MARAṄ DIN LẠGIT́ SAPṚAOḰ

Teheń lekan din gatetiń

Mulingeam cedaḱ, hae dhontiń?

Rạskạ din seṭeroḱ kan,

Haere monem andha akan.

Hoṛko ńelkom rạskạ pereć

Don kocoṛ ar heseć sekreć

Hanko tora geneć geneć,

Roṛ landa mit́ kheneć kheneć.

Baḍaegeam maraṅ din kan

Joto hoṛ doko rạskạḱ kan,

Jisu lạgit́ mońj sandes tam

Ma saṕṛaokate idi tam

Maraṅ dinre sajoḱ lạgit́

Ḍherkaete do Atma lạgit́

Atma motom sajoḱ re ho,

Bale Jisui kusik enhõ

Bale Jisu doe khojoḱa

Sapha monege asolaḱ

Dulạṛ Jisui hoboroḱa,

Onategeye rạskạḱa.

  




Pạhil

Pạhil pạhil pạhil —

Ińaḱ pạhil oṛaḱtiń gogo aḱ kukhi,

Pạhil pạhil pạhil —

Ińaḱ pạhil aṛaṅtiń  õ-ã-õ-ã raḱ.

Pạhil pạhil pạhil —

Ińaḱ pạhil ḍeṅganaḱtiń gendreć oṛeć,

Pạhil pạhil pạhil —

Ińaḱ pạhil jomaḱtiń gogo aḱ toa.

Pạhil pạhil pạhil —

Ińren pạhil gatetiń dulạṛiạ gogo,

Pạhil pạhil pạhil —

Ińren pạhil mahasoe hõ dulạṛiạ gogo.

Pạhil pạhil pạhil —

Ińaḱ pạhil pạrsitiń Santali roṛ,

Pạhil pạhil pạhil —

Ińaḱ pạhil Iskul ale gharońj ar somaj.




Hopon Bạbu

Aleren dulạṛ hopon bạbu

Oṛaḱren jotogiye koa kạbu,

Katha hõ thoṛa bae ańjom

Jel utu chaḍa daka bae jom.

Iskul calaḱ bae reben

Baskeaḱ bela chaḍa bae ebhen,

Paṛhaoḱe duṛuṕ ceṭe ceṭe

Gogo soṅgeće reṭe peṭeć.

Mobile reye gatić free-fire

Roṛae uni phaṅka phayaṛ,

Aleren hopon bạbu cạṭuạ

Bapla reye dona nạṭwạ.

Sanam ghạṛi lạṭ kuṭạ

Gog baṛayae parkom kuṭhạ,

Raṅgaolen khane bok boko

Usạtlen khane pok poko.

Aleren hopon bạbu jhẽṭ beṭa

Kạmi kotae do eken eṭaḱ eṭaḱ.




Mit́ṭen Tạruṕ Ar Kõḱ

Mit́ jokhen mit́ṭen Tạruṕ-e tahẽkana. Ado mit́din uni Taruṕ aḱ nạnḍrire jaṅ aṭkaolena. Ạḍi ãṭ kurumuṭu katerehõ Tạruṕ baṅgey oḍok daṛeada. Ado hasote ekale dạr baṛae kana. Khan samaṅre jãhãe janwarge ńamet́ko, onkoge nehõrako kana jemon do ona jaṅko oḍoktae. Ar nonkae metako kana, jãhãege noa khone rukhiạiń unige siropae emaea.

Adoko metaekana amaḱ kathate ohogele biswạs daṛeaḱ kana. Ente nonkante bulạukatećem jomlea. Tinạḱ hahaṛa baṅ? Tạruṕe menkeda, ińpe upkạrińa ar apageń jompea? Noa ohoge hoe daṛeaḱa. Tạruṕ aḱ nonkan sebel kathate okoege bako bulạulena.

Mucạt́re mit́ṭen Kõḱ do siropae hataoa mente hẽḱ keda. Uni do aćaḱ jeleń ṭhonṭate ạḍi nirạite Tạruṕ aḱ nạnḍri khonaḱ jaṅe oḍokkeda. Adoe bańcaoen khan rạskạte don kucuṛkeda. Inạkate Kõḱ do aćaḱ kuṛại se siropa reaḱ katha Tạruṕe disạwadea. Ona katha ańjomte Tạruṕ do raṅgaote ḍaḍae ger urit́keda ar mẽt́ko araḱ cabayentaea. Adoe metaekana, Ińaḱ nạthure ṭhonṭam aderleda, eken amaḱ bhạg karonaḱtem bańcao ruạṛena. Arhõ kuṛạiyem khojoḱ kana? Ma nitge iń samaṅ khon senjoṅme. Baṅkhan nitgeń jommea nahak. Khange Tạruṕ do botorte tharbasaoente harephare onḍe khone dạrkeda.

Sikhạuna:Bạṛić/banḍhej hoṛko são jãhã tinạḱge mońjem beohar , onko do ohogeko bodoloḱa.

 




Meskoć

Meskoć

(1)

Mit́ṭen koṛa ạḍi muruk ar to̠ṛte honḍar gạḍi calaoet́ kana.  Ackage tala ḍaharre Traffic polis-e teṅgo ocokedea. Adoe metaekana, Am lekanko saṕ lạgit́ge jao hiloḱ nonka ḍahar horre teṅgokoḱ hoyoḱ kana. Okatem dạṛa?

Noa katha ańjomte uni koṛae mengot́keda, cedaḱiń dạṛa! Unạḱ haron ar kosṭo sahaokate iń lạgit́em tạṅgi akat́te usạra hareharegeń heć seṭerena.

(2)

Barea gate koṛakin galmaraoḱ kana:

Pạ̣hilić: Ańjom kedạń baṅma bạhutam am sãote candore pe gel (30) dinge kạphạriạuḱa?

Dosarić: Baṅa, Oka hiloḱ beton ṭaka tireń calae enhiloḱ do cet́ge bae metańa.




Sikhạuna Golpo

Bilaspur atore mit́ṭen hoṛe tahẽkana. Uni hoṛ do jao ghuṛige gitićkoḱ kan tahẽkana ar jãhãtinre beret́kate jomaḱe jomet́ tahẽkana. Inạ tayom cet́e joma onakoge guni-bhạbhitoḱa. Ene gitić jạpit́ ar dãṛã baṛaete jion jingi khemaoet́ tahẽkana. Ackage mit́din dãṛã dãṛãte ona ato mit́ nakha re kaṭ bel (apple) baganre sen seṭerena. Ado darere araḱ araḱ kaṭ bel ńelte bae sambṛao daṛelena. Uni hoṛe mon muruḱkeda kaṭ bel do jom rehõe jomagea. Khange ona kaṭ bel se apple jo tioḱe dhurạuena. Menkhan uni hoṛ do bae tạṅkhileda je, baganren mạlik do onḍege kạmiyet́ tahẽna mente. Ado uni mạlik ṭheṅgawante uni hoṛe lagakedea. Khange uni hoṛ do botorte kaṭ bel capat́ giḍikateć dạdạṛe dhurạuena. Tayom sene koyoḱ ket́re ńelkedea ṭheṅgawante hijuḱkan, arhõ botorte riạḱ riạḱe dạṛkeda.  Dạkhin nakha mit́ṭen bir gajaṛre dạrkeda, adoe loraoente jirạujoṅa mente dare umulre duṛuṕena. Khange ona birre mit́ṭen Jel (Deer)-e ńel ńamkedea. Uni Jel aḱ mit́ jaṅga do rạput́ akan tahẽkana, onate taṛam hõ bae taṛam daṛeaḱ kan tahẽkana. Adoe hudiskeda nuạḱgan janwar menaḱkoa, enrehõ celege baṅko jome kan do?

Ackage birren sanam janwar, cẽṛẽ ciprut́ko cero bero dạdạrkane ńelket́koa. Onate uni hoṛ hõ botorte dare cetane dećena. Inạ mit́ ghạṛi tayom Tạruṕ hijuḱkane ńel ńamkedea.  Ado mone monete hudiskeda, paseć niạ dhao do Jel ko jom gojea nahak. Menkhan Tạruṕ do Jel ṭhen hećente teṅgo got́ena ar thoṛa ghãs mocare ger akat́e tahẽkana. Khan ona ger akat́ ghãs Jel samaṅre dohoket́te monhḍayena. Ona ńelte uni hoṛ bogege hahaṛayena, are menkeda, sạrige noa dhạrtire Sisirjạuić menaea, one uni sanam jib-janware goṛoako kan.

Inạkate dare khone pheḍente oṛaḱe calao ruạṛena. Ruạṛen tayom oṛaḱ reaḱ joto janla-duạr jhićkateće gitićena. Ado ko kuklikedea, cet́ khạtir janla duạre jhićkeda mente. Khane roṛ ruạṛat́koa, sisirjạuiće hijuḱa goṛoạń lạgit́, onate uni iń ṭhen boloḱre jahan muskil alo hoyoḱtaema, ona karonaḱte janla-duạriń jhić maṛaṅkeda.




Mit́ṭen Toa Aḳhriń Hoṛaḱ Go̠lpo̠

Mit́ṭen hoṛe tahẽkana. Ado̠ uni hoṛ do̠ enege aćren gạiye duhạukedete bar bạlṭin toae ńamkeda. Khange ekal cehel cepel bạltin pereć toa ante hạṭiạre ạkhrińa mente monhḍayena. Khange calaḱ calaḱte gunạnoḱ kana bạlṭin pereć toa ar tinạḱ kạuḍie ńama mente.

Ado̠ mone monete bhạbhitoḱ kana, kạuḍiń ńam lekange mit́ṭen sim eṅgań kirińea nahak. Ado̠ uni sime bele lere arhõ simiń ńamkoa. Onko sim do̠ arhõ ko bele hoponkoa ar onko ko ạkhrińkate ạḍi utạr kạuḍiń socjoṅa. Inakate mit́ṭen maraṅ oṛaḱiń kirińa, khan ato-paṛaren sanam hoṛko ńela arko hiskạḱa. Unre onko hoṛko sim khamar bạisạuko metańa, menkhan iń do̠ ohogeń rebena. Ar nonka bo̠ho̠ḱiń hut́mạea. Onka men tora metaḱme bo̠ho̠ḱ hut́mạ torage dipil akat́ bạlṭin pereć toa do̠ ńũrhoyentaea. Ado̠ ạḍige bhabnayena ente joto toa do̠ hạrić pạsirentaea.

Sikhạuna:Onate ạuri bele hoponre sim do̠ alogem lekhakoa.




Mit́ṭen Pajhaṛ Aḱ Go̠lpo̠

Mit́ṭen Pajhaṛ do̠ buru muthni cetanre tukạ benaojoṅlena. Ado̠ ona tukạre ponea bele tahẽkantaea. Pajhaṛ do̠ jao hiloḱge beleko bạgikate jomaḱ sendrae calaḱkan tahẽkana. Khan mit́din dhaṛti laṛaoente, goṭa buru dalkaoena ar onate mit́ṭen bele do̠ guṛdạu ńũrena. Khan guṛdạu guṛdạute buru latar mitṭen simaḱ oṛaḱ bahrere ńũrhoyena. Ado̠ sim ona bele ńel ńamket́te ạgukeda ar aćaḱ oṛaḱre do̠hokeda. Eṭaḱ beleko sãote jotonte do̠hokeda.

Mit́din ona bele khon Pajhaṛ hopone tot́ena. Inạkate Pajhaṛ hopon hõ sim hoponko são hara buruḱe ehoṕena. Menkhan aćaḱ monre jao ghuṛige eṭaḱaḱkoe hudis ganḍonet́kan tahẽkana. Mit́din ạḍi utạr Pajhaṛ  udạu baṛaekan ńelte sime metadea, nonkageń uḍạu daṛeaḱ khan. Ona katha ańjomte sime landakeda, are menkeda cekatem uḍạuḱa? Am dom sim kana, ar sim do̠ tis hõ ohoko uḍạu daṛekea. Uni Pajhaṛ do̠ eṭaḱ pajhaṛko ńelte jaoge hudiset́ tahẽkana ać hõ onkage uḍạuḱa mente.

Menkhan aćaḱ kukmu tinre sime sodorae unre sime mengot́et́ tahẽkana noa do tisre hõ baṅ hoe daṛeaḱa. Nonkate Pajhaṛ do̠ simaḱ kathare bhorsaḱe ehoṕena. Khan aćaḱ jion jingi hõ sim lekage khemaokeda. Nonkage khemao khemaote mit́din hiloḱe goćena. Aboaḱ jion hõ sạrige nonka kangea. Ente okaṭaḱem pạtiạuḱ mit́din onagem hoyoḱa. Onate uni Pajhaṛ leka uḍạuḱ sanalemre, ona leka kạmime. Simaḱ katha alom hetawaḱa. Ado̠ abo hõ uni Pajhaṛ leka baṅkate  kurumuṭure tahẽnoḱ hoyoḱa. Enḍekhan nonkate aboaḱ  jionre khạṭige kukmu bon sạri daṛeaḱa.




Jid Ar Bạḍại

Gạṛại hako ar ḍhõṛ biń ạḍi gatekin tahẽkana. Jaha sećge mit́ soṅgekin calaḱkan tahẽkana. Ḍhõṛ biń do gạṛại hako khon jeleń ar lạṭugey tahẽkana. Onate uni do ạḍi maraṅe hudisoḱ kan tahẽkana. Ar uni ḍhõṛ biń do bạḍại ar jid tahẽkantaea. Onate uni gạṛại hako aḱ jahan katha, porames hõ bae ańjomet́ tahẽkana. Ać okaṭaḱe hudis are bujhạu onage kạmiya. Noa karonaḱte gạrại hako do ạḍi cipạrey tahẽkana.

 

Mit́din unkin biń ar gạṛại hako do pharak seć daṛa baṛakin goṭakeda. Ḍhõṛ biń ḍanḍa lebdawate taṛame dhurạuena. Ado gạrại hako do biń-e metadea, nonka do alom taṛama, sojhete taṛamme. Khange bińe raṅgaoena are menkeda, ińem hiṅsạwạń kana ar mońk mẽt́te bam ńelena. Onate am do iń tuluć jhogṛam janameda. Gạṛại hakoe menkeda, emon cet́iń metaḱmea onate noako katham metadińa? Ar hapeyentekin laha sećgekin mohnḍayena.

 

Ar hõ onkage mit́din bana hoṛ kạmi lạgit́kin oḍokena. Unrehõ uni ḍhõṛ biń do ḍanḍa ghanṭa kateć taṛamae dhurạuena. Ado gạrại hako uni ḍhõṛ biń inạ mit́ kathage maetadea, ma sojhete taṛam me. Unre bińe menkeda, iń taṛamem cet́ạń kana? Eṭaḱ ko cet́ hõ baṅko roṛeda, menkhan eken amaḱge osibidạ hoyoḱ kantama? Jạsti alom dona baṅkhan muskilrem paṛaoḱa honaṅ. Uni gạrại hako do cet́ kathage bae roṛleda, ente biń okaṭaḱ kathage bae hetaowaḱ kan tahẽkana. Mit́din kẽoṭa hako goć lạgit́ko hećena ar jhạli ko oḍaokeda. Khan Ona jhạlire bińe jhạliyena ar dal goć kate dare reko aka oṭokedea. Ar nitoḱ uni goć biń do sojhege tiạr akana.




Moṅgol Hiloḱ Jalapuri Ḍhipreye Hạn Daṛeaḱa Birbão “Sitrang”

Birbão Sitrang do̠ sạkti ar daṛeante hijugoḱ kana. Andaman doreão re hoelen birbão reaḱ sạkti ḍherente lạṭkić/nimnocap re heć paṛao akana. Ar ona reaṅ lạṭkićtege jalapuri Boṅgoposagor re seṭerkate sạkti do̠ ḍheroḱ ehoṕ akana.

Ona iạte Sombar (24 October) ghurni se birbão Sitrang re pherao daṛeaḱa. Khan  Moṅgol hiloḱ (25 October) arhõ ghurni hoe re pheraoḱa mente hoe –daḱ (abohaoa) ạpis ko lại so̠do̠r akada. Menkhan oka nakhae hạna, nit hõ baṅ baḍae akana.

Bạrtikaete Pạchimboṅgo reaḱ aḍepase kore “Sitrang” do̠e hạn daṛeaḱa. Baṅgladisomre hõe hạn daṛeaḱa. Onate Baṅgladisom hõ sontor akan menaea. Moṅgol hiloḱ bhitritege birbão hoe do pạchimboṅgo-Baṅgladisom ḍhipe tioga. Ado noa ghurni se birbão hoe reaḱ to̠ṛtet́ do̠ ghonṭa re 110 kilomeṭer tahẽ daṛeaḱa.