotoko soṅge he̠lme̠lre̠ tahẽn
  • Nukri ar e̠ṭaḱ kạmiko khạtir ạḍi tho̠ṛa Gharońj re̠ somoe̠ bon khe̠maoa, o̠nate̠ noako din re̠ bạṛti somoe̠ e̠mte gharońj je̠mon suluk hoyoḱ
  • Nonkan o̠kte̠ re̠ Gharońj re̠n jotoko ar hõ bạṛti se̠ bogete baḍaeko lạgit́ kurumuṭu.
  • Apnar hõ bạṛti baḍaeyoḱ
  • Apnaraḱ bhage gunko ar hõ bạṛti baḍae se̠ laṛcaṛ re̠aḱ kurumuṭu ar bạṛićaḱ ko bại bại te̠ hiṛiń se̠ ocoḱ giḍiy
  • Jaoge paṛhao re̠ lagao̠ akan tahẽn
  • Online class saõte̠ dinạm dinko re̠aḱ oloḱ paṛhaoḱ hõ calao̠ idi. Eke̠n school, college se university tis jhijoḱa me̠n kate hudis ar koyoḱ hor re̠ tahẽn khan do̠ Siknạt khon bon eṛano̠ḱa. O̠nate niyom le̠kate somoeko hạṭiń kate ruṭiṅ le̠kate̠ calaḱ jạruṛa. Nonka te̠ paṛhao̠ hame̠ṭ re̠aḱ ae̠ma hudis ganḍon do̠ komoḱa.
  • School college re̠aḱ paṛhaoko bhitri khon ae̠ma do̠ mońjko sereńa, ae̠ma do̠ ạḍi mońjko o̠l daṛeaḱ, ae̠ma do̠ mońj eneć, okoe̠ do̠ ti re̠aḱ kạmiko, ar hõ emanteaḱ bhạlại kạmiko baḍae̠a. Noako saõte̠ jopoṛao̠ tahẽn re̠aḱ ạḍi maraṅ ạt kana. Ar nonka tege ae̠ma cet́ keṭeć/oviggota, lahanti do̠ hoyoḱa.

Reference;

  • Prothom Alo; Altaf Kobir Niloy
  • Manotan Mahasoe Abdullaho Abu Sayid Sir



ŃINDẠ REAḰ LOLO 1-2 DEGRRE KOM DAṚEAḰA

Magh cando nit do abo samaṅre ekkalte ạdi sorre.Niạ haptage rabaṅ ḍheroḱ reaḱ doe lại lahaleda hoedaḱ́ bichnạu ạpisren kạmiạko.Tobe nit hõ unạḱ reaṛ hoe baṅ ehoṕ akan rehõ ńindạ reaḱ lolo do 1-2 Degree kom daṛeaḱa, ar ona khon hõ kom hoe daṛeaḱa daraekan pe din hạbićte. Teheń Moṅgol bar setaḱre hoedaḱ bichnạu ạpis reaḱ khoborre noa baḍae ńam akana.

Hoedaḱ/Abohaowa lại laha khobor re men hoe akana, teheń Moṅgol bar goṭa disom reaḱ hoe lolo do enkage tahe daṛeaḱa, tobe Disom reaḱ utạr-pạchim ṭotha kore ńindạ reaḱ lolo do 1-2 Degree kom daṛeaḱa ar eṭaḱ ṭhạ̃i kore do ona do enkage tahẽ daṛeaḱa.

Setaḱ 9 baja khonaḱ tayom 24 ghonṭa hạbić reaḱ hoedaḱ reaḱ lại laha khoborre baḍae ńam akana goṭa Disom reaḱ sermare do mit́ bar etaṅ rimil chaḍa sanam ṭoṭha reaḱ hoe do rohoṛge tahena, tala ńindạ seć thoṛa- bạṛti kuhṛa ńurhạ daṛeaḱa.

Note holanoḱ khonaḱ teheń do lolo kom  akana, teheń do joto khonaḱ kom lolo do tahẽkana Naogaon reaḱ Bodolgachire 11.4 Degrre.

 Source-Padmatimes.12.91.2021




Jhinạigạtire Ạdibạsi 25 Gogoko Baha ar Man- Sakamte manot ko ńam keda

Sher pur reaḱ Jhinại gạtire Ạdibạsi Hoṛko talare 25 goṭen nãwã Gidrạren Gogoko Baha ar Man sakam te manote calat́ koa Manotan Jilạ Prosasok Anar Koli Mahabub. Teheń Som hiloḱ tikin okte upojilạ reaḱ Bakakuṛạ elakare menaḱ Ạdubạsi  Centre re “Jonmo Nibondhonre aodhan rakaṕ” kạmihora  reaḱ akhṛare onko do noa man- manot ko ńam keda.

Nia oktere nãwã Gidrạ ko rukhiạko lạgit́ hand sanitizer, Musk,Kombol, ar barea katet́ jo dare reaḱ kạṭić poha hõe emat́ koa Jilạ prosasok.

Jila prosasokaḱ sapṛaote noa akhṛare sabha mukhiạ reaḱ duṛuṕaḱ doe abhran leda UNO Rubel Mahmud. Akhṛa reaḱ gapal marao pạlire Upojilạ chairman S M A Warez Naim,Kansa UP Chairman Johurul Islam, tribal welfare Association ren Chairman Nores Mi, Nores Khokhsi tako selet́ko tãhekana.

Source- Amader somoy-11.01.2021




TEHEŃ DO BOṄGO BONDHUAḰ NIJ DISOMTE RUẠṚ DIN

Teheń do Boṅgo bondhuaḱ nij disom ruạṛ din, noa din reaḱ ghoṭona disạte khoboriạ ar oloḱić Manotan Soiyed Abul Moksud e  Menakada, “Tinre Boṅgo Bondhuak̇ kạḍ khon oḍokoḱ reaḱ katha Rediore ańjomena unre Bangladisomre rạskạ reaḱ ḍubạdaḱ hećen leka sanam hoṛko rạskạyena. Ona do tãhe kana 8 january ńuhum khon  goṭa ńindạ mukti bạhini kodo Raiphel  reaḱ pkãka guluko aṛaḱ kate hor –horteko pkeḍlena hajar hajar hoṛko, en hiloḱ Dhaka redo jãhãeaḱ mẽt́ rege jạpit́ do baṅ hoelena.

10 January setaḱ re Dilli khon bises Bimante Boṅgo bondhu Dhaka hijuḱ reaḱ ghoṭona lại khạtir utnạić Manotan, Soiyed Abul Moksude meneda, Setaḱ khonge en hiloḱ do Tej gão Biman bondor re hajar hajar hoṛko jarwa kaḱ tãhekana, Reskors Mạidan hõ pereć akan tãhekana, joto hoṛaḱ mẽt́ ar koyoḱ do cetan serma seć, joto hoṛge ahkaoḱ reko tãhekana tinre ona Biman do Boṅgobindhuwante seṭeroḱa, mit́ okte ona okte do seṭerena,  sermare ona koyoḱ horet́ kan Biman do ńelena, rạskạ teko perećena sanam jarwa akan hoṛko, cetanre thoṛagan ạcur tayom ona Biman do otre pheḍena.

Biman bondor khon Sohrawardi bagwan te hijuḱte aema somoe unredo lagao lena, Boṅgobondhu do mit́ṭen pkãka jip gạḍi reye deć akan tãhe kana. Onḍe tãhekan sanam hoṛ kodo Boṅgo bondhu ńamte ạḍi ãṭko rạskạlena

Source- Bangla tribune




Meskoć- 02

Mit́din Gopal do̠ oṛaḱre̠ bae tahẽkana, bạhutet́ motogeye̠ tahẽkana. Ṭhik o̠na o̠kterege gurudeb do̠ oṛaḱre̠ye̠ seṭere̠na. Gurude̠b seṭer torage gopalre̠n oṛaḱ hoṛ do̠ usạrate̠ jaṅgaye̠ aruṕkedea ar duṛuṕaḱe̠ samaṅ adea. Metadeae ma duṛuṕme̠, nõḱõe̠ pase̠će̠ se̠ṭe̠re̠na!

Gopal bhãṛaḱ oṛaḱre̠ gurudebe̠ he̠ć akana, nonkan kho̠bo̠r goṭa atore̠ ḍamḍahe̠yenre̠ gadel hoṛko ńir he̠će̠na. Gopalre̠n oṛaḱ hoṛ do̠ gurude̠baḱ bogete̠ bhage gunkoe̠ lại hạṭińako kan tahẽkana. lạiako ar roṛ roṛtege bạhutae̠ doe̠ me̠ngot́ke̠da, gurude̠baḱ mẽt́hã do̠ sińjạ le̠ka, e̠kal sińjạ le̠ka hamalge.

Gopalre̠n oṛaḱ hoṛaḱ nonkan katha ańjo̠mkate̠ gurude̠b do̠ bohoḱre̠ seṅge̠l jole̠n le̠kae̠ ạukạuke̠da. Raṅgao̠te̠ oṛaḱkhon oḍok kate̠ bahre̠re̠ hante̠-nate̠ye̠ taṛam baṛae̠t́a. Mit́ ghạṛi tayo̠mge gopal doe̠ hećgot́e̠na ar ńam to̠rage ombaḱ kate̠ye̠ joharadea. Kuli kedeae̠ ṭhạkur mahasoe̠ calaḱ kanam se̠ ce̠t́! Iń ma oṛaḱre̠ bạń tahẽkan, me̠nkhan ińre̠n bạhu macoe̠ tahẽkange! Pase̠ć be̠sgeye̠ peṛa akat́mea.

Gurude̠b do̠ thoṛa raṅgao te̠ye̠ me̠nke̠da, am bạhu do̠ ae̠ma saṅge hoṛko samaṅ re̠ye̠ lajao̠ oco akadińa, opo̠man akadińae̠. Gopal do̠ phuslạu kedete̠ye̠ me̠tadea, ce̠t́ hoe akan gurude̠b, thoṛagan lạiạń me̠.

Gurude̠b doe̠ me̠tadea, ce̠t́ hoe akanam mene̠da, amre̠n bạhu do̠e me̠n akada, gurude̠baḱ mẽt́hã do̠ sińjạ jo̠ le̠ka! Jo̠to̠ katha ańjo̠mkate̠ gopal doe̠ me̠ngot́ ke̠da, ce̠t́ nonkae̠ me̠nakada, tinạḱ maraṅ mo̠ca un maraṅ kathae̠ me̠n daṛeada! Ińre̠n gurude̠b mẽt́hã são̠te̠ sińjạ jo̠ re̠aḱ tulona! De̠la iń soṅge̠ ruạṛme̠ ńe̠le̠ńme̠ ińre̠n bạhu ce̠t́le̠kań jo̠bdo̠ede kana se̠ baṅ!.

Gurude̠b soṅge katege gopal doe̠ ruạṛe̠na nij oṛaḱte̠ ar bạhutae̠ bogete̠ye̠ ruhe̠t́edekana. Me̠tadeae̠, mase̠ lạime̠ ce̠t́ lạgit́ ińre̠n gurude̠b do̠ sińjạ le̠ka mẽt́hãm me̠ta akadea? Ińre̠n gurude̠baḱ mẽt́hã me̠rom le̠ka se̠ gạ̃ṛi le̠kae̠ hoe̠ ocoge onate̠ amaḱ do̠ ce̠t́? Me̠nkhan am do̠ ce̠daḱ gurude̠b onkam me̠ta akadea. Ma to̠be̠ hudisme̠ onka me̠nte̠do̠ gurude̠baḱ opo̠man do̠ baṅ hoe̠le̠na?

Gurude̠b hõ gopal aćre̠n bạhu boge te̠ye̠ ruhe̠t́ede kante̠ mońj geye̠ ạukạuke̠da. Me̠nkhan gopalaḱ katha re̠aḱ khạndrite̠t́ do̠ bae hudis daṛeada.  




Nãwã Santali Sereń puthi

Calao̠e̠n 2020 se̠rma re̠aḱ December cando re̠ sodore̠na Church of the Nazarene Int. reaḱ Santali ar eṭaḱ sereńko mit́kate Nazarene Saṅgit puthi. Rev. Soilence Marandi ar Mr. Milon Patowaryaḱ kurumuṭute pạhil dom le̠ka santali sereń chapa onḍoḱ hoe akana. Eṭaḱ eṭaḱ santali sereń puthi khon sereńko tumạl ar nãwã aema sereń hõ juṭuć menaḱa. Dhorom dewa-sewa re̠ noa puthi dobon laṛcaṛ daṛeaḱa. Rev. Soilence Marandiye menakada, Church of the Nazaren Int. re aema santal hopon ko menaḱbona, menkhan santal pạrsite sereń puthi baṅ tahẽkante Church mukhiạkoaḱ goṛo ar kurumuṭute̠ 335 goṭen Santal sereń, 33 goṭen Sadri pạrsite̠ sereń, 105 goten Baṅgla Pạrsi 8 goṭen Hindi pạrsi, 5 goṭen Garo ar 29 goṭen English mit́kate chapa onḍokena noa sereń puthi.




Moṅgol hiloḱ khonaḱ ḍher hoe daṛeaḱa rabaṅ

Calaoen thoṛa din khoć ekal lolo do bạṛtiḱ kan leka aṭkaroḱ kana, January pạhil hapta rege mone hoyoḱ kanapaseć reaṛ doe dạṛ pạnḍuć eda. Tobe darakan Moṅgol hiloḱ (12 January) khonaḱ arhõ lolo kom kate rabaṅ do bolo ruạṛoḱ reaḱ ko ohmaeda Abohaoa odhidoptor. Teheń sokol bar Abohaoa odhidoptor khon ko baḍae oco akana darae kan 4 din tayom seć ńindạ reaḱ lolo kom kate reaṛ arhõ ḍher daṛeaḱa.

Note teheń setaḱ 9 baja khon tayom 24 ghonṭa reaḱ lại laha latha lekate men hoe akana goṭa disom reaḱ serma do adom adom ṭhạ̃ire rimilte eset́ tahẽna, tala ńindạ khon setaḱ hạbić thoṛagan kuhṛạ ńuroḱ reaḱ katha aṭkaroḱ kana.

 

Source-padmatimes-08.01.2021