Bar Bo̠eha ko̠ṛa

Henda Supại ! Sunạtakoren Bhaero ar Raokanem ńel akat́kina ? Iń do unkin boeha ńelte ạḍiń rạskạḱa. Unkin boeha do ạkinge ạḍi ãṭkin gateḱa. Tis hõ bakin kạphạriạua. Go baba jahanaḱ kạmi lạgit́kin metakin khan, mit́tegekin kạmia. Ar go babawaḱ hukum hõ bạkin ñehõta. Mit́tekin dãṛã baṛaea, ar eneć hõ mit́tekin eneća. Eneć jokheć baṅ ṭhikaḱ katha hõ bakin roṛa. Bhaerogeye maraṅa . Uni do bokottet́ raokan ạḍiye dulạṛea. Jãhãtinrekin apan ạpinlen khan jut do bakin ạikạua.

 Mit́ boeha jãhãe jahanaḱ jomaḱko emae khan, ać moto do bae joma. Ać boeha lạgit́ hõe dohokaḱa. Hećlen khange usạrae em got́aea. Mit́ boehae ruạlen khan, dosarić boeha do ạḍi ãṭe bhabnaḱa, ar  uni ṭhengeye tahẽna. Eken inạ do baṅ; mẽt́hãre hõ ạḍi rạskạkin ńeloḱa. Mũ ar johare mạilạ ohom ńellea. Hoṛmo hõ ạḍi saphakin dohoea, ente ḍạbrạḱ lạgit́ do bakin asketoḱa. Riṭhạ kicrićte bakin oyo ḍeṅgana. Onate se do bohoḱ uṕre bạnuḱkotakina, ar upiạ̃s hõ bakin upiạ̃soḱa. Jaoge setaḱrekin datạuniḱa, onate ḍaṭa do tehe tehe ponḍgetakina. Ona mạilạ kicrić onka mạilạ bakin doho giḍikaḱa. Ente unkinren go baba sapha sạphi tahenkin cet́ akawat́kina. Jahanaḱ lạgit́ hõ bakin ńuṛuṅ ńuṛuṅoḱa.

Base Supaui ! Unkinren go baba do ạḍi rạskạtạkin, Ona atoren hoṛ hõ unkin koṛa ńelte ạḍiko mạluṅoḱa. Onate hoṛko hõ ạḍiko kusiakina.

 




Loboḱ kõḱ

Mit́ṭen ato ṭolare ạḍi maraṅ mit́ṭen hesaḱ dare tahẽkana. Ar ona darere ạḍi mońj mit́ṭen Loboḱ kõḱ doe tahẽnkan tahẽna. Onka lekage uni Loboḱ kõḱ do dinạm ạyuṕ jokheć jombi lạgit́ ṭola barhete ạtińe calaḱkan tahẽkana. Dinạm hiloḱge uni Loboḱ kõḱ do ạḍi ńindạ dhạbić ạtiń baṛakate arhõ acaḱ ona tahẽn ṭhạ̃itey ruạroḱkan tahẽkana. Ar onka lekage dinạm din jombi lạgit́ ạtińte doe calaḱ kan tahẽkana . Ar mit́din do ńelme one okare ạtiń ar jombi lạgit́e calaḱkan tahẽkan onḍe do mit́ṭen gate doe ńam kedea.

Ar uni acren gateaḱ ńutum do hoyoḱ kantaea Lạlu seta.

Menkhan Loboḱ kõḱ do okarey ạtiń ona jaegare do aema ghas gajaṛ ar daḱ tahẽlena ar ona soṅgete thoṛa puṭhi ar ruḍgu hako hõko tahẽkana. Ar ona iạte unkinaḱ gate do thoṛagan sạṅgiń sạṅgiń rege tahẽkan tạkina. Menkhan  tin okte daḱ cabaena ona jaega reaḱ ado onḍege mit́ṭhećkin ńapamena ar ńapam tayom ạḍikin rạskạena ente aema din tayom dokin ńapamena.

Onka lekage uni Loboḱ kõḱ do acren eṭaḱ boeha ar miserako hõ ać soṅge ạtińtey idiket́koa ona jaegate. Ar inạ tayom Loboḱ kõḱ do acren gate  Lạlu seta soṅge aćren boeha miserakoe ńapamket́koa. Menkhan Lạlu seta do Loboḱ kõḱ ren boeha ar meserako ńelte acaḱ monre ạḍi lobh ar laloj hećadea. Ar onka lekage mit́din do Loboḱ kõḱ gateren mit́ boehae galmaraoade tahẽkana ar galmarao galmaraotege uni Lạlu seta do ńelme Loboḱ kõḱ ren gate goć kedea are jom kedea. Noa ńelte Loboḱ kõḱ do ạḍiye bhabnaena are rangaoena. Inạ tayom jojom  huḍạr Lạlu seta bạgikate acaḱ oṛaḱtey ruạṛena boeha ar miserako soṅge.

Cecet́aḱ do noage, Dulạṛiạ boeha ar miserako noa dhạrti jion khemaore kạmikore ar daṛankore mońj gatekobon gatekoa ar bạṛićte pereć akan gateko do bon bạgiakoa.

 

 




DAḰGE JHO̠MO̠R JHO̠M

Daḱge jho̠mo̠r jho̠m,

Ghane kajak ghane ko̠m,

Ghane ṭipir-ṭipir,

Ghane jhipir-jhipir.

Daḱge jho̠mo̠r jho̠m,

Ghane kajak ghane ko̠m,

Ghane ho̠e huḍur,

Ghane reaṛ rabaṅ ṭukur.

Daḱge jho̠mo̠r jho̠m,

Ghane kajak ghane ko̠m,

Cạriạ kona daḱge daḱ,

Ceṛem- ceṛem ḍubạ daḱ.

Daḱge jho̠mo̠r jho̠m,

Ghane kajak ghane ko̠m,

Ghane ṭipạḱ ṭo̠ṛo̠ḱ,

Ghane ṭho̠p-ṭho̠p jo̠ro̠ḱ.

Daḱge jho̠mo̠r jho̠m,

Ghane kajak ghane ko̠m,

Ạndhi tuphante ho̠ṛmae ko̠clo̠n,

Ghane Yas ghane saeko̠lo̠n.




KẠHŨ AR GHAṚWA

Mit́ṭen dare re̠ mit́ṭen cẽṛẽ tukạ tahẽkana. Ar uni cẽṛẽaḱ tukạ do̠ ạḍi ạulạu-jhạulạu ar bin saphage tahẽkana. Uniaḱ jinisko̠ do̠ hanḍe nanḍe taralbasal tahẽn kan tahẽna. Ar onḍege arhõ mit́ṭen eṭaḱ dare re̠ mit́ṭen cẽṛẽ tukạ tahẽkana. Uni cẽṛẽaḱ tukạ do̠ ạḍi sạitạute ar sapha-sạphi tahẽkana. Me̠nkhan unkin cẽṛẽ talare ạḍi mill do̠ baṅ tahẽkana. Ackage mit din do̠ hoedaḱ ehoṕena, onate Kạhũaḱ tukạ rạput kuṭrạentaea. Unre Kạhu do̠ ạḍi mũskilreye paṛaoena, cet́e cekaea me̠nte bae hudis ńamet tahẽ kana. Ar note kạhu do̠ daḱre lohot́ cabaena.

Unre Kạhũ do̠ uni Ghaṛwa cẽṛẽ aḱ kathae disạ kedea. Un okte Kạhũ do̠ eṭaḱ dare uḍau calaokate Ghaṛwa cẽṛẽ aḱ duạre thoṕ thoṕe lagaoena ar hohoe ehoṕena, Ghaṛwa misera duạr jhićmese iń do̠ bhitriteń boloḱa, bhitri kho̠n Ghaṛwa do̠e me̠nkeda kạhũ dada, kạhũ dada mit ghạṛi teṅgonme, ińren gidrạń paeraedea. No̠a katha ańjom kate kạhu do̠ mit́ ghạṛiće tạṅgi keda. Arhõ mit́ ghạṛi tayom Kạhũ do̠ duạre ṭhop ṭhop kateće menkeda, E misera duạr jhićme, Ghaṛwa do̠e roṛ ruạṛkeda Kạhũ dada mit́ ghạṛi teṅgonme gidṛa jhaṅgań horoḱae kana.  

Arhõ mit́ ghạṛi tayom kạhũ do̠ duạre ṭhelao keda, un okte Ghaṛwa d̠oe me̠nkeda, Kạhũ dada E Kạhũ dada ar mit́ ghạṛi tạṅgime ińren gidrạ cạndireń ṭikạḱkae kana, Kạhũ do̠ ar bae tạṅgi daṛeaḱ kan tahẽna ente uni do̠ reaṛ teye thartharaoḱ kan tahẽna. O̠nate uni Ghaṛwa cẽṛẽ do̠ duạr jhić lạgit́ ghane ghane nẽhõrae lagaoena. Kạhũ aḱ nẽhõrte Ghaṛwa cẽṛẽ do̠ duạr jhić kate bhitri seć hijuḱe metadea. Bhitri bolo tayom Ghaṛwa do̠ Kạhũ jo̠do̠ḱ lạgit́ gamchai emadea are metadea Kạhũ dada nonḍege duṛup hataṛoḱme ar hoṛmo re̠aḱ daḱ do̠ hawet́me iń do̠ń paera hećlenge. No̠a katha roṛ kate Ghaṛwa do̠ paera lạgit́e senena.

Kạhũ do̠ mit́ ghạṛi duṛuṕ tayom  dakae oṛaḱ kho̠n ạḍi mońj so̠ do̠e ńamet́ tahẽna ar ona so̠ do̠ tahẽkana khir daka re̠aḱ so̠. Un okte kạhu do̠ lob bae sambṛao daṛeaḱte bại bạite daka oṛaḱ sen kate thoṛa thoṛate ona jo̠to̠ khir dakae jom cabakeda. Ar note̠ Ghaṛwa do̠ paera kho̠n ruạṛ hećkateće ńel keda  Kạhũ do̠ daka oṛaḱ bo̠lo̠ kate jo̠to̠ khir dakae jo̠m cabaoakada. Unre Ghaṛwa do̠ ạḍi ãṭe bhabnayena are raṅgaoena. Ghaṛwa cẽṛẽ do̠ raṅgaote culhạ re̠aḱ kaṭ seṅgel kạhũaḱ phạ̃ḱṛạḱ rey capat keda. Ar soṅge soṅge Kạhũ aḱ phạ̃ḱṛạḱ do̠ loḱ ehoṕentaea. Khange kạhu do̠ chaṭpaṭao kate̠ye goćena.

No̠a golpo re̠aḱ cecetaḱ bisoi do̠ hoyoḱ kana eṭaḱ hoṛaḱ jahan jinisre̠ tis hõ alom laloca.




HUL JOHAR

E̠ Sido-Kạnhu,

E̠ Cand-Bhaero,

E̠ Phulo-Jhano,

Teheń apeaḱ gur mãhãre,

Teheń apeaḱ dinisạ mãhãre,

Hul Joharle ro̠ṛet́kana!

Jo̠to̠ge…

Lạṭu kạṭić,

Koṛakan kuṛikan,

Kạṭić gidrạkan,

Haṛamkan Buḍhikan,

Hul Joharle menet́kana!

Sanamge…

Metaḱme,

Santal ho̠po̠n,

Deko ho̠po̠n,

Ũrạ̃o Muṇḍa,

Ho̠ khaṛia,

Hul Joharle aṛaṅet́kana!

Me̠nkhan,

Jo̠kho̠nge apeaḱ,

Noa dinle hiṛińe̠t́kana,

Ape leka lạṛhạile pạcạḱkana!

E̠nhõ̠ Hul Johar ro̠ṛ do̠,

Ekalge bale hiṛińa.




SANTAL HUL

Santal hoṛ ho ạdibạsi,

Reṅgeć teteṅre tahẽnako ạdi kusi.

Montako hõ sapha soṛa,

Ro̠ṛ landaeako ạḍi rạskạ.

Birgajaṛ sapha kate,

Benao anako khet-baṛge.

Cas ako ho̠ṛo,guhum,jonḍra ar raheṛ,

Jo̠m ńu ako bochor parom.

Ona ńelte jumidar mahajon koaḱ,

Hećen takoa bạṛić sana.

Ehoṕ keda ko̠ ho̠ṛ hopon santhao,

Hamet́ joṅ anako khet baṛge.

Santal hoṛ kore heć paṛaoena,

Reṅgeć tetaṅ ar haron kosṭo.

Jumidar mahajon kho̠n,

Santal hoṛko sạdhin lạgit́.

1855 salre 30 ma Junre,

Sidạ,Kạnhukin ho̠ho̠ leda hul mãhã.

Onate E santal hoṛko,

Manot ma bon hõ hul mãhã.

Bhina-bhini hiṛiń kate

Ti-ti sapaṕ kate,

Teṅgun mabon ho santhao hoṛko upạrte,

Rukhiại mabon ho khet-baṛgeko.




IŃAḰ DO̠ CE̠T́ MO̠TLO̠B ?

Amem gujuḱ cahe Uni,

Ińaḱ do̠ ce̠t́ mo̠tlo̠btiń?

Pạpi lać reaḱ sawalkana,

Jãhãṭaḱgeń ạkhriń.

Baco̠ń ho̠ho̠amkan hạṇḍi ńu,

Amtegem hijuḱkan;

Pạurạ hạṇḍi cahe nạkli cahe ạsli,

Amtegem ńu gujuḱkan.

Ro̠ṅ-be̠ro̠ṅ pạurạ hạṇḍi,

Sal-mesal araḱ;

Thoṛaganem ńu lekhan,

Daṛe hõ̠co̠ haraḱ.

Ńamo̠ḱgea so̠ho̠r bajar,

Roaḍ aṛe do̠kankore;

Kiriń kateḱem ńukeda,

So̠ṛo̠k aṛe ḍaharkore.

Ńu kateḱem bhindạṛena,

Ićkedam pẽ̠nṭre;

Cakhnatam hõ̠ sare̠ćena,

Kạṭić macha ghẽ̠ṭre.




Korona Lạrhạire: Santal Daktor, Nurse ar Hoṛmo Joton ko hõ samaṅre

“Maraṅ mũhim muskil ar okte re̠ lạṛhại katet́ teṅgo keṭejoḱ lạgit́ sapṛao tahẽn ge budan koaḱ kạmi kana.” America ren President Franklin D. Rujvelt do̠e tahẽ kana goṭa dhartiren maraṅ ạyurko mo̠dren mit́ hoṛ. Uniak maraṅ muskil do̠ tahẽ kana pạ̃ihạ̃te benao akan chair re duṛuṕ kateye daṛan kan tahẽ kana. Uni do̠e tahẽ kana leṅgṛa ge. Aćaḱ daṛe ar kurumuṭu te America le̠kan disom do̠e calao banao le̠da. Ar o̠nka ge Bhuṭan ren President Lotay Tshering politician and daktor hõ kanae. Disom calao o̠kte re mit́ ghạṛi somoye ńam le̠khan ge haspatal reye calaḱa ar rugikoye jo̠to̠n ar mońj cikitsa emako lạgit́. Tinạḱ mon tahẽn khan nonkan kạmi re hoṛko lahaḱa ar sisirjạuić do̠ goṛo, dan, bhore emakoa.

Mit́ serma kho̠n bạṛti o̠kte goṭa dhạrti re korona le̠kan maraṅ rog/rua do̠ calao idiḱ kana. Baḍae abon je, Korona do̠ nãwã te̠ janam akan rog/ruạ kana, onate daktorko̠, nurseko̠ se̠ hoṛmo jo̠to̠n lekan kạmi re menaḱko̠ sanamko̠ ge ạḍi bo̠to̠r ar digdhạ re menaḱ koa. O̠nate de̠labon te̠heń do̠ bon baḍae lege onko hoṛ leka ge abo Baṅgladisom ar India ren daktorko hõ Korona le̠kan maraṅ mũhim re Santal ḍaktor, nurse se̠ hoṛmo jo̠to̠n kạmire jo̠po̠ṛao sanam koge ạḍi gạkhuṛ mon selet́ ko̠ kạmi kana. Ińaḱ kạmi ṭhạ̃i re ạḍi hopon mit́ haspatal menaḱa. O̠na reaḱ ńutum do̠ hoyoḱ kana Amnura Lutheran Mission Haspatal. Bangladesh Government Health Ministry kho̠n gel beḍ reaḱ haspatal kana. Korona o̠kte re ạḍi gạkhuṛ mon selet́ ḍaktor, nurse ar hoṛmo jo̠to̠n kạmi re selet́ menaḱko do̠ ko̠ kạmi kana. Ạḍi sor kho̠n do̠ń aṭkar akada je, tinạḱ haron kạmi kana. Apnar jiwi hoṛmo hạṭiń alae katet́ Ḍaktor, nurse ar hoṛmo jo̠to̠n kạmi re menaḱ koa sanamko̠ ge mon selet́ko kạmi kana. Bin bo̠to̠r ar digdhạte rugiko selet́ galmarao, jo̠to̠n, oxygen, selain, ranko jo̠m oco lekan maraṅ kạmi ko̠ kạmi kana.

O̠nka leka in hõ hoṛ hoponko̠ sontoret́ koa jemon, jạruṛ begor bahre te̠ babon calaḱ, bahre bon calaḱ re mask do̠ horoḱ jạruṛa ar do̠me do̠m se̠ ghane ghane tire sạbun se̠ hand sanitaizer o̠jo̠ḱ jạruṛa korona le̠kan maraṅ mũhim kho̠n sahaṛakae tahẽn lạgit́. 

Nonka halot din kore acka ge facebook ar whatsApp sećte jo̠po̠ṛao hoe lena Ḍaktor Monimala Murmu, Bharot disom reaḱ Pạchim Baṅgla kho̠n. Baḍae oco kedeạń cet́ le̠kate amaḱ goṛo Baṅgladisom ren santal rugiko sebako ńam daṛe keya? Ạ̣ḍi mońj hudis selet́e roṛ ruạṛ keda je, dinạm din setaḱ 7 baja kho̠n 9 baja hạbić whatsApp te̠ consultancy do̠ń em daṛeaḱa, bạṛti kaete gynecological, pregnancy selet́ eṭaḱ rugiko hõ.

O̠nka leka ar mit Bharot disom ren ḍactor Biplob Tudu hõ aćaḱ monsubạ do̠e so̠do̠r akada, je, cet́ lekan goṛo do̠ń em daṛekeya. Uni do̠ Medicine/ran rehet́ re gạkhuṛić kanae.  

Baṅgladisom reko kạmi kan Ḍaktor; Dr. Badhon Tudu, surgeon Naogaon reaḱ sarkari haspatal reye kạmi kana. No̠ako dinre ạḍi bhiṛ̣ re menaea rugiko jo̠to̠n kạmire. Ạḍi ñehõr tahẽn kan taea jemon santal hoṛ hoponko ạḍi aodhan bon tahẽn, mask horoḱ jạruṛa bahre seć calao len khan, hoṛko khon sạṅgiń re tahẽ katet́ gapalmarao jạruṛa, bạṛti kurumuṭue tabon pe oṛaḱ re tahẽn lạgit́.  

Dr. Enos Murmu Chittagoan re apnaraḱ chamber reye kạmi kana. No̠ako dinre Cittagaon re Korona rog do̠ ạḍi cetan seć mohnḍa akana. O̠nate ạḍi sontor selet́ rugikoye ńelet́ koa. Sanamko̠ ṭhen ñehõre do̠ho̠ akada jemon sisirjạuic’ ṭhen koejoṅ tebon disạye. Ar sisirjạuić ak goṛote nonkan muskil o̠kte rehõ rugiko seba ar goṛoe em daṛe ako.   

Chapainawabgonj jila reaḱ Nachol upozila health complex reye kạmi kana nurse Ronjoli Hembrom. Abo jo̠to̠ko bon baḍaea je, Nachol reaḱ ạḍi maraṅ Itihạs menaḱa. O̠nka ge Ronjoli Hembrom hõ seba kạmi sećte santal kuri hisạb te ạḍi gạkhuṛe kạmi kana. Ạḍi sor sompork menaḱ khạtirte jaoge santal hopon koaḱ boge judạ babo̠t gapalmarao hoyoḱa. Santal horko̠ jemon sarkari haspatal re mońj seba se̠ goṛoko̠ ńam daṛeaḱ lạgit́ ạḍi kurumuṭu teye kạmi kana.  

Amnura Lutheran Mission Haspatal reye kạmi kan nurse Ruth Hembrom hõ ạḍi gạkhuṛ sebika kanae. Ạḍi rạskạ reaḱ kho̠bo̠r do̠ hoyoḱ kana; apnarge bhạrti hoṛmo re menaea. Enrehõ rugiko jo̠to̠n lạgit́ ạḍi bhage kurumuṭu do̠e so̠do̠r akada. Apnaraḱ nonkan halot rehõ eṭaḱko jo̠to̠nko, seba se̠ goṛo emako lạgit́ eken apnar do̠ baṅ, bickom aćaḱ hoṛmo re menae gidrạ aḱ jiwiko alaekatet́ santal hoṛko selet́ eṭaḱ jạtrenko seba goṛo emako lạgit́e kạmi kana.

Tinạḱ muskil dinko̠ calaḱ kana Baṅgladisom reaḱ Uttorboṅgo re. Teheńaḱ roka kho̠bo̠r Rajshahi Medical college haspatal ICU re menaea Selina (35). Aćren kuṛi boehae menet́ kana nonkan cikitsa reaḱ khorca do̠ o̠hoń em daṛe lea. Ḍaktore metako kana chuṭi kalepe, korona rugi ante o̠raḱ le ruạroḱa. Ḍaktor ko̠ menet́ kana rugi aḱ mũ ar moca kho̠n oxygen raṛa lekhan ge rugi do̠e gujuḱa. O̠koe raṛaya ona oxygen? Selina ren koṛa ko metadia am ge am gogo aḱ mũ ar moca kho̠n oxygen raṛae tae me. Hiḍir hiḍir mẽt́ daḱ joro katet́e men keda, iń do̠ iń gogo aḱ oxygen o̠hoń raṛa daṛeaḱa. Mucạt́ re haspatal ren mukhiạko̠ Selina cikit́sa dạyiḱ ko̠ hatao keda. Pon din kho̠n nonkate Selina aḱ cikit́sa do̠ calaḱ kana. Uni do̠ nit́ hõ bańcao menaea. Selina leka aema reṅgeć, nacar ar nindhạnko ato gharońj ko̠ren rugiko haspatal teko hijuḱ kana ar o̠nko̠ mo̠dre aema ge Korona lekan maraṅ mũhim rog selet́. O̠ne o̠koeaḱ do̠ cikitsa hatao lạgit́ kạuḍi kho̠ro̠ć lekan daṛ̣e hõ bạnuḱ takoa. (Prothom Alo 21, June 2021)

Manotan ar dulaṛiạko nitoḱ do̠ ạḍi maraṅ mũhim o̠kte kana. Eken maraṅ so̠ho̠r bajar kore do̠ baṅ bickom Korona rog do̠ pasnao akana Ato o̠raḱ korehõ. Jo̠to̠ hoṛko̠ lạgit́ maraṅ sontor reaḱ katha kana. Sapṛao tahẽn jạruṛa noa rog kho̠n sahaṛakae tahẽn lạgit́. O̠nate de̠labon sanamko̠ mask bon horoga, hoṛmo sikhnạt bon manao ganao ma, ạuṛiaḱ o̠raḱ kho̠n bahre seć babon calaḱ ma.

Ińaḱ oloḱ reaḱ mucạt́ re arhoñ disạ ocoet́ bon kana abo santal ḍaktor, nurse, hoṛmo jo̠to̠nko lạgit́ din hilok reaḱ apnar dewa sewa re jemon bon disạko. Sisirjạuić arhõ jemon bạṛtiye goṛo are bhor akote disom ren santalko selet́ eṭaḱ jạtrenko bạrtiko seba daṛe ako. Ar hõ bon koejoṅa jemon sisirjạuić do̠ ạḍi usạrate no̠a rog dhạrti kho̠ne cabaete pạhil leka suluk nirại re jemon dhạrti jiṅgi bon khemao daṛeaḱ.




Jo̠m O̠kte Katha Roṛ Cedaḱ Jạṛuṛa.

 

Card uduḱ katet́ bo̠to̠r oco

Apat́: Amaḱ report card ạguime ńel legeń.

Gidrạ: Baba, inaḱ report card ma ińren mit́ gate pańcateye hatao akat́a.

Apat́:Cedaḱ? Am re̠n gate aḱ report do̠ ạḍi bạṛić hoy akantaya se̠ cet́? Amaḱ card uduḱ katet́ lelha hoṛaḱ ti kho̠n bancaoḱe meneda?

Gidrạ: Baṅ, uni do̠ ać gogo-babae bo̠to̠r ocokin lạgit́!

Gidrại ruạḱ kan

Mahasoe: Tahole̠ am  do̠m me̠n ocoeda, Rokon do̠ ạḍi kajaḱe ruạḱ kana ar te̠heń do̠ iskul bae heć daṛeaḱa?

No̠a aṛe kho̠n: hoy!

Mahasoe: Am do̠ okoeyem me̠neda?

No̠a aṛe kho̠n: Iń babań me̠neda.

Oka khạtir hado̠s

Chiṛiạkhana re̠ tạruṕ aḱ khańca samaṅre̠ teṅgo kate apat́tet́ do̠ aćren gidrại metade tahẽna, tạruṕ do̠ tinạḱ bo̠to̠ran ar dharkaṭ  janwar kana ko̠!

Gidrạ: (raḱ mẽt́ha kate): Henda ba, nui tạruṕ judi ame jo̠mlem khan …..

Apat́: (Dulạṛ aṛaṅte): Cet́ hoyoḱa enḍekhan?

Gidrạ: Iń do̠ oṛaḱ cekateń calaḱa! Ẽ……

Mul kạhini

Gidrạ ać babawaḱ dạbi re̠ duṛup kate bohoḱ uṕe racaḱ et́taya.

Apat́: Uṕ alom racaḱ tińa.

Gidrạ: Uṕ do̠ bạṅ racaḱ eda ba, ińaḱ chuińgam hatao ruạṛ reaḱ do̠ń kurumuṭuida.

Babawaḱ sirạ okte̠

 Apat́: Class seven re̠ rakaṕ kate cet́ le̠kam ạikaueda?

Gidrạ: Ạḍi bạṛić, baba.

Apat́: Cet́em me̠neda! Cedaḱ? Class seven rege ińaḱ jion re̠ ma pe̠ sermań khemao akat́. 

Daḱ cedaḱ jạruṛa

Gidrạ: Baba, ar mit́ gilạs daḱ emạńme se̠.

Apat́: Am do̠ nunaḱ daḱ cedaḱ lagaoam kana? Am nitońge10 gilạs daḱ iń emat́mea.

Gidrạ: Menkhan baba, atet́ re je̠ ̠se̠ngel ̠iń lagao akat́, Ona ma baṅ ạ̃ṛićjoḱ kan.

 Jo̠m okte̠ katha ror

 Jo̠m okte̠ re̠ apa-ho̠nkin galmaraoet́ tahẽna.

Gidrạ: Henda ba, Capṛa do̠ cet́leka ko̠ sebela?

Apat́: Jo̠m okte̠ ạuṛi katha bako roṛa, thir kate jo̠mme. Tayomteń ańjoma.

Jo̠m tayom-

Apat́: Hmm,Cet́em menet́ tahẽna?

Gidrạ: Me̠net́ tahẽSńạń, dạl uture̠ mit́ṭen capṛae ńur akana. Menkhan am do̠ jo̠to̠ dạl utu do̠m jo̠m caba keda.

Source: Prothom alo




ḌHIPCU CẼ̠ṚẼ̠

Simraḱ setaḱ kho̠n,

Ce̠t́ co̠ ḍhipcum raḱjo̠ṅkan?

Ńuiaḱ baṅ do̠ jo̠maḱ dho̠n,

Niạ lạgit́em ko̠ejo̠ṅkan.

Dayagem rag ḍipcu,

Mãyãgem ho̠mo̠ra;

Suć-sućem gọl ḍipcu,

Setago̠ḱem ko̠yo̠ḱ ho̠ra.

Uḍạuḱam ạpiram,

Poṇḍ rimil serma co̠ṭ;

Be̠ṅge̠t́aḱam ko̠yo̠ḱaḱam,

Hạriạṛ dare dhạrti o̠t.

Amaḱ raḱ ańjo̠mte ḍipcu,

Baco̠ jạpido̠ḱ mẽ̠t́;

Mohṇḍainạń ḍipcu,

Go̠ḱ kateḱ nahe̠l kuḍi mẽ̠ṛhẽ̠t́.