Hoe Dak

Bạisạk jusṭi cando ạyuṕ bela

Hende rimil rakaṕen ńut́ge,

Hoe daḱ darae kan hud hud

Pạchim disom khon botorge.

Hende rimil guḍ gudạḱ kan

Oktoreye huḍuret́ diṛim diṛim.

Cẽṛẽ ciprut́ ko cero beroet́

Ponḍ kõk ko uḍạuḱ kan coṭ seć.

Gogo oṛaḱre uduṛ dupuṛ

Hana noaye aderet́ harephare,

Gupi koṛako gupiṭạnḍi khon

Gại ḍaṅgra ko piḍgạuket́ko.

Kạmi hoṛko dạṛ ạguet́ akbak,

Ato oṛaḱte umuloḱ lạgit́.

Hoe kedaye gurlạ gurli radrad,

Daḱ kedaye jhomor jhomor.

Oṭaṅ idikedae oṛaḱ duạr ko,

Rạput́ idikedae dare ḍạrko.




Meskoć

Meskoć

Mit́ṭen pạṭhuạ kuṛi gidrạ ar Mahasoe talare galmarao:

Nipa: June came in Sir?

Sir: Noa do oka lekan English-em cet́keda?

Nipa: Sir, am ṭhenge tho̠.

Sir: May I came in Sir, nonka coṅ cet́let́me.

Nipa: E Sir, un jokhen ma may cando tahekan. Menkhan disạ hećam kana se baṅ? Ente nit ma June cando calaḱ kan.




Mit́ṭen Bud Ar Akilan Miru Cẽṛẽaḱ Go̠lpo̠

Mit́ṭen phorasi hoṛe tahẽkana. Uniren mit́ṭen seta ar Miru cẽṛẽkin tahẽkantaea. Ado̠ uni seta jaoge aema lekan cecet́aḱe emawade tahẽkana. Metaḱme khilạḍ ar kạmiko. Tinre cet́leka hukumae onka lekagey kạmiet́ tahẽkana.

Menkhan Miru cẽṛẽ do kạmige bae cet́akat́ tahẽkana. Uni cẽṛẽ jao ghuṛige bo̠ko̠t́ bo̠ko̠t́e roṛet́kan tahẽkana. Becariạ seta cetanre ạḍitet́e sordaroḱ kantahẽkana. Ać hõ uni hoṛ lekage setae hukumaea. Ekal raṅgao macha beṅget́kate ạcuede tahẽkana.

Uni kisạ̃ṛ hoṛ jaoge dokante jomaḱ ạgui kolekan tahẽkana. Enḍekhan seta do jotoko ṭhen ạḍi oprome tahẽkana. Ado tinre calaḱ unregeko emae kantahẽna ar kisạ̃ṛaḱ ńutumre hisạbko ol dohoyet́ tahẽkana.

Mit́din hisạbe duṛuṕen khan baṅge milạuḱkantaea. Ente tin dhaoe kolkade ona khonaḱ bạṛti ol akana. Bickom noa reaḱ karontet́ baṅgey bujleda. Inạkate mit́dine tạṅkhikeda, mit́ jokhen Miru cẽṛẽ ackage mengot́keda, ṭukri ạguime ar dokan calaḱme.

Becariạ seta baṅgey rebenkana, khan Miru cẽṛẽ do arhõ raṅgao ńõktey metadeam do calaḱme. Ado uniaḱ katha leka calaoente mit́ ghạṛite jomaḱ ạgukate cẽṛẽ samaṅadea. Ado uni seta onḍegey hapeyena, asoḱ kantahẽkane jomaḱe ńama. Menkhan uni cẽṛẽ bahre seće lagakedea. Ar enḍete eskargey jomkeda. Enhiloḱ khonaḱe bujạukeda, cekate hisạb nonka baṅ milạuḱ kana mente. Noḱoe ado nonka Miru cẽṛẽaḱ budtae.




Meskoć

Meskoć

Baṅgladisom ren kạhũkoaḱ soṅkha tinạḱ?

Kelas hatao jokhen, Mahasoe mit́ṭen gidrại kuklikedea-

Mahasoe: Mase bacha lạitabonme, noa Baṅladosmre tinạḱgan kạhũ menaḱkoa?

Gidra: Cedaḱ Mahasoe bam baḍaete, are hajar are sãe are gel are (9,999)!

Mahasoe: Sạri sạrigem menet́ kana tho̠?

Gidrạ: Hẽ̠ Mahasoe, sạri katha kangea! Menkhan lekhare thoṛako ko̠m ńõḱlen khan hudisme, Baṅgladisom khon thoṛa kạhũ aḍepase Bharot disomte peṛaḱko caḱlao akana. Ar thoṛako bạṛtilen khan hudisme, Bharot disom khon bạṛtiko do peṛaḱko he̠ć akana.




Lebṛa Se Piṭuk

Skul re mit́din Mithun aćren gate ko tuluće ńapamena. Ado boge-judạe kuliket́koa. Khange onko modre Ratun ńutuman koṛae teṅgoyente mengo̠t́keda, Am begor cekate boge le tahẽ daṛekea! Ado Limon ńutuman koṛae mengo̠t́keda, hape thiroḱme. Amge cet́leka menama? Nisṛauate menkeda cet́ khobor? E gate Laćtam do cet́ dosa hoyena? Bogete co̠ṅ ro̠ho̠ṛ akantam. Khange Mithun raḱ mẽt́hãte roṛkeda, noa ko din bogeteń uihạrket́pea.

Iń gogo khạtir lać reaḱ nonkan dosa hoe akantińa. Baṅma din dinte lać moṭa calaḱkantińa, onate cet́ge bae jom ocońkana. Iń sãope tahẽlen khan tinạḱ mońj mońjiń jom ńamkea.

Un jo̠khen ackage Mitu mengo̠t́keda, onatege amaḱ lać do dhạrti lekage go̠lo̠ḱ kantama? Ma thir baṛakoḱpe. Delabon fuchka jo̠jo̠mbo senlenge. Khan jo̠to̠ gate mit́te jo̠jo̠-heṛem mesalate fuchkako jo̠mket́a. Ado̠ Mitu menkeda, E Mithun teheń khon fuchka jo̠m mucạt́ena bujhạu?

Enḍekhan Mithun raṅgaote menkeda ṭhikgea. Ado Mitu arhõe menkeda noa dhạrtire gogo lekan mońj gate mente celege bạnuḱkoa. Onate teheń khonge am gogoaḱ katha lekam calaḱa, enḍekhan lać hõ baṅ moṭaḱtama. Baṅkhan Hạti leka amaḱ lać hõ haraḱtama honaṅ. Nonkako sikhạu paṛhaokedea. Mithun hõ gatekoaḱ kathae hetaoaḱtakoa. Ar jo̠m baṛakate jo̠to̠ko mit́te oṛaḱko ruaṛ baṛaena.

 




“Hape , Nitoḱ Do Baṅ!

Mạhir Saichuri ar Bahadur Besra ạḍi gatekin tahẽkana. Unkin do din mujurikin kạmia. Ar nonkate gharońjkin calaoet́ tahẽkana. Ado mit́din duṛuṕ pante kate duk-suk reaḱ kin galmaraoeda. Arkin kukli kana cekatelaṅ kisạ̃ṛoḱa? Mạhir Saichuri doe menkeda mit́ṭen bisesi gại laṅ kirińea. Ar kin goṭakeda bana hoṛte gại kin kirińea mente. Mạhir Sạ̃icuri do oṛaḱ sen kate ać bạhui metadea, ar bạhu do noa katha ańjom kateće rạskạyena. Khan ać ṭhen thoṛa gohona tahẽkana ona do ać jãwãeye emadea. Ar nonkage Bahadur Besra hõ ać bạhu tuluće galmaraokeda. Ać bạhu doe menkeda judi gại-e goćlen khan cet́ hoyoḱa? Gại hõe goćena ṭaka hõ cabayena. Mạhir Sãicuri metaeme, hape nitoḱ do baṅ! Taenomte gạilaṅ kirińea..

Thoṛa din tayom unkin bar gate do ar hõkin ńapamena. Mạhir Sãicuri do Bahadur Besrae kulikedea, cet́ gate gạilaṅ kirińea? Bahadur Besrae menkeda, judi gại-e goć emanlen khan? Mạhir Sãicuri menkeda, ạuri kiriń khonge gại gujuḱ reaḱgem roṛkeda. Ar Bahadur Besra do mirũ cẽṛẽ roṛ leka inạ mit́ kathage roṛkeda “gại-e goćlen khan hape nitoḱ do baṅ thoṛaṅ cintạ ńõḱlenge.

Mạhir Saichuri do hạṭiạ calaokate mit́ṭen gại-e kiriń ạgukedea ar gại jotone dhurạuena. Ar laha khon ạḍi besto din khemaoe ehoṕena.Nitoḱ Mạhir Saichuri do lahate leka gateko sãote bae ńapam daṛeaḱ kana. Ar note Bahadur do din mujur kạmi kate ńuhum seć gateko sãoe ńapamoḱa. Are gại kirińkate Mạhir Sãicuri do ạḍi jhamelarey menaea ar bae dãṛã daṛeaḱ kana.

Ar note Mạhir do gại toae ạkhrińa, ar mihũ hopon hõ ńam kedea. Ar nonkate Mạhir Saichuri do bại bạite kisạ̃rena. Ente gại ko saṅgeyentaea.

Noa golpo khon cet́ bo cet́ daṛeaḱea.

  1. Hape nitoḱ do baṅ! Noako menkate aṭkao baṅbon tahẽna.
  2. Bạṛićaḱ ko (Negetive) cintạ bo̠ho̠ḱre baṅ ạgui hoyoḱa.
  3. Bhageaḱ ko (Positive) em cintại ar ona lekam kạmi, enḍekhan mońj jo̠ ńam re hõm ńamgea.
  4. Jhuki bam hatao lekhan bam jitạu daṛeaḱa. No risk no again,



Meskoć

Meskoć

(1)

Tayom daram dinko reaḱ nạmuna-

Mahasoe: ‘Mit́ dhaoiń thapaket́mea’-noa reaḱ tayom daram (future tense) do cet́ hoe botećkoḱa mase lạime.

Pạṭhuạ gidrạ: Mahasoe, oṛaḱ ruạṛok jo̠khenem ńela honḍar gạḍi reaḱ cãk do puncture akantama.

(2)

Sim Kombṛowaḱ Kại Ikạ-

Mit́ṭen kombṛo girjạre hećkate Father-e metaekana-

Kombṛo: E Father, mit́ṭen sim iń kombṛoledea. Ado̠ kại akat́ ńutumte ikạkạńme baṛe?

Father: Nonka do o̠ho̠ge hoekoḱ honaṅ. Laha uni Sim Mạlik ṭhen jimạ oṭokaema.

Kombṛo: Ruạrkaea menteń kurumuṭuleda, menkhan mạlik do  bae hataoledea.

Father: Enḍekhan kại do ikạḱgetama. Ente ruạṛkaegem menlet́a, mạlikge co bae rebenlen.

Ado̠ uni kombṛo ạḍi rạskạ ar do̠n kucuṛate oṛaḱe ruạṛena. Ar nahte Father ma oṛaḱ ruạṛ kate ńelket́ aćren simge bạnuikade.




Mit́ṭen Ho̠po̠n Kaṭkom Ar Eṅgattet́aḱ Go̠lpo̠

Mit́ṭen kaṭkom gharońjrenko são jola aṛerey baso̠ḱkan tahẽkana. Uni eṅgat kaṭromren ạḍi utar sagal sagal ho̠po̠nko tahẽkana. Onko ho̠po̠n mit́te jola aṛere sińke sińko eneć- khilạḍ baṛaekan tahẽkana. Ar cando hạsur torage oṛaḱteko he̠ć samṭaoḱa.

Eṅgat kaṭkom jaoge aćren ho̠po̠nko aema lekatey sikhạukoa. Cekate mońjem hoyoḱa, cekatem maraṅoḱa, cet́ leka beohar hoyoḱa emanteaḱ ko. Jaogey cet́ako kan tahẽkana, ho̠po̠nko hõ onka lekako calaḱkan tahẽkana. Mit́din onkage eṅgat́tet́ do ho̠po̠ntet́e metaekana, E beṭa jãhãtinrege laha se̠ćem taṛama. Tis tayom seć alogem taṛama. Ar lo̠ho̠t́ dhirire alo̠gem gasaoḱa, bujhạu?

Noa katha ańjomte ho̠po̠n kaṭkome mengo̠t́keda, E go laha sećge calaḱmań kurumuṭu kan. Menkhan cekateń calaḱa baco̠ń bujhạu daṛeaḱ kan!

Inạkate uni eṅgat́ kaṭkom aćren ho̠po̠n laha sen taṛame uduḱaea mente kurumuṭukeda o̠ho̠gey daṛelena. Ho̠po̠ntet́ lekage ghạṛi ghạṛi jola sengey calaḱ kana. Inạkate apnar bhule aṭkar daṛeada, ar lelha bebuj hoṛ leka onḍegey duṛuṕ hapeyena.

Sikạuna: Okataḱ bam daṛeaḱ, onkanaḱ Kạmi lạgit́te o̠ko̠ege tis hõ alom cap se ucaṭea.




Meskoć

Meskoć

Maraṅ Mahasoe aḱ Dare Khonaḱ Ul Kombṛo kateko Jomket́ Pạṭhuạ Gidrạko

Mahasoe: Holanoḱ ape Principal Mahasoe aḱ oṛaḱ pheḍ ul dare khonaḱ ul pe tioḱ akat́a arpe jom akat́a baṅ se?

Gidrạ: Baco̠ Mahasoe!

Mahasoe: Sạri katha lạipe, tayomteń baḍae ńamlere, College khoniń oḍoḱpea nahaḱ.

Gidrạ: Baco̠ Mahasoe, baṅgele jom akat́a.

Mahasoe: Ńelpe, jo̠to̠ room le tae-tolasa, ape modre jahaeaḱ room re ul jan̄ se cokaḱ tạnić ńamlenre, enḍekhanpe bujhạu boteća.

Gidrạ: Jahan muskilge bạnuḱa Mahasoe, ente jotoge ma bahre rele giḍi maṛaṅakat́.




Gadhawaḱ Ho̠ṛmo̠re Siṅgho̠waḱ Harta

Mit́ṭen bir-gajaṛre siṅgho̠ Rajaḱ ạn kạnun ekal ḍher idiḱkan tahẽkana. Eṭaḱ janwarko beste sãhẽt́ hõ baṅko daṛeaḱa. Ona iạte mit́ṭen Gadha do̠ bir-gajaṛ khonaḱ calaḱa mentey hudis ganḍonena. Bir-gajaṛ deakate aḍepase jahan sarjạmin sene senjoṅa. Nonkan bo̠to̠rre tahẽ baṅkate hoṛkoaḱ kạmikaḱge bogea. Kạmi ńutumte jomaḱko emlen khange hoyoḱa. Enḍekhan reṅgeć tetaṅte haronoḱ baṅ hoekoḱa honaṅ. Cet́keka hudis-bhabna ṭhik kạm kaj hõ onka lekage. Mit́ gaḍa ḍhip ḍhipte taṛam taṛamte ạdepase sene senjoṅkan tahẽkana. Gadha do Taṛam taṛamte ene aḍepase sarjạmin sene seṭerena. Khan ackagey tạṅkhiket́ma siṅgho̠ aḱ harta ńurhạ akana. Paseć jahan sikạriạ tạnićko ńurhạ akada.

Noa ńelte Gadha ạḍitet́e kusiyena. Adoe hudiskeda nõḱõe sisirjạuic iń sene beṅget́ akat́a. Nit noa bir-gajaṛ khonaḱ ar celege baṅko laga daṛekeńa ar birren Raj lekań tahẽna. Ado̠ aḍepase sarjạmin re asrae hatao do̠e hiṛińket́a. Enḍekhan siṅgho̠ aḱ harta ho̠ṛmo̠rey hurạṛana ar janwarkoren Raj mente bhạbit́e ehoṕena. Uni ńelte birren eṭaḱ jib-janwarko ạḍitet́ bo̠to̠r caṛhaoat́koa. Ar uni Gadha ạḍitet́e kusiḱ kana. Sạrige birren Raj mentey ńumogo̠ḱ kan tahẽkana.

Tinre rạskạte khulạsate jahanaḱ memene goṭakeda, unre ekal Gadha lekagey raḱket́a. Ado̠ un jokhen ona aṛete mit́ṭen Toyo paromoḱ kan tahẽkana. Khan uni Toyo hõ dhomkaokedea. Menkhan Toyo bin bo̠to̠rte landawate metadea, E gate amaḱ aṛaṅtege oromket́mea. Baṅkhan sạrigeń dạṛ pharakkea.

Sikhạuna: Ho̠ro̠ḱ-bandenaḱ jãhãeaḱ khạṭi se aso̠l oprom do̠ baṅ kana.