Merom Ar Toyo Aḱ Sikhạuna Golpo

Mit́din mit́ṭen Toyo kuń re ńurena. Ado ạḍi muruke kurumuṭuket́ rehõ kuń khon baṅge rakaṕ daṛelena. Inạ okterege mit́ṭen Merom do daḱ tetaṅkedete ona kuń sećge calao idiyena. Onḍe heć soren khan bhitrire Toyo ńel ńamkedea. Khane kulikedea, bhitrire ńui leka daḱ menaḱa se banȧ. Unre Toyo do aćaḱ ona muskil ghuṛi reaḱ katha okokate ạḍi muluć mạchi landawate nana parkante kuń daḱe sarhaokeda. Ar nonkae menkeda, “Noa kuń reaḱ daḱ do ạḍi sebela, aḍepase okare hõ nonkan daḱ bam sendra ńam daṛeaḱa. Ma pheḍoḱme ar mon tirpit bhor daḱ ńujoṅme.

Toyo aḱ heṛem kathate Merom do harephare kuńre don khańjoyena. Daḱe ńu biyen khan Toyo sarhaokedea.  Un jokhen Toyo do kuń bhitrirekin jhạli akan kathae lạikeda. Onate ona muskil dosa khon ruạṛ hijuḱ lạgit́ Merome Metadea, “amaḱ banar jaṅga kuń bhitre dohokate sujhite teṅgonme, enḍekhan amaḱ deare dećkate cetaniń rakaboḱa. Jãhã lekateń rakaṕlenre am hõń rakaṕmea. Merom do begor hudis ganḍontege usạra uniaḱ katha lekage rạjiyena. Toyo do Merom aḱ deare dećena ar algatege uniaḱ dereńre saṕ urućente kuń bahre don oḍokena. Adoe oḍoken torage thoṛa hõ bae bilomlet́te onḍe khone dạṛ pharakena. Uni ńelte Merom doe mengot́keda, cedaḱ sorto dom rạput́keda? Toyo doe menkeda, haere lelha, hoṛmore tinạḱgan uṕ menaḱtam inạgan bohoḱre bud tahẽlentam khan rakaboḱ reaḱ hoṛ ạuri ńel jutre ohogem donkea. Ona muskil khon rakaboḱ reaḱ jãhãn upạige bạnuḱtama, am nijetege ona muskil dosarem don khańjoyena.

Sikhạuna: Jãhãn kạmi laharege hudis ganḍon se guni bhạbi kate lahaḱ hoyoḱa. Ente soetan aḱ cạl colon baḍae baḍaekatet́ rehõ uni bhorsawaekan hoṛ do muskil dosare paṛaoḱgea.




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Dosar Porbo

Dulạṛiạ Gate,

Amaḱ́ ciṭhiń ńamkeda ar iń rạskạḱ kana je amtet́gem lại lahawadińa jãhãe khon ạuriń ańjomre. Khạṭitet́geń bhabnaḱ kana. Iń lạgit́ hõ noa do andesale reaḱ kangea, entem baḍaea ińaḱ roṛ sohot́ lekatege am dom kạmi kan tahẽkana. Menkhan iń do unạḱ puṛchotem lại akawadińte thoṛa hõ bạń edre akana. Bickom onate rạskạń ạikạukeda, ente hoe daṛekoḱa nonkan takreń goṛo daṛekema. Cet́ iń hõ am leka phaṅkaphayaṛ dharatege amaḱ kukliko reaḱ roṛ ruạṛiń em daṛekea?

Acha mit́ ghạṛi lạgit́ amaḱ sawal, noa kạituk do jothat reaḱem meneda je jạtiạ-jinis (sex) jãhãn pap do baṅ kana, mit́ṭen mońj kuṛim ńelle khan sana hećam, hudisko rakaṕam in hạbić kại do baṅ kana; Onkan hudisjoṅko khon do onkage bam eṛan daṛeaḱa je leka am beṛhaete cẽṛẽ ciprut́ uḍạu baṛae bam eṛan daṛeaḱ. Menkhan khạṭige amaḱ bohoḱ uṕre tuḱkạ dom akoṭ daṛeakoa. Sạri kangea je sasna do Isor sirjạuḱ kangea. Ona do Isoraḱ dan kana, ar amaḱ juạn pạṛiạ lạgit́ ona do soros utạraḱ danem ńam akawana. Menkhan henaḱte jãhã baṅ tạrikatege ona khento ocoe okor lekoḱ kana. Daṛe henaḱtayić do onategeye gobol ocoḱ mit́ṭen Andhra leka, bedobnao, jãhãn manege bạnuḱa.

Acha onkan hoṛ reaḱ cet́em menkea okoe mit́ṭeć maraṅ naṅgrahare kạsại khana reaḱ khiṛkire jaḱpaḱkate nonkae menjoṅ; “Tinạḱ hạ̃s jel ńeloḱ kana, Ar reṅgeć hõ khan khan reṅgećdińa. Jel ńelte jojomge sanań kana. Khạṭige noa jel do iń lạgit́ kangea ariń jomge cạhiya. Onate khiṛki kuṭạm jhićkate jeliń hạthiạujoṅa. Adom menjoṅ kana jinis menaḱ khan caḱ hale bạń laṛcaṛa. Ona ma hẽge, menkhan ona reaḱ okte nạpit ar jaega bisesre. Kolpona legaeme, nạmuna lạgit́iń menkea, amren gate koṛa doe pulis kana. Aćaḱ jibonre pạhil dhao mit́ṭ̣eć pistol ńam akada. Mon monteye menjoṅ kana: “Noa pistol do ińte do bạń ńam akawana. Noa doko em akawadińa. Cedaḱ jeko em akawadińa ona do laṛcaṛ jạruṛgea. Onate jãhãge noateń ṭhuyea-caheye jãhãe kange”.

Baṅ, noa hoḱ do bạnuḱtaea. Judi pistol em oco akan khan, tobe ona reaḱ ṭhik laṛcaṛ selet́ hõ dạyik menaḱgetaea. Jạtiạ-jinis lạgit́ (sex) hõ ṭhik onka kangea. Noa do laṛcaṛ jạruṛgea, ạikhạ Isoraḱ pontha leka ona reaḱ okte ar ṭhạ̃ire. Inạ pontha bhitrire onkan sana hoyoḱ jãhãn bạṛić do baṅ kana, ona do bar hoṛ milạuḱ ar jivi reaḱ ạḍi maraṅ daṛe reaḱ jharna kana. Isoraḱ noa pontha bahre jạtiạ-jinis (sex) do ạḍi usạra bhinạ bhini, kurmutạha, bodcolon ar moron reaḱ mit́ṭeć karon hoyoḱa. Inạ kathage nonkań men daṛekea: Isoraḱ sana bhitrire, koṛa kuṛi jopoṭedoḱte sirjon reaḱ motlob purạuḱ kana khạjuk onate dupulạṛ sodoroḱ. Amaḱ ciṭhi reaḱ asokaete mit́ṭeć kathateń tarko ńoḱena. Ol akadam, “ Mit́ṭen kuṛiń dulạṛkedea.” Baṅa, gateń. Uni phalna kuṛi do bam dulạṛakadea; uni tulućem kunḍel mit́ena-noakin banar khub judạ judạ jinis kana. Uni tulućem sukbhogana, menkhan dulạṛ cet́kan, ona do kichu hõ bam cakhaleda.

Sạrige mit́ṭen kuṛiyem men daṛeaea, “ Dulạṛet́me kạnạń,” menkhan asol amaḱ motlob do nonka macha kana: “ Mit́ṭeć jạruṛạńkana. Amtet́ do baṅ, menkhan am khon mit́ṭeć jinis. Tạṅgi lạgit́ opsor do bạnuḱtińa. Nit turãt jạruṛạń kana, ekal ạbhi. Baṅ cekaḱa tayomte jãhãnaḱge hoe dapoṛ ocoea. Cahe mit́telaṅ tahẽ idiḱ cahe baṅ. Cahe hoṛmorem ńamjoṅ, cahe baṅ-onako selet́ iń doń daekhalasgea. Iń do nit jạruṛạń kana, bas. Ińaḱ sana purạu lạgit́ amiń laṛcarmea. Am do ińaḱ motlob tirpit ocoe lạgit́ mit́ṭeć sasaṕ kanam. Ona doń hataogea-ar jãhãnaḱ ghańghuń do baṅ calaḱa, hatao hõń hataoate ar nit ạbhi”. Noa do dulạṛ reaḱ ulṭạu kana, cedaḱ je dulạṛ doe emoḱa. Dulạṛ do uni dosarić rạskạ ocoyeye khoja, ar ać nij do baṅ. Am do ekal sartho pereć hoṛ lekam kạmi akada. Nonkan baṅ roṛkate, “ Iń do mit́ṭen kuṛiń dulạṛkedea,” nonka men jạruṛ tahẽkantama: “ Iń do ińgeń dulạṛena, eken iń eskarge”. Noa lạgit́ge do mit́ṭen kuṛi ekalte belek lekatem laṛcaṛ akadea. Acha lại bujhạuam iń legaea cet́ mane hoyoḱa mit́ṭen koṛa do mit́ṭen kuṛiye metae khan, “Iń dulạṛet́mea.” Mane do noage: “ Am, am, am. Am eskarge. Am do ińaḱ mon ontorrem rajoḱa. Am dom uni kana okoe lạgit́ ḍher ńel horreń tahẽ heć akan, am begor iń moto doń adhpurạgea. Iń do am lạgit́ jotoaḱiń emoḱa ar am ńutumte sanamaḱ iń alaea, iń apnartet́ ar menaḱtiń istok sompottige. Am lạgit́ge jivetiń tahena, ar am eskar lạgit́geń kạmi arjaoa. Ar am lạgit́iń tạṅgi hataṛa-cahe tinạḱ dinge lagaoḱ lagao ocoge. Am lạgit́ jaogeń sombhuria. Tisge bạń jobor jạstimea, kathate hõ baṅ. Iń do ińaḱ hudis , ińaḱ mon ar hoṛmo –hẽ menaḱtiń sanamaḱge am sãoteń hạṭińa. Ar cet́em men, ona ańjom sanayedińa. Jãhãnaḱ kạmirege amaḱ ạsirbad begor bạń lahaḱa. Iń do jaoge am sorre taheniń menjoṅ kana.”

Nitem bujhạu daṛeaḱ kana tho amaḱ ona aṭkar do dulạṛ reaḱ asol ạṭkar khon tinạḱ tophata mente? Am ma uni kuṛiaḱ ńutum porjonto bam baḍae. Uni do am lạgit́ mit́ṭen hoṛ leka hõ bae tahẽkana, mit́ṭeć lekha soṅkha inạḱ hõe baṅ kana. Am do uniaḱ parom akan oktere jãhãn hạ̃s rạskạ bạnuḱtama, ar uniaḱ tayom daramre matho kichui baṅ noa do sạri utạr kana. Unim hameṭkede jokheć noa hõ tho bam parwahleda je uniaḱ mon ontorre cet́ lekae tarkoyena. Ar judi hoṛmoreye ńawan khan-tobe ona do uniye ńeljoṅa. Am do cet́ calaḱ kantama? Baṅ, uni kuṛi do bam dulạṛledea. Sạri dulạṛre do dạyik menaḱa-mit́ hoṛ do dosarić lạgit́ ar bana hoṛ do Isor samaṅrekin dạyik kana. Dulạṛ okare menaḱa, onḍe do pher bam roṛ daṛeaḱa “ Iń”, boroṅ “am”:  “Iń do am lạgit́ dạyik menaḱtińa. Am do iń lạgit́ dạyik menaḱtama”. Ado aben, bana hoṛ Isor samaṅreben teṅgon kana ar unre baben, meneda am ar iń, boroṅben meneda “alaṅ”. Noa “alaṅ” do eken bapla bhitrirege purạ puri sạbikoḱa. Bapla bhitrirege dulạṛ do asolge jhijoḱa ar hara tạloḱa, ente nonkatege dulạṛ do tambhaoḱte purạ hoyoḱa. Sạri dulạṛ do tisge ohotet́ge mucạt́lena. Ona iạtege am do un maraṅ mahatto reaṅ katha, “Iń dulạṛet́me kana” do sontorte beohar hoyoḱtama. Noa do amren uni kuṛi lạgit́ okoe baplaye mon subạ hećam kan jogao hataṛkam.

Nonḍege baplarege ṭhik ṭhạ̃itet́ do okare amaḱ herel jorem laṛcaṛ. Ona dharate am bạhum dulạṛea. Aema dulạṛ dhara modre noa do nonkanaḱ tạrika kana, aema modre, one onatey bujhạu daṛeaḱ je tinạḱ jạstiyem dulạṛdea mente. Judi amaḱ herel jor nonkan dulạṛ bahrem laṛcaṛ khan, bemoja bapla lạgit́ apnarem sapṛaoḱ kana okare jãhãn rạskạge bạnuḱ. Nenḍegeń mucạda. Niạ ciṭhige ḍher okoć selet́e hudis ocomea. Ar noa do dayakate disạime je jakichuge hoyoḱma se iń amren gatere ar ińaḱ koe sohot́re khạtirjoma tahenma.

Asoḱ kạnạń nonkan khulạ khuli ciṭhi am khon arhõń ńama.

Noage

Amren Biswạsi

Gate




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Pạhil Porbo

Dulạṛiạ Gate

Noa ciṭhi am ṭhen seṭeroḱ kana. Am ńapamme do ạḍitet́ ạḍi ãṭ lajaoiń ạikạueda. Ona são sãote am ṭhen senoḱ lạgit́ bhaṛa hõ bạnuḱtińa, ente nitoḱ do onkan kạmi hõ ar bạnuḱa. Ḍismis oco akanạń.

Thoṛa din lahare, mit́ṭen kuṛiyiń dulạṛkedea, menkhan uni kuṛi do bebaplageye tahẽkana, ar gonoṅhõ baṅ em akan tahẽkana (bondobos hõ baṅ hoe akantaea). Onate uni do okoeren hõ bae hoe akana ar bạń bujhạu daṛeaḱ kana je noate do okoeyiń be-hok akadea. Iń  hõń ḍạńguạgea ar uni kuṛi baplaye reaḱ jãhãn monsubạ hõ bạnuḱtińa. Uniaḱ ńutum porjonto bạń baḍaea. Onate iń bujre, “Alom laṭghaṭa” hokum do iń selet́ do baṅ khaṭaoḱ kana. Kajetege iń do ujbujgeń bujhạueda ente Manḍer do jotowaḱ khone badeńa onkate turui cando din ḍanṭao sasonreye dohoyińa.

Am do ińren gate kanam, skulre mit́telaṅ paṛhao akana. Am do jaogem solha baṛa akawadińa are jotowaḱem  baḍaea mente. Am do iń baba khon hõ bạṛtige iń reaḱem baḍaea. Am iń aschuṭạu ocome do iń lạgit́ ạḍi bhabna kana, menkhan ona são sãote khulạ khuligeń lạiam kana, onkań kạituk akat́te do jạsti dusi hoṛ leka do bạń aṭkareda. Lajao do noageń ạikạueda je noa selet́ khubge carca calaḱ kana. Ekal sapha sạphi aṅgocam diliń ạikạueda iń cet́ lekań hudiset́ do cahem raṅgaoḱ arem jahanoḱ. Ińaḱ hoṛmore oka sana rakaṕ ona tirpit ocoe do baṅ lekgea? Ceka ińaḱ herel oṅso laṛcaṛ lạgit́ bạń em oco akana? Ńamoḱaḱ hameṭ lạgit́ ạt opsor dom hataokea se oho?

Cedaḱ je joto hoṛko dusiyediń kana, onate noa reaḱ jobabem emạń ona do bạń asoḱ kana.

Nitoḱ doń inạḱkaḱa. Ninạḱ khon jạsti ar cet́iń mena.

Noage

Amren Biswạsi

Gate

 

 




Barea Gate Kuṛi

Toma enege are (9) aḱ kelasre rakaṕ got́akana. Uniren mit́ṭen gate kuṛi menaetaea. Ńutumtae do Anika. Mit́ Iskul regekin paṛhaoḱ kana. Din hiloḱ unkin do kelas phãk re ńapam rehõkin ńapamgea ar mit́ sãote ṭifin kin jomet́kan tahẽkana.

Mit́din Toma doe tạṅkhikeda aćren gate do ạḍi nijhume duṛuṕ akana are ekan dakae jojom kana. Ńeloḱte hõ mẽthã do mirluṅ machage ńeloḱkantaea. Uni ńelte Toma do aćren gate metadea, cedaḱ nunạḱ mirluṅem duṛuṕ hape akana? Ado Anika doe roṛ ruạṛadea, Ar alom mena Toma, bar din khon oṛaḱre caole chaḍa ar cet́ge bạnuḱanaṅ. Onate iń gogo do eken dakage isin basaṅ akada. Noa ńelte ạḍi haron ar bhabnageń ạikạukeda. Ente niạ okte oloḱ paṛhao baṅkate jahan onkan kạmi kate kạuḍi jogaṛge bạṛti jạruṛ bisoe do. Toma doe menkeda, alom bhabnaḱa Anika,  onkan okte hijuḱa ar unre sanam muskil ar obhab do cabaḱa. Nõḱõe ińaḱ utugelaṅ hạṭiń joma. Barea hako kuṭiń ạgu akada, mit́ṭen do am ar mit́ṭen do ińiń joma. Ado menket́ torage Toma aćaḱ utu aćren gate hạṭińadea ar mit́ sãotekin jomkeda. Toma aḱ nonkan beohar ńelte aćren gate do ạḍi ãṭe rạskạyena

Sikhạuna: Dulạṛiạ gate ko noa golpo khon cet́ sikhạuna se cecet́aḱ bon ńamkea? Sạrige mit́ kathate bon menkea, goṛo gopoṛo lekan kusi rạskạ mente ar cet́ge bạnuḱa.   

 

  




Dulạṛ Reaḱ Sạriaḱtet́

Mit́ṭen kuṛi tahẽkana. Uni do mit́ṭen haṛame kuklikedea ; “Dulạṛ reaḱ sạriaḱtet́ do cet́ kana?” Ado haṛame metadea, Do am do nitge bagwante senoḱme ar joto khon ńeloḱte mońj baham ạguia. Uni kuṛi do haṛamaḱ katha lekage bagwane senente goṭa din bhor mońj bahae sendrakeda, ar mucạt́re eken ti ruạṛ hećena.

Ado haṛame kulikedea, baha do bam ạgu akada? Khan uni kuṛi doe roṛ ruạṛadea; goṭa din sendra katet́ mit́ṭen bahare mon gaḍaolentińa. Menkhan ona khon arhõ mońj baha aste laha sećgeń calao idiyena. Ado tinre onḍege ona baha hataoiń ruạṛ hećena, inạtege ona baha do eṭaḱ ar mit́ hoṛe idijoṅana.

Unre haṛame menkeda, “ Noa kangea Dulạṛ reaḱ Sạriaḱtet́ do”. Tinre  sạri dulạṛ hoṛ samaṅre tahen, unre hoṛ ona bako aṭkar daṛeaḱa. Ar tinre onae aṭkar ńam, ado unre do ạḍige bilomoḱa. Ente parom calaoanaḱ do ar baṅ ruạṛ ńamoḱa.




Baṅgladisom Reaḱ Jạtiạri Soṅgsod Re Lạgit́ Santal Maejiuaḱ Haprao

Calaoen January 2024 serma reaḱ 7 tạrik do tahẽkana Baṅgladisom reaḱ Jaṭiạri Soṅgsod member lạgit́ haprao. Ona haprao re goṭa Baṅgladisom khon 300 goṭen do jitkạr katet́ ko hijuḱa Soṅgsod re ar inạ tayomge Maejiu ko khon 30 goṭen soṅgsod member lạgit́ ko hapraoa. Ar noa haprao do hoyoḱa darakan March cando reaḱ 14 tạrik. February cando reaḱ 6 tạrik election reak topsil doe pasnao akada Manotan Goṅke EC secretary Jahangir Alom. Ol pasnao akan election maejiukoaḱ mononoyon kagoc samaṅ reaḱ tạrik do darakan 18 tạrik February cando reaḱ athwar din setaḱ 9 baja khon 4 baja talate. Ar ona mononoyon kagocko ńel jut lạgit́ okte do 19/20 tạrik February cando. Apil reaḱ mucạt́ din do 22 February, apil reaḱ mucạt́ roṛ ruạṛ do 24 tạrik February cando. Haprao lạgit́ candidate khon ocogoḱ reaḱ din do 25 tạrik February cando. Election reaḱ cinhạ hạṭiń do 27 tạrik February cando moṅgol hiloḱ. Ar bhoṭ do hoyoḱa March cando reaḱ 14 tạrik, setaḱ 8 baja khon ạyuṕ bela 4 baja hạbić.    

Ona 30 goṭen Maejiukoaḱ soṅgsod member ḷagit́ haprao re bạrṭi laha akan re menaea;  Uttorbongo ren Santal Maejiu Sara Marandi, ona chaḍa Adivasi khon Urao jạtiren Sabina Ekkaa ar Chapainawabgonj jilạ reaḱ Nachol Upozila ren Ronjona Bormon. Sanamkoge ako aḱ  ṭhạ̃i khon disom ren hoṛko lahanti lạgit́ ạḍi kurumuṭu teko kạmi kana.        

Sara Didi soṅge pạhil ńapam hoelentińa Poul Olave Bodding Symposium Oslo, Norway disom re. Pạhil  ńapamrege ạḍi aema gapalmarao do hoyena. Mõṛẽ (5) din reaḱ Poul Olav Bodding symposium gapalmarao re santal koaḱ ạri-cạli, lai-lakcar cetan re aema hudis ar darakan din re kạmi reaḱ hor benao lạgit́ ạḍi kurmuṭuko calao idiḱ kana.

Poul Olav Bodding Symposium reaḱ mucạt́ din re sanamko NOBEL PRIZE emoḱ reaḱ ṭhạ̃i reko idiket́lea. Goṭa bhitri ar barhe ko asenket́lea Baṅgladisom, India ren santalko selet́ Denmark, German, Norway, Japan ren missionary ko ar Santali pạrsi baḍaeko sohor seṭer ko tahẽkana. Ona Nobel Prize emoḱ bakhol re bolo katet́ Sara didi ar iń onoliạ Stephen aḱ maraṅ gapalmarao do tahẽkana; tis abo do noa bakhol rebon seṭeroka ar dhạrti reaḱ maraṅ prize bon hameṭa. Sara didi aḱ katha tahẽkana; dada alom nejoroḱa mit́ din baṅ mit́ din abo hõ dhạrti reaḱ nonkan maraṅ prize santalko bon hameṭgea. Ona din reaḱ katha teheń iń disạ ocoet́ bon kana je, Sara didi teheń Baṅgladisom re Soṅgsod member maejiuko khon haprao lạgit́ doe kurumuṭu kana. Delaban sanam santalko mit́ monte ar jomok tebon tahen ma Sara didi aḱ banar ti keṭećtae lạgit́. Entet́ ạḍi jạruṛ menaḱa Soṅgsod parlament re santal koaḱ ạdạri hatao lạgit́ roṛ hoṛ do banuḱko tabona. Sara didi am lạgit́ tahen kana aema binti ar as jemon noa haprao rem jitkạrok tabonte darakan din re Santal koak ạdạri hatao lạgit́ bon lạṛhaia disomre ar am dom jạhir tabona Parlament re, niạ as tahen kana Baṅgladisom ren sanam Santal koaḱ.

Mucạt́ re kobi Kaji Nozrul Islam ar Orthinitibid (Economist) Dr. Ormotto Sen aḱ kathań disạ ariń uihạr ocoet́ bon kana. Kobi Kazi Nozrul Islam doe menleda; ‘Jago Nari Jago Bohisikha’ ar Orthonitibid Dr. Ormotto Sen aḱ katha; ‘Empowering women is key to building a future we want’. Metaḱme Kobi ar Orthonitibid (Economist) apnaraḱ hudis ganḍon do nonka leka tahẽkana; Ona kangea-jos ar motlob akat́ ṭhạ̃i re seṭeroḱ lạgit́ eken herel hoṛ do baṅ bickom maejiu koaḱ lahanti ar cetan seć laha idiḱ lạgit́ ạḍi jạruṛa.          




Mit́ṭen Huḍiń Cẽṛẽ Aḱ Golpo

Mit́ṭeć huḍiń Cẽṛẽ uḍạu uḍạute thoṛa cetan seće uḍạu rakaṕenre reaṛte bo̠ro̠pena ar phaka maṭhre ńurhạyena. Onḍege mit́ṭeć Ḍaṅgra do ghãse ạtińkan tahẽkana.  Uni Ḍaṅgra do aćkage Cẽṛẽ cetanre ić got́keda. Ona gurićte Cẽṛẽ doe poṭomen rehõ lolote aćaḱ hoṛmo reaḱ bo̠ro̠p do golao cabayentaea.

Thoṛa ghạṛić tayom Cẽṛẽ doe pharnaoente gurić bhitrire duṛuṕkatege cero beroe ehoṕena. Un okte onkate Pusi parom calaḱkan tahẽkana. Uni do Cẽrẽ aḱ cero bero ańjomte gurić khon Cẽṛẽ or oḍoḱkedea. Ado oḍoḱ torage lakoṕ lakoṕe jomkedea.  

Sikhạuna-1: Jãhãe aḱ bạṛić kạmi je jao oktege am birudre kạmia nonka do baṅ hõ hoe daṛeaḱa. Menkhan onako modre adom do amaḱ bhạlạiye ạguia.

Sikhạuna-2: Muskil dosa khon jãhãeye rukhiạlem rehõ amren gate do bae hoe daṛeaḱa. Unige paseć amren maraṅ bạiri hoyoḱ.

Sikhạuna-3: Tinre maraṅ muskilrem paṛaoḱ, unre moca do bond dohoege bogea.




Santali Sereń Po̠ro̠b

Sokol hiloḱ (9 February-2024) do Bochagonj, Dinajpur reaḱ Mohespur Ạdibạsi Iskul maṭhre Santali Seren Po̠ro̠b (Santal Music Festival) akhṛa do̠ bo̠ndo̠bo̠s akana. Noa akhṛa do̠e bo̠ndo̠bo̠s akada Santal Musicians Association Of Bangladesh (SMAB). Ar Media Partner lekate jopoṛaoe tahẽnkana The Santals Times.

Niạ dhao noa Santali Sereń Po̠ro̠b akhṛare Baṅgladisom reaḱ ado̠m ado̠m ṭoṭha khon namḍak sereń shilpi se gaenaha ko ar sereń do̠lko ko seledo̠ḱ kana. Seledo̠ḱ ko mo̠dre Shilpi Nirmol Murmu (Mon katha multimedia), sereń do̠l- Rilạmala, Taras, Aṭkar, Sarjom Baha, Kukmu, Atma, BirBaha, Aṛaṅ, Sãhẽt́, Hul, Ebhen, Juạn Jharna, ar Seṅgel dol.

Santali Sereń Po̠ro̠b hotete nawa nawa sereń shilpi-gaenaha, mạndạṛiạ, banam raja, tạriạ guru, giṭarisṭ ar onakoren laṛcaṛićko rakaṕ hạjuk ma samaṅ so̠do̠rre. Santali Sereń durạṅ rạṛ raha jo̠ bahaḱma. Dhạrti ṭuṇḍạṅre Santali jạt pạrsi, ạricạli, rạskạ reaḱ jaegako do maraṅ ṭhãore manote hameṭ ma. Noa Santali Sereń Po̠ro̠b napaete jemon hoe purạuḱ noa as ar keṭeć pạtiạu tahẽyena Santali Sereń Po̠ro̠b (Santali Music Festival) lạgit́.




Baṅgladisạmre Santali E̠ne̠c̕ Sereń Guṭko

Onorom

Baṅgladisạmre so̠rkari nạthi lekate 1.29 lakh ho̠ṛ menak̕koa. Me̠nkhan ho̠ṛkoak̕ onman lekate 4 lakh kho̠n hõ̠ saṅge santal ho̠po̠nko me̠nak̕koa. 1940 sermare Baṅgladisạm nakhare santal ho̠po̠n 8 lakh ho̠ṛko girạbạsik̕kan tahe̠na. Bại bạite santalko thoṛa idik̕kana. Sedae leka nit santali pạrsi rạṛ raha sereń e̠nec̕ko sap̕ do̠ho̠akada santal ho̠po̠nko. Santali sereń-durạṅ ar hulạs-rạskạjo̠ṅ re̠ eṭak̕ eṭak̕ nakhako re̠n santal ho̠po̠nko kho̠n Baṅgladisạm re̠n santal ho̠po̠nko do̠ e̠kalte̠ bako ko̠mjora. Jhaṛkhaṇḍ , Pạchim baṅgla , Asam , Bihar, Uṛissa re̠n santal ho̠po̠nko le̠ka Baṅgladisạmre̠n santal ho̠po̠nko hõ̠ e̠ne̠c̕ sereńre ạḍi ãṭko jhukạlgea. Bapla bhanḍan, po̠ro̠b pujạkore̠ mit̕ dhao akhṛako eho̠p̕ le̠khan,  ńindạ- ńuhumo̠k̕ ar setak̕ marsalo̠k̕, e̠n khathae akhṛa ge baṅ mucạdo̠k̕ takoa. Baṅgladisạmre̠n santal ho̠po̠nko do̠ ḍumkạ dhara reak̕ rạṛ ge ko sap̕ do̠ho̠akada. Rajghạriạ koak̕ kho̠mo̠ta lalo̠c̕ ar re̠c̕ re̠pe̠c̕ jo̠ṅ karo̠nte̠ disạm bapagenre hõ̠ Baṅgladisạmre̠n santalkoak̕ pạrsi , ạricạli baṅ bapak̕ – begarle̠na. Disạm judạen rehõ̠ sereń durạṅ reak̕ rạṛ rahako do̠ baṅ judạlena. Ona sedae reak̕ rạṛ raha sap̕ do̠ho̠ katet̕ge akoak̕ dinạm din reak̕ jionre sereń durạṅko laṛcaṛ ạgueda. Ho̠ṛko santali sereńte̠ kusi rạskạ ocoko lạgit̕ mit̕ bar sereń guṭ (do̠l) ko benao baṛak̕kana . Pạkistan bidạl kho̠n santali sereń lạgit̕ sereń guṭko be̠nao baṛale̠n rehõ̠ , onako do̠ jạsti din baṅ ṭikạule̠na. Santali Music Association of Bangladesh (SAMAB) hotete sereń do̠lkoak̕ mit̕ banadhao benaoakana. SAMAB hotete santali sereń lahanti renak̕ko kurumuṭueda. Baṅgladisạmre aema e̠ne̠c̕ sereń guṭ me̠nak̕koa . Jo̠to̠ guṭ reak̕ kathako bạń o̠l purạu daṛeak̕ rehõ̠ mit̕ bar guṭ reak̕ katha koń  o̠l so̠do̠rape kana .

(1)  AṚAṄ

Ḍhakare̠ tahe̠nkan santal jhukạl ko̠ṛa koak̕ kurumuṭute AṚAṄ ńutuman rusika guṭ do̠ bandhao akana. Baṅgladisạm re̠n santal nayo̠k Nishir soren noa guṭ sãote jo̠po̠ṛao menaea. Noa sãote arhõ̠ jo̠po̠ṛao me̠naea, Tarsisius Hasda, Dines Murmu, Enrico Murmu, arhõ̠ eman ko . Ḍhaka Mo̠gbajar , Rajshahi Tanor ar Dinạjpur re̠ AṚAṄ guṭ akoak̕ rạskạ akhṛako so̠do̠rle̠da.

(2) E̠BHE̠N

Santali sereń re̠ Rock sereń hotete ko so̠do̠rle̠na E̠BHE̠N Benḍ guṭ . Ruhul Amin kiskuak̕ ạk̕yurte̠, E̠BHE̠N be̠nḍ Baṅgladisạmre̠ santali sereń durạṅre̠ nawa sad ko aderke̠da.  “E̠bhe̠n me̠ gatere̠” …. ńutuman shirńutum te̠ E̠bhe̠n be̠nḍ do̠ santal jạti ho̠po̠nko talare jagwar reak̕ maṅgaoe ho̠ho̠leda.

(3) HUL

Simon Marḍi , Agosṭin Murmu Ar Rimon kisku , noko pene̠ ho̠ṛ do̠ ko  soṅgṛa kana. Soṅgṛa sạgại kho̠n ge Sereń hõ̠ ko laṛcaṛ baṛaet̕kan tahẽ̠kana. Soṅgṛa sạgại ge tayo̠mte̠ sereń guṭ reak̕ rup ko e̠mke̠da.  Arhõ̠ rusika ho̠ṛ akoak̕ be̠nḍre se̠let̕ oco katet̕  ńutumko do̠ho̠keda HUL . Santal Students Union sasu Bangladeshak̕ Rupạ jubili re̠ Hul do̠ akoak̕ sereń ko uduk̕keda. Dinạjpur, Rajshahi ar Ḍhaka re̠ lại le̠kan ko akhṛa ocoakada.

Baṅgladisạm re̠ santal ho̠po̠n ko ko̠clo̠n ocok̕kan birudh re̠ Hul do̠ sereń hoteteye protibadeda. 

(i) ciṛạkuṭhạ re̠ se̠ṅge̠l jolen,

(ii) E biṭi mại biṭi mại,

(iii) Arak̕ sạṛi bande katec̕ e kuṛi

noṅkan mo̠n rumuńo̠k̕ sereń hotete Baṅgladisạm re̠ santal ho̠po̠n ko talare rạskạ reak̕ ạd ko e̠mo̠k̕kana . Ona sãote jagwaro̠k̕ reak̕ ardas santal ho̠po̠nko talareko baḍae ocok̕kana .

(4) JION JHARNA

Baṅgladisạm Dinạjpur jilạ reak̕ Dhanjuṛi ato kho̠n o̠mo̠nakan e̠ne̠c̕ sereń guṭ JION JHARNA . Ḍebhiḍ Baske , Albinus soren , Baja bạbu, Nores hasda takoak̕ kurumuṭute̠ benaoakana . Jion Jharna guṭ jãhãrege akoak̕ akhṛako uduk̕akat̕ , oṇḍege ho̠ṛko rạskạ ocoakat̕koa. Nawa nawa sereń renak̕ jhalakko uduk̕akada.

(i) ińak̕ me̠t̕ dak̕ te̠ lo̠ho̠t̕e̠na dhạrti ,

(ii) Iń ma casa ho̠po̠n kaṛba ota

Noṅkan juḍạsi  sereń reak̕ jo̠s do̠ noa jion jharna guṭ hotete ańjo̠m baṛalena .

Dinạjpur dosmail re̠ Sidạ Kạnhũ ak̕ murti uncomocon hilạk̕ Jion Jharna do̠ akoak̕ akhṛa ko uduk̕leda . SASU -BD reak̕ rupạ jubili re akoak̕ parphorm uduk̕ katec̕ rạskạ ko ro̠mo̠ńleda .

(5) SARJO̠M BAHA

Dinạjpur re̠ Ne̠lso̠n Marḍi , Rita Hembrom , Srimon Hasda, Albarṭ Ṭuḍu takoak̕ kurumuṭu te̠ eho̠ple̠na SARJO̠M BAHA . Tayo̠mte̠ noa guṭ do̠ barea re̠ bapagena . Nelson Marḍi , Srimon Hasda tako mit̕ guṭ , note Rita Hembrom tako armit̕ guṭ .  Banar guṭ ge SARJO̠M BAHA ńutumte akoak̕ parphorm ko uduk̕ baṛaeda . Ciṭạgaṅg, Ḍhaka , Ro̠ṅgpurar Dinạjpur são aema jaega re̠ akoak̕ akhṛa ko uduk̕ baṛaoakada .

(6) SE̠ṄGE̠L

Baṅgladisạm re̠ jo̠to̠ kho̠n jạsti jo̠no̠priyo ar co̠mo̠k benḍ reak̕ ńutum do̠ se̠ṅge̠l benḍ . John Hembromak̕ ạk̕yurte̠ calao hijuk̕kan Se̠ṅge̠l benḍ do̠ bhiḍiyo sereń ko se̠c̕ teye laha gea .

(i) Go̠yṭha halaṅ kuṛi

(ii) Baṅgladisạm santal kuṛi

(iii) Tis hõ̠ baṅiń

(iv) Busup̕ reak̕ nawa sạṛi,

(v) Sạjni

noṅkan taogar taogar sereńko tege santal rusika purire mo̠n o̠nto̠r ro̠mo̠ńj reak̕ ạde sirjạuakada. Santalko talare rạskạ reak̕ srijonsilota ko benaoakada se̠ṅge̠l be̠nḍ .

(7) AŃCAR

Suco̠na Hembromak̕ ạkyurte Rajshahi kho̠n mit̕ e̠ne̠c̕  guṭ bandhaoakana. Rajshahi nagraha re̠ santal ho̠po̠n ko talare rạskạ reak̕ akhṛako uduk̕ ạgueda . Youtube re̠ COVER e̠ne̠c̕ te hõ̠ akoak̕ parphorm ko so̠do̠reda. Ańcar ḍenes grupren cacalaoic̕ lekate menaea Suco̠na Hembro̠m .

(8) PHUṬẠK̕ BAHA

Dinạjpur ghoṛaghaṭ kho̠n Phuṭạk̕ Baha guṭ do̠ sereń durạṅ re̠ kạmikạsniko do̠ho̠ ạgueda. Rumila Hembromak̕ ạk̕yurte noa Phuṭạk̕ Baha guṭ do̠ calao hijuk̕kana. Ghoṛaghaṭ , Gobindo̠go̠ńj nakhare akoak̕ akhṛako uduk̕ barạoakada.

(9) ḌAHAR DHUṚI

Ḍhaka bibhag reak̕ gajipur nagraha re̠ me̠nak̕ko santal boeha mesra ko hotete noa enec̕ sereń guṭ do̠ bandhao hoyakana. Ḍhaka  nagraha te̠ se̠nakan santal ho̠po̠nko talare̠ rạskạ ro̠mo̠ń lạgit̕ noa Ḍahar Dhuṛi guṭ ac̕ak̕ akhṛakoe uduk̕ ạgueda. Noa re cacalaoic̕ lekate menaea Joseph Ṭuḍu.

10) BIRBAHA

Ḍiyuk Murmu, Logen Kisku, Elosis Hasda, Kuin Murmu tako le̠kan mit̕ jhãk juwạnko do̠ Birbaha benḍ ko bandhaole̠da . Baṅgladisạmre pạhil dhao lekate Birbaha be̠nḍ geko upellena. Mit̕ o̠kte̠ Birbaha benḍ reak̕ sereń ko Baṅgladisạm re̠n santal ho̠po̠n koak̕ thuti ko re̠ sereń rawak̕ kan tahẽ̠kana .

(i) Maraṛ Baha Am Ńe̠lte̠

(ii) Birbaha

(iii) Nase Nase ge Gate Malaṅ Tahẽ̠kan

(iv) Ona Tạriạ Saḍekan

(v) Baṅgladisạm Mo̠ńj Disạm

Birbaha benḍ kho̠n benaoakan noako sereń ńetar hõ̠ ho̠ṛ ko talare o̠kte̠ nạpitre̠ sereń oṇḍoṅok̕kana. Noa birbaha guṭ reak̕ ạḍi bhage sombhabona tahẽ̠kan re̠ hõ̠ , cekate co̠ṅ bại bạite noa guṭ do̠ nisun cabayena. Ńetar do̠ Birbaha be̠nḍ reak̕ jãhan kạituk ge baṅ ńe̠lo̠k̕kana.

(11) Jhiri Hiri Ạricạli Gusṭhi

Rajshahi kho̠n mit̕ o̠kte̠ 2005 -6 serma se̠c̕re̠ santali sereń durạṅ  reak̕ kurumuṭuko calao banao baṛaet̕kan tahẽ̠kan Jhiri Hiri Ạricạli Gusṭhi. Baṅglate ńutum tahẽ̠kan takoa, Jhiri Hiri Saṅskritik Gosṭhi. . Bes bhage bhage sereń reak̕ bhiḍiyoko benao baṛaleda .

(i) Tokare̠ń Ńam Nayo Hạriạṛ Disạm Do̠

(ii) Baṅgladisạm Tabon Jo̠no̠m Disạm

noṅkan disạm sarhao sereń hotete jiwi nalare̠ disạm dulạṛ reak̕ go̠ro̠jko siṭiń rakap̕ ocoleda Jhiri Hiri Ạricạli guṭ . Me̠nkhan noko hõ̠ ce̠kate̠ co̠ṅ bại bạite̠ ko nisun cabayena. Noa Jhir Hiri sãote jo̠po̠ṛaoe tahẽ̠kana, gạkhuṛ sereńiạ Manuel Soren.

(12) Kukmu Sereń be̠nḍ

Sereńiạ Mathias Sorenak̕ ạk̕yurte Kukmu music be̠nḍ guṭ do̠ bandhaoakana. 2022 sermare noa KUKMU do̠ eho̠p̕lena. Nouga jilạ nakhare akoak̕ akhṛako uduk̕ baṛaoakada.

(13) SAHẼ̠T̕

Kuṛi kuṛiko juṭạu katet̕ SAHẼ̠T̕ be̠nḍ do̠ benaoakana. Noa be̠nḍ guṭre do̠ e̠ke̠n ge kuṛi menak̕koa. E̠ke̠n kuṛi mo̠to̠te benaoakan, santali be̠nḍ guṭ do̠ Baṅgladisạmre mit̕ṭen ge menak̕a. Noa do̠ ạḍi rạskạ ar go̠ro̠b reak̕ kathakan gea , ona sãote hahaṛa reak̕ katha hõ̠ .

(14) RILẠMALA

Dhanjuṛi ato kho̠n Jion Jharna tayo̠m arhõ̠ mit̕ṭen nawa e̠ne̠c̕ sereń guṭ benaoakana. Ona do̠ Rilạmala grup ńutumte so̠do̠rakana. Noa Rilạmala sãote jo̠po̠ṛao menak̕koa Bhadu Pahan, Alphreḍ Mạrḍi, Albinus Soren sãote eman ho̠ṛko .

(15) ATMA

Joseph Ṭuḍu , Zimi Hasda , Elia Marḍi takoak̕ kurumuṭute ATMA ńutuman sereń be̠nḍ benaoakana. Noa be̠nḍ kho̠n pạhil bhiḍiyo sereń so̠do̠rlena  “Sạrdi Setoṅ Beṛare” ńutumte .

(16) TARAS

2019 sermare Taras be̠nḍ do̠ eto̠ho̠p̕lena. Santali ar Baṅgla pạrsi reak̕ sereń lạgit̕ge noa do̠ benaoakana. Jekson Soren , Orobhi Carls Maranḍi , Pik Murmu ar eman ho̠ṛko noa guṭ sãote jo̠po̠ṛao menak̕koa.

(17) AṬKAR

Santali rusika purire nawa mit̕ṭen be̠nḍ guṭ AṬKAR. Noa AṬKAR sãote jo̠po̠ṛao menak̕koa, Mibsam Joy Hasdak̕, Mathias Jasṭin Hasda, Santo Soren, Amrito̠ Mimmo Hasda, Bitto Emarson, Ricarḍ Nikson Hasda ar emanko.

(18) Nawa Marsal

Nawa Marsal Juạn guṭ do̠ Dinạjpur jilạ reak̕ Paṛgao atoren juạn ko̠ṛa kuṛiko hotete tạrhaoakana. Santali rusika purire noko hõ̠ ạḍi jhukạl do̠l kanako .

(19) AṄGRA

Baṅgladisạmre tinạk̕ gan rusika guṭ menak̕ko, onko modhre Aṅgra be̠nḍ renak̕ ńutum baṅ ńum lekhan phaṅka phayaṛge katha do̠ tahe̠na . Sereń bhiḍiyo benaore , mo̠ńco̠ piṇḍạ sohanre, sanam se̠c̕teko lahagea. Aṅgra be̠nḍ do̠ sereń durạṅ benao bego̠r mit̕ṭen dharabahik naṭok (web series) hõ̠ ko benaoakada. *Oṭaṅ Sakam* ńutumte benaoakan, dharabahik naṭok do̠ Baṅgladisạmre pạhil ar mit̕ṭen ge tearakana. Noa AṄGRA be̠ṇḍ sãote jo̠po̠ṛao menak̕koa cacalaoic̕ lekate Prof. Samson Hasdak̕, sereńiạ Manuel Soren, Mạndạṛiạ Sakam Subroto Maranḍi, sereńiạ Ro̠njit Ricarḍ Kisku, arhõ̠ eman ho̠ṛko .

(20) Rahla Rimil E̠ne̠c̕ Guṭ

2017 serma reak̕ May cando 26 maha hilạk̕ Rahala Rimil e̠ne̠c̕ guṭ do̠ tearlena. Noa ren cacalaoic̕ lekate menaea Sabitri Hembrom. Santali, Urạu, Pạhṛiạ koak̕ e̠ne̠c̕ sereńko akhṛa baṛaeda. Rajshahi, Ḍhaka, Ciṭagaṅg, Dinạjpur re akoak̕ akhṛako so̠do̠r baṛaoakada.

(21) TRISHUL

2019 sermare Santal ar Urạukoak̕ e̠ne̠c̕ sereńko uthnạu ocoe lạgit̕te Trsishul do̠ benaolena. Noaren cacalaoic̕ do̠ Jo̠mak̕ montri (khaddo̠ montri) Sadho̠n Co̠ndro̠ Mojumdar MP ren ho̠po̠nerat Trina Mojumdar. Trina Mojumdarak̕ mo̠ca kho̠n *Gaḍa Hanasare kadam dare* ńutuman santali do̠ṅ sereń miḍiare ạḍi kaṭham pasnaolena. Baṅgladisạm reak̕ TV, Cenelko re Trishul reak̕ e̠ne̠c̕ sereńko so̠do̠rlena. Daraekan dinkore Trishul guṭ do̠ bhage bhage mo̠ńco̠re akoak̕ akhṛako idi daṛeak̕a mente ho̠ṛko ãsjo̠ṅkana.

Mucạt̕ katha

Sereń do̠ manwakoak̕ mo̠n-o̠nto̠r reak̕ kusi rạskạ, rak̕ ho̠mo̠r reak̕ katha kana. Sereń ar raha hotete manwa do̠ akoak̕ mo̠n o̠nto̠rre oko danaṅ akan kathako oṇḍoṅ baher ocoea. E̠ne̠c̕ hotete akoak̕ rạskạko so̠do̠r ocoea. Okako katha lạite baṅ so̠do̠ro̠k̕, okako katha o̠lte baṅ so̠do̠ro̠k̕, onako katha, onako aṛaṅ , sereń ar rahateko so̠do̠r ocoea. E̠ne̠c̕ renak̕ tal milạu katet̕ko uduk̕ ocoea.

Abo do̠ Santal ho̠po̠n . Aboak̕ jion khaṇḍao, ạricạli , pạrsi do̠ eṭak̕ jạtiko kho̠n judạgea . Onate aboak̕ e̠ne̠c̕ sereń rạṛ rahako hõ̠ eṭak̕ jạtiko kho̠n judạgea. Aboak̕ jạti reak̕ kusi rạskạ , rak̕ ho̠mo̠r Santal ho̠po̠nak̕ rẽ̠hẽ̠t̕ renak̕ e̠ne̠c̕ sereń rạṛ raha hotete ge so̠do̠r ocoere juḍạsi ạikạuk̕a. Santali e̠ne̠c̕ sereńko napaetebon laṛcaṛ idilekhan, mit̕ hilạk̕ aboak̕ e̠ne̠c̕ sereńko do̠ dhạrti ṭuṇḍạṅre maraṅ ṭhãoe hameṭ daṛeak̕a. E̠ne̠c̕ sereń guṭko napaeteko kurumuṭu idilekhan, e̠ne̠c̕ sereńko reak̕ uthnạu hoyok̕a. Baṅgladisạmre menak̕ko sanam e̠ne̠c̕ sereń guṭko ạḍi napaeko jo̠ bahak̕a. Santal ạricạli dhạrti reak̕ maraṅ maraṅ mo̠ńco̠re tul rakabo̠k̕a.




Meskoć

Meskoć

Ale oṛaḱ pheḍren maraṅgo jele utu akada. Ado ona jel utu reaḱ sõ goṭa aḍepase do pasnao cabayena. Ińhõ ona sõte onko ṭhen turui dhaoiń sen hećena, arhõ bar-pe dhaoiń calaḱa, Enḍekhan em khaćko emadińa, baṅkhan ińaḱ hõ jel utu jom reaḱ unạḱ sana se lob do bạnuḱtińa.