Mit́ṭen Muć Ar Potam

Mit́ṭen muć ạḍige tetaṅkedea. Khange daḱe ńuia mente gaḍa ḍhipteye he̠ćena. Ado̠ huḍiń macha Muć ekal daḱreye buhelena. Un jo̠khe̠n daṛe ḍạrre Potame tahẽkana. Ado̠e hudiskeda, bańcaoe jạruṛa. Onate khange Potam do̠ Muć samaṅre mit́ṭen sakame ńurho go̠t́kada. Uni Muć paera paerate sakamrey dećena. Ado̠ Potam ona sakam ge̠rkate coṭ ghuṭu se̠ne rakaṕkeda. Nonkate Muć do̠ muskil dosa khone bańcaoena. Enhiloḱ khonage ạḍikin gateyena.

Onka leka, aema din tayom mit́ gaḍa aṛe senge mit́ sikạri he̠ćena. Ti re tae aḱ-ạ̃pạ̃ṛĩ. Ado̠ daṛere aṕ akan Potamrege mẽt́ ma ḍhaṅentae. Sikạri ekal uni Potam se̠ćge tuńa mentey nońjorkeda. Ado̠ khange uni Muć hõ sikạriạwaḱ jaṅgae gerket́taea. Enḍete sikạriạwaḱ ti khonaḱ ạ̃pạ̃ṛĩ e̠ṭaḱ se̠ćge sa-calaoena. Ar un jokhen uni Potam hõ usạra harephare uḍạu maṛaṅena. Nonkatege uni Potam hõ muskil dosa khone bańcaoena.




Me̠sko̠ć

Me̠sko̠ć

Mase̠ ạjạuṛite babar goṭen ṭikiṭiń get́ket́a-

Mit́ṭen kuṭhiạ hoṛ loṭarite gạḍie ńamket́a. Gateko joharae mente rạskạteko he̠ćena. Menkhan ekal mo̠n ạṛis kateće duṛuṕ hape akana. Gateko mepenena-

Gateko: Cekaenam bhala, gạḍi ńamket́ re hõ mo̠nem ạṛis akat́ do?

Kuṭhiạ Hoṛ: Ạjạuṛi bạulạha hoṛ lekań kạmiket́a, babar goṭen ṭikiṭiń get́keta. Mit́ṭen get́ lekhange hoekoḱa honaṅ.




Mit́ṭen Muć aḱ Go̠lpo̠

Mit́ ṭhoṕ dumur rasa jo̠ro̠ akana! Ona aṛete mit́ṭen huḍiń macha muće paro̠m calaḱkan tahẽkana. Dumur rasa heṛan heṛem sõte ekale teṅgo go̠t́ena. Ado̠e menkeda, hapese! Thoṛań jo̠m legalege, ado̠ń monhḍaḱa nahak. Mit́ so̠rko̠t́e jo̠mkeda….ah, ạḍi napae ạikạuḱkan, ar mit́ so̠rko̠t́ iń jo̠mlege. Ado̠ sạrige ar mit́ so̠rko̠t́e jo̠m maṛaṅkeda.

Ado̠ khange taṛame dhurạuena. Taṛam kan okte luṭire laṭkaoakan dumur rasae me̠lo̠t́e kan tahẽkana. Ado̠e hudisket́a, nunạḱ sebel-so̠ṛo̠m dumur rasa ar thoṛań jo̠mlekhan cekakoḱa honaṅ??? Arhõe ruạṛ he̠ćena. Pạhil dhao latar utạr reaḱe jo̠mleda. Onatey hudisket́ pase̠ć cetan reaḱ arhõ sebel machagea. Ado̠ bại bạite jo̠ro̠ akan dumur rasa cetane de̠ćena. De̠ćkate ekal aṛe̠ć gaṛe̠će jo̠mjoṅ kana. Jo̠m jo̠mte mit́ okte lać phulạuentaya. Ar ńelme jaṅgataema hamalte bạibạite dumur rasa bhitrtege bo̠lo̠ḱkantae. Ado̠ ackage jaṅga se̠će tạńkhikeda. Menkhan un okte ạḍige bilomena. Ạḍi muruḱe kurumuṭukeda, ona kho̠naḱ rakaṕ lạgit́.

Menkhan baṅa, o̠ho̠gey daṛelena. Ente sanam hoṛmo rasate jodbodao akantaea. Bańcaoḱ reaḱe kurumuṭuket́ rehõ baṅgey bańcao daṛeada. Ekal mũ-moca dumur rasate e̠se̠t́entaea, ar sahe̠t́ hõ bondo̠ḱ kantaea. Mucạt́re ona dumur rasa bhirirege thạli kateće go̠ćena.

Sikhạuna: Abo̠aḱ noa dhuṛi dhạrti hõ mit́ ṭhoṕ dumur rasa lekana. Tinaḱ do̠ noa rasare thoṛatege tirpitoḱ onkan kogeko bańcao se̠ rukhiạko ńama. Menkhan okoe do̠ noare bulạu se̠ mạluṅko tahẽn ar bego̠r bac-bicạrtegeko jo̠m idi nonkan hoṛko do̠ mit́din uni muć lekage muskilre paṛaoḱ hoyoḱtakoa. Un okte ona kho̠n okoege o̠ho̠ko rukhiạ daṛeakema.




Me̠skoć

Me̠skoć

Mit́ hoṛ do̠ atoren sanam cuṭi-biṛi ńuńu hoṛkoe jarwaket́koa, cuṭi-biṛi reaḱ bạṛićaḱ babotre bujhạuako lạgit́.

Pạhilre mit́ṭen kãc kanḍha se̠ hạṭhuạre cuṭi reaḱ dhũạye bhoraokeda. Ado̠ khange onare mit́ṭen tejoe bo̠lo̠ maṛaṅkedea.

Inạ mit́ ghạṛi khange tejo hõe go̠ćena. Ado̠ jarwa akan sanamkoe kukliket́koa, nonḍe khon cet́ sikhạunape hameṭkeda mente?

Mit́ hoṛ do̠ teṅgoyenteye mengo̠t́keda, nonḍe kho̠naḱ noagele bujhạukeda je̠, cuṭi-biṛi ńu lekhan laćre menaḱko sanam tejo nonkageko goć maraoḱa.




Kuli-Kupuli-4

Mujib Bochor disom sarkar doe ḍamḍaheleda March 17, 2020 khon March 17, 2021dhabic.  Tayomte arhõe gota arokeda 2022 serma reaḱ 17 March habićge ente March 17, 1920 redo Sheikh Mujibur Rahman-e Janamlena. 100 janam mãhã lagit́te 100 kukli sajao hoyena.

  1. Mujib Borso/ Serma do cet́ kana?

Ror ruaṛ: Bangabandhu Sheikh Mujibur Rahmanaḱ janam sae bochorge (janam 17 March, 1920)

  1. Mujib serma reaḱ somoe autan do tinạḱ kana?

Ror ruạṛ: March 17, 2020 khon March 17, 2022.

  1. Mujib serma do okoye ghosonakeda?

Ror ruạr: Manotan maraṅ montri Sheikh Hasina.

  1. Mujib Serma reaḱ lekha do tis khon ehoṕlena?

Roṛ ruạṛ: January 10, 2020.

  1. Mujib serma reaḱ lekha ehoṕ onusṭhan do okare hoelena?

Roṛ ruạṛ: Tejgaon mare bimanbandar, Dhaka.

6. Tejgaon mare biman bandarre Mujib serma reaḱ lekha ehoṕ do okoye uḍhauleda?

Roṛ ruạr: Manotan maraṅ montri Sheikh Hasina.

  1. Mujib serma lạgit́te website do okaṭaḱ protisṭhane benao akada/ sarkaraḱ oka bibhag?

Roṛ ruạṛ: Sorkaraḱ Tatha o jogajog projukti bibhag.

  1. Mujib serma manao lagit́te uchạnen website reaḱ ńutum do cet́ kana?

Roṛ ruạṛ: www.mujib100.gov.bd

  1. Mujib serma reaḱ logo desainar doe okoe kana?

Roṛ ruạṛ: Sabbosaci Hajra.

  1. Okoe do Mujib serma reaḱ logoye oṭaḱ keda?

Roṛ ruạṛ: Manotan maraṅ montri Sheikh Hasina. 10 January, 2020

  1. Oka hiloḱ Mujib serma reaḱ udbodhon hoe akana?

Roṛ ruạṛ: 17 March 2020 (National pared square re)

12. UNESCO reaḱ tinạḱ number sadharon odhibeson re Bangabandhu sae serma dinisạ manot lạgit́ goṭalena?

Roṛ ruạṛ: 40 number.

  1. Mujib serma lagit́te tinạḱ tạrik do BIMA mãhã ghosona hoelena?

Roṛ ruạṛ: 01 march tạrik.

14. Bangabandhuaḱ janam dinisạ lạgit́te Bangladesh Bank tinạḱ gan sarok kạuḍiye chapa onḍoḱ akada?

Roṛ ruạṛ: Pon goṭen (mit́ṭen Sona ṭaka, mit́ten dinisa taka, 100 taka reaḱ sarok not ar 200 taka reak sarok not)

  1. Mujib serma lagit́te Dhaka Universityre bises convocation oka hiloḱ hoyoḱ reaḱ katha tahẽkana?

Roṛ ruạṛ: September 5, 2020.

  1. Mujib serma re Dhaka University reaḱ bises convocation ren manotan lecturer do okoye tahẽkana?

Roṛ ruạṛ: Nobel jitan bangali orthonitybid Avijit Binayak Bandapaddhay.

17. 5 September 2020 Dhaka University reaḱ bises convocation re Bangabandhu Sheikh Mujibur Rahman do okataḱ manot degree ko emadea.

Roṛ ruạṛ: Doctor of Lozz (Moronottor)

  1. Amar Ekuse Boimela 2020 do okoeaḱ ńutumteko utsorgoleda?

Roṛ ruạṛ: Mujib serma lạgat́te Bangabandhu Sheikh Mujibur Rahman.

  1. Mujib Katha reaḱ mane do cet́ kana?

Roṛ ruạṛ: Uttardata se Roṛ ruạṛ

  1. Bangabandhu Sheikh Mujibur Rahman do okareye janamlena?

Roṛ ruạṛ: Faridpur Jila Gopalgonj mohukmar reaḱ Tungipaṛa atore (nitoḱ Gopalgonj jila reaḱ Tungipaṛa atore)

  1. Bangabandhu Sheikh Mujibur Rahman do tise janamlena?

Roṛ ruạṛ: 17 March, 1920

  1. 17 March do cet́ din mente manaoḱ kana?

Roṛ ruạṛ: Jatiyo Sisu din.

  1. Bangabandhu ać babawaḱ ńutum do cet́?

Roṛ ruạṛ: Sheikh Luthfor Rahman

24. Bangabandhu ać gogowaḱ ńutum do cet́?

Roṛ ruạṛ: Sayera Khatun

  1. Bangabandhuaḱ hoho ńutum do cet́ tahẽkana?

Roṛ ruạṛ: Khoka




Toyo Ar Sim Aḱ Go̠lpo̠

Ạḍi sedae reaḱ katha, mit́ birre ạḍi utạr simko tahẽn kan tahẽkana. Ado̠ ako ako bhitrire ekal dal-dapal lạpạhạṛhaiteko gujuḱ kan tahẽkana. Birren Raj do̠ simko jogao jo̠to̠n ar boge tahẽn khạtir  Toyo pahra hisạbtey do̠hoket́koa. Un kho̠naḱge mit́ bạhni benao rakaṕena. Sim rukhiạ bạhini me̠nteko cikhnạkeda. Enrehõ simkoaḱ gujuḱ soṅkha o̠ho̠ge hapelena.

Ado̠ birren raj bạhini ren maraṅ mukhiại ho̠ho̠adea, are kuklikedea, cekate nunạḱ simko goć maraoḱ kana mente? Ado̠e menkeda, simko ạḍiko bebạṛićgea. Mitṭeṅ saṕ katećiń kuklikedere, Cekate nunạḱ dope lạṛhại kana ar hạtiạr baṅ okarepe ńańam kan! Ado̠ kãṛãṅ ńũt tala ńindạ hạtiạr sesendrakin monhḍayen khan, laha kho̠n ańjo̠m akat́ thoṛa simko ale cetanreko jhapṭaoena. Ar onate ale hõle jhapṭao maṛaṅket́koa.

Ado̠ one onkatege thoṛako goćena. Nonkate uni budgạṛiạ Toyo do̠ birren raje eḱṛekae kana. Khange ona birren simko khon ańjo̠mena, baṅma Toyoge sanam sime jo̠m maraoet́koa mente. Birren raj do̠e menet́kana ohoge hoe daṛeaḱa honaṅ. Onka leka mit́din Toyo do̠ thoṛa simkoe saṕ idiket́koa. Ar enhiloḱge bir aṛe mit́ nalare simko goćakanko ńel ńamena. Enhiloḱ jo̠to̠ko pusṭạuena, sạrige Toyo aćtet́ge sime jo̠m maraoet́koa mente.  




Hạti Ar Toyowaḱ Go̠lpo̠

Aema din laha reaḱ katha. Mit́ bir-gajaṛre ạḍi utạr cẽṛẽ-cipṛutko basoḱkan tahẽkana. Mit́te sulukreko tahẽkana. Ackage ona birre maraṅ utạr Hạti he̠ćena. Hạti aḱ ma ente maraṅ okoć hoṛmotae,,,,!! Jaṅgatae moṭa macha. Ekal sũṛtae ma sermae tiog leka,,,,! Nawa peṛa daram lạgit́ jo̠to̠ cẽṛẽ-cipṛut́ko he̠ć samṭaoena. Hạti acaḱ hoṛmo reaḱ dil daṛe go̠ro̠baḱ kana. Ạḍi kajake taraj garajena. Uniaḱ taraj garaj aṅjomte goṭa bir-gajaṛ dalkaoena.

Cẽṛẽ ciprut́ko do̠ bo̠to̠rteko tharbasaoena, ar goḍoko hõ bhugạḱte bo̠lo̠yena. Eṭaḱ eṭaḱ jib-janwarko hõko dạṛ rophayena . Nonkage dinko calao idiyena. Ackage mit́din Hạti aćaḱ sũṛte Je̠l ho̠po̠ne tul rakaṕkedea are capat́ giḍikadea. Onka leka kạṭić janwar muć jaṅgatey lebet́ gańjaokedea. Noa ńelte birren raj Tạruṕ hõ bo̠to̠r ehoṕadea. Ar Kul hõ hạti aḍepase calaḱ baṅe rebenoḱkan tahẽkana. Ạḍi muskil dosareko tahẽkana sanam janwar ko. Onate jo̠to̠ as bhorsa Toyo cetanre.

Ado nindara leka Toyo aćaḱ bud ạkile so̠do̠rket́a. Hạti ṭhene he̠ćena are joharae kana, E maharaj am co jo̠to̠ janwar kho̠nem sẽṛa ar daṛege. Sạrige am do̠m so̠ro̠sgea. Amaḱ do̠ rajaḱ duṛuṕaḱge lek kantama. Dela iń sãote. Gaḍa hanasare sanamko am taṅgire menaḱ hataṛkoa, joharamako mente. “Hạti noa aṅjomte mo̠nre rạska capeadea. Ado̠ hạti sãoe mohnḍayena. Inạ tayom hạti do̠ gaḍae paera paromkeda. Hạti mon montey khondroṅkeda, nui kạṭić Toyo gaḍae paromen khan enḍekhan cedaḱ in do̠ bạń daṛeaḱa? Jo̠to̠ khonge maco̠ń sẽṛa ar dilange. Tinre gaḍae pheḍena hamal hoṛmo karonaḱte unumoḱe dhurạuena. Ado̠e karajoḱ kana ma rukhiạińpe, menkhan celege bako rukhiạledea, bickom sanamko rạskạko bujhạukeda. Arko memenkana, nit do̠le sạdhinena ar heseć seḱrejo̠ḱko portonkeda.

Sikhạuna: Nijte go̠ro̠boḱ do̠ baṅ bogea.




Me̠skoć

Me̠skoć

Bubulaḱ kho̠n sạṅgińre tahẽn reaḱ upại:

Bar gate koṛakin gapalmaraoḱ kana-

Pạhil gate: Mase̠, nunạḱ maraṅ jeleń no̠l moṅgrate cedaḱ cuṭi-biṛim ńuńu kana?

Dosar gate: Ḍaktare me̠nakat́a, dhũạ metaḱme ńuńuaḱ kho̠n 10 moka sạṅgińre tahẽn hoyoḱa. Ona khạtir noategeń ńuńu kana.




Mit́ṭen Kul, Toyo Ar Gadhawaḱ Go̠lpo̠

Mit́ṭen Kul Toyo sabea mentey dho̠mkaokedea. Toyo do̠ ekal Kule nehõrae kana, E maharaj niạ dhaoteć ikạkạńme. Ińaḱ sareć jiṅgi am sebareń jamaṛkoḱa honaṅ. Jo̠to̠waḱgeń kạmitama. Jãhãn kamkajre bạń eḱṛe botećkema. Toyo aḱ nonkan se̠be̠l-so̠ṛo̠m kathatey khalas kadea.

Inạ tayom Kul do̠ Toyo batlaoadea, Calaḱte iń lạgit́ mit́ṭen janwar saṕ ạguạńme. Kulaḱ batlao leka bir sendrae mohnḍayena. Me̠nkhan celege bae ńamlet́koa. Ackage ać samaṅre mit́ṭen Gadhae he̠ćena. Ado̠ Toyo do̠ uni Gadhae metadea, ‘ E Gadha boeha un kho̠n amge co̠ń ńam baṛaet́me. Bir-gajaṛren maharaj am lạgit́ kuṛại ante tạṅgi tãṛãḱre menaea. Onate nẽotame lạgit́iń he̠ćakan do̠.

Enḍekhan Me dela iń saõ, amtet́ge kuṛại ataṅme. Ado̠ Toyo aḱ kathate mạluṅkate Gadha do̠ uni sãoe mohnḍa maṛaṅena. Kul ṭhen mohńjam torage ekal jhapṭaoate saṕe dilkeda. Me̠nkhan Gadha do̠ bo̠to̠rtey tharbasaoena are dạṛ pharakkeda. Niạ dhao Kul do̠ Toyo cetanre ạḍi ãṭe edreyena. Cet́ lekanićem ạgukedea. Baḍagiri! Ma mucạt́ dhao ạtiń emamkana. Do̠ calaojoṅme, Gadha ruạrem. Arhõm kại lekhan bạń ikạmea. Ado̠ sạrige Toyo arhõ Gadha ṭhene calaoena are metaekana. E boeha, Kul mama ma co̠ am hạṛube mo̠nelet́. Cedaḱ bacham ḍạrkeda. Gadhae me̠n go̠t́keda, Mase̠ sạrige ado̠! Iń mań hudislet́ pase̠ć jo̠meń lạgíte nonkaḱ kan tahẽkana.

Dela enḍekhan, inạ tayom arhõkin calaoena. Niạ dhao Kul aćaḱ kusi-sana leka Gadha sap kate raktaoate cusạu go̠ć kedea. Ado̠ Toyo metadea, tin dhạbić bạń hijuḱ ma pahra hataṛem nahak. Toyo menkeda, Ṭhikgea maharaj.




Me̠skoć

Me̠skoć

Bar boeha mit́te ḍhil capat́lekhan-

Hablu ar Bablu, bar boeha Ul kin capat́kan tahẽkana-

Hablu: E boeha, Un ghạṛić kho̠n capat́tege menaḱlaṅa, enrehõ Ul o̠ho̠ ńũrlena. Pase̠ć nit́ hõ berel machagea.

Bablu: Sạrige pase̠ć, Mase̠ michạlaṅ haronena? Baṅkhan dare dejo̠ḱ talaṅmme.

Hablu ekal harephare dare de̠ćena. Ado̠ Ule tunum ạikạukeda, ar kikiạuate Bablui metawaekana;

Hablu: E boeha, Ul ma co̠ bele akan!

Bablu: Ạḍi boge! Ma enḍekhan usạra pheḍ ho̠do̠ḱme. Banar boeha mit́telaṅ capat́ lekhange ạḍi algate ńũroḱa hape̠n.