Meskoć

Meskoć

Barea gate koṛa ul jojomkan oktekin galmaraoḱ kana. Ado ackage ul re tejo ńel ńamkedea. Onate mit́ gate doe mengot́keda-

Pạhil gate: Ul jojom okte adha horre tejo ńamlekhan jahan muskilge bạnuḱanaṅ.

Dosar gate: Menkhan muskil do nonḍege ente , tinre tejo ńamoḱ unre, thoṛa mam jom akadete lać bhitrite bo̠lo̠akan. Enḍekhan cet́ muskilge bạnuḱanaṅ.




Ń A P A M

Ńapam Ńapam Ńapam hoyoḱa mit́din

Unredo ạḍi rạskạ baṅ hoyoḱa,

Menkhan ńapam do hoyoḱ talaṅgea.

Enhiloḱ ukoḱ reaḱ em kurumuṭuiea iń ńelte

Enhiloḱ iń ńelte bam landaea,

Enhiloḱ iń ńelte bam koyoga

Menkhan ńapam do hoyoḱ talaṅ gea.

Enhiloḱ in kusiaḱ aṅgroṕ bam horoga,

Iń hõ am kusiaḱ aṅgroṕ bạń horoga

Menkhan ńapam do hoyoḱ talaṅ gea.

Tislaṅ ńapamoḱa, okare, balaṅ baḍaea

Enhiloḱ ińaḱ ti am bam saṕtińa,

Enhiloḱ amaḱ ti iń bạń saptama

Menkhan ńapam do hoyoḱ talaṅ gea.

Ńapam hoyena mit́ din ….

Hạṭiạ re, bazarre, horre, bapla oṛaḱre, gạḍire, busre

Menkhan dulạṛ ma baṅ tahẽlen laha leka

Tobe ńapam do hoylen gea to.

Ackage mit́ din ńapam hoyena re̠l gạdi cetanre

Iń mań duṛuṕ akan siṭ re,

Amem teṅgo akan iń aṛere.

Ńel sãoteń teṅgoyena, emaḱ meạń duṛuṕ siṭ

Bam duṛuṕ len edrite, joro kedam mẽt́ daḱ ạḍi okore

Menkhan ńapam do hoylen gea to.

Ńapam Ńapam Ńapam hoyena eyae gel umerre

Amaḱ koyok ar ińaḱ koyok re roṛ do banuḱa,

Joroyena mẽt́daḱ eken, jot begor upại banuḱa

Cabayena sedae dulạṛ, goso mosot́te

Daṛege ma cabayen cekań sotoḱ me

Mon rema tahẽyen dulạṛ pereć ge

Menkhan ńapam do hoylen talaṅ gea to.




Doṅ Sereń

Lintạ loyoṛ podda setu benaokedae ho Sheikh Hasina

Badha tahẽkana akoṭ tahẽkana,

Enhõe benaokeda podda setu.

Joharaeabon sarhaoeabon,

Hoṛ lạgit́ bhạlạianaḱge kạmikeda.

Ol tahẽna itihas sakamre

Baṅ benaoḱ podda setui benaokeda.




Mit́ṭen Casa Hoṛ Kuńe Kirińket́

Mit́ṭen Bujhạntar hoṛe tahẽkana. Uni hoṛaḱ mit́ṭen kuń tahẽkantaea. Mit́din ona kuń do casa hoṛ ṭhene ạkhrińkeda. Khange inạ dosar din hiloḱ uni casa daḱ ạguia mente senena. Ado uni hoṛ casae metaekana, eken kuń motogecoń ạkhriń akat́ daḱ do baṅa.

Enḍekhan uni casa hoṛ ạḍi muskilrey paṛaoena. Cet́e cekaea mente baṅgey bujhạu daṛeaḱ kana. Unre uni do Akbar aḱ bạisitey calaoena. Ado Birbol noa mamla tojbij lạgit́e nẽhõr ocoyena.

Inạkate dosar hiloḱ kuń ạkhriń akat́ hoṛ ar casa bana hoṛge Raj sabhatekin hećena. Ado inạ mit́ kathage onḍe hõye roṛket́a. Kuń motogeń ạkhriń akat́a, daḱ do baṅa.

Noa katha ańjomte Birbol do menkeda, E gate, enḍekhan noa daḱ do ocogtam, baṅkhan noa lạgit́ mạsul emoḱ hoyoḱtama. Cedaḱje kuń amaḱ do baṅ kana, casawaḱ kana.

Un jokhen bud sećte ạḍige khaṭo baḍhoyena ar nacare aṭkarkeda. Unre aćaḱ bhule bujhạukeda ar sanamko ṭhen ikại khojkeda.




Hoe Dak

Bạisạk jusṭi cando ạyuṕ bela

Hende rimil rakaṕen ńut́ge,

Hoe daḱ darae kan hud hud

Pạchim disom khon botorge.

Hende rimil guḍ gudạḱ kan

Oktoreye huḍuret́ diṛim diṛim.

Cẽṛẽ ciprut́ ko cero beroet́

Ponḍ kõk ko uḍạuḱ kan coṭ seć.

Gogo oṛaḱre uduṛ dupuṛ

Hana noaye aderet́ harephare,

Gupi koṛako gupiṭạnḍi khon

Gại ḍaṅgra ko piḍgạuket́ko.

Kạmi hoṛko dạṛ ạguet́ akbak,

Ato oṛaḱte umuloḱ lạgit́.

Hoe kedaye gurlạ gurli radrad,

Daḱ kedaye jhomor jhomor.

Oṭaṅ idikedae oṛaḱ duạr ko,

Rạput́ idikedae dare ḍạrko.




Meskoć

Meskoć

Mit́ṭen pạṭhuạ kuṛi gidrạ ar Mahasoe talare galmarao:

Nipa: June came in Sir?

Sir: Noa do oka lekan English-em cet́keda?

Nipa: Sir, am ṭhenge tho̠.

Sir: May I came in Sir, nonka coṅ cet́let́me.

Nipa: E Sir, un jokhen ma may cando tahekan. Menkhan disạ hećam kana se baṅ? Ente nit ma June cando calaḱ kan.




Mit́ṭen Bud Ar Akilan Miru Cẽṛẽaḱ Go̠lpo̠

Mit́ṭen phorasi hoṛe tahẽkana. Uniren mit́ṭen seta ar Miru cẽṛẽkin tahẽkantaea. Ado̠ uni seta jaoge aema lekan cecet́aḱe emawade tahẽkana. Metaḱme khilạḍ ar kạmiko. Tinre cet́leka hukumae onka lekagey kạmiet́ tahẽkana.

Menkhan Miru cẽṛẽ do kạmige bae cet́akat́ tahẽkana. Uni cẽṛẽ jao ghuṛige bo̠ko̠t́ bo̠ko̠t́e roṛet́kan tahẽkana. Becariạ seta cetanre ạḍitet́e sordaroḱ kantahẽkana. Ać hõ uni hoṛ lekage setae hukumaea. Ekal raṅgao macha beṅget́kate ạcuede tahẽkana.

Uni kisạ̃ṛ hoṛ jaoge dokante jomaḱ ạgui kolekan tahẽkana. Enḍekhan seta do jotoko ṭhen ạḍi oprome tahẽkana. Ado tinre calaḱ unregeko emae kantahẽna ar kisạ̃ṛaḱ ńutumre hisạbko ol dohoyet́ tahẽkana.

Mit́din hisạbe duṛuṕen khan baṅge milạuḱkantaea. Ente tin dhaoe kolkade ona khonaḱ bạṛti ol akana. Bickom noa reaḱ karontet́ baṅgey bujleda. Inạkate mit́dine tạṅkhikeda, mit́ jokhen Miru cẽṛẽ ackage mengot́keda, ṭukri ạguime ar dokan calaḱme.

Becariạ seta baṅgey rebenkana, khan Miru cẽṛẽ do arhõ raṅgao ńõktey metadeam do calaḱme. Ado uniaḱ katha leka calaoente mit́ ghạṛite jomaḱ ạgukate cẽṛẽ samaṅadea. Ado uni seta onḍegey hapeyena, asoḱ kantahẽkane jomaḱe ńama. Menkhan uni cẽṛẽ bahre seće lagakedea. Ar enḍete eskargey jomkeda. Enhiloḱ khonaḱe bujạukeda, cekate hisạb nonka baṅ milạuḱ kana mente. Noḱoe ado nonka Miru cẽṛẽaḱ budtae.




Meskoć

Meskoć

Baṅgladisom ren kạhũkoaḱ soṅkha tinạḱ?

Kelas hatao jokhen, Mahasoe mit́ṭen gidrại kuklikedea-

Mahasoe: Mase bacha lạitabonme, noa Baṅladosmre tinạḱgan kạhũ menaḱkoa?

Gidra: Cedaḱ Mahasoe bam baḍaete, are hajar are sãe are gel are (9,999)!

Mahasoe: Sạri sạrigem menet́ kana tho̠?

Gidrạ: Hẽ̠ Mahasoe, sạri katha kangea! Menkhan lekhare thoṛako ko̠m ńõḱlen khan hudisme, Baṅgladisom khon thoṛa kạhũ aḍepase Bharot disomte peṛaḱko caḱlao akana. Ar thoṛako bạṛtilen khan hudisme, Bharot disom khon bạṛtiko do peṛaḱko he̠ć akana.




Lebṛa Se Piṭuk

Skul re mit́din Mithun aćren gate ko tuluće ńapamena. Ado boge-judạe kuliket́koa. Khange onko modre Ratun ńutuman koṛae teṅgoyente mengo̠t́keda, Am begor cekate boge le tahẽ daṛekea! Ado Limon ńutuman koṛae mengo̠t́keda, hape thiroḱme. Amge cet́leka menama? Nisṛauate menkeda cet́ khobor? E gate Laćtam do cet́ dosa hoyena? Bogete co̠ṅ ro̠ho̠ṛ akantam. Khange Mithun raḱ mẽt́hãte roṛkeda, noa ko din bogeteń uihạrket́pea.

Iń gogo khạtir lać reaḱ nonkan dosa hoe akantińa. Baṅma din dinte lać moṭa calaḱkantińa, onate cet́ge bae jom ocońkana. Iń sãope tahẽlen khan tinạḱ mońj mońjiń jom ńamkea.

Un jo̠khen ackage Mitu mengo̠t́keda, onatege amaḱ lać do dhạrti lekage go̠lo̠ḱ kantama? Ma thir baṛakoḱpe. Delabon fuchka jo̠jo̠mbo senlenge. Khan jo̠to̠ gate mit́te jo̠jo̠-heṛem mesalate fuchkako jo̠mket́a. Ado̠ Mitu menkeda, E Mithun teheń khon fuchka jo̠m mucạt́ena bujhạu?

Enḍekhan Mithun raṅgaote menkeda ṭhikgea. Ado Mitu arhõe menkeda noa dhạrtire gogo lekan mońj gate mente celege bạnuḱkoa. Onate teheń khonge am gogoaḱ katha lekam calaḱa, enḍekhan lać hõ baṅ moṭaḱtama. Baṅkhan Hạti leka amaḱ lać hõ haraḱtama honaṅ. Nonkako sikhạu paṛhaokedea. Mithun hõ gatekoaḱ kathae hetaoaḱtakoa. Ar jo̠m baṛakate jo̠to̠ko mit́te oṛaḱko ruaṛ baṛaena.

 




“Hape , Nitoḱ Do Baṅ!

Mạhir Saichuri ar Bahadur Besra ạḍi gatekin tahẽkana. Unkin do din mujurikin kạmia. Ar nonkate gharońjkin calaoet́ tahẽkana. Ado mit́din duṛuṕ pante kate duk-suk reaḱ kin galmaraoeda. Arkin kukli kana cekatelaṅ kisạ̃ṛoḱa? Mạhir Saichuri doe menkeda mit́ṭen bisesi gại laṅ kirińea. Ar kin goṭakeda bana hoṛte gại kin kirińea mente. Mạhir Sạ̃icuri do oṛaḱ sen kate ać bạhui metadea, ar bạhu do noa katha ańjom kateće rạskạyena. Khan ać ṭhen thoṛa gohona tahẽkana ona do ać jãwãeye emadea. Ar nonkage Bahadur Besra hõ ać bạhu tuluće galmaraokeda. Ać bạhu doe menkeda judi gại-e goćlen khan cet́ hoyoḱa? Gại hõe goćena ṭaka hõ cabayena. Mạhir Sãicuri metaeme, hape nitoḱ do baṅ! Taenomte gạilaṅ kirińea..

Thoṛa din tayom unkin bar gate do ar hõkin ńapamena. Mạhir Sãicuri do Bahadur Besrae kulikedea, cet́ gate gạilaṅ kirińea? Bahadur Besrae menkeda, judi gại-e goć emanlen khan? Mạhir Sãicuri menkeda, ạuri kiriń khonge gại gujuḱ reaḱgem roṛkeda. Ar Bahadur Besra do mirũ cẽṛẽ roṛ leka inạ mit́ kathage roṛkeda “gại-e goćlen khan hape nitoḱ do baṅ thoṛaṅ cintạ ńõḱlenge.

Mạhir Saichuri do hạṭiạ calaokate mit́ṭen gại-e kiriń ạgukedea ar gại jotone dhurạuena. Ar laha khon ạḍi besto din khemaoe ehoṕena.Nitoḱ Mạhir Saichuri do lahate leka gateko sãote bae ńapam daṛeaḱ kana. Ar note Bahadur do din mujur kạmi kate ńuhum seć gateko sãoe ńapamoḱa. Are gại kirińkate Mạhir Sãicuri do ạḍi jhamelarey menaea ar bae dãṛã daṛeaḱ kana.

Ar note Mạhir do gại toae ạkhrińa, ar mihũ hopon hõ ńam kedea. Ar nonkate Mạhir Saichuri do bại bạite kisạ̃rena. Ente gại ko saṅgeyentaea.

Noa golpo khon cet́ bo cet́ daṛeaḱea.

  1. Hape nitoḱ do baṅ! Noako menkate aṭkao baṅbon tahẽna.
  2. Bạṛićaḱ ko (Negetive) cintạ bo̠ho̠ḱre baṅ ạgui hoyoḱa.
  3. Bhageaḱ ko (Positive) em cintại ar ona lekam kạmi, enḍekhan mońj jo̠ ńam re hõm ńamgea.
  4. Jhuki bam hatao lekhan bam jitạu daṛeaḱa. No risk no again,